Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž R-3/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, po sucu Zlatani Bihar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Željko Petrišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Kliničke bolnice Dubrava, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, kojega zastupa punomoćnik Tonči Ravlić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ravlić & Partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr- 11897/2021-14 od 15. studenoga 2023., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj: Pr-11897/2021-15 od 15. studenoga 2023., 3. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr- 11897/2021-14 od 15. studenoga 2023., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj: Pr-11897/2021-15 od 15. studenoga 2023.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 628,29 eur / 4.733,79 kn s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pobliže određenog izrekom presude do isplate, osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a tuženik je ujedno obvezan i naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 497,75 eur / 3.748,41 kn s pripadajućim zateznim kamatama od 15. studenoga 2023. do isplate.
2. Protiv dosuđujućeg dijela navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14. , 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je neosnovana.
5. Prije svega valja navesti da se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti, pa se, u smislu odredbe članka 467. ZPP, presuda u takvom sporu može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga žalbeni navodi kojima tuženik ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nisu dopušteni i ovaj ih sud nije uzeo u obzir.
6. Donošenjem pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud, temeljem članka 365. stavak 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti pa niti povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju žalbom ukazuje tuženik, budući da su u pobijanoj presudi izneseni jasni razlozi za njeno donošenje te ju je moguće ispitati.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike (manje) isplaćene plaće u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 26. siječnja 2017., koji iznos tužiteljica potražuje kao razliku između osnovice koju je tuženik na obračun plaće primjenjivao u utuženom razdoblju i one koja bi joj pripadala da je primijenio članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javim službama od 26. listopada 2011.
8. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:
- da je 23. studenoga 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po šest % u 2007., 2008. i 2009.,
- da je 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama kojim Dodatkom je osnovica privremeno „zamrznuta“ na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III. Dodatka Sporazuma, tako da je povećanje osnovice na 5.415,37 kn određeno za trenutak kada službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema Izmjenama i dopunama,
- da su 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojima je promijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarenje odredbi Dodatka, na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III-V Izmjena i dopuna,
- da su Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi, koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene i dopune od 26. listopada 2011., donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće u javnim službama, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu,
- da je negativni rast BDP prema službenim podacima DZS-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg tromjesečja 2014., odnosno 12 tromjesečja uzastopno,
- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2 %, a, u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8 %, što daje aritmetičku sredinu od 2,0 %, s time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 4. prosinca 2015.,
- da je Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017.
9. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da su uvjeti za primjenu članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni povećanjem BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015., odnosno 27. studenoga 2015., kada je osnovica trebala biti povećana na iznos od 5.415,37 kn bruto, slijedom čega je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u visini koja među strankama nije sporna.
10. Tuženik smatra da Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i njegovi dodaci ne mogu biti temelj za utvrđivanje osnovice plaće, jer odredba članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj: 39/09. i 124/09.
– dalje: Zakon o osnovici) propisuje da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, da osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske. Upravo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, donesena je Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj 40/09.) kojom je osnovica određena u iznosu od 5.108,84 kn, za koju tuženik smatra da se treba primjenjivati u utuženom razdoblju, kako je to tuženik prilikom obračuna plaće tužiteljice i učinio.
11. Prigovor tuženika nije moguće prihvatiti, jer Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor koji je sklopljen u skladu s odredbom članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, kao i u skladu s odredbom članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj 141/12.), kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu iz 2009. te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju, a koji predstavljaju važeće dokumente koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim im dokumentima. Upravo iz sadržaja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu proizlazi da se radi o dokumentu koji po svojoj naravi predstavlja kolektivni ugovor kojim su regulirani kriteriji za određivanje plaća u javnim službama. Uostalom, odredbom članka 3. Zakona o osnovici propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. tog Zakona primjenjuje osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi 13. svibnja 2009.
11.1. Tuženika se pritom upućuje i na pravni stav zauzet u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. – prema kojem dan početka primjene uvećane osnovice iz članka III. u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativan rast od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12 tromjesečja) i prema kojem ispunjenje uvjeta iz članka III. nije preduvjet primjene članka IV, a ispunjenje uvjeta iz članka III. i IV nije preduvjet primjene članka V, a članak VII, na članak III do V na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njezinog dosezanja (konverganciji). Prema tome, Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da odredbom članka VIII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama nije odgođena primjena odredbe članka III o povratu osnovice, jer se odredba članka VII odnosi na način usklađivanja pariteta (članak IV i V Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu).
12. Vlada Republike Hrvatske imala je pravo posebnom odlukom urediti osnovicu plaće u javnim službama što je učinila Odlukom o visini osnovice za obračun plaća u javnim službama („Narodne novine“, broj 123/16.) od 29. prosinca 2016. kojom je osnovicu odredila u visini od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.
13. Pozivanje tuženika na shvaćanje Vrhovnog suda u predmetu poslovni broj Gop-1/2021 od 3. studenoga 2021. je bez utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari, jer je isto doneseno u odnosu na plaće državnih službenika, a ne i na javne službe.
14. Slijedom navedenoga, kako su uvjeti za primjenu članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni 27. studenoga 2015., pravilno je primijenjeno materijalno pravo kada je tužiteljici dosuđen utuženi iznos na ime razlike između isplaćene plaće i plaće obračunate po povećanoj osnovci (5.415,37 kn) za razdoblje od 1. ožujka 2016. do 26. siječnja 2017.
15. Slijedom svega navedenog valjalo je, na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.
17. Budući da tuženik sa žalbom nije uspio, na temelju odredbe članka 166. stavak 1. ZPP u vezi članka 154. stavak 1. ZPP, odbijen je i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.
U Sisku 3. veljače 2025.
Sutkinja
Zlatana Bihar
