Poslovni broj: UsI-2132/2024-61

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],

[adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1) PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2B/II, pod 2) GC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Paviću, odvjetniku u Splitu, Nikole Tesle 15, pod 3) VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5) EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 6) NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Gloriji Roki, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šimenc i partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne i usmene rasprave zaključene 30. siječnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika zainteresiranih osoba pod 1), 2) i 6) te zainteresirane osobe pod 5), a u odsutnosti uredno pozvanih tužiteljice, tuženika i zainteresiranih osoba pod 3) i 4), objavljene 31. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/21-26/395, URBROJ: 531-07-01-01/05-22- 4 od 25. srpnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe.

II. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati zainteresiranoj osobi pod 1) iznos od 3.750,00 (tri tisuće sedamsto pedeset), eura, zainteresiranoj osobi pod 2) iznos od 4.000,00 (četiri tisuće) eura te zainteresiranoj osobi pod 6) iznos od 3.750,00 (tri tisuće sedamsto pedeset), eura, dok se zahtjev zainteresirane osobe pod 1) za naknadom troškova spora u preostalom dijelu, odnosno za više zatraženo odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 11. siječnja 2023. godine protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/21-26/395, URBROJ: 531-07-01-01/05-22- 4 od 25. srpnja 2022., tužiteljica u bitnom navodi kako je osporeno rješenje tuženika doneseno u upravnom postupku po njezinoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja o izvedenom stanju Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornoga uređenja KLASA: UP/I- 361-03/13-04/1416 URBROJ: 2181/01-03-02/18-21-176 od 9. srpnja 2021., donesenog u predmetu ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade na adresi [adresa] u [adresa] po zahtjevu PC iz [adresa], odnosno drugih podnositelja istog zahtjeva za ozakonjenje (ovdje navedenih kao zainteresiranih stranaka predmetnog postupka). Ostajući pri svim navodima iz žalbe, koja prileže spisu predmeta prvostupanjskog tijela, ističe da je prvostupanjsko rješenje doneseno povredom pravila postupka pri čemu je prekršena i odredba članka 18. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12 i 143/13) kojom je eksplicitno propisano da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema istom Zakonu može ozakoniti samo ako je i arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja zgrade u naravi (istinski) u skladu s izvedenim stanjem zgrade. Naglašava da je odredbom članka 11. određeno kako je ovdje predmetnom zahtjevu za ozakonjenje zgrade građevinske (bruto) površine veće od 400 m2 takav ispravan dokument trebalo priložiti, a što nije učinjeno, jer arhitekt nije točno prikazao izvedeno stanje predmetne zgrade što da je prethodno detaljno osporila pisanim predstavkama uvezanima u spis i istaknula u naprijed citiranoj žalbi protiv rješenja o izvedenom stanju. Također, sporna arhitektonska snimka izvedenog stanja oznake TD SM 1/16 od svibnja 2021. godine (koju je izradio ovlašteni arhitekt SC, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2030, iz " Alpaca" j.d.o.o. [adresa]) ne sadrži ispravnu foto-dokumentaciju (priložene fotografije ne prikazuju sva pročelja zgrade u cijelosti), odnosno, nije sačinjena sukladno odredbama članka 11. stavka 3. podstavka 7. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te kao takva nije vjerodostojan, ni ispravan, a stoga niti zakonit dokument što je prvostupanjsko tijelo propustilo u potpunosti provjeriti kako je istaknula u žalbi. Nastavno na tvrdnju tuženika da je predmetno rješenje o izvedenom stanju doneseno u ponovnom postupku postupajući po presudi Visokog upravnog suda broja: Usž-1555/19-20 od 10. listopada 2019. ističe da je upravo taj sud utvrdio da "obzirom da je predmet vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu, tužiteljica će imati mogućnost u tom ponovljenom postupku isticati i ostale prigovore i predlagati dokaze", što je i učinila, te isto istaknula u žalbi, po kojoj je očito suprotno odredbama iz Zakona o općem upravnom postupku tuženik donio osporeno rješenje. Slijedom iznesenog, nisu bile ispunjene sve zakonske pretpostavke određene Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno budući da zahtjevu za ozakonjenje nije bila priložena sva zakonom određena dokumentacija, postupak nije bio pravilno proveden i nisu bile pravilno utvrđene sve činjenice od važnosti za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Dodatno napominje da suprotno tvrdnjama pobijanog rješenja, prvostupanjsko tijelo nije postupilo prema uputi Ministarstva iz prethodnog rješenja od 27. siječnja 2017. Nadalje, tužiteljica upućuje sud i na sadržaj predmetnog spisa iz kojeg je razvidno kako je arhitekt SC (odabran isključivo od strane zainteresiranih stranaka) čak šest puta prvostupanjskom tijelu Grada Splita dostavljao netočnu (stoga i nezakonito sačinjenu) arhitektonsku snimku izvedenog stanja uvijek iste predmetne zgrade usprkos svom ovlaštenju, koje slijedom iznesenog očito i evidentno nije garancija točnosti i trenutno aktualne dokumentacije, koju je Grad Split ovjerio i sastavni je dio rješenja o izvedenom stanju. S obzirom da je pobijanim drugostupanjskim rješenjem definirana izvršnost i pravomoćnost spornog rješenja o izvedenom stanju, a čiji je sastavni dio sukladno odredbi članka 24. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je i nezakonita arhitektonska snimka (kako je naprijed pojašnjeno) koja stoga postaje ispravom u daljnjem pravnom prometu, tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila da sud donese presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, te je također predložila sudu da na temelju odredbe članka 26. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odluči da ova tužba ima odgodni učinak budući bi nastala teško popravljiva šteta izvršenjem pojedinačne odluke zajedno s krivotvorenom dokumentacijom, odnosno zlouporabom iste, poglavito pri upisu zgrade u zemljišnu knjigu sukladno odredbi članka 36. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirane osobe pod 1), 2) i 6) u odgovorima na tužbu u bitnom su osporile navode tužiiteljice iz tužbe, smatrajući tužbu usmjerenom isključivo na odugovlačnjne postupka, suglasne su s utvrđenjima tuženika iz osporenog rješenja, slijedom čega zainteresirane osobe pod 2) i 6) predlažu tužbu odbiti, dok zainteresirana osoba pod 1) predlaže tužbu primarno odbaciti kao neurednu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, te pored toga predlažu naložiti tužiteljici da im naknadi troškove upravnog spora.

4.Zainteresirana osoba pod 5), na navode tužbe očitovala se na raspravi održanoj pred ovim sudom 30. siječnja 2025., kada je u bitnom navela kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice jer smatra osporeno rješenje tuženika zakonitim, te da se u cijelosti pridružuje svemu iznijetom tijekom ovog spora od strane opunomoćenika zainteresiranih osoba pod 1) i 2).

5.Zainteresirane osobe pod 3) i 4), iako su rješenjem ovoga suda poslovni broj: UsI-87/23-6 od 14. veljače 2023. pozvane da sudjeluje u ovom sporu i da u roku od 30 dana dostave sudu odgovor na tužbu, koje rješenje su uredno zaprimile, nisu se uključile u spor niti su do dana zaključenja rasprave u spis dostavile odgovore na tužbu.

6.Sud je u predmetnom sporu koji se ranije vodio pod poslovnim brojem: UsI- 87/2023 donio presudu poslovni broj: UsI-87/23-25 od 13. listopada 2023. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem osporenog rješenja tuženika, protiv koje je tužiteljica izjavila žalbu, nakon čega je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-3899/2023-9 od 3. srpnja 2024. poništena citirana prvostupanjska presuda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak, nakon čega je spis dobio novi poslovni broj: UsI-2132/2024, što pak znači da se predmetna presuda donosi u izvršenju citirane presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

7.Sud je raspravnim rješenjem od 30. siječnja 2025. odbacio kao nedopušten zahtjev tužiteljice za izuzećem uređujućeg suca Ivana Dadića, to pak stoga što je odredbom čl. 16. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine br. 36/24, dalje: ZUS) propisano da nije dopušten zahtjev za izuzeće: 1. kojim se traži izuzeće svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu, 2. o kojem je već odlučeno, 3. u kojem nije naveden obrazloženi razlog zbog kojeg se traži izuzeće, dok je odredbom stavka 2. istog članka propisano da nedopušten zahtjev za izuzeće odnosno zahtjev podnesen nakon roka iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona odbacit će sudac kojemu je predmet dodijeljen u rad odnosno predsjednik vijeća suda pred kojim se vodi spor zbog kojeg je izuzeće zatraženo, pa kako se u konkretnom sporu radi o zahtjevu o kojem je već odlučeno rješenjem Ureda predsjednice Upravnog suda u Splitu, poslovni broj 29 Su-403/2023-4 od 17. listopada 2023., to je pak nedvojbeno da je takav zahtjev nedopušten pa je isti trebalo odbaciti na temelju odredbe čl. 16. st. 2. ZUS-a, a što je u skladu i s uputom iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-3899/2023-9 od 3. srpnja 2024., u čijem izvršenju se predmetna presuda donosi.

8.Potom, sud je također rješenjem od 30. siječnja 2025. odbio zahtjev tužiteljice za odgodom rasprave zakazane za dan 30. siječnja 2025. u 13,15 sati, to iz razloga što tužiteljica ničim nije argumentirala niti dokumentirala razloge zbog kojih predlaže da se rasprava odgodi, s tim da prema ustaljenoj sudskoj praksi održavanje rasprave pred drugim sudom u istom terminu ne predstavlja valjan razlog zbog kojeg bi trebalo odgoditi raspravu, to tim prije što je tužiteljica imala na dispoziciji angažirati opunomoćenika da ju zastupa u predmetnom sporu, odnosno u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem: Povrv-73/2024.

9.U sporu je održana rasprava 30. siječnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili opunomoćenici zainteresiranih osoba pod 1), 2) i 6) te zainteresirana osoba pod 5), dok nisu pristupili uredno pozvani tužiteljica, tuženik i zainteresirane osobe pod 3) i 4), pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

10.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

11.Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice i to da se u ovom sporu provede vještačenje po vještaku arhitektonske struke, to na okolnosti precizirane u podnesku od 30. siječnja 2025., kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

12.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

13.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

14.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

15.Naime, prvostupanjskim rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja, klasa: UP/I-361-03/13-04/1416, urbroj: 2181/01-03-02/18-21-176 od 9. srpnja 2021. godine, po zahtjevu PC, GC, VC, BC, EC i NC, zainteresiranih osoba od pod 1) do pod 6) u ovom sporu, ozakonjuje se nezakonito izgrađena završena, zahtjevna slobodnostojeća stambena zgrada građevinske (bruto) površine GBP = 658 m², vanjske visine 12,35 m, te maksimalne vanjske tlocrtne dužine i širine 13,25 x 19,70 m, katnosti E = Su+Pr+ 1K + Pk (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje), s garažom i jednom stambenom jedinicom u suterenu, četiri stambene jedinice u prizemlju, jednom stambenom jedinicom na prvom katu, dvije dvoetažne stambene jedinice na prvom katu i potkrovlju te pomoćnim prostorom - tavanom u potkrovlju; na području gradskog kotara [adresa], izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazana na prerisu katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, klasa: 935-06/21-01/891, urbroj: 541-28-02/9-21-2 od 8. srpnja 2021. godine i na arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, oznake: TD SM 1/16 od svibnja 2021. godine, koju je izradio ovlašteni arhitekt SC, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2030, iz Alpaca j.d.o.o. [adresa]., to u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo smatralo kako su za izdavanjem takvog rješenja ispunjene sve zakonske pretpostavke te je rješenje doneseno pozivom na odredbu čl. 8. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12 i 143/13).

16.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/21-26/395, URBROJ: 531-07-01-01/05-22-4 od 25. srpnja 2022., postupajući po žalbi tužiteljice, njezina žalba je odbijena čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju, uslijed čega je tuženik to rješenje ocjenio pravilnim i zakonitim.

17.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, u svezi s čim je li pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, slijedom čega je prijeporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

18.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari postojale sve zakonske pretpostavke za izdavanje rješenja o izvedenom stanju kakve u vidu imaju mjerodavne odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je svojim rješenjem izdalo rješenje o izvedenom stanju, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, pa stoga sud osporeni akt tuženika cijeni u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

19.Sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako je prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovnom postupku, odnosno u izvršenju presude Visokog upravnog suda poslovni broj: Usž-1555/19-20 od 10. listopada 2019., kojom je odbijena žalba tužiteljice i potvrđena je presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 19 Uslgr- 117/17-43 od 12. prosinca 2018., kojom je odbijen tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila poništenje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostoroga uređenja, klasa: UP/I- 361-05/16-26/1879, urbroj: 531-05-2-2-1-17-3 od 27. siječnja 2017., kojim pak rješenjem je poništeno rješenje Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za graditeljstvo, klasa: UP/I-361-03/13-04/1416, urbroj: 2181/01-03-03/09-16-111 od 23. rujna 2016. i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovno rješavanje. Navedeno, uz obrazloženje da nije bilo moguće otkloniti primjedbe tužiteljice na ispravljenu arhitektonsku snimku izvedenog stanja, koji se odnose na neusklađenost snimke izvedenog stanja s izvedenim stanjem zgrade, odnosno da iz podataka iz zapisnika od 29. siječnja 2016. proizlazi kako je očevidom utvrđeno da na južnom pročelju nije ucrtana pregrada, te je potrebno ponovno odrediti provođenje očevida, kako to ima u vidu odredba članka 16. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kako bi se činjenično stanje potpuno i pravilno utvrdilo. Također, uz obrazloženje da nije moguće otkloniti žalbene navode da arhitektonska snimka izvedenog stanja ne sadrži sukladno odredbi članka 11. stavak 7. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) jer je uvidom u navedenu snimku utvrđeno da spisu prileže četiri fotografije u boji, ali niti jedna od njih ne prikazuje isključivo po jedno pročelje zgrade kako je propisano navedenom odredbom članka Zakona. Ujedno, prema obrazloženju po izvršenom uvidu u spis i pobijano rješenje, utvrđeno je da žaliteljica MC osnovano prigovara da je pobijano rješenje doneseno povredom pravila postupka, jer čelnik prvostupanjskog tijela nije odlučio o zahtjevu tužiteljice od 13. srpnja 2016. za izuzeće službene osobe ŠC od vođenja postupka ozakonjenja predmetne zgrade i rješavanja o tom zahtjevu.

20.Nadalje, prema podacima spisa razvidno je da postupajući u ponovnom postupku, sukladno uputama tuženika, prvostupanjsko tijelo je svoje rješenje donijelo temeljem ovlasti iz članka 8. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, u povodu zahtjeva PC, GC, VC, BC, EC i NC, zainteresiranih osoba u ovom sporu, za ozakonjenje nezakonito izgrađene završene, zahtjevne slobodnostojeće stambene zgrade, građevinske (bruto) površine GBP = 658 m², vanjske visine 12,35 m, te maksimalne vanjske tlocrtne dužine i širine 13,25 x 19,70 m, katnosti E = Su+ Pr+ 1K+ Pk (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje), s garažom i jednom stambenom jedinicom u suterenu, četiri stambene jedinice u prizemlju, jednom stambenom jedinicom na prvom katu, dvije dvoetažne stambene jedinice na prvom katu i potkrovlju te pomoćnim prostorom tavanom u potkrovlju; na području gradskog kotara [adresa], izgrađena na kat čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je prikazana na prerisu katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, klasa: 935-06/21-01/891, urbroj: 541-28-02/9-21-2 od 8. srpnja 2021. i na arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, oznake: TD SM 1/16 od svibnja 2021., koju je izradio ovlašteni arhitekt SC, dipl.ing.arh. broj ovlaštenja A 2030, iz „Alpaca“ j.d.o.o. Split, J [adresa].

21.Također, prvostupanjsko tijelo je prema podacima spisa u ponovnom postupku povodom zahtjeva tužiteljice za izuzećem savjetnika ŠC, dipl.iur. odlučilo zaključkom klasa: UP/I-361-03/13-04/1416, urbroj: 2181/01-03-03/09-17-135 od 15. ožujka 2017., kojim je određeno da će se navedenog službenika izuzeti od vođenja postupka u upravnoj stvari donošenja rješenja o izvedenom stanju po zahtjevu PC iz [adresa] i dr. Ujedno, po zaprimanju presude Visokog upravnog suda dana 13. siječnja 2020. predmet klasa: UP/I-361-03/13-04/1416 je 14. siječnja 2020. raspoređen u rad na rješavanje LC, diplomiranoj pravnici, višoj savjetnici u Upravnom odjelu za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeku za provedbu dokumenata prostornog uređenja.

22.Potom, sukladno uputi tuženika prvostupanjsko tijelo je dana 19. siječnja 2021. provelo očevid na terenu, na kojem je utvrđeno da je arhitektonska snimka izvedenog stanja TD SM 1/16 od veljače 2016., koju je izradio ovlašteni arhitekt DC, dipl.ing.arh. u skladu s izvedenim stanjem zgrade, osim da je na prikazu jugozapadnog pročelja potrebno ucrtati balkonsku pregradu na prvom katu, te provjeriti udaljenost ucrtane pregrade na prizemlju istog pročelja (list br. 8 arhitektonske snimke). Predmetnom očevidu pristupili su podnositelji zahtjeva PC i GC, dok je uredno pozvana tužiteljica MC zatražila odgodu planiranog očevida do okončanja važećih rigoroznih mjera propisanih u svrhu suzbijanja pandemijske COVID-19 zaraze, te joj je stoga preslik zapisnika o izvršenom očevidu dostavljen na očitovanje dana 18. veljače 2021. Nadalje, 26. veljače 2021. prvostupanjsko tijelo zaprimilo je očitovanje tužiteljice, u kojem ona u bitnom navodi da je predmetni očevid trajao samo 20 minuta, što nije dovoljno ni da se uđe u dva odvojena stubišta i garažu ispred zgrade, te da je očito kako je taj očevid bio namjerno proveden nemarno, netemeljito i aljkavo, a sve kako bi se prikrio nezakonit rad v.d. pročelnika Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, da je zamolila za odgodu očevida do prestanka važenja rigoroznih mjera propisanih u svrhu suzbijanja pandemijske COVID-19 zaraze budući da živi s teško bolesnom majkom u zajedničkom kućanstvu, te slijedom svega iznesenog traži da se ponovno provede temeljit očevid nezakonito izgrađene zgrade, te ozbiljno i odgovorno usporedi stvarno izvedeno stanje zgrade sa sadržajem nove ispravljene arhitektonske snimke. Prvostupanjsko tijelo je navedene primjedbe otklonilo time da je u prethodno vođenom postupku već provodilo očevide na predmetnoj zgradi dana 23. listopada 2014., 23. srpnja 2015. i 29. siječnja 2016., te u ponovnom postupku postupajući u skladu s uputom tuženika dana 19. siječnja 2021., a sve na okolnost otklanjanja primjedbi tužiteljice. Slijedom činjeničnog stanja utvrđenog na očevidu provedenom u ponovnom postupku i temeljem upute iz rješenja tuženika od 27. siječnja 2017., prvostupanjsko tijelo je zaključkom od 10. veljače 2021. godine pozvalo podnositelje zahtjeva PC i dr. da dostave tri primjerka ispravljene arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, koju je izradio ovlašteni arhitekt, na način da ista sadrži: fotodokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade) sukladno odredbi članka 11. stavak 7. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i ispravljen prikaz jugozapadnog pročelja, odnosno ucrtati balkonsku pregradu te provjeriti položaj ucrtane pregrade na etaži prizemlja, a traženo je dana 24. veljače 2021. podnositeljica zahtjeva PC dostavila prvostupanjskom tijelu, dok je ista 10. ožujka 2021. presliku ispravljene arhitektonske snimke izvedenog stanja dostavila tužiteljici radi očitovanja.

23.Iz spisa nadalje proizlazi kako je 18. ožujka 2021. i 24. ožujka 2021. prvostupanjsko tijelo zaprimilo očitovanja tužiteljice u kojima ona u bitnome ponovno iznosi primjedbe na trajanje očevida koje je prvostupanjsko tijelo provelo 19. siječnja 2021., te ističe da fotografije koje su sastavni dio arhitektonske snimke ne prikazuju u cijelosti sva pročelja zgrade, da je očito namjerno izostavljeno jugozapadno pročelje u cijelosti, te da u tehničkom opisu treba navesti da u dijelu potkrovlja prema jugozapadu nisu provedene instalacije struje, da nema podova i da stoga nije stambeno uvjetno te da je netočna izjava arhitekta da objekt minimalno odstupa od gabarita projektiranim uz odobrenje za građenje.

24.Razmatrajući navedene primjedbe tužiteljice, te uvidom u priloženu arhitektonsku snimku izvedenog stanja TD SM 16 od veljače 2021., koju je izradio ovlašteni arhitekt DC, dipl.ing.arh., prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da navedenoj arhitektonskoj snimci ne prileži foto-dokumentacija, odnosno ista ne prikazuje jugozapadno pročelje zgrade, slijedom čega je zaključkom pozvalo podnositelje zahtjeva da dostave ispravljene arhitektonske snimke izvedenog stanja na način da ista sadrži fotodokumentaciju sukladno odredbi članka 11. stavak 7. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i uputi iz rješenja tuženika od 27. siječnja 2017. Na navod tužiteljice da u tehničkom opisu treba navesti da u dijelu potkrovlja prema jugozapadu nisu provedene instalacije struje, da nema podova i da stoga nije stambeno uvjetan, prvostupanjsko tijelo se očitovalo kako je za istaknuti da je uvidom u arhitektonsku snimku izvedenog stanja (list br. 4) utvrđeno da je u tlocrtu potkrovlja isti prostor i prikazan kao nestambeni prostor (tavanski prostor), te se kao takav i ozakonjuje.

25.Dana 10. svibnja 2021. prvostupanjsko tijelo je zaprimilo tri ispravljene arhitektonske snimke izvedenog stanja TD SM 1/16 od svibnja 2021. koju je izradio ovlašteni arhitekt SC, dipl.ing.arh. te je uvidom u istu utvrdilo da je postupljeno u skladu sa zaključkom od 18. svibnja 2021., odnosno da ista snimka sadrži fotodokumentaciju koja prikazuje sva pročelja zgrade, o čemu je dopisom od 31. svibnja 2021. obavijestilo tužiteljicu, te joj dostavilo preslik fotografija koje prikazuju sva pročelja zgrade. O tome se 21. lipnja 2021. očitovala tužiteljica kada je u bitnom navela da fotografije ne prikazuju sva pročelja predmetne zgrade na način kako je to propisano člankom 11. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, jer da se na istima ne vidi potkrovlje zgrade s krovom, te na fotografiji koja prikazuje jugozapadno pročelje više od polovice pročelja zgrade sakriveno je stablom, kakve prigovore je prvostupanjsko tijelo smatralo neutemeljenima jer je arhitektonsku snimku izvedenog stanja izradila za to ovlaštena osoba te ista sadrži sve potrebno što propisuje odredba članka 11. stavak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da je postupljeno u skladu sa zaključcima od 1. veljače 2021. i 18. svibnja 2021., kojima je tražen ispravak arhitektonske snimke izvedenog stanja.

26.Prema stanju spisa razvidno je kako je predmet postupka nezakonito izgrađena zgrada izgrađena u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Splita (Službeni glasnik Grada Splita br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14 i 55/14- pročišćeni tekst), te je u postupku utvrđeno da se predmetna zgrada ne nalazi na površinama, koridorima ili područjima na kojima je odredbom članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama isključena primjena odredaba tog Zakona. Također je utvrđeno da je predmetna zgrada dovršena i koristi se, te da je ista evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Isto tako, prema podacima spisa proizlazi da je u postupku utvrđeno kako su podnositelji zahtjeva uz zahtjev dostavili dokumentaciju propisanu odredbom članka 11. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, te da je prvostupanjsko tijelo postupilo prema uputi tuženika iz rješenja od 27. siječnja 2017. Ujedno, spisu predmeta prileže i dokaz o uplati naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru temeljem šest rješenja o naknadi, klasa: UP/I-361-03/16- 05/000348, urbroj: 2181/01-11-03/05-16-03 do urbroj: 2181/01-11-03/05-16-08, od 26. travnja 2016. donesenih od strane nadležnog tijela, a sve kako to propisuje odredba članka 25. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama.

27.Sukladno svim naprijed izloženim utvrđenjima, i ovaj sud je stajališta kako su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke kakve propisuje mjerodavni Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, da se izda traženo rješenje o izvedenom stanju, odnosno da je zahtjevu priložena sva propisana dokumentacija, da je postupak pravilno proveden te da su potpuno i pravilno utvrđene sve činjenice od važnosti za donošenje rješenja, kao i da je prvostupanjsko tijelo pravilno primijenilo mjerodavni materijalni propis, kod kojeg stanja stvari i ovaj sud zaključuje da je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo kada je izdalo rješenje o izvedenom stanju, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv tog rješenja.

28.Također, sud primjećuje kako tužiteljica u svojoj tužbi zapravo u cijelosti ponavlja prigovore koje je isticala kako u postupku pred prvostupanjskim tijelom, tako i u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, koje prigovore je najprije pravilno otklonilo prvostupanjsko tijelo u svom rješenju od 9. srpnja 2021., a potom i tuženik u osporenom rješenju, pa sud radi nepotrebnog ponavljanja takvih navoda upućuje tužiteljicu na obrazloženja akata tijela prvog stupnja i tuženika, s kojim obrazloženjima je u pogledu identičnih prigovora u cijelosti suglasan i ovaj sud.

29.Isto tako, sud nalazi da je tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio žalbeni navod tužiteljice kako je prvostupanjsko rješenje potpisala i vodila predmetni upravni postupak viša savjetnica HC, premda je zaključkom od 15. ožujka 2017. određena viša savjetnica JCG za voditeljicu predmetnog postupka, to pak stoga što zaključkom o izuzeću službenika ŠC prvostupanjsko tijelo nije bilo dužno odlučiti i o rješavatelju predmeta, s tim da je službenica, koja je nastavila vođenje postupka, također neupitno ovlaštena za to, jer je riječ o višoj savjetnici u Upravnom odjelu za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeku za provedbu dokumenata prostornog uređenja, koja sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i načinu rada upravnih tijela Grada Splita ("Službeni glasnik Grada Splita" broj 5) od 27. veljače 2018. vodi i rješava upravne i neupravne postupke iz prostornog uređenja i gradnje te potpisuje akte.

30.Ujedno, tuženik je pravilno ocijenio i žalbeni navod tužiteljice kojim je ona pobijala zaključak tuženika klasa: 360-01/21-01/152, urbroj: 531-07-01-01/02-21-1 od 16. lipnja 2021. kojim se odbija njezin zahtjev za izuzećem čelnika prvostupanjskog tijela TC v.d. pročelnika Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša Grada Splita, ujedno i voditelja Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja, to iz razloga što je prije donošenja predmetnog zaključka pregledana dokumentacija koju je tužiteljica dostavila uz zahtjev za izuzeće navedenog službenika, te je utvrđeno da u konkretnoj upravnoj stvari nisu ostvareni zakonom propisani uvjeti iz članka 24. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, pa se isti ukazuje pravilnim, te su u njemu navedeni i pravilno obrazloženi razlozi radi kojih se odbija takav postavljeni zahtjev.

31.Konačno, za istaknuti je kako ovaj sud nalazi da su upravna tijela u ovoj upravnoj stvari u cijelosti postupila sukladno uputi Visokog upravnog suda RH iz presude poslovni broj: Usž-1555/19-20 od 10. listopada 2019., u čijem izvršenju je doneseno prvostupanjsko, kao i osporeno rješenje tuženika, te su pravilno utvrdila činjenično stanje, na koje su potom pravilno primijenila mjerodavne materijalno pravne odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te su ista pravilno otklonila sve prigovore koje je tužiteljica isticala najprije u prvostupanjskom postupku, a potom i u žalbenom postupku, te su obrazloženja tih akata u cijelosti u suglasju s mjerodavnom odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, koja obrazloženja su cijelosti prihvatljiva i ovom sudu.

32.Zaključno, za nadodati je i kako tužiteljica neosnovano ističe da je prvostupanjsko rješenje o izvedenom stanju postalo izvršno i pravomoćno, to pak stoga što upravo pokretanje upravnog spora odgađa pravomoćnost tog rješenja, pa kako je tužiteljica protiv osprenog rješenja tuženika kojim je odbijena njezina žalba podnesena protiv tog rješenja pokrenula predmetni upravni spor, to pak neprijeporno znači da je rješenje o izvedenom stanju izvršno, ali dok se pravomoćno ne okonča ovaj spor ne može steći svojstvo pravomoćnosti.

33.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njezine tužbe.

34.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito prvostupanjsko rješenje, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv tog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

35.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

36.Potom, u odnosu na prijedlog tužiteljice za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, za navesti je kako je odredbom članka 42. stavka 2. ZUS-a propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, pa imajući u vidu da tužiteljica nije dokazala, niti učinila vjerojatnim da bi joj izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, stoga ovaj sud drži da nisu ispunjene pretpostavke za donošenjem traženog rješenja, tim prije što je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen, slijedom čega je takav zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, te je stoga odlučeno kao pod točkom I. u izreci rješenja.

37.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresiranih osoba u ovom sporu, trebalo im je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to zainteresiranoj osobi pod 1) za pristup na ročišta 23. ožujka 2023., 5. listopada 2023. i 30. siječnja 2025., zainteresiranim osobama pod 2) i 6) također za pristup na navedena ročišta, kao i za sastav odgovora na tužbu od 17. veljače 2023. (zainteresiranoj osobi pod 2) u iznosu od po od 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos zainteresiranoj osobi pod 1) od 3.000,00 eura, zainteresiranoj osobi pod 2) iznos od 4.000,00 eura te zainteresiranoj osobi pod 6) iznos od 3.000,00 eura, te koji iznosi zainteresiranim osobama pod 1) i 6) uvećani za 25% PDV-a (Tbr. 46.) ukupno daju iznose od po 3.750,00 eura svakoj ponaosob, koji iznosi su ovim zainteresiranim osobama i obistinjeni, međutim, u odnosu na zahtjev zainteresirane osobe pod 1) za naknadom troškova spora i to za sastav podnesaka od 30. siječnja 2023. i 13. travnja 2023., takav zahtjev je trebalo odbiti s obzirom da navedeni podnesci ne sadrže činjenična i pravna razlaganja kako to u vidu ima odredba Tbr. 27. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, budući se prvim podneskom isključivo traži uključenje ove zainteresirane osobe u spor, koje pak rješenje se donosi po službenoj dužnosti, dok se drugim podneskom popisuje trošak spora, koji je opetovano popisan na održanoj raspravi, za pristup na koju je ovoj zainteresiranoj osobi priznat trošak, koji se stoga ne ukazuju opravdanim niti nužnim, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 31. siječnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici RC, iz [adresa], uz zapisnik od 30. siječnja 2025. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 30. siječnja 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe pod 1) Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2B/II, uz zapisnik o objavi,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe pod 2) Ivanu Paviću, odvjetniku u Splitu, Nikole Tesle 15, uz zapisnik o objavi,

- zainteresiranoj osobi pod 3) VC, [adresa], uz zapisnik od 30. siječnja 2025. i zapisnik o objavi,

- zainteresiranoj osobi pod 4) BC, [adresa], uz zapisnik od 30. siječnja 2025. i zapisnik o objavi,

- zainteresiranoj osobi pod 5) EC, [adresa], uz zapisnik o objavi,

- opunomoćenici zainteresirane osobe pod 6) Gloriji Roki, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šimenc i partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], uz zapisnik o objavi,

- u spis.