R1 Ob-338/2022-66

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari I. predlagatelja ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.- predlagateljice DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje predlagatelja na adresi [adresa] i zastupani po punomoćniku Hrvoju Zdilaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv I.-protustranke LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Tihana Miletić, odvjetnica u Zagrebu i II. -protustranke ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt. ŠBM, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnci NB iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, te uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Samobor, radi osobnih odnosa, 31. siječnja 2025. godine

r i j e š i o  je

I. Osobni odnosi mlt. ŠBM, OIB: [osobni identifikacijski broj] s bakom DB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i djedom ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će se:

-dva puta mjesečno i to prve subote u mjesecu od 16:00 do 18:00 sati te svake druge subote u mjesecu od 12:00 do 13:00 sati, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor, u prostoru Obiteljskog centra u [adresa], sve na način da majka dovede dijete u prostor Obiteljskog centra ili drugi prostor prema dogovoru s voditeljem nadzora i preuzme dijete u istom prostoru po završetku osobnih odnosa.

II. Ova mjera određuje se u trajanju do šest mjeseci, računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Samobor imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 08. ožujka 2022. podnijeli ovome sudu prijedlog radi ostvarivanja osobnih odnosa s unukom, mlt. ŠBM u smislu odredbe čl. 478. st. 4. t. 2. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ). Prijedlog je podnesen protiv majke djeteta, DBM i mlt. djeteta ŠBM, a tijekom postupka je predlagatelj kao stranku naznačio i oca mlt. djeteta, ĆB (čl. 489. ObZ-a).

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

1.1. U prijedlogu navode da su roditelji ĆB, oca mlt. ŠBM te stoga djed i baka mlt. ŠBM. Djevojčica je izrazito vezana za očevu primarnu obitelju, no majka djeteta im od srpnja 2021. onemogućava osobne odnose s djetetom radi čega su pred nadležnim Centrom za socijalnu skrb, Podružnicom Trnje pokrenuli postupak obveznog savjetovanja koji je neuspješno okončan jer majka djeteta nije pristupila postupku. Predlažu da sud po provedenom dokaznom postupku odredi ostvarivanje osobnih odnosa s unukom svaku drugu subotu od 10:00 do 19:00 sati, sedam dana ljetnih praznika i tri dana zimskih praznika, sve na način da majka dovodi dijete na adresu stanovanja predlagatelja, a oni odvode dijete na majčinu adresu stanovanja po završetku osobnih odnosa.

1.1.1. Uz prijedlog je priloženo izviješće o obveznom savjetovanju, preslike sms poruka i zajedničke fotografije predlagatelja i djeteta.

2. I.-protustranka LB se u očitovanju na prijedlog istome usprotivila navodeći da prijedlog nije u interesu djeteta jer da predstavlja daljnje ugrožavanje njenog života i zdravlja. Navela je i da je pred ovim sudom u tijelu postupak pod brojem P Ob-554/21 u kojom otac ĆB zahtjeva ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. LBM svaki drugi tjedan od ponedjeljka u 16:00 do nedjelje u 18:00 sati čime majka u takvoj dinamici i uz prijedlog predlagatelja ne bi nikada bila u prilici provesti sa svojim djetetom vikend. Predložila je odbiti prijedlog.

2.1. II.-protustranka je podržala ostvarivanje osobnih odnosa svojih roditelja i mlt. djeteta.

3. Mlt. ŠBM je u ovome postupku zastupana po posebnoj skrbnici NB iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu.

4. Odlučujući o podnesnom prijedlogu, sud je od nadležnog ranije Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnice Trnje, a potom uslijed promjene nadležnosti, Centra za socijalnu skrb Samobor i dalje Područnog ureda Samobor, zatražio prijedlog i mišljenje (dalje: Zavod), koje je na spis predmeta dostavljeno podneskom od 07. lipnja 2022. i dalje uslijed razvoja dinamike odnosa stranaka, 12. prosinca 2022., 07. veljače 2023., 10. lipnja 2024., 12. rujna 2024. te 20. rujna 2024. Nadalje je od strane stručne suradnice u sudu, psihologinje ĐB proveden razgovor i izrađena psihologijska procjena mlt. LBM te su saslušane stranke.

5. Tijekom postupka (podnesak Centra za socijalnu skrb Samobor od 12. prosinca 2022.) je iznesen podatak da je protiv predlagatelja podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici zbog sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta). Predlagatelji su u podnesku od 3 siječnja 2023. naveli kako navode o podnesenoj kaznenoj prijavi vide „potpunom besmislicom“ i „tipičnom zlouporabom sustava od strane majke“, navodeći da je prijava podnesena nakon što su predlagatelji i njihov sin ĆB u zasebnim postupcima podnijeli zahtjev za ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom. Pojašnjenje navedenog sadrži zapisnička izjava predlagatelja dana Područnom uredu Samobor dana 10. veljače 2023. gdje su naveli kako ih je majka mlt. djeteta optužila za seksualno nasilje nad mlt. djetetom u odnosu na što se vodi postupak pred Općinskim državnim odvjetnštvom. Upoznati su da je majka mlt. djeteta navela da je predlagateljica kao baka imala neadekvatne postupke u odnosu na mlt. LBM u vidu naslanjanja djeteta na dojke, škakljanja po spolnom organu i sl., u odnosu na što iznose kako navedeno nije istina, da su o tome dali iskaz na policiji i da dalje ne znaju ništa o tom postupku. Na ročištu od 13. lipnja

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

2024. je punomoćnica I.-protustranke navela da je kaznena prijava zavedena pod brojem KR-DO-114/22 i da je u više navrata tražila informaciju o tom postupku, no nije je dobila. Protustranka osobno je pojasnila da je svjedočila tome da je baka škakljala dijete „po pikici“, kao i da je mlt. LBM dolazila sa susreta s bakom govoreći joj da ju je baka škakljala „po pikici“ i da je tada djevojčica bila u dobi od tri godine (2020.). Navela je i da je zadnji susret djevojčice s bakom i djedom bio 2021., a te se godine obratila i Poliklinici za savjet te su oni informaciju proslijedili policiji. Podneskom od 28. lipnja 2024. I.-protustranka je dostavila mail upućen Poliklinici za zaštitu djece i mladih od 10. studenoga 2021. iz sadržaja kojeg slijedi kako se I.-protustranka obraća toj ustanovi da bi prijavila psihičko zlostavljanje djeteta od strane oca i bake. I. - protustranka opisuje situacije poput „govorenje mama zloba, nagovaranje djeteta da je pita za prespavljivanje kod oca iako je još dojena i nije znala što to znači, posramljivanje djeteta kakvi su joj zubi ili kako ima ružne tenisice dobivene od majke, vrijeđanje majke pred djetetom, dijete često govori da ju je za pikicu upiknuo komarac nakon što bi se vratila od njih („pošto je moguće da ju jednostavno preaktivno brišu nakon pišenja, ali pošto sam imala situaciju u kojoj kaže da je se škaklja po pikici kao igru i u kojoj ta ista baka mene lovi za cice da vidi dal ima dovoljno mlekeca za LBM, onda to napominjen s oprezom ali ne i kao optužbu za seksualno nasilje jer za to nemam dokaza“). U mailu majka Poliklinici iznosi da je dijete psihički zlostavljano s njihove strane i to suptilan način…. Iz spisa dalje slijedi da su predstavnici Područnog ureda Samobor na ročištu od 13. lipnja 2024. naveli kako su jučer kontaktirali pisarnicu ODO-a Velika Gorica i razgovarano je sa zamjenicom koja da je navela kako se nigdje ne vidi da bi se protiv bake i djeda vodio kazneni postupak s prijavom za seksualno nasilje.

5.1. Ovaj sud je u više navrata od ODO Velika Gorica tražio podatak o statusu predmeta KR-DO-114/22, no pisani podatak o istome na spis predmeta nije nikada zaprimljen. Dana 30. siječnja 2025., sud je prema sadržaju službene bilješke u spisu telefonom kontaktirao rješavatelja predmeta u ODO Velika Gorica te je dobiven podatak da je obavijest policije o gore navedenom zaprimljena u upisnik raznih kaznenih predmeta (KR-DO) čime se radi o sumnji na djelo i još uvijek ne o kaznenoj prijavi. Navedeno je da je od Policijske postaje Samobor zatraženo još tijekom kolovoza 2024. provođenje obavjesnog razgovora s LB, no da bilješka o navedenom na spis još nije dostavljena.

6. Iz izviješća s mišljenjem Zavoda od 07. lipnja 2022. proizlazi da je sačinjen temeljem izviješća s prijedlogom od 25. ožujka 2022. za potrebe postupka o roditeljskoj skrbi, temeljem provedenih strukturiranih razgovora s bakom i djedom po ocu, DB i BB te uz primjenu psihologijskih testova, izvidom na adresi stanovanja bake i djeda, no i u odsustvu obrade majke LB obzirom se ista nije odazvala pozivu Centra te su podaci o majci i mlt. djetetu korišteni iz obrade koju je tada Centar proveo u postupku spora o roditeljskoj skrbi.

6.1. Iz izviješća slijedi da je mlt. ŠBM rođena **.**.2017. u izvanbračnoj zajednici ovdje protustranka LB i ĆB. Izvanbračna zajednica roditelja je prekinuta u kolovozu 2018. te je oboje roditelja dalje zasnovalo druge zajednice. LB od srpnja 2021. živi u izvanbračnoj zajednici s partnerom OB, ocem dvoje malodobne djece iz bračne zajednice koja je razvedena, a ĆB u bračnoj zajednici s RB u kojoj je zajednici u trenutku sačinjavanja izviješća bilo rođeno mlt. dijete EB. LB je u obradi pri Centru za potrebe spisa predmeta roditeljske skrbi iznosila da su partnerski odnosi nje i oca mlt. Š

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

početka izvanbračne zajednice bili narušeni te da je kontinuirano bila izložena verbalnoj agresiji partera na način da je ĆB verbalno vrijeđao nju i članove njezine obitelji, što je kod nje izazivalo osjećaj krivnje i nisko samopoštovanje. Takvo nasilje nije prijavljivala za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice već u srpnju 2021. Navodila je da je tijekom zajedničkog života primarno ona vodila brigu o djetetu, dok se otac uključivao tek sporadično. Otac ĆB je u razgovoru u Centru potvrdio činjenicu narušenih partnerskih odnosa, pritom kao razlog navodeći miješanje članova Irenine obitelji u njihov odnos i organizaciju zajedničkog života. Navodio je da je partnerica LB tijekom trudnoće preselila kod svojih roditelja, pa da s obzirom na usmjerenost LB na svoje roditelje on nije bio u mogućnosti donositi odluke za dijete niti svakodnevno sudjelovati u brizi za dijete. Naveo je da je izvanbračnu zajednicu napustio u kolovozu 2018. nakon što je bio fizički napadnut od strane partnerice LB. Tri godine kasnije je navedeno prijavio policiji te je u trenutku izrade izviješća Centra bio u tijeku postupak pred Prekršajnim sudom.

6.2. Prestankom izvanbračne zajednice roditelja, mlt. Š je nastavila stanovati s majkom LB prvotno na adresi u [adresa], a od ožujka 2020. u [adresa]. Majka LB je pri obradi u Centru iznosila da je po prestanku izvanbračne zajednice odvodila mlt. Š otprilike tri do četiri puta tjedno kod Kristjanovih roditelja kako bi vidjeli dijete. Susreti su se pretežito odvijali u njihovom stanu do dva sata i u njezinoj prisutnosti, često u prisutnosti oca ĆB, a s vremenom i bez njene prisutnosti. S vremenom je počela smanjivati učestalost susreta jer je mlt. Š negodovala ukoliko ona nije bila prisutna. Od kraja 2020. majka je mlt. Š odvodila na susrete na adresu stanovanja oca, no kasnije je od mlt. djeteta saznala da su zajedničko vrijeme i nadalje provodili kod očevih roditelja. Susreti mlt. Š i oca su se prema navodima majke LB ostvarivali tada dva puta tjedno po tri sata i jedan dan u vikendu u trajanju od pet do šest sati. Mlt. Š je, međutim, počela odbijati odlaske kod oca na način da bi izbjegavala odijevanje kada se planirao odlazak ocu, histerično bi plakala te je govorila da ne želi ići kod bake i djeda po ocu, pri čemu je majka navela kako smatra da je mlt. Š odbijala odlaske ocu i njegovim roditeljima stoga što su prema djetetu bili nametljivi. Iznosila je da su tražili da ih dijete zagrli i/ili poljubi što Š nije željela, potom da su posramljivali dijete, pa je tako otac znao govoriti „kakve su ti to hlače, jel ti to kupila mama“, emocionalno su ucjenjivali dijete na način da bi mlt. Š govorili „ako nećeš…onda me ne voliš“ te su pred djetetom vrijeđali nju kao majku. To zna jer joj je mlt. Š kada bi došla sa susreta govorila: „mama, glupa si; ti mene tučeš, ti mene ne voliš, baka i djed te žele prodati, ja te ne želi prodati“. Majka LB je dalje iznosila kako smatra da su baka i otac imali „cilj okretanja djeteta od nje“ u želji za „nadzorom i kontrolom nad djetetom“. Upitana da li je Š na susretma kod oca imala pozitivnih trenutaka je dalje navodila da su se tijekom susreta mlt. Š i otac igrali, otac bi joj kupovao igračke, zajedno su odlazili na Jarun, odlazili gledati konje što zna jer joj je ĆB slao slike s njihovih susreta na mobitel gdje je vidjela da je mlt. Š bila vesela. Iznosi se kako majka LB ustrajno navodi kako je mlt. Š po povratku od očevih roditelja iskazivala emocionalnu uznemirenost u vidu bacanja igračaka, stvari, željela „bi nešto strgati“, pri čemu ona kao majka „nije mogla do nje doprijeti“. Takvo ponašanje djeteta je u početku bilo blaže izraženo, a s vremenom sve izraženije i dugotrajnije zbog čega je u srpnju 2021. prekinula susrete mlt. djeteta s ocem te bakom i djedom, a od studenoga 2021. i svu komunikaciju s njima. Navodila je i da se u svrhu stabilizacije vlastita psihičkog stanja nakon prekida izvanbračne zajednice s ĆB obratila za pomoć terapeutima te je stručnom timu Centra dostavila mišljenje terapeuta VB od 07. ožujka 2022. iz

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

kojeg proizlazi da je u terapiji od jeseni 2020. na koju se uključila zbog problema s ocem mlt. Š, a zbog osobnog osnaživanja, razvojanja asertivnosti i jačanja spremnosti suočavanja sa stresom, kao i nalaz Klinike za psihijatriju Vrapče od 07. listiopada i 04. studenoga 2022. iz kojeg je vidljivo da se u tretman uključila zbog anksiozno depresivnih teškoća.

6.2.1. Provedenim razgovorom s partnerom majke LB, OB, koji stanuje s mlt. Š i LB, dobiven je podatak kako je mlt. Š ponekad željela ići na susrete s ocem, bakom i djedom, a ponekad je iste odbijala. Nakon povratka sa susreta bi djevojčica ponekad iznosila pozitivna iskustva i doživljaje s tim druženja, a nekad bi bila hiperaktivna i razdražljiva te bi majci i njemu govorila „ubit ću te“.

6.3. Otac ĆB je u razgovoru sa stručnim timom Centra naveo da su se po prekidu izvanbračne zajednice osobni odnosi njega i njegovih roditelja s mlt. Š održavali stihijski i prema raspoloženju majke. Roditeljska komunikacija je bila očuvana sve do rujna 2020. kada se obratio Centru radi redovnih kontakata s djetetom, kada je majka LB počela u većoj mjeri s njim odbijati komunikaciju, a od tada se povečao i otpor djeteta prema njemu. Naveo je da je zajedničko vrijeme s mlt. Š učestalo provodio u prisutnosti svojih roditelja, u igri s djetetom, izletima i aktivnostima koje su bile primjerene dobi djeteta, Pri susretima je mlt. Š bila vesela, zaigrana, znatiželjna i izražavala je emocionalnu bliskost s njim i njegovim roditeljaima. Imali su prisan odnos. Također je mlt. Š bila veoma bliska s njegovim roditeljima, posebice s bakom, s kojom je uživala u pripremi hrane, kolača i sl. Po završetku susreta je mlt. Š često negodovala, izražavajući želju da dulje boravi s ocem i njegovim roditeljima, a to je otvoreno iskazivala i majci. Naveo je da je nakon obraćanja Centru radi reguliranja osobnih odnosa s djetetom, a radi čega je majka LB izrazila neslaganje, kod mlt. Š počeo uočavati promjene u ponašanju. Govorila mu je „ja te ne volim“, a baki i djedu je odbijala dati poljubac što je prije činila spontano i redovito.

6.4. Psihologijskom obradom majke LB je utvrđeno da je primjenom kliničkog inventara ličnosti dobiven valjani rezultat, a povišeni rezultati na pojedinim kliničkim skalama ukazuju na izrazito zaokupljenost ispitanice tjelesnim funkcioniranjem. Rezultati također ukazuju na prisutne anksiozne rezultate i nezadovoljstvo aktualnom životnom situacijom. Psiholog Centra u izvijeću iznosi kako je majka LB u neposrednom kontaktu zakočena i nesigurna u komunikaciji. Na postavljena pitanja odgovara tiho, usporeno i često konfuzno, opširno verbalizirajući o svojoj izloženosti verbalnoj agresiji od strane ĆB te negativnim postupcima oca i njegove majke prema mlt. Š. Navodi se da se usmjereni razgovor održava otežano s obzirom na potrebu poticanja i usmjeravanja na postavljena pitanja. Ton njezina raspoloženja je snižen, djeluje usporeno i emocionalno distancirano. Navodi se da je u svojem izričaju vezano uz viđanja oca proturiječna. Predlaže zabranu osobnih odnosa oca i djeteta navodeći da je ŽB psihički nestabilan i da je psihički zlostavljao dijete, no iskazuje i da je spremna poslušati želju mlt. Š ukoliko izrazi želju da kontaktira oca. U odnosu na osobne odnose djeteta s bakom i djedom po oci, majka izražava negativan stav. 6.4. Psihologijskom obradom oca ĆB je primjenom kliničkog inventara ličnosti dobiven valjani profil, uz umjereno obrambeni pristup i sklonost umanjivanju simptoma. Na kliničkim skalama je dobiven rezultat profila nezrelije i sugestivne osobne, orijentirane na sebe i sklone somatizaciji. Vebalni kontakt s ocem ĆB je uredno uspostavljen; ton raspoložena je situacijski primjeren, afektivno je topao. Na postavljena pitanja odgovara opširno, sponatno verbalizira o

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

nemogućnosti ostvarivanja kontakata s mlt. Š pri čemu reagira plakanjem. Podržava prijedlog svojih roditelja za ostvarivanjam osobnih odnosa s mlt. Š.

6.5. Iz izviješća dalje slijedi da razgovor s mlt. Š u predmetnom postupku nije bilo moguće provesti zbog nesuradnje majke. Dana 22. ožujka 2022. je za potrebe postupka reguliranja pitanja roditeljske skrbi bio zakazan razgovor s mlt. djetetom, kada obrada također nije provedena. Navodi se da je majka dovela mlt. Š u prostorije Centra, da na ponuđene sadržaje i aktivnosti s psihologom, mlt. Š prvotno pozitivno reagira, no nakon što je majka svojim ponašanjem, sugestivnim pitanjima i dvostrukim porukama usmjerenim djetetu djelovala zbunjujuće prema djetetu i kod djeteta unosila nesigurnost, djevojčica je u za nju konfliktnoj situaciji reagirala plakanjem i odbijanjem razgovora. Iznosi se da se u opisanoj situaciji majka djelatnicima Centra pred djetetom obratila riječima „ne znam kako ste to zamislili i kako uspijevate s drugom djecom“, privijajući pritom mlt. Š k sebi, čime, po mišljenju psihologa, u potpunosti izostaje majčin poticaj djevojčici da prihvati interakciju. Nakon toga je dogovoren novi termin razgovora s djetetom na koji majka nije pristupila niti je nedolazak ispričala. Navodi se da je majka vezano uz navode o neprimjerenim postupcima oca, bake i djeda prema mlt. Š pozvana bez odgode uključiti djevojčicu u obradu Poliklinike kako bi se izvršila procjena emocionalnog statusa djeteta, što majka prema podacima Centra nije učinila.

6.6. Provedenom obradom stručnog tima Centra s ovdje predlagateljima je utvrđeno da je predlagteljica, baka mlt. Š, DB, rođena **.**.2960., zanimanjem ekonomistica, unatrag nekoliko godina je u invalidskoj mirovinu. Onkološki je bolesenik, boluje od reumatoidnog artritisa, prije nekoliko godina je imala infakrt. U neposrednom kontaktu se doima energično, dinamično, optimistične životne energije i pogleda. Djed, ŠB, rođen **.**.1955., je od 2005. u braniteljskoj mirovini. U neposrednom kontaktu se doima staloženo i odlučno. Psihologijskim testiranjem imenovanih nije utvrđeno postojanje patoloških odstupanja na području ličnosti i emocija. Žive u skladnim obiteljskim odnosima te stabilnim stambenim i materijalnim prilikama. Prema iznesenim navodima stručnom timu, tijekom zajedničkog života su sin ĆB i JB učestalo dolazili kod njih s mlt. Š u posjetu, a povremeno bi unuka ostajala sama kod njih na nekoliko sati. Prema navodima predlagatelja, mlt. D je s njima ostvarivala emocionalno blizak odnos te se u njihovom društvo osjećala sigurno i opušteno. Zajedničko vrijeme s unukom su provodili u zajedničkim aktivnostima primjerenim djetetovoj dobi. Nakon prekida partnerske zajednica roditelja, LB je nastavila dolaziti kod njih s mlt. L te su zajedno provodili vrijeme s djetetom, primjerice u štenjama Jarunom, vožnji biciklom i sl. Njihovi kontakti s unukom su se počeli otežano ostvarivati kada je majka LB zasnovala novu partnersku zajednicu. Naveli su da iako je mlt. Š rado kod njih boravila i iako su imali uspostavljen blizak odnos, majka LB nije podržavala njihovu bliskost i počela je izbjegavati viđanja djeteta s njima. Navode i da je majčino ponašanje na djevojčicu djelovalo zbunjujuće, zbog čega im je mlt. Š počela govoriti „vi ste svi glupani“, „nemoj ljubit baku u djeda“, a na njihov upit tko to tako govori, rekla bi „mama“. Provedenom je obradom dalje utvrđeno da su kontakti bake i djeda s mlt. Š prekinuti u srpnju 2021. U pokušaju uspostave kontakata, baka i djed ŠB su višekratno pokušavali uspostaviti telefonski kontakt s majkom LB, slali joj sms-ove, no bezuspješno. Na njihove upite da im odgovori kako je dijete ili da im pošalje sliku djeteta, majka nije reagirala. Iznosi se da prilikom izvida na adresi predlagatelja na adresi [adresa] u [adresa], vidljivo više zajedničkih fotografija koje su nastale

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

tijekom boravka mlt. Š, koje upućuju na blizak odnos i pozitivnu interakciju bake i djeda s mlt. Š.

6.7. Iz izviješća dalje slijedi da je u predmetu roditeljske skrbi koji se vodi pred ovim sudom, P Ob-551/21, a s obzirom na prekid komunikacije roditelja i nemogućnost postizanja dogovora, kao i s obzirom na dulji izostanak kontakata mlt. Š s ocem, rješenjem od 10. svibnja 2022. određena privremena mjera kojom su osobni odnosi oca ĆB i mlt. Š određeni pod nadzorom stručne osone.

6.8. Temeljem tako provedene obrade, stručni tim Centra iznosi mišljenje kako je mlt. ŠBM djevojčica od tada nepunih pet godina, koja odrasta uz majku i majčina partnera, pritom separirana od oca i očevih roditelja. Majka mlt. Š, LB se za potrebe predmetnog prijedloga nije odazvala pozivima u Centar, no ranije je iskazivala protivljenje osobnim odnosima bake i djeda po ocu s mlt. Š. Otac mlt. Š, ĆB suglasan je da njegovi roditelji ostvaruju kontakte s mlt. Š, no i sam je u postupku ponovne uspostave osobnih odnosa s mlt. djetetom po sudskom rješenju od 20. svibnja 2022., kojim su osobni odnosi određeni uz nadzor stručne osobe. Baka i djed, DB i ŠB su visokomotivirani za ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. unukom Š, a psihologijskom obradom istih nije utvrđena ikakva odstupanja na području ličnosti i emocija koja bi za navedeno činila zapreku. Također posjeduju primjerena znanja i vještine za samostalan boravak s mlt. Š. Prije prekida kontakata s mlt. unukom u srpnju 2021. imali su zasnovan blizak emocionalni odnos te je u interesu mlt. Š da s njima ostvaruje osobne odnose. No kako je upravo počeo postupak ponovne uspostave odnosa djevojčice i oca, mišljenja su da nije uputno istovremeno započeti i sa uspostavom osobnih odnosa bake i djeda po ocu s mlt. Š jer bi navedeno za dijete moglo djelovati zbunjujuće, opterečujuće i time se nepovoljno odraziti na kontakte djeteta i oca. U uspostavi kontakta oca, bake i djeda s mlt. Š prednost treba dati kontaktima s ocem, slijedno čemu predlažu da se održavanje osobnih odnosa bake i djeda s mlt. unukom odgodi do isteka privremene mjere koja je određena na rok od tri mjeseca, počevši od 08. lipnja 2022., nakon čega će Centar dati svoj prijedlog osobnih odnosa bake i djeda s mlt. unukom.

7. Pozvani dostaviti konačan prijedlog i mišljenje, nadležni Centar za socijalnu skrb Samobor je podneskom od 12. prosinca 2022. i 07. veljače 2023. obavijestio sud kako smatraju da bi s obzirom na poteškoće u uspostavljanju odnosa mlt. Š i oca (u odnosu na oca mlt. djeteta je ponovno donesena privremena mjera broj P Ob- 554/21 od 07. listopada 022. prema kojoj su osobni odnosi oca i djeteta i nadalje određeni pod nadzorom stručne osobe) za dijete bilo opterećenje trenutno započeti kontakte s bakom i djedom. Ukazuju kako dijete u razgovoru s psihologinjom negativno atribuira baku po ocu, a majka se protivi ikakvim kontaktima djeteta s bakom. U podnesku od 12. prosinca 2022. tako navode da su tek 12. prosinca 2022. uspjeli stupiti u kontakt s majkom LB, kada je ista pristupila razgovoru u Centar s mlt. Š te da je u provedenom razgovoru dobiven dojam da ju je odnos s ocem djeteta visoko istraumatizirao i da ne uspjeva odvojiti partnerski odnos i doživljaj u njemu od roditeljskog odnosa. Navodila je da se mlt. Š tek sada uspjela malo psihički stabilizirati zbog trauma koje je proživjela u odnosu na oca, baku i djeda po ocu.

8. Spisu prileži zapisnička izjava predlagatelja od 10. veljače 2023. dana Područnom uredu Samobor, iz sadržaja koje slijedi kako predlagatelji i nadalje nemaju kontakt s mlt. Š, izuzev susreta s njom u srpnju 2022. za njezin rođendan.

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

Naveli su kako jako vole Š i da su međusobno bili jako vezani te žele imati s djevojčicom kontakt.

9. Protustranka LB je podneskom od 07. lipnja 2024. dostavila na spis predmeta presudu P Ob-554 /2021 od 11. travnja 2024. te je predložila odbiti prijedlog, a podredno odrediti prekid postupka do pravomoćnog okončanja u postupku P Ob.

9.1. Uvidom u presudu i rješenje P Ob-554 /2021 od 11. travnja 2024., u pravnoj stvari tužiteljice/protutužene LB, protiv tuženika/protutužitelja ĆB, uz sudjelovanje mlt. ŠBM, utvrđeno je da je njome odlučeno da će zajedničko dijete stranaka mlt. Š stanovati s majkom LB (točka I. izreke), da će roditelji LB i ĆB ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb za dijete (točka II. izreke); da će se osobni odnosi mlt. djeteta i oca ostvarivati u prva tri mjeseca: svaki utorak i četvrtak od 17:00 do 20:00 sati; svaki drugi vikend, subotom od 12:00 do 18:00 sati, sve na način da osoba od povjerenja roditelja preuzme dijete iz vrtića, odnosno mjesta gdje dijete boravi i dovede ga do ulaza u igraonicu Shopping centra Point, a ako ista igraonica ne radi tada do prednjeg ulaza u spomenuti centar gdje će dijete preuzeti otac. Otac će po završetku susreta predati mlt. Š u na istom mjestu na kojem je mlt. dijete preuzeo osobi od povjerenja roditelja; a protekom tri mjeseca od ostvarivanja osobnih odnosa: dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 17:00 do 20:00 sati, svaki drugi vikend u mjesecu od subote u 10:00 do nedjelje u 19:00 sati (točka III. izreke) te je naloženo ocu doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta. Rješenjem koje je sastavni dio presude su osobni odnosi regulirani i privremenom mjerom sadržajno jednakom točki III. izreke presude.

9.2. Iz obražloženja presude slijedi da je ista temeljena na provedenom dokaznom postupku u kojem su saslušane stranke, pribavljeno mišljenje Zavoda i provedeno je kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje roditelja i mlt. djeteta na okolnost roditeljskih kapaciteta stranaka i u okviru istoga postojanja/nepostojanja manipulativnog utjecaja kojeg od roditelja; uzroka otpora i početne distanciranosti djeteta pri susretu s ocem (na način kako su opisani od majke i voditeljice mjere), postojanja i uzroka ponašanja djevojčice po povratku od oca te u konačnici interesamlt. djevojčice s obzirom na njezin status u dijelu ostvarivanja osobnih odnosa s ocem; koji je nalaz i mišljenje, izrađen po stalnim sudskim vještacima prof.dr.sc. Branki Vidrih, psihijatru i prof. GB, psihologinji . U obrazloženju presude (točka 25.3.) se navodi da je „već je opservacijom odnosa otac-dijete u mišljenju Ć od 25. ožujka 2022. utvrđeno da mlt. Š poznaje oca i ima s njim uspostavljen emocionalni odnos, da su zajedničko vrijeme provodili sadržajno i primjereno dobi i potrebama djeteta, pri čemu je i sama tužiteljica iznosila da je tijekom susreta bilo pozitivnih razdoblja, da je otac djevojčici kupovao igračke, da su zajedno odlazili gledati konje, na Jarun, da je prema slikama koje joj je tuženik slao mlt. Š bila vesela. Obradom Zavoda od 25. ožujka 2022. nije utvrđeno postojanje psihopatologije na strani oca niti ikakvih zapreka za ostvarivanje osobnih odnosa s djevojčicom, te se upravo upiralo na njegovu visoku motiviranost za ostvarivanje kontakata. Usprkos tome je kontakt oca i djeteta izostajao zbog majčine odluke da je dijete potrebno zaštititi od zlostavljača. Cijeneći navode tužiteljice o tome da dijete ne želi vidjeti oca te dugi period neostvarivanja istih, ovaj je sud u predmetu u nekoliko navrata određivao mjere nadzora nad osobnim odnosima i to rješenjima od 10. svibnja 2022., 07. listopada 2022. i 08. ožujka 2023. Rezultate prvotno određene mjere, i uz naznaku da su se osobni odnosi ostvarivali svega do 13. srpnja 2022., sud cijeni u skladu s zaključcima tada mišljenja Centra u predmetu-mlt. dijete nakon početne suzdržanosti ulazi u odnos s ocem i prisjeća se lijepih trenutaka s njime te se po završetku

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

susreta teško odvaja od oca. Voditeljica mjere opservira topao i podržavajući te pažljiv odnosa oca prema djetetu, ali i potpuni izostanak komunikacije roditelja. Nakon susreta od 13. srpnja 2022. kada je otac djevojčici uz prethodnu obavijest o tome Centru i uz sudjelovanje voditeljice nadzora, djevojčici priredio proslavu rođendana kojoj su bili prisutni i baka i djed, te tijekom koje prema izviješću voditeljice mjere nije bilo nikakvih emocionalnih pritisaka na dijete, tužiteljica prekida daljnje osobne odnose, u podnesku upućenom ovome sudu navodi kako je navedeni dan mlt. Š "jedva preživjela", te kako su je u "zasjedi u stanu dočekali baka i djed". Daljnji prekid osobnih odnosa pojašnjavala je odbijanjem djevojčice odlascima na susrete s ocem, svojom bolesti ili bolesti djevojčice. Osobni odnosi prema mjeri u listopadu 2022. su se također ostvarivali sporadično, a svi daljnji osobni odnosi djeteta i oca izostaju te do susreta dolazi tek u svibnju 2023. prilikom provođenja vještačenja u ovome predmetu. Provedenim je vještačenjem u predmetu utvrđeno da mlt. dijete sukladno navodima tužiteljice odbija oca, no utvrđeni su i razlozi istoga. Mišljenje je vještaka da se mlt. Š patološki stopila s majkom kao primarnim skrbnikom i osobom o kojoj ovisi, da mlt. dijete pretpostavljene želje majke iskazuje kao svoje te više nema vlastitih potreba i želja već majčine stavove doživljava kao svoje. Vještaci u mišljenju govore o pseudoautentičnosti izričaja djevojčice koja doista misli ono što verbalizira, no u pozadini kojeg izričaja nije loš odnos oca prema njoj, već upravo nedostatak tog odnosa i nedostatak viđenja i osjećanja roditeljske komunikacije. Mlt. dijete na zapriječenost oca koju osjeća reagira blokadom i govorom tijela, te time pokazuje volju majke da oca označi nepoželjnim, no istovremeno intrapsihički osjeća snažnu potrebu za ocem. Vještaci u mišljenju jasno iznose da su kod mlt. Š prisutne tipične značajke manipuliranog djeteta i to jest razlog zašto dijete odbija oca, odnosno jasno daje pokazatelje da je dijete izmanipulirano od strane majke. Mlt. Š je u odnosu na majku bliska i kopira njene obrasce ponašanja te su majčine riječi i reakcije upravo ono nesvjesno što majka prenosi svojim ponašanjem u odgoju djeteta, a u što kod tužiteljice i po provedenom vještačenju u potpunosti izostaje uvid. S obzirom na blizak odnos majke i mlt. Š, opservirani topao odnos, no ujedno i odnos u kojem djevojčica traži majčino odobrenje za odnos s ocem, te kraj činjenice da navedeno niti nije bilo predmet vještačenja, vještaci posebno ne propitkuju pitanje primarnog skrbnika, premda isto dovode u pitanje ukoliko se nastavi s majčinim propuštanjima glede pripreme djeteta za ostvarivanje osobnih odnosa, već zaključuju da se s obzirom na posljedice koje mlt. dijete već sada ima i smjer u kojem te posljedice idu (nastup iskrivljenja u ličnosti), zaključuju kako se što žurnije moraju početi ostvarivati osobni odnosi djevojčice i oca. Vještaci u mišljenju govore o kako „vještaci na strani oca ne nalaze zapreke za ostvarivanje ijednog sadržaja roditeljske odgovornosti, pa tako niti osobnih odnosa te s obzirom na prisutnost značajki majčine manipulacije kako je ranije opisana, ali i snažne čežnje djeteta za ocem savjetuju što skorije ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i oca, navodeći i da za navedeno nije potrebna stručna osoba jer je i nadzor nad osobnim odnosima pokazao kako otac zna adekvatno ispuniti vrijeme s djetetom sukladno njenoj dobi.“

9.2. Uvidom u eSpis predmeta je utvrđeno da je navedena presuda postala pravomoćna i ovršna 23. siječnja 2025.

10. Područni ured Samobor je podneskom od 10. lipnja 2024. i uvažavajući činjenicu donesene presude u predmetu P Ob-551/21 dostavio na spis predmeta prijedlog i mišljenje iz kojeg slijedi kako je mlt. Š djevojčica koja odrasta uz majku i majčina partnera, separirana od oca. Roditelji imaju izrazito narušenu komunikaciju te je između njih prisutna nemogućnost postizanja ikakvog dogovora vezano uz roditeljsku skrb, pri čemu je u odnosu na majku potrebno pokrenuti kazneni postupak jer ista više godina onemogućava osobne odnose djevojčice i oca. Stručni tim Područnog ureda je mišljenja da je u interesu mlt. Š da održava kontakte s

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

oba roditelja, no i da se, s obzirom da mlt. Š dulje vrijeme nije ostvarivala osobne odnose s ocem, osobni odnosi s bakom i djedom trebaju odvijati sukladno presudi o roditeljskoj skrbi u predmetu P Ob-554/21 „na način da otac procijeni kada je mlt. Š spremna za ponovni susret s bakom i djedom te da se isti odvijaju prema očevom nahođenju i procjeni Katarininih potreba“.

10.1. Rješenjem od 12. lipnja 2024. pozvan je stručni tim Područnog ureda Samobor dopuniti tako dano mišljenje obzirom isto na izneseni način nije dostatno određeno, pri čemu su na ročištu od 13. lipnja 2024. naveli kako mišljenje ne mogu dati već će isto dostaviti po zaprimanju dokumentacija ODO-a.

11. Na ročištu od 13. lipnja 2024. punomoćnica protustranke LB je potvrdila da se osobni odnosi djetea i oca po privremenoj mjeri u predmetu P Ob- 554/2021 od 11. travnja 2024. ne ostvaruju jer majka ne želi provoditi prisilu nad djetetom. Mlt. dijete ide u na terapiju u Centar za terapiju igrom i u Polikliniku Kocijan Hercigonja radi rješavanja traume izazvane od strane oca i ovdje predlagatelja te time radi liječenja, pri čemu je osporila da bi majka opstruirala kontakte djeteta i oca i djeteta i predlagatelja. Pozvana od posebne skrbnice da se očituje o njezinom viđenju načinu viđanja djeteta s bakom i djedom, protustranka osobno je navela kako se ona već 4,5 godine bavi time da sazna što se događa s njenim djetetom i kako da joj pomogne. U tu je svrhu kontaktirala različite stručnjake i uzimala za sebe tretmane. Mlt. Š je od kolovoza 2023. u tretmanu Poliklinike Kocijan gdje je djetetu dijagnosticirana trauma, navodeći pritom da je teško dokazati tko je od početka što radio i kako je došlo do traume, no isto ostaje još za utvrditi. Ona se od vremena prekida partnerske zajednice, trudila i dovodila dijete na susrete s bakom i djedom, no kada je dijete počelo odbijati kontakte, tražila je vrijeme da otkrije što se s djetetom događa, no ono što je dobila je bilo još nametljivijih poziva i traženje za viđenje s djetetom. Navodi da je Š učinjeno nešto, no da se do sada nitko nije bavio time tko joj je što učinio i što joj je učinio, sve dok joj top stručnjak u Europi u poliklinici Kocijan joj nije dijagnosticirao traumu.

12. Podneskom od 28. lipnja 2024. I. -protustranka je dostavila medicinsku dokumentaciju iz koje slijedi da je mlt. dijete u obradi Poliklinike Kocijan Hercigonja. Iz isprava slijedi da je mlt. djevojčica na obradu pristupila u pratnji majke i majčina partnera te da su do 05. listopada 2023. učinjenje tri obrade. U nalazu od 27. listopada 2023. se navodi da je djevojčica u obradu uključena s ciljem utjecaja na njezino ponašanje te da je s obzirom na podatke koje je majka iznosila kroz opservaciju Š s psihijatrom i psihologom, cilj opservirati ponašanje djevojčice i eventualna odstupanja te ukoliko postoje, etiologiju. Iznosi se da se do danas (27.10.23.) djevojčica teško separirala od majke, a da tijekom igara nisu osim separacionih problema dobiveni elementi koji bi ukazivali na traumu, što treba uzeti s rezervom s obzirom da je u tijeku proces u kojem djevojčica treba prihvatiti ispitivače. Navodi se da je njihov cilj kroz igru i druge tehnike dobiti uvid u eventualne traume koje majka navodi, a za koje druge podatke nemaju radi neuključivanja Centra i oca. Prema posljednjem nalazu od 24. studenoga 2023., djevojčica na upit o ocu navodi da s tatom ide u park i igra se što da prema podacima pratnje ne odgovara realnosti. Navodi se da je tijekom rada mogla ostati sama s ispitivačem, ali je isključivo inzistirala na svojim viđanjima određenih situacija te je prilikom pokušaja promene reagirala nekontrolirano burno otporom, a prema podacima pratnje tako reagira i kod kuće. Zaključno se navodi kako smatraju da djevojčicu treba uključiti u terapiju igrom u institucijama koje se time bave kako bi se kroz igru dobio detaljan uvid u dinamiku odnosa i utjecaja te kako bi

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

se Š dodatno ojačala i mogla iskazivati svoje potrebe te korigirati svoje načine reagiranja. Spisu dalje prileži mišljenje Poliklinike Kocijan Hercigonja od 07. lipnja 2024. iz kojeg slijedi da se na traženje LB razgovor obavlja preko zooma time da je prethodno poslala mail sa opsežno opisanim problemima vezanim uz Š i njezin odnos s ocem. Navodi se da se prema informacijama od majke dobiva informacija o, prema njezinoj procjeni, neadekvanim postupcima prema Š kada je u kontaktu s ocem. Iz nalaza od 19. lipnja 2024. slijedi da je opserviranjem ponašanja djeteta vidljiv napredak u komunikaciji i izražavanju potreba i emocija. Iznosi se da je na upit o ocu navela da ne želi govoriti, ali da nije pokazivala pritom ljutnju ili strah.

12.1. Uvidom u mišljenje o razvojnom statusu djetetu Dječjeg vrtića Šarena loptica od 05. travnja 2024. utvrđeno je da je mlt. Š urednog razvoja s visokom motivacijom za usvajanje novih znanja te usvojenim vještinama potrebnim za upis u prvi razred.

12.2. Uvidom u izviješće Tigrom-centar za terapiju igrom od 18. travnja 2024. utvrđeno je kako majka kao razlog uključivanja navodi složene obiteljske probleme koji imaju vrlo negativan emotivan utjecaj na Š. „Prema navodima majke zadnje dvije godine Š viđa oca pod nadzorom“. Iznosi se kako se analizom psihoterapijskog procesa zaključuje kako Š radi s obiteljskom dinamikom, sa svojim odnosom oba roditelja, a posebno s majkom u vidu produbljivanja odnosa povjerenja i međusobne privrženosti. „U jednoj psihoterapijskoj aktivnosti Š poručuje kako velika opasnost prijeti subotom i nedjeljom pri čemu najvjerojatnije misli na susrete s ocem“. „Kod Š je primjećen i osjećaj odgovornosti za sveukupnu obiteljsku situaciju kao i za potencijalno rješenje iste.“ Navodi se da se stoga preporučuje daljnje uključivanje djeteta u grupni psihoterapijski rad, pri čemu se navodi da se izviješće sastavlja za potrebe Centra za socijalnu skrb.

13. Za potrebe ovoga postupka i u smislu odredbe čl. 360. ObZ-a je razgovor s mlt. ŠBM proveden od strane stručne suradnice u sudu, psihologinje ĐB, koja je po provedenom razgovoru i psihologijskom testiranju sačinila psihologijsku procjenu od 02. kolovoza 2024. Tako provedenom obradom mlt. djevojčice po psihologu je utvrđeno da je mlt. Š djevojčica u dobi od sedam godina, rođena u izvanbračnoj zajednici roditelja koja aktualno stanuje s majkom i poočimom, a s ocem ne ostvaruje osobne odnose, prema njezinim navodima, unatrag tri godine. Djevojčica je u kontaktu topla, anksiozna, lako otklonjive pažnje i koncentracije. Iskazuje privrženost majci te je sklona njezinoj idealizaciji. Postaje vidno uznemirena kada ju se pita o ocu i njegovim roditeljima. Negativno atribuira oca, govori o njemu koristeći riječnik odrasle osobe, koji nije očekivan za dijete te dobi. Istodobno ne može pojasniti značenje tih riječi i fraza („moja duša kaže da on nije dobar; osjeća bol kad ga vidi“). Baku i djeda asocira s ocem te, iako na početku kaže da bi ih voljela vidjeti kada otac ne bi s njima živio, u daljnjem razgovoru odbija tu mogućnost, a na potrebu pojašnjenja svojih osjećaja prema ocu, baki i djedu, reagira odbijanjem razgovora („kad žive zajedno s tatom povežu im se energije, a kad ne žive onda im se ne povežu“. Potaknuta da razjasni što misli pod tim „energija“ navodi da ne zna to objasniti, samo ih ne želi vidjeti. Ističe: „Kad vidim baku i djeda kao da vidim tatu, a ne želim vidjeti tatu“).

14. Područni ured Samobor je po tako sačinjenoj psihologijskoj procjeni mlt. ŠBM dostavio na spis predmeta dopunu stručnog mišljenja od 12. rujna 2024. u kojoj i nadalje smatraju da je u interesu mlt. djevojčice ostvarivanje

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

osobnih odnosa s bakom i djedom i to po proteku dva mjeseca od ostvarivanja osobnih odnosa s ocem, svaku drugu subotu u mjesecu od 14:00 do 17:00 i nedjelju od 13:00 do 16:00 sati na način da otac tijekom osobnih odnosa djevojčice s bakom i djedom procjenjuje potrebe djevojčice.

14. Područni ured u podnesku od 13. rujna 2024. navodi dalje kako mlt. Š i nadalje nema uspostavljen odnos s ocem iako je u travnju 2024. donesena odluka o roditeljskoj skrbi, a komunikacija između roditelja i nadalje izostaje.

15. Predlagatelj ŠB je iskazao da su mlt. unuku Š zadnji puta vidjeli prije otprilike 2 godine kada ju je njihov sin doveo k njima za vrijeme dok je ostvarivao osobne odnose pod nadzorom. Mlt. Š je tada odmah po ulasku u stan dotrčala do bake i zagrlila je, a potom je zagrlila njega. Nikakvog odmaka djevojčica od njih nije imala. Bila je vesela, zagrlila ih je i poljubila, uzela je poklone, što je sve zapisao voditelj nadzora. Odmah je baku vodila u sobu i pokazivala je govoreći da je to njezina soba. Ranije tome djevojčicu nisu vidjeli više od godinu dana, pri čemu se prisjetio da je zadnje mlt. Š bila s ocem u etno selu i nakon toga je više nisu vidjeli. Prestankom partnerske zajednice njihova sina i LB je majka djevojčicu dovodila k njima svaki tjedan, što je prekinuto kad je njihov sin upoznao sadašnju suprugu. Iskazao je da je djevojčica u vremenu kad je dolazila kod njih bila vesela, „bila je pjesma, ples, a kad bi je vozili natrag i kad bi došla do putokaza za [adresa] gdje stanuje s majkom, djevojčica bi se zamrzila“. Kad bi je dovezli pred kuću izjurila bi iz auta bez pozdrava. Pretvorila bi se iz jednog djeteta u sasvim drugo. Iskazao je da ju majka nije odgajala kako treba i to je razlog ovome što je danas. Zna da je nije vodila liječniku jer je i njima govorila da će je ona liječiti bubnjevima i plesovima. Teško mu pada što ne viđa unuku. Voli je jednako kao i drugih dvoje unučadi koje redovito viđa i na mobitelu ima njezinu sliku. Posebno upitan je naveo da on čak nije smio biti prisutan dok je supruga presvlačila dijete jer je majka LB to zabranjivala. Prisjetio se da je jednom njegova supruga presvlačila dijete nakon nužde, a majka se na to naljutila.

15.1. Predlagateljica DB je iskazom potvrdila iskaz supruga navodeći da su njih dvoje uvijek bili zajedno prisutni susretima s mlt. Š. Dalje je navela da su svi bili presretni kada je gospođa LB zatrudnjela, ona joj je kuhala, kupovala voće, plakali su od sreće kada su saznali da će postati baka i djed. Mlt. Š je njihova prva unučica i ona je bila predmet njihova obožavanja. Pamte presretne trenutke s njom. Potvrdila je navode supruga da su djevojčicu zadnji puta vidjeli u okviru susreta koje je njihov sin imao pod nadzorom, a prije toga otprilike prije godinu dana. Navela je kako smatra da je više razloga zašto su izostali njihovi kontakti s djevojčicom. Kako je njihov sin sve rjeđe viđao dijete i pokrenuo je postupak pred Centrom, tako su se i njihova viđanja s Š počela prorjeđivati. Tome je doprinijelo kada je sin upoznao svoju sadašnju suprugu. Mlt. Š ju je upoznala, bila je s njom u šetnji, na jahanju, bila je s njom oduševljena. Nakon toga je gospođa LB prekinula kontakt, a ona nije imala priliku s njom o tome razgovarati. Jednostavno ih je odrezala. Zvala je telefonom i slala poruke i pitala za dijete, kroz nekoliko dana im je majka znala poslati poruku da je dijete bolesno i više nikakve informacije ne bi dobili. U odnosu na prijavu protiv nje i supruga, iskazala je da ne zna točno o čemu gospođa LB priča. Kada je sin ĆB bio pozvan na obavijesni razgovor ona se dobrovoljno odazvala na isti. Točno je da je dijete ponekad presvukla, kada je dijete prestalo nositi pelenu i tražilo je da je obriše, učinila je to maramicom ili papirom. Navela je da ne zna o kakvom zlostavljanju gospođa LB priča. Iskazala je se protekom vremena prisjeća puno situacija kada je gospođa LB čudno reagirala. Kada je mlt. Š

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

primjerice spavala i ona bi zastala pored nje i gledala je, gospođa LB bi joj znala reći šta buljite. Kada je djevojčica govorila da je ona N, a ona bi joj rekla da se zove Š, njena majka bi joj rekla da ako djevojčica želi biti N neka je onda tako zove. Jednom im je ispričala da je nju i Š na putu do njih netko progonio autom. Rekla joj je zašto ih nije zvala, a ona je rekla da je znala da ima bolji auto i da je vješta vozačica. Između njih i gospođe LB je znalo biti i lijepih trenutaka. Ona je znala biti ugodna i pristupačna i nakon što je prekinula zajednicu s Đ znala je dolaziti kod njih, odlazili bi u šetnju, na ručkove, bilo je uvijek onako i onoliko koliko je ona željela i kako joj je odgovaralo. Ne sjeća se da bi primila od strane gospođe LB video pozive. Bilo je nekih mailova gdje bi Š ručicom stisnula srčeka ili slično.

15.3. Iz iskaza I.-protustranke LB slijedi da u postupku obveznog savjetovanja nije došlo do sporazuma stranaka dijelom zbog stvari vezanih uz Katarinina oca, a dijelom stoga što je to bilo vrijeme covida kada su joj pozivi kasnili. Kroz taj je period počela i primjećivati da se s Š nešto događa i da je anksiozna. Kad bi joj ona rekla da idu kod bake i djeda, mlt. Š bi počela raditi problem. To je bilo nekako u vrijeme kada je bila u dobi od 2,5 godina. Posljednji puta je kontakt između Š i djeda i bake DB ostvaren u kolovozu 2021., a potom su je vidjeli kada je otac imao kontakt pod nadzorom tijekom 2022. U odnosu na te promjene kod djeteta je prvo mislila da se dijete protivi, a kada se to nastavilo išla je u Centar za terapiju igrom i kod CB kako bi djetetu s roditeljske strane znala pomoći. Tada nije išla za tim da je netko kriv za takvo njeno ponašanje. Komunicirala je sa stručnjacima koji su joj svi svi redom rekli da je riječ o zlostavljanju djeteta, a kada joj je isto isto potvrđeno i u razgovoru s Plavim telefonom, obratila se Poliklinici gdje su joj rekli da im pošalje mail, a kada je to učinila rečeno joj je da se obrati policiji, što je i učinila. Primjer toga je da je djevojčica govorila da ju je komarac upikao za pikicu, da se s bakom i djedom igrala igre „nećemo nikome reći“, B su pobjednici, potom je govorila „mama zloba“, pa ju je prestala zvati mama, bojala se pred ocem reći da je voli. Iskazala je da ju je dosta dugo dojila, a onda joj je u jednom času rekla da hoće cicu i hvatala ju je za cicu, što do tada nikada nije, a potom joj je rekla da to tako radi s bakom. Govorila joj je da ju je baka škakljala po pikici kada se dizala s wc-a. Š joj je potom prestala govoriti što se događa. Zadnjih mjeseci prije prestanka kontakta je njeno ponašanje postajalo sve gore. Znala bi je pripremati za odlazak kod bake i djeda, no nije to uspijevala. Rekla im je da se s djetetom nešto događa i da joj daju mjesec dana da vidi što je, no oni nisu reagirali. Znalo je biti do šest poziva od gospođe DB i oca djeteta. Dalje upitana je navela da mlt. Š samostalno ne spominje baku i djeda. Pita je da li ih želi vidjeti, no Š je traži da je pusti na miru. Kontakt između oca i djeteta se također ne ostvaruje jer tako djevojčica ne želi. Pokušali su uvesti osobu od povjerenja, njenu sestru i partnera OB, no također odbija. Vodila je mlt. Š u Polikliniku Kocijan, gdje se javila po savjetu stručnjaka. Djevojčica je bila tamo na 6 tretmana. Tamo je sigurno postojao plan i program rada jer je doktorica O vodeći psihijatar za djecu i državni vještak. Oni testiranja provode na svoj način. U Poliklinici Kocijan je mlt. Š dijagnosticirana trauma i potom je upućena u Centar za terapiju igrom gdje je krenula od veljače 2024. i bila je na 5 individualnih termina, potom je trebalo biti od 12 do 13 grupnih koji nisu svi ostvareni, a onda još 3 do 4 individualna termina i u svemu vidi ogromne pomake. Š više nema jake ispade, povećan joj je kapacitet za frustracije, ostvaren je kvalitetan kontakt između nje kao majke i djeteta jer je ona s Katarinine strane bila posmatrana kao neprijatelj premda ju je voljela.Također i doktorica O vidi pomake te ih je uputila na Rebro kod doktora R s obzirom na ozbiljnost slučaja i da se utvrdi uzrok traume. Ako su uzročnici traume u obitelji DB tada bi voljela

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

da svi zajedno pokušaju doći do načina kako bi se kontakti trebali ostvarivati. Posebno upitana je navela da se ne slaže s prijedlogom stručnog tima Zavoda. Rekla je mlt. Š da bi ona kao majka bila najsretnija ako bi ona (mlt. Š) bila sretna u viđanju oca, no Š ne želi. Na baku je reagirala u vidu anksioznosti, a kada ju je pitala bi li barem vidjela djeda, rekla je da ne zna da li će tamo biti prisutni tata i baka i da ju je strah svega. Upitana glede ostvarivanja osobnih odnosa bake i djeda s mlt. Š uz prisutnost stručne osobe, navela da nije stvar u njoj već u Š jer ju je morala prisiljavati i kad bili su kontakti pod nadzorom u odnosu na oca, a ta je prisila na nju loše djelovala. Posebno upitana je dalje navela da su baka i djed nakon prestanka njene veze s ocem djeteta, mlt. Š viđali tri do četiri puta tjedno. Tu je fokus bio na njima, a ne na ocu. Njemu je bilo usput kad se vraćao s posla da stane kod njih, no on je uvijek nalazio razlog tome zašto neće. Dok je Š bila mlađa, kada je bila beba, primjetila je da je uvijek pokazivala da nije sklona odlasku kod bake i djeda. Kako je odrastala tako su bile sve dublje njene reakcije. Nakon susreta je dolazila doma u kaosu, najprije je mislila da su igrali živahniju igru, no ona je pokazivala agresiju, skakanje i slično. Kada se mlt. Š nije viđala s bakom i djedom, ona je zvala telefonom i putem video poziva te je slala slike. Iskazala je i da je mlt. Š imala iznenadne glavobolje i jaku kiselinu te joj je dijagnosticirana iznenadna bol između 2021. i 2022., a kada su prestali kontakti to se znatno smanjilo. Ranije, prije prekida kontakta s bakom i djedom, ona i Š su za njih izrađivali crteže, a kada je kontakt prekinut posvetila se rješavanju njenih problema. Iskazala je da se ona psihijatrijski liječila krajem 2021. kod doktorice E u Vrapču. Upućena je od svoje doktorice kada je vidjela da nije dobro. Zbog cijele ove situacije i cijelog užasa koji joj se događao joj je bio prenapregnut živčani sustav. Dijagnosticiran joj je poremećaj prilagodbe, a ono što joj se događalo je bilo trenutačna traumatična situacija, a riječ je o događajima silnog zlostavljana i maltretiranja od obitelji DB. Obraćala se Centru i sve im je govorila, a gospođa KB iz Centra joj je rekla da „smo svi mi isti“. Dalje je iskazala da je ocu djeteta bio određen nadzor nad osobnim odnosima 2 puta, u 6. mjesecu 2022. i krajem 12. mjeseca te početkom siječnja 2023. S voditeljicom nadzora je komunicirao otac. Ona nije imala priliku s njom komunicirati neposredno već su nekoliko puta komunicirale preko poruka te joj se žalila da Š odbija kontakte. Posebno upitana je navela da s bakom nije komunicirala Katarinine navode o diranju po pikici jer tada više nisu imale zadovoljavajuću komunikaciju. To diranje po pikici je bilo krajem 2020, početkom 2021. a onda je Š nastavila govoriti da ju je komarac upikao za pikicu. Kada su joj predočene fotografije koje prileže prijedlogu navela je da je puno tih fotografija ona sama snimila. Navela je da potvrđuje autentičnost poruka priloženih prijedlogu, a kada joj je čitana poruka od 15. kolovoza 2021., upućena od predlagatelja, navela je da je doživljavala puno takvih i sličnih napada i prije. Uvijek je se optuživalo da sve radi po svojem. Postalo joj je „lagano dosta“ odgovarati na takve poruke, a to je bilo i vrijeme kada je ostala bez mobitela jer joj je pao u more, pa nije odgovarala na poruke. Tada su joj poslali policiju, umjesto da su do nje pokušali doći preko njezine majke. Osim poruka je dobivala i jako puno telefonskih poziva u kojima su je predlagatelji napadali. U vrijeme dok je otac imao kontakte pod nadzorom, dijete je jednom vidjelo oca, voditeljica mjere se zvala ZB. Po prestanku kontakata djevojčice s ocem, bakom i djedom su je u Centru upućivali da djevojčicu pita da li želi ići na kontakte. Djevojčica je to odbijala. U tom je periodu ona pohađala filijalnu terapiju gdje su je učili kako da kroz igru rješava situacije te je djevojčica uvijek izabrala dvije figure mame i djevojčice i dva čudovišta koje ih napadaju. Kroz neko vrijeme je rekla da su ta čudovišta baka i tata. Protekom nekih 8 mjeseci po prestanku kontakata ju je dijete ponovno nazvalo mamom, a negdje

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

početkom 2021. ju je počela zvati LB. Š nije nikada govorila protiv oca, bake i djeda. Sve što je radila, radila je oko toga da Š bude dobro. Navela je da se sjeća jedino situacije kada je partneru OB iznosila dojmove određenog nadzora. Bila je ljuta u sebi kako sve na van izgleda idilično u odnosu na ono što oni prolazime i spominjala je frajera. Š je tada izletila iz sobe i pitala tko je taj frajer, a kada joj je rekla, „nitko, neki striček“, Š je rekla da sigurno govorim o njenom tati.

15.4. II.-protustranka ĆB je iskazao da su u cjelokupnoj situaciji stručne osobe iz Centra u više navrata davale mišljenje, kako u njegovom predmetu tako i u ovome. Upućen je da njegovi roditelji mogu ostvarivati zasebne kontakte i radi toga su oni pokrenuli postupak, a od tada se nije dogodilo ništa. Njegov je predmet odugovlačen jer su se čekali rezultati neke imaginarne prijave, a sada je i ovdje podnesena kaznena prijava koja se čeka. Sve je ovo farsa. Naveo je da ne zna tko će njemu i njegovim roditeljima nadoknaditi duševne boli za vrijeme u koje nisu vidjeli dijete. Djevojčicu je vidio zadnji puta kada je bilo vještačenje u njegovom predmetu. Nakon vještačenja je otišla s njim na sladoled i nakon toga je više nije vidio. Iskazao je da je on kriv za sve ovo što se događa jer je tu ženu doveo kući. Nema više nikakvih očekivanja. Ovdje je danas došao samo da bi od majke djeteta čuo kako je njegovo dijete provelo prvi tjedan u školi i moli da mu se dozvoli da je to pita. Dalje je iskazao da u vremenu kako su njegovi roditelji ostvarivali kontakte s djevojčicom nije bilo nikakvih negativnih stvari koje bi dijete doživjelo, problem je bio uvijek kada bi dijete trebalo obući jer ju je mama čekala dolje. Kada su već prekinuli vezu i kada je djevojčicu znao uzeti u auto, prvo što mu je znala reći bilo je da ga mama mrzi. Djevojčica je tada imala 3 godine. Provedeno vještačenje u njegovom predmetu roditeljske skrbi pokazalo je da je majka emocionalno zlostavljala djevojčicu, odnosno da je djevojčica zlostavljana od strane majke. Kada se pogleda sadržaj službene bilješke psihologa vidi se da je djevojčica izjavila da kada je on s bakom i djedom da im se spajaju energije, pa postavlja upit glede rječnika koji djevojčica koristi. Iskazao je da su u odnosu na njega bili tri puta određeni osobni odnosi pod nadzorom počevši od ljeta 2022., a prethodno tome je imao prazninu od godinu i pol kako nije viđao dijete. Prvi puta su bili određeni susreti jednom tjedno po 2 sata, bilo je predviđeno 12 susreta od kojih je održano samo 5, pri čemu majka djevojčicu nikad nije dovela na vrijeme. Voditeljici nadzora je trebalo nekih 15 do 20 minuta da dijete animira da izađe iz auta, a kada bi se majka maknula, Š je bila druga djevojčica. Svi izvještaji voditeljice mjere su bili pozitivni. Na drugom susretu kada je vraćao djevojčicu i kada su izlazili iz stana ga je držala za ruku, a po izlasku iz zgrade je ruku pustila, dotrčala do mame i rekla da ga nije zagrlila ni poljubila što je čula i voditeljica mjere. Majka je tada rekla da ga može zagrliti ako želi. U odnosu na navode majke o ponašanju djeteta nakon susreta naveo je da je uvjeren da se tako nije ponašala, jer koji roditelj ne bi drugog obavijestio o ponašanju djeteta. Ostali susreti pod nadzorom ostvarivali su se rijetko i uglavnom su izostajali. Sudska odluka o osobnim odnosima koja je donesena u njegovom predmetu roditeljske skrbi se od strane majke ne poštuje. On nije išao u Centar za terapiju igrom na susrete s djevojčicom jer poštuje sve odluke koje su mu određene od strane suda i Centra. Naveo je i da želi spomenuti primjer kada je djevojčica u igri s balonima rekla da je jedan za mamu, jedan za tatu, a jedan za ĆB, a kada je pitao tko je ĆB rekla mu je da je to on. Njegovo dijete se odgaja da ima drugog tatu. Dalje upitan je naveo da su od svih susreta koje je on imao pod nadzorom, njegovi roditelji vidjeli Š jednom kada je bio famozni rođendan. Kada je dijete doveo njegovi su roditelji bili na balkonu jer su i sami bili uzbuđeni. U stanu ju je dočekala hrpa poklona, kada je djevojčica vidjela baku na balkonu poletjela joj je u susret. Kasnije ju je izdvojila i otišle su u sobu gdje joj je pokazivala poklone.

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

Cijelo vrijeme je bila prisutna voditeljica ZB. Susret je trajao oko 90 minuta. Upitan od strane punomoćnice I. -protustranke da li je dobio poziv proslijeđen njegovoj odvjetnici da se javi u polikliniku Kocijan, Centar za terapiju igrom da bi se pokušalo sjesti i vidjelo kako bi se ostvarivali kontakti njega i djeteta, naveo je da je dobio mail proslijeđen od odvjetnice koja je postavila pitanje da se javi u taj Centar no ne na ovakav način. Posavjetovao se sa strukom i svi redom su mu rekli da tamo ne treba ići i poslušao je, istražio je Polikliniku Kocijan i stoga odustao navodeći da poziva da se izvrši uvid u web i recenzije koje za njih postoje.

16. Predstavnice Područnog ureda su po iznošenju iskaza stranaka i u odnosu na navode I. protustranke vezano uz poziv na suradnju s Poliklinikom Kocijan naveli da Zavod ne surađuje s privatnim poliklinikama već isključivo s državnim tijelima, u kojem da je smislu majka bila u više navrata upućena u tretman u Klaićevoj, Rebro, Polikliniku za zaštitu djece i mladeži. Naveli su da se tijekom ovog postupka govori o pravima roditelja i srodnika, a da se zanemaruje da je temeljno pravo mlt. Š da uživa u društvu roditelja s kojim ne stanuje i srodnika. Prateći i predmet roditeljske skrbi Zavod primjećuje da djevojčica unatrag 3 godine ne ostvaruje kontakt s ocem, bakom i djedom, da su ocu jedno vrijeme bili određeni nadzori tijekom kojeg se osobni odnosi nisu ostvarivali te dalje postavljaju pitanje tko će djetetu vratiti izgubljeno vrijeme. Protiv majke je Zavod stoga podnio i kaznenu prijavu nadležnom ODO-u. Naveli su kako je majci izrečena i mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora u trajanju od godine dana te bi voditelj nadzora trebao dva do tri puta tjedno dolaziti u obitelj, čak i usprkos bolesti djeteta. Mjera je izrečena s početkom od 01. kolovoza i na nju je punomoćnica majke izjavila žalbu, no žalba ne odgađa izvršenje. Niti jedan susret tokom kolovoza svejedno nije održan jer je majka sve susrete opravdala bolovanjem i odlaskom na more. Navode kako smatraju da gospođa LB sa svoje pozicije doista smatra da radi u interesu djeteta, no djetetov je interes i prema provedenom vještačenju u predmetu roditeljske skrbi da ostvaruje kontakte s ocem koji izostaju. Stručni tim smatra da je stoga oportuno da se kontakti djevojčice s bakom i djedom ostvaruju pod nadzorom svaki drugi tjedan po dva sata u prostoru Obiteljskog centra ili Centra za pružanje usluga. Navode i kako vjeruju da majka ne uspijeva potaknuti djevojčicu na ostvarivanje kontakata i da je dužnost roditelja s kojim dijete stanuje prije svega stvoriti sigurnu okolinu za dijete na način da majka uspostavi komunikaciju s ocem. Ukazuju kako otac prema sudskoj odluci ima zajedničku roditeljsku skrb s majkom i kako treba odlučivati o svim pitanjima vezanima uz dijete, pa tako o primjerice upisa djeteta u školu, zdravlja djeteta i slično.

16.1. Pozvani dostaviti sudu određeni prijedlog glede osobnih odnosa predlagatelja i mlt. djeteta, Područni ured je u podnesku od 19. rujna 2024. predložio da se osobni odnosi ostvaruju u Obiteljskom centru na adresi u [adresa] i to svake prve subote u mjesecu od 16:00 do 18:00 sati i svake druge subote u mjesecu od 12:00 do 13:00 sati. Predlažu da se osobni odnosu na taj način ostvaruju tri mjeseca, a po isteku toga perioda na način naveden u dopuni stručnog mišljenja odnosno svaku drugu subotu od 14:00 do 17:00 i svaku nedjelju u periodu od 13:00 do 16:00.

17. Predlagatelji i posebna skrbnica mlt. djeteta su se suglasili s takvim prijedlogom Zavoda, dok I. i II. -protustrake posebno očitovanje nisu dostavili.

17.1. Posebna skrbnica u svom očitovanju navodi kako iz provedenog razgovora s mlt. Š od strane psihologice proizlazi da mlt. djevojčica koristi riječnik odrasle osobe koji nije očekivan za dijete te dobi, pri čemu istovremeno ne

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

može pojasniti značenje tih riječi i fraza. Djevojčica prvotno izražava želju za viđanjem bake i djeda kada otac ne bi s njima živio, a potom odbija tu mogućnost. Suglasna je stoga da se osobni odnosi mlt. djevojčice s bakom i djedom ostvaruju uz nadzor stručne osobe te da se protekom tog vremena u kojem će se osobni odnosi ostvarivati pod nadzorom predloži daljnji način ostvarivanja osobnih odnosa, navodeći i kako je svrha osobnih odnosa pod nadzorom osigurati privremeni nadzor nad ostvarivanjem istih u situacijama kada je potrebno uspostaviti vezu između djeteta i roditelja/srodnika koja nije nikada postojala ili je prekinuta dulje vrijeme, kao i u slučaju sumnje na spolno zlostavljanje ili iskorištavanje djeteta za koje se vodi sudski postupak i koje još nije dokazano.

18. Odredbom čl. 8.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne Novine-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svog obiteljskog i privatnog života…, javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi…zaštite zdravlja…ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Odredbom čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989. - Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.) propisano je da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna upravna ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. Odredbom čl. 120. ObZ-a propisano je da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi (st. 1.) Navedene osobe nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti (st. 4.).

19. Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja s aspekta prava na poštovanje privatnog života predlagatelja i protustranaka s jedne strane te osiguranja ostvarivanja najboljeg interesa djeteta s druge strane, odnosno s aspekta ravnoteže pojedinačnih interesa i zaštite najboljeg interesa djeteta, iz rezultata dokaznog postupka kao neprijeporno slijedi da su ovdje predlagatelji kao dio šire obitelji mlt. Š bili prisutni u životu djeteta u prvih nekoliko godina djetetova odrastanja te da njihov odnos, uslijed naravi neadekvatnog roditeljskog odnosa, biva nužno zavisnim od odnosa oca mlt. djeteta, sina predlagatelja, s kojim mlt. dijete ne stanuje. Provedenom je obradom ranije Centra, kasnije Zavoda, a potom i iskazima stranaka u ovom postupku utvrđeno da je partnerska zajednica roditelja mlt. djeteta i ovdje protustranaka prekinuta u kolovozu 2018., kada je mlt. djevojčica bila u dobi od godinu dana i da su se osobni odnosi kako oca, tako i bake i djeda po ocu s mlt. djevojčicom ostvarivali u uobičajenom opsegu, potom su se počeli prorijeđivati, da bi kontakti u potpunosti prestali u studenom 2021. Predlagatelji su u obradi pri Zavodu, ali i u svojim iskazima iznosili pozitivne dojmove o vremenu provedenom s mlt. Š, iskazivali su o lijepim trenucima i prisnom odnosu. Majka mlt. djevojčice je pak sa svoje strane iznosila o jedno vrijeme adekvatnim kontaktima s bakom i djedom, ali i ocem, a potom sve češćim negodovanjem djevojčice odlascima kod bake i djeda te tate, potom izrazitim emotivnim reakcijama djeteta i u konačnici odbijanju djeteta da ide kod oca, bake i djeda, radi čega je ona kao majka prekinula kontakte i posvetila se rješavanju nastalih problema kod djeteta. Navodi majke sežu do razine da domakom vremena postupke cijele obitelji ĆB iznosi kao emotivnu zlostavu i nje i djeteta, radi čega je za sebe

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

potražila pomoć kod stručnjaka mentalnog zdravlja. U postupku je utvrđeno da mlt. dijete dulje vrijeme nema kontakt s ocem i očevom obitelji. Ocu su u okviru postupka roditeljske skrbi u predmetu P Ob-554/21 bili određeni osobni odnosi pod nadzorom upravo radi opservacije toga odnosa kraj činjenice da je isti dulje vrijeme izostajao, no iz obrazloženja navedene pravomoćne presude slijedi da su su kontakti oca i djeteta bili sporadični, a u vremenu kada su se ostvarivali u svemu adekvatni te da je djevojčica uživala u društvu oca, ali i ovdje predlagatelja u srpnju 2022. (rođendan djeteta). Nakon nekoliko u svemu adekvanih druženja uslijedio bi period kada majka nije djevojčicu dovodila opravdajući se bolešću sebe ili djeteta. Premda nalaz vještaka iz predmeta P Ob ovaj sud ne može koristiti kao dokaz u ovome postupku, u obrazloženju presude se obrazlažu utvrđenja suda glede odbijanja kontakata od strane djelovanja napose majčinim djelovanjem i pounutrenjem djevojčice s majkom. Majka je u iskazu u ovom postupku iznosila kako je mlt. djevojčica psihički zlostavljanja od obitelji ĆB, iznosila je izraze koje je djevojčica majci upućivala povratkom sa susreta s predlagateljima i ocem (u vremenu dok su se ostvarivali), pri čemu su i sami predlagatelji iskazivali o verbalizaciji koju im je djevojčica s vremenom upućivala, a u ishodištu koje je bila majka. Premda dostavlja nalaze Poliklinike Kocijan Hercigonja te iskazuje da je djevojčici u obradi te poliklinike utvrđena trauma te da je dalje upućena kod dr. R radi utvrđenja uzroka traume, uz istovremeno pohađanje tretmana terapije igrom, sud utvrđuje kako niti jedan u spis dostavljeni nalaz Poliklinike Kocijan- Hercigonja ne postavlja djetetu dijagnozu traume. Sud primjećuje i da se još u prijedlogu i mišljenju Centra, Podružnice Trnje navodi da je majka u odnosu na reakcije djeteta upućena dijete bez odlaganja uključiti u obradu Poliklinike, no majka u spis ničim ne dostavlja dokaz da je to učinila sve do 2023. kada je dijete uključila u obradu privatne poliklinike. U odnosu na određene osobne odnose prema presudi P Ob- 554/21, u postupku je utvrđeno kroz iskaze obje protustranke da se osobni odnosi ne ostvaruju jer dijete to ne želi. Provedeni razgovor psihologa suda s mlt. djevojčicom ukazuje kako dijete doista odbija kontakt s predlagateljima i ocem, u jednom času iznosi i da bi baku i djeda vidjela kada otac ne bi bio prisutan, a potom otklanja mogućnosti viđanja oca, bake i djeda. Psihologijskom obradom djevojčice je utvrđeno da djevojčica u otklanjanju oca i njegove obitelji koristi riječnik odrasle osobe koji za dijete te dobi nije primjeren, pri čemu ne zna pojasniti značenje riječi i fraza koje koristi (primjerice „Kad žive zajedno s tatom povežu im se energije“). Sud primjećuje i kako se u nalazu Tigrom-centar za terapiju igrom iznosi kako djevojčica navodi da subotom i nedjeljom prijeti opasnost te zaključuju da pritom vjerojatno dijete misli na oca. Majka mlt. Š u iskazu pred ovim sudom dalje iznosi kako nakon tretmana u Poliklinici Kocijan Hercigonja i terapiji igrom primjećuje poboljšanje djetetova stanja na način da dijete sada ipak bolje reagira na frustracije na način da joj je poboljšan kapacitet za frustracije, više nema jakih ispada, ostvaren je kvalitetan kontakt između nje kao majke i djeteta jer da ju je dijete ranije smatralo neprijateljem.

19.1. Nadalje, iz provedenog dokaznog postupka slijedi kako na strani predlagatelja nije utvrđeno postojanje ikakavih pshopatoloških osobina koje bi činile kontraindikaciju za kontakt s mlt. Š. Visoko su motivirani za ostvarivanje osobnih odnosa, u što se sud i neposredno uvjerio pri iskazivanju istih, te posjeduju primjerena znanja i vještine za samostalan boravak s mlt. Š. Njihov odnos prije prekida kontakata je bio blizak, jednako kao što je bio blizak i njihov kontakt u srpnju 2022. kada su za vrijeme očeva ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom zajednički s ocem priredili mlt. djetetu proslavu rođendana. Navodi majke i ovdje I. - protustranke vezani uz sumnju u seksualno zlostavljanje, koje predlagatelji negiraju, za sada, i prema sadržaju službene bilješke od 30. siječnja 2025. čine osnove sumnje

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

koja još uvijek nije na razini osnovane sumnje da bi bila dijelom kaznene prijave i time kaznenog postupka. Stručni tim Područnog ureda s osnovom u saznanjima kroz postupak roditeljske skrbi i ovaj postupak, te kraj činjenice da su protiv ovdje protustranke podnijeli kaznenu prijavu zbog nepoštivanja odluke suda (presude i privremene mjere P Ob-554/21 od 11. travnja 2024.) smatra da je u intresu mlt. djevojčice da uživa u društvu kako oca, tako i srodnika te ukazuju kako je djevojčici u osjetljivim godinama odlučnim za formiranje njezine ličnosti oduzeto pravo na oca, baku i djeda, čime da je učinjena šteta kroz vrijeme koje se više ne može vratiti. Ukazuju i da su roditelji, prevenstveno roditelj s kojim dijete stanuje, dužni stvoriti sigurnu okolinu za dijete na način da majka prije svega uspostavi komunikaciju s ocem, kako bi dijete dobilo poruku i faktično odobrenje s majčine strane da je u redu biti u društvu oca, bake i djeda. Majka i ovdje I.-protustranka se teško nosi s prošlošću vezanoj uz oca mlt. djeteta i njegove roditelje. Smatra da su izvršili veliki utjecaj na djetetov psihofizički razvoj i da su bili usmjereni dijete „okretati“ od nje kao majke. Međutim, sud primjećuje i da su baka i djed bili ti koji su po prestanku zajednice života I. i II.-protustranaka bili ti koji nisu stanovali s djetetom i koji su imali svega nekoliko sati tjedno za druženje s djetetom, prvo u prisutnosti majke, a potom bez njene prisutnosti. Kao što majka iskazuje o svojem viđenju odnosa djevojčice s bakom i djedom, tako predlagatelji u iskazu navode da bi djevojčica vozeći se prema [adresa] postajala druga osoba. U njihovu društvu bi bila radosna („uvijek je bila pjesma, igra“), a kada bi je dovezli kod majke „zamrzla bi se, istrčala bi iz auta bez pozdrava“.

19.3. Sagledavajući stoga okolnosti konkretnog slučaja kroz ranije iznesena utvrđenja, ovaj je sud mišljenja da nije u interesu djevojčice lišiti je kontakta s bakom i djedom za koje provedeni dokazni postupak ne ukazuju na ikakvu neadekvatnost, već upravo na lijepe trenutke provedene u zajedničkom društvu te da kod djevojčice treba upravo povratiti sjećanje na lijepe trenutke. Sud je mišljenja da su obiteljski odnosi daleko najkompleksniji odnosi i da je ponekad potrebo umijeće bavljenja s njima, no i da nije u interesu mlt. djece da vode borbe svojih roditelja, već da je dužnost roditelja da djecu od spomenutog zaštite i daju im priliku da razvijaju svoje odnose s bakama i djedovima. Stoga sud smatra da je s obziorm na protek vremena i status djeteta te obilježja predlagatelja, interes mlt. Š u ostvarivanju osobnih odnosa, ali ovdje uz nadzor stručne osobe Zavoda. Riječ je o stručnjaku posebno senzibiliziranom za obiteljske odnose čiji je zadatak premostiti dugotrajni period odsustva međusobna društva unuka i bake te djeda sve radi ponovne uspostave njihova odnosa. Ovaj sud može shvatiti osjećaje I.-protustranke, no cijeni da ista i radi sebe same i svojeg osnažanja mora iznaći načina kako da uredi obiteljske odnose. Korist djedova i baka za unuke je velika. Oni prenose unucima dio važnih životnih priča i povijesti obitelji, gledajući njih dijete spozaje odnose sebe i svojih roditelja, a sve navedeno će ovdje pratiti stručna osoba Zavoda čime sud smatra da je interes mlt. djeteta u potpunosti zaštićen. Time je sud prihvatio prijedlog stručnog tima Područnog ureda Samobor te je u izreci rješenja i primjenom odredbe čl. 124. ObZ-a odlučio da će se osobni odnosi ovdje predlagatelja i mlt. Š ostvarivati u prostoru Obiteljskog centra svaku prvu i treću subotu u mjesecu, pri čemu je sud osobne odnose za sada odredio samo uz nadzor i u trajanju sukladno odredbi čl. 124. st. 3. ObZ-a. Navedeno stoga što sud smatra kako s obzirom na kompleksnost ove obiteljske situacije nije moguće unaprijed predvidjeti modalitet osobnih odnosa nakon isteka nadzora, a navedeno je i u skladu s mišljenjem posebne skrbnice. Dodatno tome, nadzor se i određuje da bi se kroz isti i protekom vremena iznašao daljnji modalitet odnosa za svaki konkretan slučaj. Sud pritom cijeni i da ovako određeni osobni odnosi dijelom ulaze i ograničavaju vrijeme majke, sve s obzirom na osobne odnose oca koji bi se također trebali ostvarivati

R

1 O b -

3 3

8 /

0 2 2-66

subotom (svaka druga subota), pri čemu smatra da s pozicije djeteta, a u kratkom trajanju koliko su oni za ovdje predlagatelje određeni s obzirom na mogućnosti Centra za pružanje usluga i voditelja mjere, mogu donijeti korist kako je to ranije navedeno. Dodatno tome, uspostavom odnosa predlagatelja i djeteta će se osobni odnosi ponovno urediti sve sukladno rezultatima mjere.

20. Slijedno svemu iznesenom, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 31. siječnja 2025. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagatelju po pun. uz podnesak posebne skrbnice

2. I.-protustranci po pun. uz podnesak posebne skrbnice

3. II.-protustranci uz podnesak posebne skrbnice

4. posebnoj skrbnici

5. HZSR, PU Samobor