Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-308/2024-16

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Korneliji Ivanušić – sucu pojedincu, uz sudjelovanje Milene Kovačić u svojstvu zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenika FP, zbog kaznenih djela iz čl. 179.a i čl. 139 st. 3 Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 ispravak, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ), pokrenut Optužnicom Općinskog državnog odvjetnika u Velikoj Gorici (dalje u tekstu: ODO Velika Gorica) broj KO-DO-282/2024 od 14. listopada 2024. godine, nakon provedene javne rasprave dana 31. siječnja 2025. godine u prisutnosti stranaka, branitelja i žrtve, istog dana objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik FP, OIB [osobni identifikacijski broj], sin F i Č rođene FP, rođen **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],

    [adresa], državljanin Republike Hrvatske,  po  zanimanju  bravar-varioc,  SSS, umirovljenik s mjesečnom mirovinom od oko 560,00€, vojsku služio, odlikovan Spomenicom Oluja,  suvlasnik  kuće  na  adresi  prebivališta, vlasnik kuće u [adresa], vlasnik osobnog automobila  marke  Chevrolet  Aveo,  godina proizvodnje 2006. i Seat Ibiza, godina proizvodnje 2003., oženjen, otac dvoje djece, nalazi se u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu,

    kriv je

    što je

    - u vremenskom razdoblju od siječnja 2020. godine pa do dana 30. kolovoza 2024. na adresi [adresa], u nakani da ponizi i obezvrijedi svoju suprugu ČP, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), učestalo se nasilnički ponašao prema supruzi ČP, verbalno je vrijeđao i omalovažavao, pa je tako dana 19. srpnja 2024. joj rekao: "kurvetino ideš se kurvati na more, kurvetino stara, jebem ti mater kurvinsku, jebem ti boga", a dana 29. kolovoza 2024. u popodnevnim satima vikao i vrijeđao je riječima: "kurvetino, ista si kao državna odvjetnica Vrbanc, našle ste se kurve, tri kurve su me sudile, hodate u minicama po Gorici, kurvetine jedne, neradnice, niškorist, ja tvoju plaću 15 godina nisam vidio", a nakon toga joj u cilju da ju ustraši rekao: "ubit ću te, ubit ću vas sve, mičite se s grunta, neće meni više tri kurve suditi, zadnji put su mi kurve sudile, ovaj puta neće", zbog čega se uplašena ČP zaključala u sobu, a potom dana 30. kolovoza 2024. u alkoholiziranom stanju vikao i vrijeđao je riječima: "kurvo, kurvetino, jebem ti bog, jebem ti mater, ti si G kurvetina, vi L ste kurve, jebem ti B, opet kratke hlače nosiš, zašto si išla autom na posao, nikada više nećeš sjesti u moj auto", a kada se pokušala maknuti i ući u kuću, išao za njom i nastavio vikati i vrijeđati riječima: "kurvo, kurvetino, jebem ti bog, jebem ti mater", te u cilju da ju ustraši rekao: "izlazi van iz kuće, sve ću vas istjerati, sve ću vas ubiti, glave ću vam sa sjekirom sasjeći, jebem ti mater, kurvetino, neka dođu oni tvoji jebači, zovi policiju kurvo, sve ću ih sačekati, sve ću ih poubijati i policiju i suca, svi ćete na dnevniku završiti zbog tebe kurvetino", a koje su riječi i cjelokupno ponašanje kod njegove supruge ČP izazvale opravdan osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost, te osjećaj poniženja i uznemirenosti,

    - dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ju u ponižavajući položaj te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    - pa je time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po čl. 179a KZ i kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po čl. 139 st. 2 i 3 KZ, a kažnjivo po čl. 139 st. 3 KZ, sve uz primjenu čl. 51 KZ, pa se

    temeljem odredbe čl. 179a KZ okrivljeniku

    utvrđuje

    KAZNA ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 10 (DESET) MJESECI

    temeljem odredbe čl. 139 st. 3 KZ okrivljeniku

    utvrđuje

    KAZNA ZATVORA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    te se temeljem odredaba čl. 51 KZ okrivljenik

    osuđuje

    NA JEDINSTVENU

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE s tim da se temeljem odredaba čl. 57 st. 1 i 2 Kaznenog zakona u odnosu na istu

    izriče

    DJELOMIČNA

    UVJETNA OSUDA

    tako da će okrivljenik izdržati

    KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

    dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo te ukoliko izvrši obveze nametnute sigurnosnim mjerama izrečenima ovom presudom.

    Temeljem odredbe čl. 54 KZ u kaznu zatvora na koju je optuženik osuđen uračunava se ukupno vrijeme lišenja slobode - od uhićenja i vrijeme boravka u istražnom zatvoru - od 30.08.2024. pa na dalje.

    Temeljem odredaba čl. 69 st. 1 i 3 KZ okrivljeniku se

    i z r i č e

    SIGURNOSNA MJERA

    OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI O ALKOHOLU

    U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE

    Temeljem odredbe čl. 69 st. 2 KZ izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava i uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja.

    Temeljem odredbe čl. 70 st. 1 i 2 KZ okrivljeniku se

    i z r i č e

    SIGURNOSNA MJERA

    OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

    Temeljem odredbe čl. 70 st. 3 KZ izrečena mjera obveznog psihosocijalnog tretmana može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora ili isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude a najdulje 2 (dvije) godine.

    Temeljem odredaba čl. 74 KZ okrivljeniku se

    i z r i č e

    SIGURNOSNA MJERA

    UDALJENJA IZ ZAJEDNIČKOG KUĆANSTVA

    U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    Temeljem odredbe čl. 74 st. 2 KZ rok za izvršenje izrečene sigurnosne mjere počinje teći nakon izdržanog neuvjetovanog dijela izrečene jedinstvene kazne zatvora.

    Temeljem odredbe čl. 73 st. 1 KZ okrivljeniku se

    i z r i č e

    SIGURNOSNA MJERA

    ZABRANE UZNEMIRAVANJA I PRIBLIŽAVANJA ŽRTVI ČP NA UDALJENOST MANJU OD 100m SVE U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    Temeljem odredbe čl. 73 st. 3 KZ po proteku polovine trajanja izrečene sigurnosne mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz čl. 73 st. 1 KZ. Osuđenik može ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka 1 (jedne) godine od zadnjeg preispitivanja.

    Temeljem odredbe čl. 73 st. 5 KZ sud će o presudi kojom je izrečena mjera iz čl. 73 st. 1 KZ obavijestiti policiju.

    Temeljem odredaba čl. 148 st. 6 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) okrivljenik se oslobađa od obveze plaćanja troškova ovoga kaznenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Optužnicom ODO Velika Gorica broj KO-DO-282/2024 od 14. listopada 2024. godine, okrivljenik FP optužen je za počinjenje kaznenih djela iz 179a i čl. 139 st. 3 KZ, činjenično i pravno pobliže opisanih u optužnom aktu. Oštećenica ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

    2. Kada je okrivljenik - poučen u smislu odredbe čl. 415 st. 2 ZKP, u svojoj obrani izjavio je da se osjeća krivim za počinjenje kaznenih djela stavljanih mu na teret.

    3. U svojoj obrani, okrivljenik je ukratko u bitnome iskazao da u cijelosti priznaje počinjenje kaznenih djela. Svojoj supruzi i svom sinu koji su prisutni suđenju u svojstvu svjedoka duboko se ispričava i iskreno se kaje. Želi se liječiti i prihvatiti odluku suda. Iskazao je da su točni svi navodi u optužnici. U istražnom zatvoru prima redovitu terapiju za srce i tlak a stalni sudskih vještak preporučio mu je jednom dnevno Normabel 5mg, te drugu terapiju od zatvora nije dobivao, kao niti psihoterapiju niti psihosocijalni tretman. Nadalje ističe, da je normalno, bez problema podnosio apstinenciju za ukupno vrijeme trajanja istražnog zatvora u ovom predmetu, nije imao potrebe za alkoholom, niti puši, niti je imao bilo kakve fizičke psihosomatske reakcije na apstinenciju od alkohola. Nije mu prihvatljiva u optužnici predložena bezuvjetna kazna zatvora u navedenom trajanju. Doista misli da je prestroga te moli primjenu što blaže sankcije. Iskazuje da je svjestan svih okolnosti te da može poštovati bilo koju sigurnosnu mjeru kroz bilo koji rok kušnje kao i izdvajanje iz obitelji jer ima roditeljsku kuću u kojoj može živjeti. Doista mu je boravak u istražnom zatvoru osvijestio činjenice ne prihvatljivosti ovakvog ponašanja posebice pod utjecajem alkohola i ovakvo što više ne želi činiti.

    4. Ispitana u svojstvu svjedoka – žrtva ČP, supruga okrivljenika - u cijelosti je ostala kod svog iskaza kojeg je dala policijskom istražitelju 08. rujna 2024. godine. Potvrdila je da radnjama - posebno u optužnici navedenih događaja od dana 19. srpnja 2024. godine, 29. kolovoza 2024. godine i 30. kolovoza 2024. godine, nitko nije bio prisutan osim okrivljenika i nje, te da je u sva tri ta posebno navedena događaja okrivljenik bio pod vidnim utjecajem alkohola. Unatrag četiri godine, u kojem se pojavljuje verbalno nasilje okrivljenika, svaki put je okrivljenik bio pod utjecajem alkohola, odnosno vida verbalnog nasilja kakav je opisan u ovom predmetu nije bilo ukoliko okrivljenik nije bio pod utjecajem alkohola. Kada nije pod utjecajem alkohola, okrivljenik samo šuti i leži, a što je bio rijedak slučaj. Okrivljenik se ranije liječio od ovisnosti o alkoholu u bolnici u Jankomiru, te je uspješno apstinirao sve od 1992. godine kada je započeo liječenje pa daljnjih dvadesetak godina. Nakon prestanka apstinencije počeli su se javljati problemi. Ne zna bi li okrivljenik ostvario prijetnje koje je izgovorio ali zna iz ranijeg iskustva da je neke svoje prijetnje ranije okrivljenik ostvario. Uvjerena je da ne bi bilo daljnjeg sličnog ponašanja okrivljenika, ukoliko bi se liječio, vjerovala je u njega dugo godina i ne bi bila s njim 44 godine da ne vjeruje da on može uspjeti. Međutim, okrivljenik se mora liječiti, za njega je to nužno, cijela obitelj mu želi pomoći ali ne znaju kako. Stoga ne može predvidjeti kako bi se u budućnosti ponašao ali je sigurna da mu je pomoć liječnika potrebna. U predmetnim događajima osjećala se vrlo poniženo, kad ga je na koljenima molila da prestane, pa bi se dešavalo da on obeća da se neće takvo što ponovno dogoditi, a onda bi sličan događaj doživjela odmah sutradan kada bi se vratila s posla. Ona mu i danas želi pomoći i ne želi mu nikakvo zlo.

    5. Ispitan u svojstvu svjedoka – GP, sin okrivljenika - u cijelosti je ostao kod svog iskaza kojeg je dao policijskom istražitelju 10. rujna 2024. godine. Posebno istaknutim događajima pa ni događaju 30.08.2024. godine nije osobno prisustvovao, niti vidio niti čuo što se dešavalo te kritične zgode. Inače od 2006. godine živi u stanu u istoj kući na katu iznad roditelja. Iako nije stručnjak, osobnog je mišljenja da okrivljenik ima ozbiljnih problema s alkoholom. Također bi rekao da ovakvog tipa nasilja nema ukoliko okrivljenik nije pod utjecajem alkohola, a na isti način o tome govori i majka. Nije mu poznato da bi okrivljenik uzrokovao sličan incident u vrijeme dok se liječio od ovisnosti o alkoholu.

    6. Suglasno prijedlogu stranaka, sud je u dokaznom postupku čitanjem – dakle, posredno – proveo sve prikupljene dokaze: Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 30. kolovoza 2024. (list 7-8 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj: [serijski broj] (list 10 spisa), Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika temeljem čl. 208.a Zakona o kaznenom postupku s DVD snimkom obavljenog ispitivanja (list 20-26 spisa), Zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika s DVD snimkom obavljenog ispitivanja (list 39-43 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve ČP od 10. rujna 2024. (list 65-66 spisa), Zapisnik o ispitivanju svjedoka GP od 10. rujna 2024. (list 67-68 spisa), Medicinska dokumentacija Klinike za psihijatriju Sveti Ivan za Vladu GP (list 77- 83 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka prim.dr.sci. LP (list 88-102 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

    7. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki pojedinačno u korelaciji s ostalim provedenim dokazima, stav je ovoga suda da je priznanje okrivljenika iskreno, potpuno i suglasno ostalim provedenim dokazima.

    8. Svoju odluku o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije sud temelji na pažljivoj ocjeni svih relevantnih okolnosti sukladno odredbama čl. 47 KZ, te nalazi opravdanim primijeniti djelomičnu uvjetnu osudu. Naime, za razliku od ovlaštenog tužitelja, sud vidi važne okolnosti zbog kojih je stajališta da u konkretnom slučaju nije nužno da okrivljenik bezuvjetno izdržava ukupnu jedinstvenu kaznu zatvora, iako sukladno prijedlogu ovlaštenog tužitelja – sud dijeli stajalište s predloženim visinama za svaku pojedino utvrđenu kaznu zatvora - za kazneno djelo iz čl. 179a KZ kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci a za kazneno djelo iz čl. 139 st. 3 KZ kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine - kao i s prijedlogom trajanja jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine. Međutim, s obzirom na odlučne okolnosti počinjenja predmetnih kaznenih djela - prilikom izvršenja svake opisane radnje predmetne inkriminacije, u mjestu i vremenu opisane inkriminacije – alkoholiziranost okrivljenika je bila prisutna, kao i što je nedvojbeno i nesporno utvrđena ovisnost okrivljenika o alkoholu. S obzirom na potonje, stav je ovoga suda da pri odabiru, vrste i mjere kaznenopravne sankcije treba primijeniti više zakonom propisanih sigurnosnih mjera, koje bi se primjenjivale uz djelomičnu uvjetnu osudu i najdulji rok provjeravanja, kako bi se ostvarila svrha kaznenopravnih sankcija. Dakle, sud je stajališta da neuvjetovani dio kazne zatvora ne treba trajati dulje od 8 (osam) mjeseci te da se svrha kaznenopravnih sankcija može postići – uz djelomičnu uvjetnu osudu na način da se okrivljeniku prijeti izvršenjem preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca kroz najdulji rok provjeravanja u trajanju od 5 (pet) godina ukoliko počini novo kazneno djelo te ukoliko prekrši obveze nametnute izrečenim sigurnosnim mjerama.

    7. Dakle, sud olakotno cijeni okrivljeniku priznanje počinjenja predmetnih kaznenih djela, čime je doprinio ekspeditivnosti kaznenog postupka. No, uz navedeno priznanje, koje nije samo formalno preuzimanje pune kaznenopravne odgovornosti - izraženo iskreno žaljenje i kajanje – bjelodani je izraz pokazane samokritičnosti okrivljenika. Naime, razvidno je da okrivljenika pogađaju posljedice počinjenih kaznenih djela, osobito zbog isprike žrtvi – svojoj supruzi ali i sinu, koji su ispitani u svojstvu svjedoka. U svojim iskazima oni su potvrdili prisutnost alkoholiziranosti kod okrivljenika tijekom svakog kritičnog događaja. Izražavaju bojazan da se okrivljeniku neće moći pomoći, a oni to istinski žele, ukoliko se okrivljenik ne podvrgne adekvatnom liječenju. Zbog narušenih bračnih odnosa između okrivljenika i žrtve u duljem razdoblju koje se preklapa s vremenom počinjenja predmetne inkriminacije, posebno je važno istaknuti da i okrivljenik i žrtva vide alternativu zatvorskoj kazni, kako bi se spriječio recidivizam okrivljenika. Iskustvo lišenja slobode za vrijeme trajanja istražnog zatvora u trajanju od pet mjeseci, očito je snažno utjecalo na okrivljenika da osvijesti kod sebe nužnost liječenja od ovisnosti o alkoholu i štetnost konzumiranja alkohola, te da osvijesti posljedice počinjena predmetnih kaznenih djela. Naime, provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da je okrivljenik u vrijeme počinjenja predmetne inkriminacije bio smanjeno ubrojiv iako ne bitno. Dakle, svijest o značenju kao i posljedicama predmetnih kaznenih djela bila je reducirana, stoga je i stupanj krivnje kao temeljnog subjektivnog konstitutivnog obilježja predmetnih kaznenih djela počinjenih u stjecaju - niži. Nadalje, sud olakotno cijeni okrivljeniku raniju neosuđivanost. Međutim, posebno je važno ponašanje okrivljenika nakon počinjenja ovih kaznenih djela i tijekom trajanja kaznenog postupka. Naime, okrivljenik ne samo da je odlučan riješiti problem postojanja ovisnosti o alkoholu već i jasno opisuje svoju apstinenciju, s obzirom da ima iskustvo iz dugogodišnje apstinencije nakon liječenja od ovisnosti, kada je apstinirao od konzumiranja alkohola oko dvadeset godina te je u cijelosti prihvatio – od vještaka sugeriranu sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti. Vrlo jasno je dao do znanja da se želi promijeniti, da se ne želi vratiti činjenju kaznenih djela. Međutim, stav je ovog suda da u konkretnom slučaju, ostvarivanje posebne svrhe kaznenopravnih sankcija nije moguće postići samo uz djelomičnu uvjetnu osudu i sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti, već treba svakako primijeniti i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana s obzirom da su predmetna kaznena djela počinjena s obilježjima nasilja, pa bi bez obzira na uspješnost spomenute sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti, okrivljenik se trebao podvrgnuti psihosocijalnom tretmanu radi suzbijanja nasilničkog ponašanja, čime bi se dodatno utjecalo na sprječavanje specijalnog recidivizma. S obzirom da su obje sigurnosne mjere određene i zakonom propisane u duljem trajanju – sigurnosna mjera iz čl. 69 KZ u najduljem trajanju od 3 (tri) godine, a sigurnosna mjera psihosocijalnog tretmana do najduljeg trajanja od 2 (dvije) godine - zaštitu žrtve je moguće pružiti kroz primjenu sigurnosne mjere izdvajanja okrivljenika iz obitelji u trajanju od 1 (jedne) godine, a u kojem razdoblju bi naprijed spomenute sigurnosne mjere trebale polučiti prve pozitivne rezultate. Ova sigurnosna mjera, iako snažne intruzivne naravi, prihvatljiva je okrivljeniku ali i žrtvi, budući okrivljenik za to vrijeme može živjeti u roditeljskoj kući. Iz istog razloga, a da bi se pružila adekvatna zaštita žrtvi, odnosno spriječio specijalni recidivizam, sud je stajališta da u ograničenom razdoblju – u trajanju od 1 (jedne) godine – okrivljenik treba izvršavati i sigurnosnu mjeru zabrane uznemiravanja i približavanja žrtvi na razdaljinu manju od 100m.

    8. Uzimajući u obzir sva naprijed navedena utvrđenja, sud je utvrdio za kazneno djelo iz čl. 179a KZ kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci a za kazneno djelo iz čl. 139 st. 3 KZ kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, pa temeljem odredaba čl. 51 KZ okrivljeniku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine. Držeći da će u potpunosti biti ostvarena svrha kažnjavanja, sud je u odnosu na izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora, okrivljeniku izrekao - temeljem odredaba čl. 57 st. 1 i 2 KZ – djelomičnu uvjetnu osudu, na način da će od izrečene jedinstvene kazne zatvora okrivljenik bezuvjetno izdržavati kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, dok se preostali dio jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja u trajanju od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko izvrši obveze iz sigurnosnih mjera izrečenih ovom presudom. S obzirom da je odlučna okolnost za počinjenje predmetne inkriminacije u vrijeme počinjenja kaznenih djela bila - nezakonito ponašanje okrivljenika pod utjecajem alkohola, te u potpunosti se oslanjajući na preporuku stalnog sudskog vještaka psihijatra, iskaz žrtve i ispitanog svjedoka, ali i prihvaćanje te preporuke od strane okrivljenika – sud je, temeljem odredaba čl. 69 st. 1 i 3 KZ izrekao okrivljeniku sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju od 3 (tri) godine. Međutim, temeljem odredbe čl. 69 st. 2 KZ izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava i uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja, a za vrijeme izdržavanja kazne zatvora izvršavati će se u penalnim uvjetima. Temeljem odredaba čl. 70 st. 1 i 2 KZ, zbog počinjenja kaznenih djela s obilježjima nasilja, okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja sukladno odredbi čl. 70 st. 3 KZ može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora ili isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude a najdulje 2 (dvije) godine. Temeljem odredaba čl. 74 KZ okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera izdvajanja iz zajedničkog doma u trajanju od 1 (jedne) godine, budući je sud stajališta da bi u tom roku naprijed izrečene mjere obveznog liječenja od ovisnosti i psihosocijalni tretman trebali dati prve pozitivne rezultate, s tim da rok za izvršenje izrečene sigurnosne mjere izdvajanja iz zajedničkog doma počinje teći nakon izdržanog neuvjetovanog dijela izrečene jedinstvene kazne zatvora (čl. 74 st. 3 KZ). Iz istog razloga, sud je temeljem odredbe čl. 73 st. 1 KZ okrivljeniku je izrekao sigurnosnu mjeru zabrane uznemiravanja žrtve i približavanja žrtvi na udaljenost manju od 100m u trajanju od 1 (jedne) godine, s tim da temeljem odredbe čl. 73 st. 3 KZ po proteku polovine trajanja ove izrečene sigurnosne mjere, sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršenje ako ustanovi da više ne postoji opasnost iz čl. 73 st. 1 KZ.

    9. Zaključno, sud je stajališta da će se izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom i sigurnosnim mjerama ostvariti svrha kažnjavanja u smislu sprječavanja recidivizma kod okrivljenika, ali i u smislu jasne poruke društvu o neprihvatljivosti činjenja kaznenih djela te prevedenosti i izvijenosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela – dakle, ostvarit će se i posebna i opća svrha kaznenopravnih sankcija.

    10. Temeljem odredbe čl. 54 KZ, u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora na koju je okrivljenik osuđen, uračunato je ukupno vrijeme lišenja slobode - uhićenja i vrijeme boravka u istražnom zatvoru od 30. kolovoza 2024. godine pa nadalje.

    11. Svoju odluku o troškovima postupka sud temelji na odredbi čl. 148 st. 6 ZKP tako da se okrivljenik oslobađa obveze plaćanja troškova kaznenog postupka, budući bi plaćanjem istih mogla biti dovedena u pitanje egzistencija okrivljenika, s obzirom na visinu prihoda koje ostvaruje iz mirovine i činjenicu da se sigurnosnom mjerom izdvaja iz zajedničkog kućanstva, uslijed čega su očekivani i viši troškovi života.

    U Velikoj Gorici 31. siječnja 2025. godine

    S u t k i nj a

    Kornelija Ivanušić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog ovjerovljenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u četiri (4) istovjetna pisana primjerka putem ovoga suda, a o istoj odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.