Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-518/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu u postupku osiguranja predlagateljice osiguranja ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i predlagatelja osiguranja MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Davor Radić, odvjetnik u Splitu, protiv protivnice osiguranja ĆĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 5. prosinca 2024. broj Ovr-2957/2024-2, dana 3. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu od 5. prosinca 2024. broj Ovr-2957/2024-2.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

"Odbija se predlagatelj osiguranja s prijedlogom za osiguranje od 27. studenog 2024.

" I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 108.000 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja kamate na navedeni iznos teče od 2. srpnja 2024.g. određuje se privremena mjera zabrane protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja nekretnina i to 1/4 dijela kat. čest. [katastarska čestica] , obje upisane u zk. ul [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu u Sinju, da na nekretninama iz točke I.. ovoga rješenja izvrši upis zabilježbe ove privremene mjere.

III. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, te ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojim se ova privremena mjera treba opravdati.

IV. Sudski postupak iz točke III. ovoga rješenja predlagatelji osiguranja su dužni pokrenuti u roku od 30 dana od dana dostave ovoga rješenja.

V. Žalba izjavljenja protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

VI. Dužna je protivnica osiguranja, u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi predlagateljima osiguranja troškove ovoga postupka."

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobijaju predlagatelji osiguranja zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i usvojiti prijedlog za osiguranje, odnosno podredno ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Protivnik osiguranja nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

5. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da su predlagatelji osiguranja podnijeli prijedlog radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 108.000,00 EUR sa zateznom kamatom određivanjem privremene mjere zabrane protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja u ¼ dijela kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], činjenično navodeći u prijedlogu da su stranke 8. svibnja 2023. zaključile Ugovor o zajmu ovjeren kod javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu 31. svibnja 2024. (ispravno 31. svibnja 2023.) temeljem kojeg je protivnica osiguranja primila zajam u iznosu od 108.000,00 EUR i obvezala se isti vratiti u tri rate koje dospijevaju 1. srpnja 2023., 1. srpnja 2024. i 1. srpnja 2025., da protivnica osiguranja po dospijeću prve i druge rate nije isplatila dužne iznose pa su predlagatelji osiguranja učinili dospjelim cjelokupni iznos zajma sukladno čl. 3. Ugovora o zajmu, da je račun ovršenice već od ranije blokiran, da osim navedenih suvlasničkih dijelova nekretnine predlagateljica osiguranja nema druge imovine, kao i da su društvo u vlasništvu protivnice osiguranja Luxury wedings j.d.o.o. i protivnica osiguranja kao jamac platac dodatno zaključili još jedan ugovor o zajmu s predlagateljem osiguranja MĆ u iznosu od 50.000,00 EUR za koji je izdana zadužnica i da to ponašanje ukazuje na opasnost da bi protivnica osiguranja mogla prikriti svoju imovinu i onemogućiti naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Pozivajući se na čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., u daljnjem tekstu: OZ) prvostupanjski sud utvrđuje da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnici osiguranja čime je ispunjen jedan od kumulativnih uvjeta određenih u navedenoj zakonskoj odredbi. Međutim, istodobno utvrđuje da iz priloženih dokaza nije vidljivo da bi ponašanje protivnice osiguranja bilo usmjereno na sprječavanje ili otežavanje naplate tražbine predlagatelja osiguranja faktičnim ili pravnim radnjama koje bi bile usmjerene na otežanu naplatu (npr. uništenje, oštećenje, pravne raspoložbe) pa zaključuje da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim ispunjenje drugog uvjeta iz citirane zakonske odredbe koji mora biti kumulativno ispunjen, radi čega je sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

6. U žalbi predlagatelji osiguranja ističu da se prvostupanjski sud nije osvrnuo na isprave koje su dostavili uz prijedlog, a koje jasno ukazuju na moguće ponašanje protivnice osiguranja u pokušaju otežavanja naplate njihove tražbine. Uz prijedlog su dostavljene isprave iz kojih je vidljivo da su blokirani računi protivnice osiguranja, a da ista u ime pravne osobe zaključuje ugovore i jamči za obveze u iznosima od preko 150.000,00 EUR što upućuje na prijevarno ponašanje protivnice osiguranja, pa smatraju da je time učinjeno vjerojatnim da će protivnica osiguranja učiniti sve da oteža ili spriječi naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, odnosno da postoji opasnost da će raspolagati s jedinom preostalom imovinom. Učiniti vjerojatnim tu opasnost je niži stupanj izvjesnosti koji smatraju da je učinjen time što je dokazano da protivnica osiguranja uz to što ima blokiran račun za iznos od preko 13.000,00 EUR istodobno jamči za obveze svog trgovačkog društva uzimajući novi zajam od predlagatelja osiguranja.

7. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda predlagatelja osiguranja i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ, a niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuju predlagatelji osiguranja smatrajući da su utvrđenja prvostupanjskog suda u protivnosti sa sadržajem priloženih isprava.

7.1. Razloge na temelju kojih prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim daljnju pretpostavku – opasnost da će protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja sud je obrazložio pod toč. 8. obrazloženja rješenja, iz kojeg je jasno da to što je protivnica osiguranja osobno kao jamac platac i kao zastupnica pravne osobe zaključila novi ugovor o zajmu s predlagateljima osiguranja nisu dokaz niti pravnih a niti faktičnih radnji koje bi bile usmjerene na onemogućavanje predlagatelja osiguranja u naplati njihovog potraživanja, pa nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. Utvrđeno činjenično stanje i na njemu zasnovanu primjenu materijalnog prava kao pravilnim prihvaća i ovaj sud te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima predlagatelja osiguranja.

9. Jamčenje protivnice osiguranja za dugovanje pravne osobe prema predlagateljima osiguranja za koje je izdano i sredstvo osiguranja (zadužnica) nisu dokaz kojim bi predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim prijevarno postupanje protivnice osiguranja kako navode u žalbi, s obzirom da ponašanje protivnice osiguranja nije usmjereno na predmet (nekretnine) na koje je osiguranje predloženo. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere je subjektivne kategorije, što znači da predlagatelji osiguranja moraju učiniti vjerojatnim da protivnica osiguranja poduzima ili da bi mogla poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi otuđila ili opteretila nekretnine, te s tim u vezi i uzročnu vezu između ponašanja protivnice osiguranja i posljedice koja se sastoji u sprječavanju ili znatnoj otežanosti naplate njihove tražbine. To znači da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje samo tzv. objektivne opasnosti već je potrebno da protivnica osiguranja poduzima određene radnje koje bi onemogućile ili u znatnoj mjeri otežale naplatu tražbine predlagatelja osiguranja.

10. Stoga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja osiguranja i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ potvrdio prvostupanjsko rješenje.

U Varaždinu 3. veljače 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun