REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-727/2021-124

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marija Jukić Jurišić odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Zagrebu, 2. tuženika Zagrebački Holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, kojeg zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 3. lipnja 2020. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika 1. tuženika, punomoćnika 2. i bez uredno pozvanog 3. tuženika, dana 31. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se tužitelj u cijelosti s tužbenim zahtjevom koji glasi:

Nalaže se I-tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73 (OIB: 38922958547), II-tuženiku Zagrebački Holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48 (OIB: 85584865987) i III-tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (ΟΙΒ: 26187994862) solidarno isplatiti tužitelju UM iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 1.692.22 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 28.02.2014. godine do 31.07.2015. godine po stopi u u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se I., II. i III. tuženicima isplatiti tužitelju na ime pravične novčane naknade imovinske štete iznos od 49,05 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 7.90 € od dana plaćanja računa 12.02.2013. godine, na iznos od 3,32 € od dana plaćanja računa 14.02.2013. godine, na iznos od 6,64 € od dana plaćanja računa 21.02.2013. godine, na iznos od 9,96 € od dana plaćanja računa 28.02.2013. godine, na iznos od 3,32 € od dana plaćanja računa 26.03.2013. godine, na iznos od 1,33 € od dana plaćanja računa 03.04.2013. godine i na iznos od 16,59 € od dana plaćanja računa 11.04.2013. godine do 31.07.2015. godine po stopi u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se I., II. i III.-tuženicima solidarno isplatiti tužitelju na ime novčane naknade imovinske štete za uništeno vozilo iznos od 1.916,52 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  je:

I. Nalaže se tužitelju da nadoknadi parnični trošak I-tuženiku iznos od 1.095,59 eur i nadoknadi parnični trošak II-tuženiku iznos od 3.583,18 eur, a sve to sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 31. siječnja 2025. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za svako polugodište kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 12. veljače 2013. u Zagrebu upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Mirogojske ceste, te dolaskom do kbr. 35/B, da bi izbjegao nalet na nepoznato vozilo sletio s kolnika i udario u drvo. Nepoznato vozilo Kombi koje mu je dolazilo u susret, prešlo je na njegovu stranu kolnika. Padao je snijeg i kolnik je bio sklizak, zaleđen i prekriven snijegom. Do kontakta vozila je došlo, te je vozač okrznuo prednju stranu tužiteljevog vozila. Protiv tužitelja je pokrenut prekršajni postupak ali tužitelj u tom postupku oslobođen. Budući je nastanak štetnog događaja prouzročilo nepoznato vozilo, tužitelj se obratio I-tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 28.02.2014., ali isti je neosnovano otklonio odštetni zahtjev tužitelja. Naime, odgovornost i pasivna legitimacija II-tuženika proizlazi iz činjenice da kolnik Mirogojske ceste nije bio očišćen, kolnik je bio zaleđen i prekriven snijegom, zbog čega je došlo do proklizavanja kombi vozila, prelaska na kolnički trak kojim se je tužitelj kretao, a zbog takvog kolnika došlo je i to izlijetanja tužitelja s vozilom i naleta na drvo. III tuženik je sa II tuženikom sklopio policu od odgovornosti, kojom su osigurane sve treće osobe, zbog toga se je tužitelj obratio odštetnim zahtjevom i III-tuženiku, ali i on je otklonio odštetni zahtjev. Nadalje, tužitelj navodi u tužbi da je u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede glave, vratne kralješnice i fakturu IV. metakarpalne kosti lijeve šake, koje su ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu kao u podnesku zaprimljenog kod ovog suda dana 06.03.2017., (list 252 spisa), tužitelj precizira tužbeni zahtjev, te od tuženika potražuje:

- za pretrpljene bolove iznos od 796,34 eur

- za pretrpljeni strah iznos od 530,89 eur

- za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 265,45 eur

- za tuđu pomoć i njegu 99,54 eur

- za troškove liječenja 49,05 eur

- za štetu na vozilo iznos od 1916,52 eur, što ukupno iznosi: 3.657,79 eur, trošak parničnog postupka, a sve sa zakonskim zateznim kamatama. Predložio je da sud nakon provedenog postupka donese presudu i usvoji precizirani tužbeni zahtjev. 2. I-tuženik u odgovoru na tužbu osporio je pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak istoga. U cijelosti je osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te je predložio u cijelosti odbiti tužitelja s istim kao neosnovanim. Naime, iz zapisnika o očevidu, koji je javna isprava, proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju sudjelovalo vozilo jedino ovdje tužitelja, dok nema dokaza da bi u istom sudjelovalo još jedno vozilo. Istakao je prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak prometne nezgode, jer je zapisnika o očevidu, fotografija i skice lica mjesta, razvidno da je tužitelj nije brzinu kretanja vozila prilagodio uvjetima i stanju kolnika koji je bio mokar, klizav i prekriven snijegom. I- tuženik je istakao i prigovor nevezivanja sigurnosnim pojasom na strani tužitelja. Osporio je tijek zateznih kamata na tuđu pomoći njegu, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, budući se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti, iste bi trebali teći od dana donošenja odluke prvog stupnja. Slijedom navedenoga predložio je, odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti u odnosu na I tuženika, te mu naložiti da mu plati parnični trošak, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja odluke prvog stupnja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu II-tuženik je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije, budući tuženik nije odgovoran za održavanje prometnice na kojoj se dogodila prometna nezgoda. Naveo je da je za predmetnu prometnu nezgodu isključivo odgovoran tužitelj, jer nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti tog dana. Osporio je osnov i visinu tužbenog zahtjeva za troškove liječenja, te za tuđu pomoć i njegu. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i naložiti mu da II-tuženiku naknadi trošak parničnog postupka.

4. III-tuženik u odgovoru na tužbu poriče činjeničnu i pravnu osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tvrdnja tužitelja da je do nezgode krivnjom došlo zbog NN vozila je proizvoljna i nije ničim dokazana. Naveo je da II tuženik ima zaključenu policu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti, ali radnjom II nema propusta koji bi ukazivali na njegovu odgovornost. Tvrdnju da je za nezgodu krivo NN vozilo, tužitelj bi trebao dokazati. Predložio je da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom kao neosnovanim u odnosu na III-tuženika.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu, presliku presude PpP-16666/13 i fotografije (listovi 6-23 spisa), dopise (listovi 24 i 25), presliku povijesti bolesti (listovi 26-44), odštetni zahtjev (list 45-46), presliku Dnevnika baze zimske službe (listovi 87-92), saslušao svjedoke AM i tužitelja (listovi 132-136), svjedoka GM (list 191-192), presliku police i prometne dozvole (list 199-200), dopis DHMZ (list 211-213), proveo liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu i traumatologu prof.dr.sc.Zvonimiru Lovriću(list 216-217), proveo kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila, plovila dipl. ing. Goranu Husincu i vještaku sudske medicine prof. dr. sc. Vedrani Petrovečki (listovi 221-226 i 228-230), dopunski nalaz vještaka prometne struke (list 240-244), saslušao vještake na ročištu 22.03.2018. (list 264-266), u presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 275-278), dopunsko očitovanje dr. MM (list 282), saslušao vještaka sudske medicine dr. Vedranu Petrovečki na ročištu dana 06.02.2020. (list 291-292), te izvršio uvid u spis Prekršajnog suda u Zagrebu br. PpP-16666/13 i Fotografski elaborat MUP-a RH.

6. Među strankama je sporna pasivna legitimacija za I-tuženika i II-tuženika. U odnosu na III-tuženika nesporno je da ima sa II-tuženikom zaključenu policu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti. Sporno je među strankama nastanak štetnog događaja, odgovornost za štetu kao i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

7. Uvidom u zapisnik o očevidu sud je utvrdio da je vozilo [registarska oznaka], a kojim je upravljao tužitelj na dan štetnog događaja bio u vlasništvo tužitelja, te je vozilo bilo osigurano kod Kvarner Vienna Insurance Group.

8. Tužitelj je iskazao da je tog dana upravljao svojim vozilom dok je na mjestu suvozača sjedila njegova supruga AM. Sjeća se da je na kolniku bilo snijega nekih 2 cm ili više a na nekim se dijelovima čak se mogao vidjeti kolnik. Ispod snijega se nalazio led jer je noć prije padala kiša koja se je zaledila u ranim jutarnjim satima. Vozio je možda 30-50 km/h, krećući se blagom nizbrdicom. Mjesto na kojem se nezgoda dogodila je naravi zavoj koji nije baš potpuno pregledan, jer kada se u isti uđe, može se dobro primijetiti situacija iz suprotnog smjera. Sjeća se da se radilo o kombi vozilu marke "Merdeces", a čini mu se da je bilo zagrebačkih reg. oznaka s brojevima, čini mu se 6 i 3. Zadnji dio kombija u zavoju je počeo "plesati", te je većim dijelom zahvatio njegov prometni trak, iz tog razloga tužitelj nije mogao zaobići već je pokušao manevrom i korištenjem ručne kočnice izravnati svoje vozilo, međutim je kasnije naletio vozilom na rubnik kolnika, uslijed čega se je isto podiglo i udarilo u stablo. Koliko se sjeća detalja navedeni kombi je svojim zadnjim dijelom udario u njegovu lijevu stranu vozila, a imao je osjećaj da je i kasnije došlo do nekog drugog kontakta, jer kao da ga je nešto guralo.

9. Svjedok AM iskazala da je su ona i njezin suprug, ovdje tužitelj u ranim satima vozili automobilom na posao jutarnjim satima negdje oko 07:25 sati, sjeća se da cesta nije bila očišćena, na njoj se nalazio mali sloj snijega ispod snijega je bilo zaleđeno. Suprug je vozio brzinom od oko 30-40 km/h. Dolazeći do blagog zavoja, gdje se nalazi i blagi nagib, iz suprotnog smjera je naišao stari bijeli kombi, te joj se čini da je svojim stražnjim dijelom udario u njihovo vozilo. Suprug je pokušao izbjeći navedeni kombi, lagano je zakočio i pokušao skrenuti da bi na kraju udario u kesten koji se nalazio pored kolnika. Svjedokinja je iskazala da je osjetila da se ispod snijega na kolniku nalazi led jer je tijekom vožnje primijetila da vozilo lagano "pleše", odnosno da se zanosi.

10. Svjedok GM navodi da su on i kolega došli na mjesto nezgode i obavili očevid, no ne može se sjetiti da li je razgovor sa sudionicima nezgode obavljen na licu mjesta ili je to bilo u bolnici na Rebru. Koliko se sjeća detalja očevida čini mu se da je vozilom upravljala muška osoba s njim u vozilu je bila ženska osoba, te se sjeća da mu je vozač rekao da mu je u susret došao jedan bijeli kombi koji je prešao na njegovu stranu kolnika. Koliko se sjeća na vozilu tužitelja nisu našli nikakva oštećenja, a niti tragove ovog drugog vozila, a pogotovo se nije uklapalo to što je kombi vozio uzbrdo. Na kolniku nisu našli tragova zanošenja vozila, te je to vozilo pronađeno uz drvo koje se nalazilo pored ceste. Po svojem sjećanju tog dana je padao snijeg, kolnik je bio mokar, ne može reći da je bio zaleđen, dok je uz rub ceste bilo snijega.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Gorana Husinca, proizlazi da se vozilo "Fiat" kretao svojim desnim kolničkim trakom brzinom od oko 45km/h, oko dvije sekunde prije naleta na stablo vozilo je zbog nalog kočenja, trzaja upravljačem ili najvjerojatnije kombinacijom ove dvije radnje izgubilo hvatljivost sa kolnikom i prestalo pratiti zakrivljenost zavoja. Sekundu prije sudara prednjim desnim kotačem vozilo se popelo na desnu bankinu preko rubnjaka i nastavilo se kretati prema stablu na koje je naletjelo brzinom od oko 36 km/h. Da je vozač pažljivo upravljao vozilom mogao je proći navedeni zavoj predmetnom brzinom. Promjena brzine uslijed sudara sa stablom iznosila je oko 35 km/h. Vještak tehničkim putem nije mogao potvrditi ili negirati postojanje NN vozila koje je moglo natjerati vozača " Č" da poduzme naglu reakciju na komande vozila pri čemu je ono izgubilo hvatljivost i izletjelo sa kolnika. Uvidom u lijevi bok tužiteljeva vozila vještak nije uspio uočiti tragove bijele farbe niti bilo koje tragove kontakta sa drugim vozilom.

12. Na ročištu dana 11.2.2018. vještak navodi da je u svom nalazu i mišljenju uzeo u obzir stanje kolnika i brzinu vožnje koja nije bila ključna za izlijetanje vozila s kolnika jer kao što je vidljivo na fotografijama, vozilo nije izletjelo sa ceste u drugoj polovici zavoja gdje je najveća zakrivljenost, nego je jednostavno produžilo ravno. Navedeno može biti zbog lošeg upravljanja vozilo ili nekih drugih subjektivnih odluka vozača. Brzina od 45 km/h je bila prilagođena za te uvjete jer se normalnim dobrim upravljanjem vozilom navedeni zavoj, bez problema tom brzinom mogao proći i nje bilo razloga da vozilo se nastavi kretati ravno prema drvu. Prema fotografijama iz spisa je razvidno da je cesta očišćena i da je snijeg razgrnut sa strane, stoga vještak prema tome na nalazi elemenata koji bi ukazivali da je došlo zbog proklizavanja vozila, zbog zaleđenosti kolnik ili neprilagođene brzine. Prema stanju spisa, štetni događaj se dogodio oko 07:25 sati, a policijski očevid je rađen prema zapisniku oko 10:00 sati, te je u tom periodu moglo došlo do značajne promjene stanja kolnika jer se radilo o 2. mjesecu te zimskim uvjetima na cesti. Potpuno je moguće da je u vrijeme nastanka štetnog događaja na koliku bio sloj leda prekriven snijegom. Ako je na koliko bio sloj snijega ispod kojeg se nalazio led, prilagođena brzina bila bi 30 km pa čak i ispod 20 km, jer se radi o cesti na nizbrdici. Da li bi došlo do naleta vozila na stablo ukoliko je kolnik bio zaleđen, vještak ne može sa sigurnošću tvrditi jer ne zna kakav je bio led i na kojem području, ali definitivno pri vrlo maloj brzini kretanja bi šanse se za prolazak kroz zavoj bile daleko veće i posljedice sudara ako bi do njega došlo, puno blaže.

13. Sud zaključuje da prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka proizlazi da je iz fotografija sačinjenih prilikom očevida predmetne prometne nezgode razvidno da je cesta bila očišćena i daje snijeg bio razgrnut sa strane te vještak nije mogao naći elemente koji bi ukazivali na navode tužbe da je do proklizavanja vozila tužitelja došlo zbog zaleđenosti kolnika. Tužitelj se kretao brzinom od oko 45km/h, te da prema dokazima u spisu i fotografijama tužiteljeva vozila proizlazi da nema tragova naleta NN vozila na osobni automobil tužitelja. Iz nalaza prometnog vještaka proizlazi, ako kolnik nije bio klizav i mokar da bi tužitelj brzinom od oko 45km/h, prošao navedeni zavoj. Ukoliko je bio zaleđen kolnik, tužitelj se trebao kretati primjerenom brzinom od 20-30 km/h, da bi eventualno prošao zavoj i ako bi sletio s ceste, bila bi manja šteta na vozilu. Sud je zaključio da je neistinit iskaz tužitelja i svjedoka AM u dijelu gdje navode da je kombi svojim zadnjim dijelom udario u lijevu stranu vozila, jer ne postoje materijalni tragovi niti na kolniku a niti na vozilu tužitelja da je NN vozilo prešlo na njegov dio kolnika i da je došlo do kontakta sa navedenim kombijem.

14. Uvidom u presliku Dnevnika zimske službe (list 87-92 spisa), sud je utvrdio da su toga dana djelatnici Zagrebačkog holdinga u vremenskom periodu od 02,50 do 11,50 sati, posipali sol i mješavinu, ali se prema navedenim podacima ne može utvrditi u koje vrijeme su posipali sol i mješavinu na kolniku Mirogojske ceste. Nesporno je da je II-tuženik pasivno legitimiran u ovom predmetu, jer podredno II- tuženik priznaje pasivnu legitimaciju dostavom Dnevnika zimske službe, te nespornom činjenicom da II tuženik ima sa III-tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti a koja polica obuhvaća predmetni slučaj, jer propisanim Zakonom o cestama čl. 26 st. 3, grad Zagreb je zadužen za odražavanje javnih cesta u gradu Zagrebu a Zagrebački Holding d.o.o., je podružnica koja je zadužena za održavanje javnih cesta u gradu Zagrebu.

15. Sud nije uzeo u obzir iskaz GM u dijelu koji se odnosi na uvjete kolnika, jer je i sam svjedok izjavio da se donekle sjeća a i prošlo je više od 3 godine od dana kada su sačinili i potpisali zapisnik, stoga se ne može točno sjećati kakove su bile osobine ceste i uvjeti pod kojima se dogodila prometna nezgoda.

16. Iz potvrde o stanju vremena na području grada Zagreba od Državnog hidrometeorološkog zavoda proizlazi da je 11. veljače 2013. maksimalna i minimalna temperatura zraka iznosila 2,2 celzija i -4.3 celzija, Minimalna temperatura zraka na 5 cm. iznad tla, iznosila je -6.5 celzija te je dnevna količina oborine snijega iznosila 0.5 mm. Maksimalna i minimalna dnevna temperatura zraka dana 12. veljače 2013. iznosile su 1.6 celzija i -03 celzija. Minimalna temperatura zraka na 5 cm. Iznad tla iznosila je -1.2 celzija te su tog dana dnevne količine oborine (snijega) iznosile 2,5 mm dok je visina snježnog pokrivača iznosila 2 cm.

17. Sud nije povjerovao istinitosti iskaza tužitelja i supruge tužitelja iz razloga jer ne postoji ni jedan materijalni nedvojbeni dokaz, a koji bi se povezao sa iskazima tužitelja i svjedokinje.

18. Uvidom u zapisnik o očevidu razvidno je da je kolnik bio mokar i sklizak, a koji je u kontradikciji sa fotografskim elaboratom iz kojih je fotografija vidljivo, a što je naveo i vještak da je kolnik bio očišćen i da je snijeg razgrnut sa strane. Uvidom u zapisnik o očevidu, fotografskim elaboratom i nalazom i mišljenje prometnog vještaka sud nije mogao na nedvojben način utvrditi da li je u trenutku štetnog događaja kolnik bio zaleđen, a što bi bila pretpostavka za odgovornost Zagrebačkog holdinga d.o.o. - Podružnica Zagrebačke ceste. Sud je odbio tužitelja u odnosu na II. i III.-tuženika jer nije mogao sa sigurnošću utvrditi , a prema materijalnim dokazima da li je u trenutku štetnog događaja kolnik po kojem se kretalo navedeno vozilo bio zaleđen. U ovom slučaju teret dokazivanja je na strani tužitelja temeljem čl. 221a ZPP-a.

19. Sud je odbio tužitelja u odnosu na I-tuženika, jer nalazom i mišljenjem prometnog vještaka, kao i materijalnim dokazima nije utvrđeno da je tužitelj sletio, a radi nepoznatog vozila. U ovom slučaju teret dokazivanja je na strani tužitelja temeljem čl. 221a ZPP-a. Tužitelj nije dokazao da je nepoznato vozilo skrenulo na njegov dio ceste te je svojim zadnjim dijelom udario u lijevu stranu tužiteljeva vozila koje je skrenulo te pokušao manevrom i korištenjem ručne kočnice izravnati svoje vozilo i naletio je na rubnik kolnika i vozilo udarilo u stablo, jer na vozilu tužitelja nisu bila nikakva oštećenja, jer bez bilo kakvih materijalnih dokaza iskaz tužitelja i supruge tužitelja ne daje dovoljno osnova na kojim bi se mogla temeljiti odluka suda jer odluka suda se može temeljiti samo sigurnošću utvrđenim činjenicama, a ne mogućim pretpostavkama kao što je ovdje slučaj. Na licu mjesta nisu pronađeni tragovi , a što ne daje dovoljno osnova o izvođenju zaključka da je šteta nastala krivnjom nepoznatog vozila.

20. Sud je odbio tužitelja u cijelosti s tužbenim zahtjevom jer tužitelj nije dokazao uzročno posljedičnu vezu zadobivenih ozljeda i dinamiku nastanka štetnog događaja.

21. Sud nije obrazlagao provedeno kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje te liječničko vještačenje jer je provedenim dokazima utvrdio da u spisu ne postoji dokaz kojim bi tužitelj nesporno dokazao postojanje uzročno posljedične veze između zadobivenih ozljeda i dinamike nastanka štetnog događaja. I-tuženik je odustao od svjedoka ŠM iz razloga jer je navedeni svjedok teško bolestan. 22. Sud je dosudio I-tuženiku parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a iznos od 1.095,59 eur, a koji se sastoji od: ročište 8.2.2024. 25 bodova, ročište 10.4.2024. 25 bodova, ročište 11.6.2024. 50 bodova, podnesak 11.6.2024. 100 bodova, ročište 10.9.2024. 25 bodova, ročište 5.12.2024. 100 bodova, a što ukupno iznosi 650,00 eur za rad odvjetnika prema OT, PDV 162,50 eur, trošak sudsko medicinskog vještačenja 146,00 eur, trošak pisanog očitovanja prometnog vještaka 106,18 eur, troškovi sudskog dostavljača 30,91 eur.

23. Sud je dosudio II-tuženiku parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a iznos od 3.583,18 eur, a koji se sastoji od: odgovor na tužbu 100 bodova, ročište 20.1.2015. 50 bodova, ročište 1.10.2015. 100 bodova, podnesak 30.9.2015. 50 bodova, podnesak 7.10.2015. 50 bodova, ročište 9.2.2016. 100 bodova, podnesak 21.3.2017. 100 bodova, ročište 22.3.2018. 100 bodova, ročište 12.9.2019. 25 bodova, ročište 3.12.2019. 25 bodova, ročište 6.2.2020. 100 bodova, ročište 3.6.2020. 100 bodova,ročište 22.3.2022. 100 bodova, ročište 23.6.2022. 50 bodova, ročište 15.9.2022. 25 bodova, ročište 9.11.2022. 25 bodova, ročište 8.2.2024. 25 bodova, ročište 11.6.2024. 50 bodova, ročište 10.9.2024. 25 bodova, ročište 5.12.2024. 100 bodova, žalba 120 bodova, a što ukupno iznosi 2.840,00 eur za rad odvjetnika prema OT, PDV 710,00 eur, trošak dolaska vještaka 33,18 eur. U Zagrebu, 31. siječnja 2025.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. 1. tuženika

- pun. 2. tuženika

- 3. tuženiku