Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj P-2462/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sucu Josipu Duševiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UĆL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zdravku Baburak, odvjetniku u Zagrebu, Strojarska 2, protiv tuženice UĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, Zrinsko Frankopanska 38, radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 8. siječnja 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženice, na ročištu za objavu presude 31. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Nalaže se tuženoj UĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici UĆL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati posjed 20 m2 kao dio zemljišnoknjižne čestice 7767/8 k.o. na skici sudskog očevida sudskog vještaka Marka Gašparovića označene pravcima A-B-C-D- E-F-A, a koji dio pripada zemljišnoknjižnoj čestici 7767/8 u naravi: KUĆA DVORIŠTE U PAGU „VODICE“ površine 438m2 pisano u Broj ZK uloška: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Katastarska općina:321532 PAG, sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

2. Nalaže se tuženoj UĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da o svom trošku ukloni izvedeni zid u kombinaciji mršavog betona i betonskih bloketa po cijeloj dužni jugozapadnog dijela zk.č.7767/8 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] a koje granični sa sjeverno zapadnim dijelom zk.č. 7767/5 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica].

3. Nalaže se tuženici UĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici UĆL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužitelju prouzročeni parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama koje teku od donošenja presude pa do isplate po stopi koja se na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženici troškove ovog postupka u iznosu od 1.625,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ove banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake kat čest. [katastarska čestica], u naravi kuća dvorište u Pagu „Vodice“ površine 438 m2 i 7767/9 u naravi pašnjaka „Vodice“ u površini od 31 m2. Tužena da je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća dvorište Vodice površine 412 m2. Tužena da je bespravno i bez pravnog osnova ušla u posjed dijela jugozapadnog dijela zk.č.7767/8 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] po cijeloj dužini, a koje granični sa sjeverno zapadnim dijelom zk.č. 7767/5 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] u vlasništvu tužene, na način da je ušla u posjed po cijeloj dužini zk.č.7767/8, koja graniči sa zk.č. 7767/5 u ukupnoj površini od 20 m2, sve kao što je prikazano na Geodetskoj situaciji na terenu koju je izradilo društvo Geo-prizma d.o.o. dana 26. kolovoza 2022., a koja površina je omeđena pravcima A-B-C-D-E-A. Po cijeloj dužini jugozapadnog dijela zk.č.7767/8 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] a koje granični sa sjeverno zapadnim dijelom zk.č. 7767/5 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica]. Tužena je na zemljištu izgradila zid bez temelja u kombinaciji mršavi beton i betonski bloketi. Tužena odbija da vrati tužiteljici u posjed dio zk.č.7767/8 koja odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odbija da ukloni izgrađeni zid u kombinaciji mršavi beton i betonski bloketi.

2. Tuženica u svom pravovremenom odgovoru na tužbu navodi da su tužba i tužbeni zahtjev su u cijelosti neosnovani. Tužiteljica da koncipira tužbu na pretpostavkama, a ne činjenicama i dokazima. To da se najbolje ogleda u tome kad tužiteljica kaže kako je tuženica ušla u posjed, a ne navodi čak niti kad se to desilo. Također, tužiteljica ama baš ni sa čime ne dokazuje da bi bila vlasnica 20 m2 i temeljem čega. Tuženica u potpunosti spori geodetsku situaciju trgovačkog društva Geo prizma d.o.o. kao dokument koji je izrađen po traženju tužiteljice i njezinom kazivanju te navedena skica uopće ne prati stvarno stanje na terenu. Sporni zid da je vlasništvo tuženice i nalazi se u njenom vlasništvu i posjedu već više od 30 godina. Naime, sporni zid rađen je prema parcelacijskom nacrtu iz 1986 g., dok je tuženica ishodila građevinsku dozvolu 1987.g. Zid je napravljen odmah po dobivanju dozvole, jer teren ima nagib pada, a zemlja se osipavala nakon svake kiše, pa je navedeni građevinski zahvat nužno bilo odmah izvesti. Tužiteljica je naknadno, „iza“ tuženice kupila građevinski teren i dozvolu ishodila tek 1991.g. Dakle, sporni zid je napravljen prije nego što je tužiteljica uopće kupila građevinski teren. Također, tužiteljica da je na tom istom zidu sa svoje strane nekretnine, nalijepila benkovački kamen u jednom dijelu, a u drugom dijelu ga dodatno ojačala tj. obložila drugom vrstom kamena i to vrlo brzo nakon što je zid sagrađen. Tužiteljica da je sa svoje strane posadila drveće (masline i smokvu) , a tuženica „zelenu ogradu“, te samim pogledom na navedene površine jasno upućuje na zaključak da je takvo „stanje na terenu“ dugi niz godina. Nadalje, prijavnim listom od 5.3.2001.g. prednik tuženice, ĆĆ iz [adresa] dao je izraditi elaborat snimanja zgrade i upisa iste u zemljišne knjige sastavni dio kojeg elaborata je i prijavni list za zemljišnu knjigu. Navedenim prijavnim listom definirane su ujedno i granice nekretnine. Na navedeni elaborat, tužiteljica nije imala nikakvih primjedbi ni žalbi. Nadalje, ističe i peremptorni prigovor sukladno čl. 163. ZVDSP-a, koji je ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Ona da se u neprekidnom samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmeta spora nalazi najkasnije od 1988. godine, pa bi time stekli i dosjelošću vlasništvo predmeta spora budući da je protekao zakonski rok od 10, odnosno 20 godina propisan u čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, broj: NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-u daljnjem tekstu: ZVDSP).

4. Tužiteljica je nakon provedenog uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke odnosno nakon izrade skice lica mjesta, podneskom od 21. svibnja 2024. specificirala tužbeni zahtjev prema izrađenoj skici. Konačno naknadno je na ročištu od 30. rujna 2024. ispravila tužbeni zahtjev.

5. Sud je tijekom postupka izveo slijedeće dokaze: izvršio uvid i pročitao geodetsku situaciju stvarnog stanja terena izrađenu po Geo-prizma d.o.o. (list spisa 4), fotografije (list spisa 5-7, 33), prijavni list sastavljen dana 5. ožujka 2001. Kl.Ozn.930-03/01- 01/61, Ur.broj:541-14-06/01-2 (list spisa 26-30), pravomoćnu i izvršnu građevinsku dozvolu izdanu od Općine Pag, Sekretarijata za poslove uprave, broj: UPI-02-V- 1123/1-86 od 5. siječnja 1987. (list spisa 31-32), skica premjeravanja br. 951, godina snimanja 1986. vezano za prijavni list broj 01-2/100-1986 (list spisa 34), pravomoćnu presudu Općinskog suda u Pagu, poslovni broj P-2489/2019-56 od 18. studenog 2019. (list spisa 40-50), skica izmjere od svibnja 2023. od strane društva Razmjer d.o.o. (list spisa 60), skicu sudskog očevida s prilogom od 7. prosinca 2023. (list spisa 74-75), prijavni list od 5. ožujka 2001. Kl.Ozn. 930-03-01-01/61, Ur.broj:541-14-06/-01-2 (list spisa 121-124), proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke (list spisa 70-72), rješenje Vrhovnog suda RH poslovni broj Revd-1763/2023 od 6. lipnja 2023. (list spisa 83-85), dopuna skice sudskog očevida od 5. veljače 2024. s očitovanjem vještaka (list spisa 91-92), dopis DGU Područnog ureda za Katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Pag Klasa:938-12/2024-02/11 od 20. ožujka 2024. s prilogom (list spisa 111-118), preslika spisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Pag, Klasa:UP/I-932- 07/01/01/337 (list spisa 146-156), saslušao svjedoke GĆ, ČĆ i BĆ (list spisa 128-130), ĐĆ i FĆ (list spisa 140-141) te tuženicu u svojstvu stranke (list spisa 141-142).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženica vrati u posjed dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini 20 m2, a koja površina je označena žutom bojom na skici sudskog očevida i dopuni iste izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Gašparovića, te da o svom trošku ukloni izvedeni zid po cijeloj dužini jugozapadnog dijela ove katastarske čestice.

8. Između stranaka nije sporno da je tuženica izgradila predmetni zid, već je sporno kome pripada pravo vlasništva istog, a posljedično uklanjanje istog.

9. Prema odredbama članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: ZVDSP), vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a isto je stečeno na ovim pravnim temeljima, kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

9.1. Odredbom članka 388. stavka 1. ZVDSP je propisano, da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona, se prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

10. Prema odredbama članka 161. stavaka 1. i 2. ZVDSP, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a to vlasnikovo pravo ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.

10.1. Odredbom članka 162. stavka 2. ZVDSP je propisano, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

10.2. Prema odredbi članka 163. stavka 1. ZVDSP, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

11. Premda tužiteljica navodi da je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo i poziva se na zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] isti tijekom postupka nije dostavila u spis. Dostavila je geodetsku situaciju stvarnog stanja terena izrađenu po Geo-prizma d.o.o. iz koje proizlazi da se predmet spora nalazi na čest. br. 10564/4 i na istoj je označen točkama A-B-C-D-E-F s tamnijom bojom. Uz istu prileže i dvije crno bijele fotografije predmetnog zida iz kojeg je razvidno da se radi o betonskom zidu kombinirano sa betonskim bloketima.

12. S druge strane tuženica u odgovoru na tužbu prilaže prijavni list sastavljen dana 5. ožujka 2001. Kl.Ozn.930-03/01-01/61, Ur.broj:541-14-06/01-2, iz kojeg je razvidno da je isti izrađen prilikom snimanja i upisa objekta u zemljišnu knjigu, uvažavajući promjenu nastalu 2001. godine na način da se mijenja dosadašnje stanje čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 254 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist ĆĆ i dr. na način da sada ista čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja kuću površine 230 m2 i dvorište površine 182 m2. Za potrebe izrade istog je obavljen uviđaj na licu mjesta radi identifikacije predmetne čestice i snimanja zgrade na istoj, u prisustvu vlasnika kojom prigodom je utvrđeno da na istoj nema spora, a priložena je i skica izmjere broj 1613 iz koje je vidljivo postojanje zida u odnosu na čest. zem. koja je predmet ovog postupka.

13. Nadalje, istom je priložena pravomoćna i izvršna građevinska dozvolu izdana od Općine Pag, Sekretarijata za poslove uprave, broj: UPI-02-V-1123/1-86 od 5. siječnja 1987. kojom se dozvoljava ĆĆ i UĆ izgradnja kuće za stanovanje, jednokatnice s kućnim skloništem u suterenu u Pagu na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u predjelu Vodice.

14. Uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Pagu, poslovni broj P- 2489/2019-56 od 18. studenog 2019., utvrđeno je da je ista donesena u postupku između ovih dviju stranaka, a radilo se također o sporu radi predaje u posjed kao i utvrđenja prava vlasništva, međutim predmet iste je dio čest. zem. [katastarska čestica] koja nije predmet ovog postupka, pa dakle ta odluka ne bi bila od značaja u ovoj pravnoj stvari.

15. Iz skice izmjere od svibnja 2023. izrađene od strane društva Razmjer d.o.o., proizlazi da površina čestice broj 10564/2 iznosi 403 m2 sve prema skici izmjere broj 951/1986, a koja prikazuje i postojeće stanje na terenu i ukazuje na postojanje spornog zida još 1986.

16. Iz preslika spisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Pag, Klasa:UP/I-932-07/01/01/337 je razvidno da je UĆ dostavila elaborat radi provedbe prijavnog lista kroz katastarski operat 13. lipnja 2001. te da je doneseno rješenje DGU-Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave Pag, Klasa:932-07/01-01/337 od 25. lipnja 2001. kojim se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju podaci u PL 2717 upisanog suposjeda u korist ĆĆ i UĆ, u odnosu na čest. br. 10564/2 Vodice pašnjak površine 254 m2 i čest. br. 10563/2 Vodice pašnjak površine 158 m2 na način da su u istom posjedovnom listu kao suposjednici svaki za ½ dijela evidentirane iste osobe u odnosu na čest. br. 10564/2 Vodice kuća površine 230 m2 i dvorište površine 182 m2. Prilikom prijave u promjeni na zemljištu, provedenim ispitnim postupkom da je utvrđeno stvarno stanje na terenu. Istom prileži prijavni list izrađen prilikom snimanja i upisa objekta u zemljišnu knjigu, uvažavajući promjenu nastalu 2001. godine na način da se mijenja dosadašnje stanje čest. br. 10564/2 pašnjaka površine 254 m2 i 158 m2, upisane u posjedovni list 2717 k. o. [katastarska općina], na način da ista čestica sada u naravi predstavlja kuću površine 230 m2 i dvorište površine 182 m2. Za potrebe izrade istog je obavljen uviđaj na licu mjesta radi identifikacije predmetne čestice i snimanja zgrade na istoj, u prisustvu vlasnika kojom prigodom je utvrđeno da na istoj nema spora, a priložena je i skica izmjere broj 1613 iz koje je vidljivo postojanje spornog zida u odnosu na čest. zem. koja je predmet ovog postupka.

17. Provedenim uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke utvrđeno je da je predmet spora u naravi ogradni zid obložen jednim dijelom zidanom u kamenu, a drugim dijelom obložen benkovačkim kamenom u zapadnom dijelu. Zid je visine cca 2,5 m. Na zidu je vidljiv plavi konop. Računajući od poda pa u visini cca 1,70 metara zid je potom presječen malim zubom odnosno u gornjoj visini je uži. U dijelu prema cesti vidljiv je i kameni kamin.

18. Stalni sudski vještak za geodeziju Marko Gašparović iz Zadra je na skici sudskog očevida od 7. prosinca 2023. prikazao predmet spora označivši žutom bojom i likom A-B-C-D-E-F-A dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 20 m2, a što odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]. Naknadno je na zahtjev tuženice nadopunio tu skicu i to dopunom od 5. veljače 2024. na način da je točkama C-D-E-F označio zid koji je tužiteljica nadozidala na zid tuženice, a točkama C-B-A drugi dio zida koji ide prema cesti, obložen benkovačkim kamenom. Također je naveo da na samom uviđaju nije cijelu parcelu izmjerio jer mu to i nije bio zadatak, kao i da čest. zem. [katastarska čestica] nije sa svih strana niti ograđen.

18.1. Parnične stranke nakon dopune prvotne skice, nisu imale primjedbi na istu. Ovaj sud također prihvaća izrađeno vještvo u cijelosti, ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, izrađenim u skladu s pravilima struke, temeljito i stručno obrazloženim.

19. Svjedok GĆ, suprug tužiteljice, u svom iskazu je u bitnom naveo da je tuženica izgradila zid na zemljištu njegove supruge i da je ušla u posjed njenog zemljišta, a da je to u više navrata gradila i dograđivala te da su je više puta upozoravali da to ne čini. Njegova supruga – tužiteljica da je vlasnica zemljišta od 1985. i kada je to kupila, da tamo nije bilo zida na toj parceli. Više puta da su pisali dopise i govorili tuženici da taj zid ukloni. Tuženičin zid da je bio slab, izveden mršavim betonom i nadozidan bloketima pa da je 2004/2005 bio prisiljen izraditi dodatni zid radi zaštite od poplava na jednom dijelu, kao i da spriječi urušavanje i moguću opasnost u odnosu na djecu koja su se igrala u dvorištu. Sporni zid da je izgrađen u periodu oko 2000. godine, misli da je obitelj kupila svoj građevinski teren 1985., a da tada nije postojao taj zid. 19.1. Iskaz ovog svjedoka nije životan, logičan niti uvjerljiv, pa ga ovaj sud ne prihvaća kao vjerodostojan. Naime, isti je u suprotnosti s priloženim skicama izmjere izrađenim za potrebe provedbe prijavnog lista, na kojima je vidljivo da je izrađen puno prije nego li to tvrdi ovaj svjedok. Prilagođen je potrebama tužiteljice u ovom postupku, s obzirom da se radi o suprugu iste, dakle zainteresiranom za ishod postupka.

20. Svjedokinja BĆ, kći tuženice, je u svom iskazu u bitnom navela da su njezini roditelji kupili predmetnu parcelu i napravili parcelaciju zemljišta 1986., a ubrzo potom ishodovali građevinsku dozvolu i brzo izgradili kuću, a potom i predmetni zid jer da je bio veliki problem zbog kiše svake godine, kada je problem radila voda jer se nije radilo o ravnom terenu već da je isti u jednom dijelu "u padu". Susjedi U da su par godina nakon toga počeli graditi svoju kuću, a predmetni zid da stoji izgrađen još od 1987. ili 1988., ali sigurno da je tu bio od 1990. Tek prije dvije godine da su dobili dopis od strane susjeda u kojem su ih pozvali da prisustvuju izmjeri terena jer da se zid nalazi na njihovom zemljištu. Nije joj poznata poplava iz 2004. koja bi probila taj zid. Taj zid da su radili majstori koje su angažirali njezini roditelji.

20.1. Iako se radi o kćeri tuženice, zainteresirane za ishod ovog postupka, sud prihvaća njezin iskaz kao vjerodostojan jer je životan i logičan, te uvjerljiv. Naime, ista detaljno obrazlaže tko je i zašto gradio predmetni zid, te vrijeme izgradnje istog, te je njezin iskaz u skladu s priloženim skicama izmjere izrađenim za potrebe provedbe prijavnog lista.

21. Svjedok ĐĆ u svom iskazu u bitnom je naveo da je svoju kuću počeo dolje u blizini graditi 1987. kada su tuženica i njezin suprug ĆĆ već bili izgradili svoju kuću, a sporni zid se počeo raditi 1988. te su investitori bili tuženica i njezin suprug ĆĆ. Protekom vremena zid nije mijenjao svoj oblik. Prije zida tu da je bila ledina, a tužiteljičina parcela da je bili niža u odnosu na tuženičinu, pa da je tuženica morala napraviti zid jer je bila kosina i da je zemlja padala na njezin teren. Za izgradnju tog zida da je posudio dio svog materijala, a radila ga je firma odnosno susjedi obrtnici dok je prilikom postavljanja ploče i on pomagao. Taj zid kada su ga radili da je rađen u jednom komadu odnosno kad su ga zašalovali odmah su ga i betonirali. U da su počeli graditi svoj objekt dvije ili tri godine nakon gradnje tog zida.

21.1. Sud prihvaća iskaz ovog svjedoka kao vjerodostojan, jer ovaj svjedok svoja saznanja o spornom zidu crpi izravno s lica mjesta. Naime, radi se o susjedu koji je pomagao tuženičinoj obitelji oko izgradnje spornog zida te poznaje predmetno područje, a ovaj sud kod istog ne nalazi razloga da bi neistinito iskazivao. Kako je isti i u skladu s priloženim skicama izmjere izrađenim za potrebe provedbe prijavnog lista, to je i dodatno uvjerljiv. Ovdje se naglašava da niti parnične stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na iskaz ovog svjedoka.

22. Svjedokinja FĆ u svom iskazu u bitnom navodi da su ona i tuženičina obitelj prijatelji već 45 godina a da je njezin muž često dolazio pomagati istima kad su gradili svoju kuću, tuženica i suprug da su 1986. kupili taj teren, a da su počeli s gradnjom kuće 1987/1988. Negdje 1993. kad su bili u progonstvu ona i kći da su došli kod tuženice u tu kuću i da je već tada bio izgrađen sporni zid, a u to vrijeme kuća tužiteljice se tek počela graditi i da je bila samo pokrivena betonskom pločom. Teren od tuženice da je mnogo višlji od terena tužiteljice te se spušta u kosinu i kako je bilo odronjavanje zemljišta da su podigli zid, a od kuće do zida su podigli bilje, ali su prije morali nasipati taj dio da bi se moglo saditi. Zid je još uvijek na istom mjestu od kada je građen.

22.1. Sud također prihvaća iskaz ove svjedokinje kao vjerodostojan, jer ona svoja saznanja o spornom zidu crpi izravno s lica mjesta. Njezin iskaz je najvećim dijelom u skladu s iskazom svjedoka ĐĆ kojem je sud već poklonio svoju vjeru, a u istom ne nalazi nelogičnosti niti proturječnosti. Kako je isti i u skladu s priloženim skicama izmjere izrađenim za potrebe provedbe prijavnog lista, to je i dodatno uvjerljiv. Ovdje se naglašava da niti parnične stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na iskaz ove svjedokinje.

23. Tuženica je u svom stranačkom iskazu u bitnome navela da su 1986. kupili parcelu, građevinsku dozvolu dobili 1987. i da su im zidari izgradili kuću do proljeća 1988., potom da su pristupili planiranju dvorišta i shvatili da im treba potporni zid da im se ne bi urušavao nivo zemlje u odnosu na susjedovu parcelu koja se nalazi prema moru. Tako da su 1988. izgradili zid u razini zemlje u komadu jer da nije bilo svrhe da se radi parcijalno, s obzirom da bi se u tom slučaju urušavalo zemljište na drugom dijelu. Dio od zida prema kući se samo ravnao. Zid da se formirao prema skici razmjeravanja u spisu jer su jedino tako s geodetom mogli odrediti parcelu. Međa kakva je sada egzistira od 1988., a prema toj međi da je i tužiteljica formirala svoju parcelu i na istoj zasadila bilje i drveće. Nikada ih tužiteljica nije upozoravala da su ušli u njezino te da su ona i suprug zalijepili na taj zid benkovački kamen i još ga sazidavali sa svoje strane. Kada su radili prvi dio zida on je bio u razini zemlje, a kasnije da su shvatili da je to nepraktično jer bi djeca i ljudi padali preko toga, pa da su još podzidali dva tri reda preko toga. Taj zid da je ispao takav višlji jer je gospodin GĆ kada je formirao svoju parcelu potkopao dio zemlje do tog zida.

23.1. Sud prihvaća stranački iskaz tuženice kao vjerodostojan jer je isti obrazložen, životan i logičan, najvećim dijelom u skladu s iskazima saslušanih svjedoka kojima je sud već poklonio svoju vjeru, a kako je i u skladu s priloženim skicama izmjere izrađenim za potrebe provedbe prijavnog lista, to je i dodatno uvjerljiv.

24. Tužiteljica iako uredno pozvana na ročište za glavnu raspravu radi stranačkog saslušanja, nije pristupila na isto niti je opravdala svoj izostanak. Stoga ovaj sud smatra da je ista izbjegla davanje odgovora na određena pitanja odnosno utvrđenje činjenica koje bi dovele u pitanje osnovanost tužbenog zahtjeva, sve na temelju ovlasti propisane odredbom članka 269. stavka 2. ZPP.

25. Kako između stranaka nije sporno da je tužiteljica upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica predmetne nekretnine, ova je nadalje ovlaštena zahtijevati predaju predmetne nekretnine od strane tuženice koji se nesporno nalazi u posjedu iste, u svoj posjed slobodnu od postojeće stvari - izgrađenog zida, sve prema priloženoj skici sudskog očevida izrađenog po vještaku mjerniku. To ovlaštenje joj pripada na temelju prethodno cit. odredbi članka 161. stavaka 1. i 2. u vezi s odredbom članka 162. stavka 2. ZVDSP.

Međutim, tuženica ima pravo sukladno odredbi članka 163. stavka 1. ZVDSP odbiti predaju te stvari u posjed tužiteljice, ukoliko dokaže svoje pravo na posjed te stvari. Po stavu ovog suda tuženica je dokazala osnovanost istaknutog peremptornog prigovora odnosno prava na posjed te stvari.

25.1. Tuženica svoje pravo na posjed te stvari-zida zasniva na tvrdnji da je stekla vlasništvo istog na temelju dosjelosti.

26. Odredbama članka 159. stavaka 1., 2. i 3. ZVDSP je propisano:

- dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari;

- samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja;

- samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

26.1. Odredbama članka 160. stavaka 1. do 6. ZVDSP je propisano:

- vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost:

- u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici;

- nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati;

- kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću;

- kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću.

- na prekid odnosno zastoj tijeka vremena dosjelosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru tražbina.

26.2. Prema odredbi članka 18. stavaka 1., 2., 3. i 5. ZVDSP, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed); posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet; posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada; posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

27. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je samostalni, savjesni i pošten posjed, dok je pretpostavka savjesnosti odnosno poštenja posjeda radi stjecanja prava vlasništva ispunjena, ako je posjednik svo vrijeme dosjelosti smatrao da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Nepošteni posjednik i ne može steći pravo vlasništva dosjelošću. Poštenje odnosno savjesnost posjeda se pretpostavlja, pa onaj tko tvrdi da je netko nepošten (nesavjestan) posjednik, mora to i dokazati.

28. Vezano za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, činjenica upisa u zemljišne knjige, na koji upis se tužiteljica poziva tijekom postupka, ne utječe na poštenje posjeda, odnosno znanje posjednika ili njegovo neznanje za stanje u zemljišnoj knjizi, samo za sebe, nema utjecaja na kvalitetu posjeda (tako: VSRH, Rev- 2426/90 i Rev-32/97).

29. Tuženica je izgradila sporni zid 1988. godine, a iz razloga zaštite svoje parcele zbog urušavanja zemljišta na terenu. To je sve bilo prije nego li je tužiteljica počela graditi stambeni objekt na svojoj parceli. Nitko je nije sprječavao ili ometao u gradnji tog zida. Sve to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ĐĆ, FĆ i BĆ, te stranačkog iskaza tuženice kojima je ovaj sud već poklonio svoju vjeru. Tužiteljica je naknadno nakon izgradnje tog zida kupila svoju parcelu, te nije sve do 2014. osporavala posjed dijela iste tuženici. Čak štoviše sa svoje strane zida je postavila ukrasne detalje, te je nadogradila dodatni zid. To također proizlazi iz prethodno navedenih, izvedenih personalnih dokaza. Da je zid postojao već 2001. ukazuju priložene skice izmjere izrađene za potrebe provedbe prijavnog lista iz 2001. Dakle, iz navedenog proizlazi da tuženica nije mogla znati da nema pravne osnove za posjedovanje dijela te predmetne nekretnine niti da ista ne bi bila u vlasništvu njezinog pravnog prednika, budući da je godinama nitko nije uznemiravao u samostalnom posjedu iste, niti osporavao posjed istoj. Zbog toga ovaj sud smatra da je tuženica dugogodišnji pošteni posjednik nekretnine koja je predmet ovog spora pa da je na osnovu tog dugogodišnjeg ali kvalificiranog posjeda, već 2008. stekla pravo vlasništva iste dosjelošću, dakle protekom vremena od 20 godina neprestanog, samostalnog, mirnog posjedovanja iste, sve na temelju gore cit. odredbi ZVDSP.

30. Tužiteljica tijekom postupka nije dokazala svoje navode da je vlasnica predmetnog zemljišta na kojem se nalazi kuća od 1985., niti uopće tijekom postupka navodi kada je sporni zid izgrađen, osim što njezin suprug svjedok GĆ, čijem iskazu ovaj sud nije poklonio svoju vjeru navodi da je to bilo u periodu oko 2000. Nadalje, ničim ne dokazuje da je uopće prije ovog postupka zahtijevala od tuženice predaju predmeta spora u svoj posjed ili uklanjanje predmetnog zida. Tijekom postupka ničim nije dokazala da tuženica ne bi bila pošteni posjednik predmeta spora. Stoga njezini navodi izneseni tijekom postupka, utemeljeni na manjkavim dokazima, naprosto nisu uvjerljivi.

31. Budući da je tuženica dokazala osnovanost svog peremptornog prigovora, to ista nije dužna postupiti po zahtjevu tužiteljice, uslijed čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan. Napominje se da je ovakav pravni stav već zauzela recentna sudska praksa u sličnoj pravnoj stvari (v. presuda ŽS VG, posl.br.Gž-1284/2017-2 od 25. studenog 2020.).

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP u vezi s odredbom članka 155. stavka 1. ZPP, pa tuženici koja je postavila zahtjev za njihovu naknadu, pripada pravo na isto.

32.1. Tako su tuženici priznati troškovi za zastupanje po punomoćnicku iz reda odvjetnika primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23., dalje: OT), a koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka (v. odluka Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-113/2023-2 od 15. veljače 2023.) i to za odgovor na tužbu – 100 bodova (Tbr. 8. toč.. 1. OT), zastupanje na ročištima od 11. rujna 2023. - 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), 7. prosinca 2023. – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), 14. svibnja 2024. – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), 30. rujna 2024. – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT) i 8. siječnja 2025. – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), sastav podnesaka od 22. prosinca 2023. – 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT) i 12. travnja 2024. - 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT), uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46. OT), iznosi ukupno 1.625,00 eura.

32.2. Nisu joj priznati troškovi sastava ostalih podneska jer isti nisu bili nužni tijekom postupka.

32.3. Zatezne kamate na troškove postupka tuženici su dosuđene na temelju odredbe članka 151. stavka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u visini određenoj sukladno odredbi članka 29. stavaka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22 i 155/23).

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci odluke.

Pag, 31. siječnja 2025.

Sudac

Josip Dušević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se objavljuje odluka, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku,

2. Tuženici po punomoćniku.