REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U OSIJEKU
STALNA SLUŽBA U BELOM MANASTIRU
Prekršajni odjel
Broj: Pp-1886/2023-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, Prekršajni odjel, nadležan u smislu čl. 94. Prekršajnog zakona, po sucu Predragu Bertiću, uz sudjelovanje Nade Milinković, kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RI iz [adresa], zbog prekršajnog djela iz čl. 149. st. 1. točke 49 i st. 3. Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj: 19/22), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa: 336-02/23-01/2197, Urbroj:443-02-01-01-23-6 od 26. travnja 2023. godine, temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona,
p r e s u d i o j e
Okrivljenik RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], drž. RH, vlasnik obrta [obrt], prekršajno kažnjavan, ostali podaci nepoznati,
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
I da bi:
inspekcijskim nadzorom Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu izvršenim dana 17. siječnja 2023. godine, a vezano za poslovanje ugostiteljskog objekta Cafe bar "CAPRI" u [adresa], koji posluje u sastavu obrta [obrt], [adresa], utvrđeno da je pružatelj usluga u periodu od dana 1. siječnja 2023. godine do dana 17. siječnja 2023. godine neopravdano povećao maloprodajne cijene nakon 31 prosinca 2022. godine pri čemu je doveo potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine, kao službene valute, te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača, pri kupnji usluga i na taj način je koristio nepoštenu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., 34., 35. st. 1. i 2. podst. 4. Zakona o zaštiti potrošača, (NN broj 19/22-dalje u tekstu ZZP), a pružatelj usluga je u periodu od 1. siječnja 2023. godine do 17. siječnja 2023. godine , a nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno neposredno nakon uvođenja eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute, povećavao maloprodajne cijene usluga koje se pružaju:
-"kava šalica", na dan 30. prosinca 2022. godine naplaćivao 8,00 kn/1,06 eura, te maloprodajna cijena nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od dana 1. siječnja 2023. godine do dana nadzora 17. siječnja 2023. godine istu uslugu naplaćivao je 9,04 kn/1,20 eura, što je povećanje od 1,04 kn/0,14 eura ili 13,00 %,
-"karlovačko 0,5" na dan 30. prosinca 2022. godine naplaćivao 14,00 kn/1,86 eura, te maloprodajna cijena nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno do dana 1. siječnja 2023. godine, do dana nadzora 17. siječnja 223. godine istu uslugu naplaćivao je 15,07 kn/2,00 eura, što je povećanje od 1,07 kn/0,14 eura ili 7,64%,
-"osječko 0,5" na dan 30. prosinca 2022. godine naplaćivao 14,00 kn/1,86 eura, te maloprodajna cijena nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno do dana 1. siječnja 2023. godine, do dana nadzora 17. siječnja 223. godine istu uslugu naplaćivao je 15,07 kn/2,00 eura, što je povećanje od 1,07 kn/0,14 eura ili 7,64%, tako da je nedvojbeno utvrđeno da je pružatelj usluga koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute i okolnosti u kojima se potrošači nalaze pri kupnji proizvoda i usluga neopravdano povećao maloprodajnu cijenu kontrolirani usluga, odnosno pružatelj usluga nakon 31. prosinca 2022. godine kontrolirane usluge pruža po većoj maloprodajnoj cijeni u eurima koja je vrijedila na dan 31. prosinca 2022. , te pri tome dovodi potrošače u nepovoljniji financijski položaj zbog uvođenja eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute čime ujedno postupa suprotno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 5. siječnja 2023. godine, kojim je propisano da su svi poslovni subjekti obvezni revidirati maloprodajne cijene svojih roba i usluga sukladno temeljnim načelima i pravilima iz Zakona i to tako da iste budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedila na dan 31. prosinca 2022. godine, dakle, da bi u svojem poslovanju koristio zavaravajuće radnje, odnosno koristio se nepoštenom poslovnom praksom u odnosu prema potrošačima prije i u vrijeme sklapanja pravnog posla u poslovnim prostorijama,
II pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 33. , 34. i 35. Zakona o zaštiti potrošača (NN broj 19/22), a kažnjivo po čl. 149. st. 31. točke 49. i st. 3. istog Zakona.
III Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret tijela koje je donijelo ovu presudu.
Obrazloženje
1. Republika Hrvatska, Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa: 336-02/23-01/2197, Urbroj:443-02-01-01-23-6 od 26. travnja 2023. godine podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika RI iz [adresa], zbog prekršaja opisanog u izreci ovog presude.
2. Ispitujući optužni akt, sukladno čl. 161. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret po propisu nije prekršaj.
3. Povećanjem maloprodajnih cijena određenih usluga ne predstavlja nepoštenu odnosno zavaravajuću ili agresivnu poslovnu praksu. Čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača nepoštena poslovna praksa je zabranjena, dok je odredbom iz čl. 34. citiranog Zakona propisano da istu čini poslovna praksa suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema st. 4. nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa. Čl. 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavara ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u st. 2. čl. čime ga navodi li je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Čl. 35. st. 2. Zakona o zaštiti potrošača propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi uključujući točku 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu.
4. Sukladno navedenom, povećanje maloprodajne cijene usluga nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi i svaki poslovni subjekt, trgovac određuje tržne cijene u tržnom gospodarstvu primjenom mehanizma ponude i potražnje slobodne konkurencije na tržištu , te prema svojoj poslovnoj politici, a ista može biti uvjetovana promjenama cijena na tržištu.
5. Svaki građanin kojemu je cijena izložena na pravilan i dostupan način ima točnu informaciju ocijeni proizvoda ili usluga, i slobodnom voljom može odlučiti hoće li prihvatiti tu cijenu ili će otići od drugog trgovca na što upućuje odredba čl. 4. Zakona o zaštiti potrošača, kojom su definirani pojedini pojmovi u smislu istog Zakona, pa je tako u st. 1. točke 14. definirana "odluka o kupnji" između ostalog kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima kupovati. Točkom 19. definirana je poslovna praksa trgovca prema potrošaču (poslovna praksa) kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržištu, koje je poduzeo trgova, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču.
6. Iz svega navedenog proizlazi kako Zakonom o zaštiti potrošača povećanje maloprodajnih cijena samo za sebe nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće poslovne prakse, niti se njime ograničava i zabranjuje trgovcima da sami određuju cijene svojih roba i usluga. Također niti jedna od navedenih odredbi ne propisuje "neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. godine uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine kao službene valute, kao oblik nepoštene ili zavaravajuće poslovne prakse. Obveza trgovca bila je iskazivati cijene u valuti EUR/KN prema fiksnom tečaju konverzije 7,5345 što je okrivljenik i učinio, a što je vidljivo iz samog činjeničnog opisa optužnog akta.
7. Tužitelj u činjeničnom opisu prekršaja nije konkretizirao koja radnja okrivljenika predstavlja zavaravajuću poslovnu praksu, niti ju je podveo pod bilo koji oblik nepoštene poslovne prakse i razlog zbog kojeg bi ponašanje okrivljenika moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača, sukladno navedenim odredbama Zakona o zaštiti potrošača, jer se uvođenje eura kao službene valute u RH, ne može podvesti pod odredbe čl. 33., 34., 35., 38. a pogotovo ne čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača, jer se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod "nesretne" ili druge okolnosti iz točke 3. st. 1. točke 39. Zakona o zaštiti potrošača.
8. Odredbom iz čl. 6. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su temeljna načela uvođenja eura, među kojima su načelo zaštite potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, a odredbom iz čl. 8. cit. Zakona zabranjeno je poslovnim subjektima pri uvođenja eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Međutim, isti Zakona ne predviđa prekršajno kažnjavanje za neopravdano povećanje maloprodajnih cijena.
9. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika oslobodio optužbe, jer djelo po propisu nije prekršaj.
10. Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret tijela koje je donijelo ovu presudu
U Belom Manastiru, dana 3. veljače 2025. godine.
Sudac
Predrag Bertić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom Sudu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1.Okrivljeniku,
2.Tužitelju,
3. u spis.
