Poslovni broj: K-392/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola po sucu Barbari Kancelar kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Matee Mikec, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog EE, zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti - dovođenjem u opasnost života i imovine iz čl. 215. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" brojbroj: 125/11., 145/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. dalje: KZ/11) i kaznenog djela protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom, nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331.st.1. KZ/11 povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Puli-Pola broj K-DO- 346/24, nakon održane javne glavne rasprave 10. prosinca 2024., 19. prosinca 2024., 16. siječnja 2025., 27. siječnja 2025., zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnosti zastupnika optužbe Edite Bjažić Cukon, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Puli-Pola, okrivljenog EE, branitelja okrivljenika Nenada Sladakovića, odvjetnika iz [adresa], a objavljene 31. siječnja 2025., u prisutnosti okrivljenika EE i branitelja okrivljenog Nenada Sladakovića, istog dana objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljeni EE, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca E i majke K, r. J, rođenog **.**.1983. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], neoženjen, bez djece, kazneno i prekršajno osuđivan, trenutno u istražnom zatvoru Zatvora u Puli - Pola

k r i v  j e

što je:

dana 14. kolovoza 2024 oko 04:30 sati, u Puli, Riva 20, svjestan i htijući to, nakon verbalnog sukoba s trenutno nepoznatom osobom nasuprot noćnog kluba „Pietas Julia“ kod tračnica i prikolice za čamce za veslanje veslačkog kluba, kada je do njega došao zaštitar noćnog kluba i drugi gosti kluba kako bi ih razdvojili i nakon što su ih razdvojili je negodujući i nerazumljivo govoreći prišao motociklu „Vespa“ registarskih oznaka [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran na prostoru ispred noćnog kluba te iz istog izvadio manju „mačetu“ i ručnu bombu „M75“, a čije držanje je građanima zabranjeno temeljem odredbi Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“ broj 94/18., 42/20. i 114/22.) jer se radi o oružju kategorije A – zabranjeno vatreno oružje, te počeo mačetom mahati po zraku, a zatim se dok se u blizini nalazilo oko tridesetak posjetitelja noćnog kluba, zaštitari, vozači taksi vozila i druge osobe, približio kamenoj vazi s cvijećem i velikom palmom koja se nalazila ispred ulaza u noćni klub „Pietas Julia“ i u grmlje cvijeća iz neposredne blizine bacio ručnu bombu „M75“ koja srećom nije eksplodirala, a na koji je način ugrozio živote više prisutnih osoba koje su se nalazile u krugu noćnog kluba „Pietas Julia“,

dakle, eksplozivom izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i neovlašteno posjedovao eksplozivne tvari čije je posjedovanje građanima zabranjeno,

čime je počinio dva kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv opće sigurnosti - dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.; dalje: KZ/11) i jedno kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st.1. KZ/11.

II Okrivljenom EE se:

- na temelju čl. 215. st. 1. KZ/11 za kazneno djelo protiv imovine - dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci

- na temelju čl. 331. st. 1. KZ/11 za kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

pa se okrivljeni EE na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđuje na

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 2 (DVIJE) GODINE

III. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljenom EE se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kao i svako drugo oduzimanje slobode, i to od trenutka uhićenja 14. kolovoza 2024. u 04,39 sati, pa nastavno vrijeme koje će u istražnom zatvoru provesti do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.

IV. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP okrivljeni EE je dužan naknaditi trošak kaznenog postupka koji se na temelju čl. 145. st. 2. točke 6. ZKP/08 sastoji od troška paušalne svote u iznosu od 500,00 (petsto) eura, te na temelju čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP, troškove psihijatrijskog vještačenja po vještaku dr. Vesni Jovin u iznosu od 866,70 eura, troškove vještačenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić i to toksikološkog vještačenja u iznosu od 99,54 eura, kemijsko-fizikalnog vještačenja u iznosu od 47,78 eura, toksikološkog vještačenja u iznosu od 529,56 eura, troškove Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije u iznosu od 112,00 eura, toksikološkog vještačenja u iznosu od 73,26 eura, dopunskog vještačenja dr. Vesne Jovina u iznosu od 56,16 eura i druge troškove iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Puli-Pola (dalje: državni odvjetnik) broj K-DO-346/24 od 5. studenog 2024., tereti se okrivljeni EE (dalje:okrivljenik) da je na način i pod okolnostima opisanim u t. I. izreke ove presude počinio dva kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv opće sigurnosti - dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st.1. KZ/11.

2. Okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola serijski broj [serijski broj] (list 10 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj] zajedno sa zapisnikom (list 11 spisa), reproducirana je videosnimka (list 13), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj] zajedno sa zapisnikom (list 16-17 spisa), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 14. kolovoza 2024. (list 22-25 spisa), zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa (list 26-28 spisa), izvješće o postupanju prema odbačenom eksplozivnom sredstvu (list 35 spisa), izvješće PU istarske, PP Pula (list 36 spisa), izvješće PU istarske, PP Pula (list 37 spisa), psihijatrijsko vještačenje (list 124-129 spisa), toksikološko vještačenje (list 136-139 spisa), kemijsko-fizikalno vještačenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 183-187 spisa), toksikološko vještačenje krvi i urina EE (list 188-192 spisa), izvršen je uvid u fotodokumentaciju Policijske uprave Istarske, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalnu tehniku od 24. siječnja 2025. (list 318-345), toksikološko vještačenje (list 346-349).

4. Također, ispitani su svjedoci KE, JE, OE, SE, FE, ĐE, ĆE, te su ispitani vještaci Ines Gmajnički, Vesna Jovin i Ivana Bačić. S obzirom da u spisu nije bila priložena fotodokumentacija mjesta događaja sud je na temelju 419. st. 3. ZKP smatrajući da je predmetni dokaz od važnosti za potpuno utvrđenje činjeničnog stanja naložio policiji da sačini fotodokumentaciju, a na što stranke nisu imale primjedbi.

5. Konačno, pročitani su izvatci iz kaznene evidencije za okrivljenika, okrivljenik je ispitan, a pročitani su i zapisnici o ranijem ispitivanju okrivljenika.

6. Sud je odbio dokazne prijedloge obrane za ispitivanjem u svojstvu svjedoka PE na okolnost tolerancije na alkohol kao neprikladan prema čl. 421. st. 1. toč. 3. ZKP. Naime, s obzirom da je izvršeno alkotestiranje okrivljenika nakon počinjenog djela kao i da je vađena krv te urin, a na navedene okolnosti su potom provođena vještačenja kao i ispitani vještaci, sud ocjenjuje neprikladnim da se radi navedenih okolnosti saslušava brat okrivljenog jer se provođenjem tog dokaza ne može utvrditi činjenica tolerancije na alkohol, s obzirom da je nesporno riječ o osobi koja nije vještak i nema stručnih znanja za takvu prosudbu. Nadalje, sud je odbio kao neprikladan dokaz provođenje očevida i rekonstrukcije događaja na licu mjesta na okolnost da li je predmetna bomba mogla eksplodirati jer su na navedeno odgovor dali pirotehničar KE i vještak za oružja Ivana Bačić, a nije jasno niti na koji način bi takav dokazni prijedlog bilo moguće provesti, stoga je takav prijedlog ocijenjen kao neprikladan. Nadalje odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog optužbe da se pribavi ispis dojave zajedno s audio snimkom, s obzirom da taj dio dojave predstavlja sadržaj obavijesnog razgovora policije s građanima i kao takvog se ne bi moglo koristiti u postupku, kao i dokazni prijedlog da se ispitaju svjedoci ME, IE i TE, sve na okolnosti da je okrivljenik prije nego je bacio bombu mahao mačetom, jer su predmetne činjenice već utvrđene provjeravanjem video snimke, slijedom čega je takav dokaz na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. ZKP/08 odbijen kao nevažan jer sud smatra da je na temelju dokaza koji su provedeni činjenično stanje dovoljno raspravljeno i bez provođenja tih dokaza.

7. Iznoseći obranu okrivljenik je naveo da je taj cijeli dan bio na moru, nije jeo, osim malo ujutro, pred večer kada je došao doma sa mora, popio je tri pive i povukao dvije crte kokaina. Tada je došao kod njega njegov prijatelj ĆE i onda je počeo piti rakiju, popio je sigurno desetak rakija, možda i više, toliko se otprilike sjeća. Nakon toga se ne sjeća ništa, sjeća se kada je došla policija, te se počeo nešto prisjećati kada su ga stavili u maricu. Ne zna u koliko sati sam je izašao iz kuće i kada je popio zadnju rakiju. Sjeća se kada su ga alkotestirali, to je već bilo jutro. Tu bombu je našao u Premanturi na Kamenjaku kada se vozio biciklom. To je bilo 2 mjeseca prije ovog događaja, početkom ljeta, čini mu se u 6 mjesecu. Bombu je držao u podrumu gdje drži alat i nije znao da je to prava bomba, jer da je znao da je prava bio bi to prijavio na policiji. Bio mu je susjed iz Marčane koji dođe na livadu do njegove kuće i pokazao mu je tu bombu, te mu rekao da to sigurno nije prava bomba. Stvarno nije znao da je to prava bomba i nikada ne bi dovodio sebe, a ni druge u opasnost. Voljan se liječiti, spreman je odlaziti na vađenje krvi i mokraće koliko god godina treba, kada ne pije je totalno druga osoba. Nikad nije počinio kazneno djelo niti dobio kaznu kada nije bio pod utjecajem alkohola. Te je večeri bio izgreban, misli da je negdje i pao. Ne želi se vucarati po zatvoru jer to nije život. Žao mu je i kaje se zbog svega. Nije znao da je bomba prava, ali je svjestan to što je učinio nije normalno postupanje. Ne želi više živjeti ovakav život. On je prvi put vidio bombu, nikada nije imao oružje u kući i to je bio njegov prvi kontakt sa oružjem. Taj susjed mu je rekao da to nije prava bomba jer da su te bombe prestali proizvoditi, a da ova koju je imao izgleda kao neka novije proizvodnje. Tu su večer pili, njegov susjed je donio rakije, ne podnosi žestice, a popio je puno, sigurno 10 i više rakija. Misli da je izgrebao koljena i nagnječio laktove, te je večeri negdje i pao. Te je večeri bio miran u Pietasu, taj dečko ga je napao i počeo udarati, on je odložio bombu u tu palmu, nije imao namjeru nikoga ugroziti, znada je kriv. Ne prođe dan da ne razmišlja o tom događaju i svaki dan mu se to vrti po glavi. Ta mačeta je zapravo "kosir" koji služi za čistiti, krčiti, nije to nikakva mačeta. Da li je to bilo u motoru ili je to bilo od ĆE ne zna. Ne sjeća se događaja jer mu je sve u magli, ali sada kada je vidio snimku se prisjetio. Te večeri je pio piva, rakiju i štok, i onda je susjed LE došao sa rakijom i rekao "ajde susjed, nazdravi, nazdravi" i tako je to krenulo, jedna za drugom. Vidio je da bomba ima osigurač, na filmovima je vidio da se izvuče osigurač i da ga bace, ali nije to nikada radio. Naveo je da ga je jedan čovjek počeo udarati, pa je iz straha uzeo mačetu iz motora. Ne poznaje tog čovjeka, rekli su mu da je to netko iz Bosne. Što se tiče bombe koja se nalazila u podrumu, ne zna da li je možda tu večeru nekome pokazivao, pa mu je ostala u džepu, pa ju je možda stavio u motor, stvarno ne zna zašto ju je nosio sa sobom.

7.1. Ispitan u prethodnom postupku okrivljenik se branio šutnjom.

8. Iz iskaza svjedoka KE proizlazi da je dobio poziv od Operativne dežurne postaje Pula da je ispred Pietasa bačena bomba, to je bilo između 4 ili 5 ujutro u kolovozu. On je pirotehničar za eksplozivne naprave, kada su ga pozvali on je mislio da je bomba eksplodirala, ali zapravo je bila samo bačena. Kada je došao na lice mjesta, tamo su bili policajci koji su to mjesto osigurali i redar iz ugostiteljskog objekta. Bomba je bačena u jedan veliki cvijet koji se nalazio ispred objekta. Vidio je da je bomba kompletirana, to znači da su na njoj bili svi dijelovi i osigurač i upaljač. Utvrdio je da je riječ o bojevoj bombi jer su bojeva i školska bomba na izgled iste, ali se delaboracijom, odnosno skidanjem upaljača od tijela može utvrditi o kojoj se bombi radi, onda su mu policajci rekli da je došlo do nekog konflikta jer su tog čovjeka koji je bacio bombu izbacili van iz objekta, on je tada otišao do njegovog motora da vidi da tamo nema nešto skriveno, ali nije ništa pronašao. Kada je preuzeo tu bombu, on je o tome sastavio izvješće, a sredstvo je išlo u CKV. Bomba se aktivira na način da se osigurač izvuče iz tijela upaljača, te prilikom odbacivanja žlica se odvaja od tijela bombe i oslobađa udarač koji udara po inicijalnoj kapisli, te na taj način inicijalna kapisla aktivira eksplozivno punjenje. Rijetki su slučajevi da bomba može eksplodirati prilikom bacanja ukoliko se ne aktivira na opisani način, to se može iznimno rijetko dogoditi na primjer jedan slučaj na sto. Predmetna bomba je iz vremena Jugoslavije, kod nje nije slučaj da zataji. Ukoliko bi se bomba aktivirala imala bi posljedice na način da na radijusu od 15 metara, ne bi ostalo ništa živo, dok na 30 metara ima ranjavajuće djelovanje. Bomba ima u sebi čelične kuglice, 38 g plastičnog eksploziva, te ukoliko te kuglice u krugu na 50 metara pogode u glavu također mogu nekoga usmrtiti. Ta bomba je bačena u žardinjere koje su se nalazile 5 do 10 metara ispred ugostiteljskog objekta. Ispred objekta ima nogostup i više žardinjera ima, tamo su ljudi sjedili na terasi kada je netko rekao da je bačena bomba počeli su bježati. Te bombe ljudi imaju još iz vremena rata, teško ju je nabaviti, možda se i može na crnom tržištu, neki ljudi čuvaju te bombe još iz II. svjetskog rata.

Bomba kao takva apsolutno je funkcionalna.

9. Iz iskaza svjedoka JE proizlazi da se nalazio u Policijskoj postaji, pisali su izvješće kada su zvali djelatnici Pietas Julia da imaju problema sa jednom osobom. To se dogodilo u ljetno doba, a ne znam točno kada. Uobičajeno je da svi policijski službenici koji su na raspolaganju, tada odu na intervenciju, pa su se tako uputili on i kolega OE. Kada su došli na lice mjesta, kolege iz interventne ophodnje su se već tamo nalazili i već su uhitili okrivljenog. Dobili su naredbu od voditelja sektora da osiguraju mjesto na kojemu se nalazila bomba, te su to i učinili. Okrivljenik je već tada bio u marici, a njima su rekli da je on bacio bombu u grm koji se nalazi kod Pietasa. Tamo se nalazi više palmi. Ima neka betonska stalaža i u njoj se nalazi ta palma i grm u kojemu je bačena bomba. Tada je došao pirotehničar koji je dalje preuzeo. Ta palma u koju je bačena bomba nalazi se od 5 do 10 metara od ugostiteljskog objekta. Kako su te palme poredane, odnosno ima više palmi u redu, između njih se nalazi i ljetna terasa. Tamo su se nalazili ljudi, oni su ih kada su stigli udaljili sa mjesta događaja. U blizini je bila i vespa koja je također bila osigurana jer je postojala mogućnost da se i u njoj nešto nalazi, te je pregledana od pirotehničara, međutim nije ništa pronađeno. To je bilo u ranim jutarnjim satima. Kada su došli na intervenciju sigurno su udaljili sa mjesta događaja jedno 20 ljudi, to su ljudi koji su ulazili i izlazili iz kluba, oni nisu znali o čemu se radi, a nalazili su se u neposrednoj blizini bombe, većinom su to bili strani državljani. Kolega je u Vespi pronašao mačetu, nije mu poznato je li ona korištena. Oni su se tamo zadržali sigurno jedno 3 do 4 sata. Misli da je voditeljica sektora FE uzimala izjave od ljudi koji su se tamo nalazili. Poslije dolaska pirotehničara nije više bilo potrebe za njihovim postupanjem, a što se kasnije događalo ne zna. Bomba se nalazila u jednoj betonskoj konstrukciji veličine ovog stola, malo kraće, možda metar sa metar, u toj betonskoj konstrukciji nalazi se palma koja je okružena grmom. Vespa je bila udaljena od palme, nekih 20 do 30 metara.

10. Iz iskaza svjedoka OE proizlazi da se to dogodilo u kolovozu ispred Pietas Julie, on i kolega su taman pisali izvješće o prethodnoj intervenciji kada su zaprimili poziv da moraju izaći na događaj ispred ugostiteljskog objekta Pietas Julie. Rečeno im je da je oko palme, to jest u grmlje palme najvjerojatnije bačena eksplozivna naprava. Nakon što su osigurali mjesto događaja, čekali su kolege iz protueksplozivnog odjela. Tamo su se nalazili voditelji AE, nekoliko zaštitara, te nekoliko gostiju koji su bili na odlasku. Ta palma u koju je bačena eksplozivna naprava nalazi se na 5 metara od objekta. U blizini se nalazila i Vespa od osumnjičenika koja je također pregledana od djelatnika protueksplozivnog odjela. Ne sjeća se da li je nešto nađeno u Vespi, ali se sjeća da je poslije javljeno da se radilo u pravoj bombi, nakon što je pregledana od strane pirotehničara. Dojava je bila nakon 4,30 ujutro i oni su tamo ostali sigurno do 7 sati. Bili su tamo dok se sve osiguralo i dok nisu bili sigurni da je sve u redu. Na teren je došao KE, pirotehničar s kojim su razgovarali u vezi događaja i objasnili gdje se nalazi bomba. Kada su došli on i kolega, tamo su se nalazili zaštitari, voditelj i gosti koji su odlazili, sigurno jedno desetak gostiju. Ti ljudi koji su odlazili iz Pietasa bili su udaljeni 5,6 metara od mjesta od kojeg je bačena bomba. Mjesto gdje je bačena bomba izgleda kao betonska građevina u kojoj se nalazi palma, a oko te palme se nalazi grm. Ima nekoliko palmi u nizu ispred objekta, a ta palma u koju je bačena bomba se nalazi 5 metara ispred ulaza u klub.

11. Iz iskaza svjedoka ZE proizlazi da je radio u Pietasu kao kontrolor, to se dogodilo ove godine u ljeti, zna samo da je ugledao dvije muške osobe kako se najprije verbalno prepiru, a potom su se počeli međusobno naguravati. Tada su on i još jedan kolega došli do njih i pokušali smiriti situaciju, ali nisu ih uspjeli smirit pa je došao do voditelja Pietasa GE, te mu rekao da zove policiju. Nakon toga je došla policija on poslije nije tamo ostao nego je otišao ča. Što se poslije dešavalo, ja ne zna, samo je čuo da je bila u pitanju neka bomba jer je to pisalo i u medijima. Kada je došla patrola, oni su došli i počeli postupati, on se maknuo, dalje nije ništa vidio, nije bio prisutan kada je policija osigurala mjesto događaja, niti kada su došli pirotehničari. To je bilo kada se zatvarao Pietas oko 5 sati ujutro i sigurno je oko objekta bilo 50-tak ljudi. Ti gosti koji su se nalazili ispred Pietasa bili su udaljeni od osoba koji su se naguravale, nekih 10-tak metara. On te osobe koje su se naguravale ne poznaje, to su bila samo dva pijana čovjeka u nizu. Kad kaže pijani, to kaže jer su teturali i po načinu na koji su međusobno pričali. On te ljude ne poznaje, ne poznaje ni okrivljenika, misli da ga nije nikada vidio, a oni se njemu nisu obraćali, niti su mu što govorili. Ne bi prepoznao osobe koje su se naguravale. Policija je već bila tamo udaljena nekih 100 metara jer su zaustavljali vozila, on je rekao voditelju da zove njih neka oni to riješe. Taksisti se nalaze ispred Pietasa na način da se parkiraju uz cestu i tamo obično stoje, a udaljeni su od ulaza u Pietas nekih 30 metara. Kod taksista su se nalazile te dvije muške osobe koje su se naguravale.

12. Iz iskaza svjedoka FE proizlazi da je u policiji zaprimljena dojava da imaju problema sa jednom osobom, nakon čega je tamo upućena patrola za hitne postupke, zovu je 2 9, kada su došli na mjesto događaja, javili su putem tetra veze da je jedna osoba bacila bombu ispred kuba, te da su upotrijebili sredstva prisile. Nakon toga su sve raspoložive ophodnje po naputku šefa smjene upućene na teren, pa tako i ona. Na mjesto događaja došla je oko 4,50, a to se dogodilo 14. kolovoza prošle godine. Kada je tamo došla, okrivljenik je bio smješten u vozilo za prijevoz osoba, odnosno maricu. Ispred mjesta gdje je bačena bomba postavljena je policijska traka. Ona je obavila razgovor sa ljudima koji su se tamo zatekli, sa voditeljem noćnog kluba. Već su se ljudi tada bili razišli, samo su ostali neki zaštitari, ali ona s njima nije razgovarala. Bomba je bačena u betonsku žardinjeru koja se nalazi ispred Pietasa, tamo ih je 2 ili 3, one su udaljene ispred ulaza u Pietas do 5 metara. Bile su dvije dojave policiji, prva od strane voditelja da imaju problema sa jednom osobom, a druga putem tetra veze da je bačena bomba. Ne zna tko je uhitio okrivljenika, misli da su policajci iz 2 9 koji su tamo došli. Kada je upućena na mjesto događaja nalazila se u policijskoj postaji. Nije vidjela tu bombu jer je bila razvučena oko te žardinjere traka.

13. Iz iskaza svjedoka ĐE proizlazi da je menadžer noćnog kluba Pietas Julia, odgovoran da zove policiju kada se nešto dogodi, tu večer čini mu se da je to bilo u 8 mjesecu prošle godine, prišli su mu redari da zove policiju jer su se neki ljudi zakačili. On je tada zvao policiju i oni su došli jako brzo čini mu se za 4 minute. U trenutku kada je zvao policiju čuo je da mu netko iza leđa govori da je neka stvar tamo, da li bomba ili nešto. U to vrijeme su već zatvarali klub. Ljudi su izlazili van. Jedan redar je bio unutra, jedan vani, a oni su zamolili goste da napuste objekt. Nije vidio te ljude koji su se zakačili, niti je vidio nešto vezano za tu bombu. On je tamo bio cijelo vrijeme dok nije došao čovjek iz pirotehničke službe, i tada je shvatio sve što se dešava i da je tamo bomba. Ta bomba je bila u palmi. SE mu je javio da zove policiju, a kada mu je SE pristupio, nalazio se u klubu. SE mu je samo rekao da zove policiju, drugo mu nije rekao. Dok je zvao policiju i razgovarao sa policijom, izašao je van. Preko tjedna rade do 4, a vikendom do 5. Misli da se to dogodilo preko tjedna. ZE mu je rekao da zove policiju da se oni time ne bave. Kada je izašao vani, vani se nalazilo do 50 ljudi, čekali su da kupe hranu na Fast foodu, koji se nalazi od mjesta gdje položena bomba 5-10 metara. Nije vidio točno mjesto gdje se nalazila bomba, osim što zna da je bačena u tu famoznu palmu, ali mu je policija rekla da se udalji na 2 metra od palme. Kada mu je SE rekao da zove policiju, on se nalazio u klubu, nalazio se van kluba telefonirajući, izašao je iz kluba na lijevu stranu kada je čuo da je netko rekao "ovdje je bomba" on je to odmah rekao policiji na telefon, da je ovdje neka bomba. Oni su odmah došli, nije ni završio poziv. Mislim da palma tako izgleda, 20 godina i više, da se tamo nalazi, i nije ništa izmijenjeno. 14. Iz iskaza svjedoka ĆE proizlazi da se on i EE znaju još od prije 25 godina jer su bili susjedi. Tog je dana bila u [adresa] fešta kod njegovog tate. On je došao tamo sa vespom, oni su već svi bili malo veseli, malo je pretjerao sa alkoholom, pa je ostao kod njih spavati, ne može reći točno oko koliko sati je zaspao, misli da je to bilo oko ponoć ili jedan. EE je već bio veseo, pripit kada je on došao. Bilo je tamo svega za piti, piva, vina i viskija. Nije vidio što je točno EE pio. Pustio je ključeve u vespi, i onda je EE kao što to obično i radi, uzeo njegov motor i otišao. Pročitao je u novinama o događaju vezanom ispred O, a o tome nema detaljnijih saznanja. Kada je EE uzeo motor već je zaspao. Ne sjeća se da li je osim ove vrste pića koju je naveo tamo bilo još nešto za piti. Tamo je bio prisutan i PE, brat od EE. Iz Pietasa su ga zvali da dođe po motor i uzeo je motor oko 9 ili 10 ujutro, a naknadno je saznao što se dogodilo. Mislim da je na Vespi bio oštećen blatobran. Vespa ima mali pretinac ispod volana, i može se dizati sic, ali teško da se nešto može staviti unutra jer je ispod sica rezervar. U motoru kada je došao u [adresa] nije bilo mačete ili ručne bombe. Ne zna da li je EE sklon konzumacije droga, a naveo je i da alkohol nikada nije radio dobro EE.

15. Iz toksikološkog vještačenja proizlazi da je primijenjenim metodama u dostavljenim biološkim uzorcima na ime EE utvrđena prisutnost u uzorku krvi metabolita kokaina benzoilekgonina u koncentraciji od 143 ng/mL, a u uzorku mokraće kokaina i njegovih metabolita norkokaina, kokaetilena i njegovog metabolita, benzoilekgonina, etilekgonina, metilekgonina, anhidrometilekgonina te sastojka kokainske smjese trimetoksikokaina, te antihelmintika i imunomodulatora levamisola i njegovog artefakta, a što ukazuje da je imenovani konzumirao kokain. Tvari utvrđene u uzorku mokraće samo ukazuju na činjenicu da ih je osoba ranije konzumirala i nemaju izravni, aktivni učinak na osobu. Iz tog razloga se kvantitativna analiza (određivanje koncentracije) uzorka mokraće ne smatra neophodnom te ista nije niti provedena. Prema podatcima iz Obrasca AUK-1 i AUK-2 vrijeme događaja je bilo 14.8.2024. godine u 4.30 sati, a uzorci za analizu su uzeti 14.8.2024. godine u 12.25 sati iz čega proizlazi da je proteklo oko 8 sati od događaja do uzimanja uzoraka. Utvrđena koncentracija benzoilekgonina u krvi od 143 ng/mL odnosi se na vrijeme uzimanja uzoraka za analizu uzorka, a prema literaturnim podatcima smatra se da je osoba pod utjecajem kokaina kod te koncentracije benzoilekgonina u krvi. S obzirom na protek vremena od oko 8 sati, koncentracija benzoilekgonina u krvi u vrijeme događaja je mogla biti i veća, a također je u krvi mogao biti prisutan i kokain budući da je vrijeme polueliminacije kokaina iz krvi od 0,7 do 1,5 sati, a benzoilekgonina 5,5 do 7,5 sati. Kokain je stimulans središnjeg živčanog sustava koji uzrokuje euforiju, povećanu budnost i intelektualno funkcioniranje, povećano samopouzdanje, energiju, govorljivost, oslobađa socijalnu inhibiciju, daje osjećaj snage. Međutim, učestalo uzimanje kokaina djeluje na kognitivne sposobnosti koje se odnose na pažnju, vizualnu percepciju, pamćenje, brzinu reagiranja, odlučivanje i provedbu odluka, isto tako utječe i na ponašanje u smislu povećanja impulzivnog i rizičnog ponašanja. Ukoliko bi u krvi bio prisutan samo metabolit kokaina benzoilekgonin, njegov negativni učinak na osobu proistječe od neispavanosti kao posljedice prethodne konzumacije kokaina, nastale disforije i depresije. Također je kod imenovanog određen stupanj alkoholiziranosti (Zapisnik o vještačenju: KLASA: NK-235-01/24-03/2760, URBROJ: 511-01-114-24-3 od 24.9.2024. godine prilikom čega je utvrđena koncentracija od 0,34 g/kg apsolutnog alkohola u uzorku krvi, u mokraći od 1,44 g/kg apsolutnog alkohola te je dano mišljenje da je u vrijeme vađenja krvi imenovani bio trijezan uz napomenu da se ne može se dati precizna ocjena o stupnju alkoholiziranosti u trenutku događaja jer je preveliki vremenski razmak između događaja i vađenja krvi, no prema dostupnim podacima iz obrazaca AUK-1 i AUK-2 te rezultatima analize krvi i urina može se zaključiti da je imenovani u trenutku događaja bio pripit s koncentracijom alkohola u krvi višom od 1,00 g/kg. Alkohol kao depresor središnjeg živčanog sustava djeluje na organizam uzrokujući promjene tjelesnih (senzoričke i motoričke), psihičkih i psihomotoričkih funkcija (emotivne, intelektualne, kognitivne, odlučivanje i provođenje odluka). U stanju pripitosti (0,5-1,5 g/kg apsolutnog alkohola) osoba je euforična, povećane kontaktibilnosti, brbljavosti, pojačanog samopouzdanja i pretjerane samouvjerenosti, dolazi do redukcije socijalne inhibicije i samokontrole, smanjenja kritičnosti i mogućnosti ispravne procjene. Povećava se subjektivnost i emocionalna labilnost, dok se pamćenje, zapažanje i intelektualne funkcije smanjuju. Prema provedenim istraživanjima kokain zbog svog stimulativnog učinka može djelomično umanjiti negativne učinke depresora kao što je alkohol, a može umanjiti i subjektivni osjećaj alkoholiziranosti. Zaključno, na temelju provedenih analiza imenovani je u trenutku događaja bio pod utjecajem kokaina i alkohola. Prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN 19/23) kokain se nalazi na Popisu droga i biljaka u Dijelu 1., Odjeljak 1.

15.1. Na suglasan prijedlog stranaka provedeno je kombinirano toksikološko psihijatrijsko vještačenje. U dopuni toksikološkog vještačenja od 24. siječnja 2025. navedeno je da je Zapisnikom o vještačenju pod brojem: KLASA: KLASA: NK-235- 01/24-03/2760 511-01-114-24-3 od 24.9.2024. u uzorku krvi je određena koncentracija apsolutnog etanola od 0,34 g/kg, a u uzorku mokraće od 1,44 g/kg, a sto se odnosilo na vrijeme uzimanja uzorka. Budući da je od događaja do uzimanja uzoraka za analizu prošlo 8 sati, nije bilo moguće precizno odrediti koja je koncentracija alkohola bila u vrijeme događaja te je dano je mišljenje da je u trenutku događaja imenovani bio pripit s koncentracijom alkohola višom od 1,00 g/kg, a retrogradni izračun proveden uz faktor eliminacije od 0,1 g/kg. Takvo mišljenje o stupnju alkoholiziranosti se daje u slučajevima kad je protek vremena od događaja do vađenja krvi veći od 5 sati, jer nakon tog vremena eliminacija alkohola nije linearna i uvelike ovisi o individualnom faktoru eliminacije kojí može biti od 0,1 do 0,25 g/kg. Ukoliko bi se koristio faktor eliminacije od 0,15 g/kg koncentracija alkohola u krvi bi tada iznosila 1,54 g/kg, a uz faktor eliminacije od 0,2 g/kg bi iznosila 1,94 g/kg, a uz faktor eliminacije 0,25 g/kg koncentracija alkohola u krvi bi iznosila 2,34 g/kg. Zbog takvog velikog raspona vrijednosti, u praksi se uobičajeno koristi najmanji faktor eliminacije kao što je ovdje i učinjeno. Ukoliko bi se stupanj alkoholiziranosti okrivljenika u vrijeme događaja 4 sata i 30 minuta temeljio na podatku o alkotestiranju provedenom u 6 sati, u vrijeme događaja imenovani bi imao najmanje 1,85 g/kg apsolutnog alkohola u krvi i bio pijan.

15.2. Ispitana na raspravi vješakinja Ines Gmajnički je iskazala da je u dopuni nalaza i mišljenja objasnila iz kojih razloga je iskazan taj stupanj alkoholiziranosti u odnosu kako se računa retrogradno stupanj alkoholiziranosti ukoliko je protek vremena od događaja do uzimanja uzorka za analizu veći od 5 sati. Također je dala mišljenje o stupnju alkoholiziranosti koji se temelji na alkotestiranju koje je provedeno u 6 sati, a što je traženo u nalogu za dopunu vještačenja. U slučaju da je okrivljenik popio tu večer 10 rakija, dala bi se izračunati koncentracija prisutnosti alkohola u organizmu, međutim, smatra da to nije potrebno računati i to iz razloga jer u predmetu prileže dva prava analitička podatka, a to je alkotestiranje na licu mjesta, a drugi je vađenje krvi i mokraće, a radi se o podacima koji su egzaktni sa tim rasponom, a ovisno o faktoru eliminacije. Odgovorila je da je levamisol česti sastojak kokainske smjese, uobičajeno se nalazi u uzorcima kokaina na ilegalnom tržištu, a levamisol ima farmakološko djelovanje kao imunomodulator i antihelmintik. Da je vrijeme između događaja i vađenja krvi bilo oko 8 sati, utvrdila je iz obrasca, AUK-1 i AUK-2. AUK-1 i AUK-2 obrazac ne prileži spisu, nego to se dostavlja na vještačenje zajedno sa uzorcima krvi i mokraće. AUK-1 je od policije, a AUK-2 od liječnika. U AUK-2 obrascu navedeno vrijeme je bilo 14. kolovoz, a vađenje krvi bilo u 12,25 minuta dok je uzimanje mokraće bilo 12,35 minuta. Na samu eliminaciju alkohola može utjecati enormna količine ispijanja vode. Istovremenom konzumacijom kokaina i alkohola, dolazi do njihovog međudjelovanja, no to sve ovisi o samoj količini alkohola koja je uzeta, a također i kokaina, i u kojoj fazi tj. točno kada je uzet kokain, a kada je uzet alkohol. Samo djelovanje kokaina je takvo da ono stvara euforiju, povećava samopouzdanje, povećava budnost i neke intelektualne funkcije također mogu biti povećane, povećava agresivnost i daje osjećaj povećane energije. Kokain kao takav je stimulativna droga, alkohol kao takav stvara depresivno stanje, no u samom početku djelovanja alkohola također ima povećano stimulativno djelovanje i osobe koje ga uzimaju također imaju povećano samopouzdanje, veće količine alkohola kada se konzumiraju djeluju tako da dolazi do smanjenih sposobnosti kako intelektualnih, tako i motoričkih, stvara depresivni učinak alkohola. U tom trenutku dolazi do međudjelovanja kokaina i alkohola, jer kokain zbog svog stimulativnog djelovanja mogu poništiti neka depresivna djelovanja alkohola što znači da se osoba osjeća budnijom. Ono što je poveznica i između konzumacije kokaina i alkohola je u jednom djelu rizično ponašanje, no to sve ovisi o stupnju metaboliziranja jedne ili druge stvari. Ukoliko bi osoba u trenutku događaja imala prisutan samo benzoilekgonin kao metabolin kokaina on bi djelovao depresivno na sam organizam, kao posljedica ili neispavanosti ili disforije koja nastaje nakon uzimanja kokaina. Navela je da ukoliko se alkohol uzima uz hranu može doći do resorpcijskog deficita koja se očituje o tome da je sama utvrđena koncentracija alkohola u krvi manja od one koja bi teoretski bila izračunata iz izjave osobe u odnosu na popijenu količinu alkoholnog pića, ponekada taj deficit može iznositi do 30%, no ta činjenica ima utjecaj kada se proučava stupanj alkoholiziranosti samo iz izjave osobe koliko je osoba popila alkoholnog pića, u ovom slučaju je koncentracija alkohola utvrđena mjerenjem, pa ta činjenica nema nikakav utjecaj. Nadalje je navela da neovisno o konzumiranju hrane, koncentracija alkohola u krvi jednako djeluje na svijest. Koncentracija alkohola različito djeluje ovisno o individualnim karakteristikama osobe, to jest naviknutosti osobe na konzumaciju alkohola. Da na primjer ona ima koncentraciju alkohola 1,5 g/kg s obzirom da nikad ne pije bi vjerojatno pala u komu, ili bi bila u teškom pijanom stanju, dok recimo netko tko inače pije se ne bi nalazio u tako teškom stanju. Moguće je da faktor eliminacije od 0,1 do 0,25g/kg bude različit kod različitih osoba. Iz toga proizlazi da je moguće da je okrivljenik imao koncentraciju alkohola i veću od one koja je u prvotnom nalazu napisana, pa ukoliko je njegov posljednji faktor eliminacije 0,25 g/kg, tada bi koncentracija po krvi mogla iznositi i preko 2 g/kg kao što je navedeno u dopuni zapisnika o vještačenju. No, sve ovo su teoretski izračuni, a najprecizniji izračun stupnja alkoholiziranosti imamo na temelju podataka o alkotestiranju koje je provedeno 4 sata nakon događaja, gdje je izračunato da je okrivljenik mogao imati 1,85 g/kg. Na pitanje je li moguće odstupanje u odnosu na stvarnu količinu alkohola u krvi od one koja je dobivena alkotestiranjem, odgovarila je da su u Centru proveli istraživanje na više od 700 uzoraka kojima su uspoređivali rezultate dobivene alkotestiranjem i onim koji su dobivanjem uzimanjem krvi od osobe i utvrdili da su rezultati alkotestiranja pouzdani i ulaze u dozvoljenu granicu pogreške. Točnost je 95% dok je 5% moguće odstupanja. Nisu joj poznati podaci da razlike u individualnim karakteristikama mogu imati utjecaja na alkotesitranje puhanjem. Ako dvije osobe popiju istu količinu alkohola, može im pokazati istu koncentraciju, ali ne mora, ovisi o spolu, težini i metabolizmu.

16. Iz psihijatrijskog vještačenja doktorice Vesne Jovin proizlazi kako okrivljeni EE prezentira primarne poremećaje u strukturi osobnosti po disocijalnom tipu, sklon je konzumaciji alkohola (povremenoj i prekomjernoj) te (po navodima) i opijata (kokain), navedena konzumacija psihoaktivnih tvari ne doseže ovisničke razmjere, na razini je štetne uporabe, u trijeznom stanju i bez upliva ev. konzumiranih opijata, okrivljenik je sposoban shvatiti značenje svojeg postupanja i u mogućnosti je vladati svojom voljom, pod utjecajem alkohola (i ev. opijata) okrivljenik mijenja svoje ponašanje. Sudskom spisu u ovoj fazi postupka ne prileži izmjerena koncentracija alkohola/opijata u krvi okrivljenika (naloženo je tu pretragu učiniti, nalazi još nisu dostupni); učinjeno je samo mjerenje koncentracije alkohola (alkometrom) u izdahnutom zraku okrivljenika koje upućuje da je alkohol (kako sam navodi) doista i konzumirao. U pijanom stanju i sposobnost okrivljenika da shvati značenje svojeg postupanja kao i njegova mogućnost vladanja svojom voljom su, tempore criminis, bili smanjeni (stupanj smanjenja za sada nije moguće utvrditi) ukoliko iz nalaza krvi/urina okrivljenika bude proizlazilo da je uz alkohol konzumirao i opojnu drogu (sam navodi kokain), dolazi u obzir daljnja redukcija njegovih voljnih/spoznajnih sposobnosti u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Konzumacija psihoaktivnih tvari je prema podacima kod okrivljenika na razini štetne uporabe, pa postoji opasnost (aktualno ne visokog stupnja) da bi razlozi za takvo stanje mogli na okrivljenika i u budućnosti poticajno djelovati u pravcu počinjenja novog (najvjerojatnije ne i težeg) kaznenog djela. Potrebno je provesti intenzivno ambulantno psihijatrijsko liječenje okrivljenika od štetne uporabe alkohola/opijata. Okrivljenik je sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute (raspravno je sposoban).

16.1. Vještakinja Vesna Jovin je ispitana na raspravi iskazala da vezano za sposobnost shvaćanja značenja svojih postupanja i mogućnost vladanja voljom, ako se uzme u obzir da je okrivljenik prema nalazu toksikologa u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio pod utjecajem kokaina i alkohola (srednja razina opijenosti) onda su njegova sposobnosti shvaćanja i čina postupanja, kao i vladanja svojom voljom bile bitno smanjenje. Srednja razina opijenost znači da je bio u pijanom stanju kada su njegove motoričke sposobnosti još uvijek očuvane i očuvana je i mišićna snaga, a sposobnost i shvaćanja i vladanja svojom voljom su bitno smanjenje tempore criminis, ako bi koncentracija alkohola bila 1,83 g/kg. U slučaju da je okrivljenik imao 2,34 g/kg, tada bi se radilo o težem stupnju pijanstva, kada su "radnje nečinjenja češće, nego radnje činjenja" što znači da bi okrivljenik bio motorički onesposobljen, ili u većoj mjeri onesposobljen, a nema podatke da se tako ponašao, pa joj je medicinski prihvatljivija varijanta naznačena i u nalazu toksikologa od 1,85 g/kg. Nema podataka da bi okrivljenik padao sa nogu, vozio je motor, tukao se. U tom slučaju da je bilo 2,34 g/kg, onda slabi ta mišićna snaga, koordinacija pokreta.

17. Iz kemijsko-fizikalnog vještačenja proizlazi da su u omotu 2 dostavljeni dijelovi ručne bombe tip M75 s otpusno/udarnim upaljačem tip P3, koja je proizvedena u tvornici " VE" u [adresa] ([adresa]) i ubraja se u eksplozivna sredstva vojne namjene. Ručna bomba tijekom bacanja nije bila aktivirana, odnosno rascjepka osigurača provučena je kroz otvore na tijelu upaljača i na njoj nisu vidljivi tragovi manipuliranja. Karakteristike ove vrste bombe su: ukupna masa bombe je oko 355 g, crna košuljica tijela bombe koja je radi lakšeg rukovanja rebrasta s vanjske strane, izrađena je od polietilena, u tijelu bombe nalazi se oko 3000 čeličnih kuglica promjera 2,5-3 mm, upaljač bombe (P3) je otpusni/udarni s usporenjem koji izaziva eksploziju bombe 3-4 sekunde nakon trenutka aktiviranja, eksplozivno punjenje je oko 38 g vojnog visokobrizantnog plastičnog eksploziva pentrita koji tijekom eksplozije uzrokuje fragmentaciju tijela bombe kao i oslobađanje čeličnih kuglica, djelovanje udarnog vala i oslobođenih kuglica ubojito je u krugu polumjera 12 m, dok se tjelesne ozljede mogu očekivati do oko 30 m udaljenosti od centra eksplozije. Specifikacija materijala vještačenja u omotu 2 se nalaze smeđi papirnati omot s natpisom "ŽLICA BOMBE S OSIGURAÖEM" u kojem je otpusno/udarni upaljač tip P3 sačinjen od tijela upaljača izrađenog od crnog polimernog materijala na kojem se nalazi tijelo udarača te metalna alka, rascjepka i metalna žlica kao dijelovi osigurača. Na vrhu metalne žlice otisnuta je brojčana oznaka "8519". Ambalaža je od zelenog polimernog materijala s oznakom "UPALJAČ" u kojoj je inicijalna kapsula (detonator) s utisnutom brojčanom oznakom "8512". Ambalaža od zelenog polimernog materijala s oznakom "TIJELO BOMBE" u kojoj je tijelo ručne bombe, izrađeno od crnog polimernog materijala rebraste površine, s reljefnom oznakom sačinjenom od brojeva i ćiriličnih slova "BR. M75" i "SRB" te otisnutim žutim brojevima "7913'. U unutrašnjosti tijela bombe vidljivo je eksplozivno punjenje u obliku žute mekane tvari — pentrit (PETN).

17.1. Vještakinja Ivana Bačić ispitana na raspravi je iskazala da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 22. listopada 2024. Navela je da je bomba predviđena da bude sigurna i da ne dođe do eksplozije. Međutim, ukoliko bi došlo do zamora upaljača, to se može dogoditi u slučaju da se bomba drži u ruci, a posebno ako dođe u doticaj sa čvrstom podlogom, jer se podrazumijeva udarac. U slučaju da dođe do zamora materijala tijela upaljača koje je izrađeno od polimernog (plastičnog) materijala, može doći do oštećenja upaljača i do neželjenog aktiviranja bombe. Imali su jedan takav slučaj u Osijeku gdje je došlo do eksplozije bez aktivacije upaljača, nije se radilo o bombi M75, ali radilo se o istom tipu upaljača. Šanse postoje, ali ne može reći kolike su, kao što su vidjeli na ovom primjeru iz Osijeka. S obzirom da se palma u koju je bačena bomba nalazi u žardinjeri, odnosno s obzirom na vrstu materijala, budući da je razina materijala u razini betonskog ruba žardinjere, sama žardinjera u slučaju eksplozije ne bi predstavljala nikakvu zaštitu okolnog prostora u odnosu na centar eksplozije. Ono što bi predstavljalo određenu zaštitu je palma i to zaštitu samo u smjeru palme, dok bi ostatak prostora bio jednako izložen efektu nakon eksplozije ručne bombe. U slučaju da je bomba eksplodirala neovisno u koju je od palmi na listu 20 bomba bačena, jer se sve nalaze jedna do druge, posljedice bi bile onakve kakve se očekuju kod eksplozije ručne bombe M75, a to je da u krugu (u svim smjerovima) jer to nije bomba usmjerenog djelovanja, nego bomba kod koje dolazi do rasprskavanja fragmenta tijela bombe i kuglica, uz djelovanje udarnog vala i kuglica, očekuje se da je smrtnost uslijed ovih učinaka od 12 do 18 metara, dok se ozlijede uslijed djelovanja fragmenata bombe događaju do udaljenosti 30 metara, a ponekada je moguće i na većoj udaljenosti. Od kombinacije djelovanja kuglica i udarnog vala, u slučaju da se stambena zgrada nalazi na udaljenosti od 30 m, oštećenja su moguća, kao i smrtnost na udaljenosti otprilike 12 m, dok na većoj udaljenosti dolazi do materijalne štete u obliku proboja izazvanih djelovanja kuglica iz ručne bombe. Na dijelovima bombe nalazi se godina kada je ona proizvedena, u ovom slučaju je 1979 g., tijelo bombe, upaljač i sama žica su iz 1985. g.Ovo u Osijeku što je spominjala je bomba "BIM", to je bomba hrvatske proizvodnje, a umjesto eksplozivne naprave, u njoj se nalazi suzavac. Ne zna godinu proizvodnje, niti godinu proizvodnje upaljača. Nije čula da bi bomba M75 eksplodirala. Može se utvrditi da li je došlo do zamora tijela upaljača, tj. da li ima oštećenja, što bi se moglo manifestirati na napuklinama tijela upaljača, promjeni boje ili neke druge vizualne karakteristike. Postoje i na drugim vrstama bombi ti upaljači tipa P3 i to na bombama M52 i M50. Ne može se dogoditi da zbog nekih oštećenja taj upaljač bude zakočen. Protueksplozijska služba bi mogla testirati da li bi bomba M75 bacanjem, ponavljanim bacanjem ili višestrukim bacanjem mogla eksplodirati. Čak i u slučaju da je moguća rekonstrukcija to vještaci ne smiju raditi, to mogu raditi ovi iz protueksplozijske službe. Vještakinja je navela da iako se BIM bomba koja je eksplodirala u Osijeku razlikuje od M75 one su imale isti tip upaljača. Tip upaljača znači od kojih se dijelova sastoji i na koji način funkcionira. Ako je isti tip upaljača, onda nije bitno kada su proizvedeni za pravilno funkcioniranje. Nema saznanja da li je bomba M75 eksplodirala bez da je aktivirana, ali takva saznanja bi mogli imati djelatnici protueksplozijske službe. Ova bomba iz Osijeka je mlađe proizvodnje od M75.

18. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu u bitnome proizlazi da je osumnjičeniku izmjerena koncentracija alkohola od 1,70 g/kg.

19. Iz zapisnika i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] proizlazi da je privremeno oduzet jedan DVD medij sa snimkom videonadzora. Iz predmetne snimke video nadzora u bitnome proizlazi kako je osumnjičenik postupao na način kako mu se stavlja na teret, s time da se na snimci ne vidi koji predmet je bacio već je naknadno utvrđeno da se radi o ručnoj bombi. Nadalje, na snimci je vidljivo kako se na mjestu događaja nalazi više osoba.

20. Iz zapisnika i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] proizlazi da je od osumnjičenika EE privremeno oduzeta 1 (jedna) metalna satara s drvenom ručkom ukupne duljine od oko 30 cm te duljine oštrice od oko 20 cm i širine od oko 10 cm.

21. Iz izvješća o postupanju prema odbačenom eksplozivnom sredstvu od 14. kolovoza 2024. u bitnome proizlazi kako se u pogledu predmeta koji je osumnjičenik bacio ispred noćnog kluba "Pietas Julia" radi o bojevoj ručnoj bombi M-75 sa svim pripadajućim dijelovima. Ista je funkcionalna za uporabu i izazivanje eksplozije i drugih posljedica. Također se navodi kako bomba djeluje ubojito u radijusu 0-15 metara, a ranjavajuće do 30 metara.

22. U ovome postupku nije sporno da je okrivljeni EE **.**.2024. oko 4:30 nakon sukoba s nepoznatom osobom nakon što je do njega došao zaštitar noćnog kluba i drugi gosti kako bi ih razdvojili i nakon što su ih razdvojili prišao motociklu "vespa" koji je bio parkiran ispred noćnog kluba te iz istog izvadio mačetu i ručnu bombu M75, počeo mačetom mahati po zraku i u grmlje cvijeća odnosno u žardinjeru palme koja se nalazila ispred kluba Pieta Julia odbacio bombu, što ni sam okrivljenik ne spori prilikom iznošenja obrane, a što je i nesporno utvrđeno u provođenju dokaznog postupka, saslušanjem svjedoka - policijskih službenika i djelatnika kluba Pietas Julia, kao i iz materijalnih dokaza. Naposljetku, da se to dogodilo upravo na način kako se okrivljenik tereti optužnicom može se utvrditi i uvidom u video snimku (list 13 spisa) koja je reproducirana na raspravi. Nadalje, nije sporno ni da se predmetni događaj odvio na mjestu u centru grada, ispred noćnog kluba u kojemu su se nalazili gosti, djelatnici kluba i fast fooda koji se nalazi ispred kluba, te u neposrednoj blizini rive i stambenih zgrada, što također okrivljenik ne spori, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka kao i fotodokumentacije mjesta događaja.

23. Ono što okrivljenik osporava je navod iz optužnice da bi takvim ponašanjima počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost ljudi i imovine, pri čemu tvrdi da opasnost nije bila konkretna, što je nužno za postojanje tog kaznenog djela, pri čemu ističe da ne postoje šanse da je bomba bez aktivacije mogla eksplodirati. Nadalje, osporava da bi počinio dva kaznena djela kako se tereti optužnicom, već smatra da se eventualno može raditi o jednom kaznenom djelu, i to djelu iz čl. 331 KZ/11. Nadalje, okrivljenik osporava da je postupao s izravnom namjerom, kao i utvrđeno stanje svijesti, odnosno tvrdi da je zbog količine alkohola i droge koju je inkriminiranog dana konzumirao bio neubrojiv, što je itekako moglo utjecati na njegovu krivnju.

24. Prema odredbi čl. 215. KZ/11 kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom čini tko eksplozivom izazove opasnost za život i tijelo ljudi, te će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, dok je odredbom čl. 311. st. 1. KZ/11 propisano da nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari čini tko posjeduje eksplozivne stvari čije je nabavljanje, prodaja ili posjedovanje građanima zabranjeno, te će se kazniti kaznom zatvora do 3 godine.

25. Nadalje, općeopasna je ona radnja koja je prikladna kao izvor za opću opasnost, radi se, naime, o takvom postupanju koje samo po sebi, ili s obzirom na uporabljena sredstva ili način njihove uporabe, ima svojstvo ugrožavanja koje je kvantitetom svog učinka neodredivo ili neodređeno, postupanje je po svom učinku ekspazivno. 26. Okrivljenik tvrdi da ne postoje šanse da je bomba mogla eksplodirati bez aktiviranja, da nije poznat slučaj da je bomba M75 ikada eksplodirala bez da je aktivirana, pa zbog toga smatra da ne postoji konkretna opasanost koja je nužna pretpostavka za postojanje kaznenog djela iz čl. 215. KZ/11. Međutim, po ocjeni suda, u dokaznom postupku je utvrđeno upravo suprotno. Iz iskaza svjedoka - pirotehničara KE koji je izašao po pozivu na mjesto događaja, čiji iskaz sud cijeni kao istinit i vjerodostojan, proizlazi da je bomba koja je pronađena na mjestu događaja kao takva apsolutno funkcionalna, da su rijetki slučajevi da bomba može eksplodirati prilikom bacanja ukoliko se ne aktivira, da se to može iznimno rijetko dogoditi, na primjer jedan slučaj na sto. Naveo je i da je predmetna bomba iz vremena Jugoslavije te da kod nje nije slučaj da zataji. Za slučaj da je bomba aktivirana imala bi posljedice da na radijusu od 15 metara ne bi ostao nitko živ, dok na radijusu od 30 metara ima ranjavajuće djelovanje. Nadalje je pojasnio da bomba ima u sebi čelične kuglice, 38 g plastičnog eksploziva, te ukoliko te kuglice u krugu od 50 metara pogode u glavu također mogu nekoga usmrtiti. Ta bomba je bačena u žardinjere koje su se nalazile 5 do 10 metara ispred ugostiteljskog objekta. Ispred objekta se nalazi nogostup i više žardinjera, ljudi su sjedili na terasi, te kada je netko rekao da je bačena bomba počeli su bježati. Dakle, iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da su rijetki slučajevi da bomba može eksplodirati, međutim kako je svjedok naveo da šansa ipak postoji te da može eksplodirati jedna od sto bombi i bez aktivacije upaljača, proizlazi da je riječ o konkretnoj opasnosti, odnosno da postupanje okrivljenika, suprotno njegovim navodima, ima svojstvo ugrožavanja života i imovine.

27. Vezano za mogućnost eksplozije bombe ispitana je na raspravi vještakinja Ivana Bačić koja je navela da je bomba predviđena da bude sigurna i da ne dođe do eksplozije bez aktivacije. Međutim, navela je i da se to može dogoditi ukoliko bi došlo do zamora upaljača, pa čak i u slučaju da se bomba drži u ruci, a posebno ako dođe u doticaj sa čvrstom podlogom, jer se podrazumijeva udarac. Pojasnila je da u slučaju da dođe do zamora materijala tijela upaljača koje je izrađeno od polimernog (plastičnog) materijala, može doći do oštećenja upaljača i do neželjenog aktiviranja bombe, kao i da su imali jedan takav slučaj u Osijeku gdje je došlo do eksplozije bez aktivacije upaljača, nije se radilo o bombi M75, ali se radilo o istom tipu upaljača. Ne može reći koliko su šanse da se to dogodi, ali one ipak postoje, kao što su vidjeli na primjeru bombe iz Osijeka. Također je navela da sama žardinjera u slučaju eksplozije ne bi predstavljala nikakvu zaštitu okolnog prostora u odnosu na centar eksplozije. Ono što bi predstavljalo određenu zaštitu je palma i to zaštita samo u smjeru palme, dok bi ostatak prostora bio jednako izložen efektu nakon eksplozije ručne bombe. Vještakinja je nadalje navela da neovisno u koju je od palmi na listu 20 bomba bačena jer se sve nalaze jedna do druge, da bi posljedice bile onakve kakve se očekuju kod eksplozije ručne bombe M75, a to je da se u krugu (u svim smjerovima) od 12 do 18 metara očekuje smrtnost, a na udaljenosti do 30 metara (ponekad i na većoj) se očekuju ozljede uslijed djelovanja fragmenata bombe, sve uzimajući u obzir da to nije bomba usmjerenog djelovanja, nego bomba kod koje dolazi do rasprskavanja fragmenta tijela bombe i kuglica. Od kombinacije djelovanja kuglica i udarnog vala, u slučaju da se stambena zgrada nalazi na udaljenosti od 30 m, moguća su oštećenja, kao i smrtnost na udaljenosti otprilike 12 m, dok na većoj udaljenosti dolazi do materijalne štete u obliku proboja izazvanih djelovanja kuglica iz ručne bombe.

28. Dakle iz iskaza ispitanog svjedoka KE te vještakinje Ivane Bačić sud zaključuje kako postoji jasna i konkretna opasnost da bomba, za koju je utvrđeno da je u potpunosti funkcionalna i da predstavlja opasno oružje koje predstavlja smrtnu opasnost od ubojstva osoba koje se nađu u krugu od gotovo 15 metara od mjesta njene aktivacije, kao i za uništenje imovine koje se nalazi u tom istom (pa i širem) radijusu, koja je bačena u palmu, kao i da je isto oružje čak i bez aktiviranja moglo eksplodirati. Stoga je sud utvrdio da je protivno stavu obrane, opasnost bila konkretna, a ne apstraktna, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je okrivljenik bombu bacio u pijanom stanju i pod utjecajem opijata kao i činjenici da je bomba mogla eksplodirati u ruci bez udarca na tlo. Pored toga, potpuno je jasno da je okrivljenik, u situaciju kada je izbačen iz kluba, revoltiran tom činjenicom, iako je bio ubrojiv i svjestan opasnosti koju predstavlja oruđe koje je imao kod sebe, jer u protivnom s takvim sredstvima ne bi slobodno hodao po gradu, odlučio, s ciljem da izazove takvu opasnost, mahati oružjem koje je prethodno izvadio, i istim ciljem, u namjeri da izazove štetu na imovini i opasnost za osobe koje su ga izbacile, vidjevši da s mačetom maše upravo u nazočnosti većeg broja posjetitelja noćnog kluba, kao i da bombu baca u nazočnosti tog istog broja osoba. Slijedom čega su potpuno promašene i očito neosnovane tvrdnje da okrivljenik nije počinio opisana ponašanja s namjerom, odnosno da takvim ponašanjima nisu ostvarena obilježja inkriminiranih kaznenih djela.

29. Ovdje je potrebno navesti i kako je zaštitni objekt kod dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom ili sredstvom, život i imovina, pri čemu konkretnu opasnost možemo definirati kao neredovito stanje u kojem prema općem iskustvu možemo s velikom vjerojatnošću svakog časa očekivati nastupanje posljedice u vidu povrede zaštićenog dobra. Iz fotodokumentacije mjesta događaja (list 318-345) jasno se vidi područje gdje je bomba bačena i to ispred popularnog noćnog kluba Pietas Julia koji se nalazi na pulskoj rivi, za koji je općepoznato da dolazi veliki broj ljudi, a ljeti vrvi turistima, da se to dogodilo u kolovozu u visokoj turističkoj sezoni, u kojemu su se u trenutku inkriminirajućeg događaja još uvijek nalazili gosti koji su izlazili iz kluba, djelatnici kluba i Fast fooda te taksisti, na mjestu koje se nalazi u gradskom naselju, u centru grada koje je okruženo stambenim zgradama, u kojoj blizini se nalazi i pulska Arena, ostvarena su sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11.

30. Pritom, kraj priznanja okrivljenika da je bombu bacio, te kraj utvrđenja koja proizlaze iz ostalih personalnih i materijalnih dokaza u spisu gdje je, dakle, nedvojbeno dokazano da je u gradskoj četvrti bacio bombu M75 koju je navodno našao, kao i činjenici da su vještakinja i pirotehničar potvrdili mogućnost da je bomba mogla eksplodirati i bez aktivacije, ovaj sud je ocijenio kako nije bilo potrebe za rekonstrukcijom predmetnog događaja i provođenjem vještačenja na okolnost da li je predmetna bomba mogla eksplodirati, budući da je činjenično stanje u tom dijelu dovoljno raspravljeno i utvrđeno.

31. Mahanje mačetom koji ulazi u činjenični opis kaznenog djela nije od utjecaja na počinjenje samog kaznenog djela, već se navedenim ponašanjem stvara dojam i može samo utvrditi okrivljenikovo ponašanje tempore criminis. Činjenica da je uzeo mačetu i njome mahao, a potom bacio bombu u palmu, a što je moglo rezultirati nemjerljivom štetom, samo upućuje na cjelokupno nasilničko ponašanje okrivljenika koje je prethodilo kaznenom djelu, te odaje dojam o okrivljeniku koji divlja opasnim predmetima te ukazuje na ponašanje okrivljenika koji nastoji izazvati strah i stvoriti opasnost.

32. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je analizirao i cijenio obranu okrivljenika, iskaze svjedoka, kao i sve druge dokaze koji su izvedeni u ovom postupku, kako svaki ponaosob, tako i u njihovoj međusobnoj ukupnosti i povezanosti, pa je došao do zaključka da je okrivljenik počinio i kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari, opisano i kažnjivo po čl. 331. st. 1. KZ/11, odnosno da se u njegovim radnjama stječu svi bitni elementi bića kaznenog djela. Da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako mu je stavljeno na teret optužnicom proizlazi iz samog iskaza okrivljenika koji prilikom iznošenja obrane ne spori da je posjedovao bojevu bombu "M75", navodeći da ju je pronašao u Premanturi, da ju je dva mjeseca držao u podrumu misleći da nije prava, te je potom bombu možda čak pokazivao ljudima koji su bili sa njim na zabavi u [adresa]. Nadalje, u dokaznom postupku je utvrđeno da se radi o ručnoj bombi M75 sa svim pripadajućim dijelovima, što posebno proizlazi iz iskaza svjedoka pirotehničara KE i vještaka za oružja Ivane Bačić kao i provedenog vještačenja. Držanje ručne bombe M75 protivno je Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“ broj 94/18., 42/20. i 114/22.- dalje u tekstu ZONIPOG) jer se prema čl. 7. tog Zakona radi o oružju kategorije A-zabranjeno vatreno oružje- eksplozivno oružje, čije posjedovanje je zabranjeno.

32.1. Obranu okrivljenika kako je bombu pronašao u Premanturi, te nije mislio da je prava, odnosno bez znanja da se radi o oružju, ovaj sud ocjenjuje neuvjerljivom i upravljenom isključivo ka izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti za kazneno djelo za koje se tereti. To stoga jer da ju je slučajno našao kako tvrdi, bi to prijavio policiji, a ne čuvao u cilju da je iskoristi. Naime, ručnu je bombu prema samim navodima iz obrane čuvao u podrumu, pokazivao možda i gostima na zabavi, nosio sa sobom i hodao s njom okolo. Obrana otklanja kaznenopravnu odgovornost za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja oružja, međutim s druge strane obrana nije dokazala da je isto oružje bilo u posjedu okrivljenika bez njegove svijesti i znanja o držanju istog. Ocjenjujući i analizirajući obranu okivljenog, te činjenicu da je tu navodno pronađenu bombu čuvao te potom i koristio, kao i da nije prijavio policiji da ju je pronašao, a i imajuću u vidu da je okrivljenik već i prethodno osuđen za kazneno djelo dovođenja u opasnost živoata i imovine općeopasnom radnjom, sud je stava da ju je posjedovao sa potrebnom sviješću i znanjem, a bez odobrenja, što je građanima zabranjeno temeljem čl. 7. t.1. ZONIPOG, uslijed čega se takovim njegovim postupanjem ostvaruju sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ.

33. Protivno stavu obrane, ne radi se o prividnom stjecaju ova dva kaznena djela za koje se okrivljenik tereti jer štite različite pravne interese – kazneno djelo posjedovanja eksploziva bez dozvole (čl. 331) štiti javnu sigurnost, dok kazneno djelo izazivanja opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega bacanjem eksploziva se odnosi na opasnost za ljude i imovinu. Različite su radnje tih djela (pasivna i aktivna radnja) i ne predstavljaju faze istog djela.

34. Vezano za oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom. Sama činjenica da je okrivljenik hodao okolo s ručnom bombom M75, da je pod utjecajem poprilične količine alkohola i opijata, a nakon sukoba sa drugom nepoznatom osobom, najprije iz vespe izvadio mačetu te njome mahao, a kasnije posegnuo za ručnom bombom, ukazuje na njegovo namjerno postupanje, odnosno da je htio to učiniti kao i da je toga bio svjestan. Okrivljenik s obzirom na svoju životnu dob, školsku spremu i životno iskustvo, bio je svjestan zabranjenosti i protupravnosti svojeg djela, a postupao je s izravnom namjerom, jer je bio svjestan da svojim postupanjem može ugroziti integritet nazočnih, tjelesni integritet prolaznika i stanovnika tog područja, ali bez obzira na to je ipak bacio bombu, koja svom srećom nije eksplodirala.

35. Vezano za konzumaciju alkohola okrivljenika, odnosno stupanj svijesti, u trenutku inkriminirajućeg događaja, vještakinja Ines Gmajnički ispitana na ročištu detaljno je pojasnila na koji način je izmjerena količina alkohola u krvi. Pojasnila je da budući da je od događaja do uzimanja uzoraka za analizu prošlo 8 sati nije bilo moguće precizno odrediti koja je koncentracija alkohola bila u vrijeme događaja te je dano mišljenje da je u trenutku događaja imenovani bio pripit s koncentracijom alkohola višom od 1,00 g/kg, a retrogradni izračun proveden uz faktor eliminacije od 0,1 g/kg. Takvo mišljenje o stupnju alkoholiziranosti se daje u slučajevima kad je protek vremena od događaja do vađenja krvi veći od 5 sati, jer nakon tog vremena eliminacija alkohola nije linearna i uvelike ovisi o individualnom faktoru eliminacije kojí može biti od 0,1 do 0,25 g/kg. Ukoliko bi se koristio faktor eliminacije od 0,15 g/kg koncentracija alkohola u krvi bi tada iznosila 1,54 g/kg, a uz faktor eliminacije od 0,2 g/kg bi iznosila 1,94 g/kg, a uz faktor eliminacije 0,25 g/kg koncentracija alkohola u krvi bi iznosila 2,34 g/kg. Zbog takvog velikog raspona vrijednosti, u praksi se uobičajeno koristi najmanji faktor eliminacije kao što je ovdje i učinjeno. Ukoliko bi se stupanj alkoholiziranosti okrivljenika u vrijeme događaja 4 sata i 30 minuta temeljio na podatku o alkotestiranju provedenom u 6 sati, u vrijeme događaja imenovani bi imao najmanje 1,85 g/kg apsolutnog alkohola. No, pojasnila je da su sve ovo teoretski izračuni, a najprecizniji izračun stupnja alkoholiziranosti imaju na temelju podataka o alkotestiranju koje je provedeno 4 sata nakon događaja, gdje je izračunato da je okrivljenik mogao imati 1,85 g/kg. Na pitanje je li moguće odstupanje u odnosu na stvarnu količinu alkohola u krvi od one koja je dobivena alkotestiranjem, navela je da su u Centru proveli istraživanje na više od 700 uzoraka kojima su uspoređivali rezultate dobivenim alkotestiranjem i onim koji su dobiveni uzimanjem krvi od osobe i utvrdili da su rezultati alkotestiranja pouzdani i ulaze u dozvoljenu granicu pogreške. Točnost je 95%, dok je mogućnost odstupanja 5%. S obzirom na iznesenu obranu okrivljenika da je tu večer popio desetak rakija, vještakinja je pojasnila da ta činjenica ima utjecaj kada se proučava stupanj alkoholiziranosti samo iz izjave osobe koliko je osoba popila alkoholnog pića, dok je u ovom slučaju koncentracija alkohola utvrđena mjerenjem, pa ta činjenica nema nikakav utjecaj.

36. Vezano za ubrojivost okrivljenika kao voljnu sastavnicu krivnje valja ukazati da je u nalazu i mišljenju vještaka psihijatra Vesne Jovin koji nalaz sud cijeni kao stručan i u skladu s pravilima struke, utvrđeno kako okrivljeni EE prezentira primarne poremećaje u strukturi osobnosti po disocijalnom tipu, da je sklon konzumaciji alkohola (povremenoj i prekomjernoj) te (po navodima) i opijata (kokain), navedena konzumacija psihoaktivnih tvari ne doseže ovisničke razmjere, na razini je štetne uporabe. Nakon dopune toksikološkog vještačenja je vještakinja psihijatar je navela da u pijanom stanju sposobnost okrivljenika da shvati značenje svojeg postupanja kao i njegova mogućnost vladanja svojom voljom su, tempore criminis, bili bitno smanjeni po uvjetom da je okrivljenik imao najmanje 1,85 g/kg. Vještakinja je navela slučaju da je okrivljenik imao 2,34 g/kg, na što upire obrana, tada bi se radilo o težem stupnju pijanstva, kada su "radnje nečinjenja češće, nego radnje činjenja" što znači da bi okrivljenik bio motorički onesposobljen, ili u većoj mjeri onesposobljen, a nema podatke da se tako ponašao, pa joj je medicinski prihvatljivija varijanta naznačena i u nalazu toksikologa od 1,85 g/kg. Nema podataka da bi okrivljenik padao sa nogu već je vozio motor i tukao se. U tom slučaju da je bilo 2,34 g/kg, onda slabi mišićna snaga i koordinacija pokreta.

37. S obzirom da je vještakinja toksikolog pojasnila da je najprecizniji izračun stupnja alkoholiziranosti imaju na temelju podataka o alkotestiranju koje je provedeno 4 sata nakon događaja, gdje je izračunato da je okrivljenik mogao imati 1,85 g/kg, te da je točnost 95%, a ostalo su teoretski izračuni, a da je vještakinja psihijatar navela da u slučaju da je okrivljenik imao 2,34 g/kg, da bi se tada radilo o težem stupnju pijanstva, kada su "radnje nečinjenja češće, nego radnje činjenja" što znači da bi okrivljenik bio motorički onesposobljen, ili u većoj mjeri onesposobljen, a nema podatke da se tako ponašao, pa joj je medicinski prihvatljivija varijanta naznačena i u nalazu toksikologa od 1,85 g/kg, sud ocjenjuje i prihvaća da je okrivljenik u trenutku počinjenja djela mogao imati koncentraciju alkohola 1,85 g/kg i to iz razloga jer je vještačenje bilo stručno, objektivno, u skladu s pravilima struke, kao i činjenici da je vještakinja toksikolog detaljno odgovarala na sva pitanja obrane i detaljno pojasnila metode i izračun koncentracije alkohola kod okrivljenika.

38. Dakle slijedom svega navedenog sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti kao i da je bio ubrojiv (doduše bio je bitno smanjeno, ali ipak ubrojiv pri čemu se u stanje bitne smanjene ubrojivosti doveo svojom krivnjom), jer se sam svojom voljom mogao suzdržati od konzumacije alkohola i opojnih droga. To stoga jer iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra ne proizlazi da bi okrivljenik imao nekih duševnih smetnji, nije niti ovisnik o alkoholu i opijatima, nego je utvrđena štetna uporaba alkohola.

39. Slijedom svega navedenog sud ga je proglasio krivim za kazneno djelo dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. KZ/11 kao i za kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari, opisano i kažnjivo po čl. 331. st. 1. KZ/11.

40. Određujući vrstu i visinu kaznene sankcije, sud je kao otegotne okolnosti uzeo višestruku kaznenu osuđivanost okrivljenika. Navedeno proizlazi prvenstveno iz izvatka kaznene evidencije okrivljenika (list 199 i 200 spisa) iz koje je utvrđeno je da je okrivljenik generalni i specijalni povratnik u činjenju kaznenih djela budući da je kazneno osuđivan presudom Općinskog suda u Pazinu poslovnog broja K-119/03 od 30. rujna 2004. koja je pravomoćna 22. studenog 2004. zbog kaznenog djela teške krađe u pokušaju iz čl. 217. st. 1. i 2. i čla. 33. KZ/97 kada je kažnjen uvjetnom kaznom zatvora u trajanju od četiri mjeseca na rok provjeravanja od jedne godine, presudom Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-496/04 od 7. prosinca 2004. koja je pravomoćna 4. svibnja 2005. zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 1. i 2. KZ/97 kada je kažnjen uvjetnom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine na rok provjeravanja od četiri godine, presudom Općinskog suda u Labinu poslovnog broja K-89/05 od 12. srpnja 2005. koja je pravomoćna 29. rujna 2005. zbog kaznenog djela krađe iz čl. 216. st. 1. KZ/97 kada je kažnjen novčanom kaznom, presudom Općinskog suda u Rovinju poslovnog broja K-95/06 od 18. kolovoza 2006. koja je pravomoćna 18. kolovoza 2006. zbog kaznenog djela krađe iz članka 216. stavka 1. KZ/97 kada je kažnjen uvjetnom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine na rok provjeravanja od pet godina, presudom Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-889/03 od 20. listopada 2006. koja je pravomoćna 8. studenog 2006. zbog kaznenog djela krađe iz čl. 216. st. 1. KZ/97 kada je kažnjen uvjetnom kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci na rok provjeravanja od dvije godine, presudom Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-191/08 od 13. lipnja 2008. koja je pravomoćna 31. srpnja 2008. zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 218. stavka 1. KZ/97 kada je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od četiri godine, u koju su utvrđene uvjetne kazne iz presuda poslovnog broja K-889/03 i K- 496/04 te K-95/06, zatim presudom Županijskog suda u Rijeci poslovnog broja K- 108/07 od 14. svibnja 2008. koja je pravomoćna 27. kolovoza 2008. zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 2. KZ/97 kada je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od četiri mjeseca, presudom Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-28/07 od 14. studenog 2008. koja je pravomoćna 4. prosinca 2008. zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 2. toč. 1. KZ/97 kada je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, presudom Općinskog suda u Puli – Pola poslovnog broja K-668/09 od 8. ožujka 2010. koja je pravomoćna 8. ožujka 2010. zbog kaznenog djela dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 263. st. 1. KZ/97 kada je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne godine te presudom Savezne Republike Njemačke broj 41 Cs 26 Js 29698/16 od 21. listopada 2016. koja je pravomoćna 8. studenog 2016. zbog kaznenog djela vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika kada je kažnjen novčanom kaznom, presudom Savezne Republike Njemačke broj 951 Cs 442 Js 220681/18 od 28. siječnja 2019. koja je pravomoćna 13. travnja 2019. zbog kaznenog djela vožnje pod utjecajem alkohola ili narkotika kada je kažnjen novčanom kaznom i izrečena mu je sigurnosna mjera prestanka važenja vozačke dozvole i presudom Savezne Republike Njemačke broj 1 Cs 410 Js 434/20 od 23. siječnja 2020. koja je pravomoćna 19. ožujka 2020. zbog kaznenog djela vožnje bez vozačke dozvole ili tijekom zabrane vožnje kada je kažnjen novčanom kaznom. Čitajući prekršajnu evidenciju (list 42 spisa) utvrđeno da je da je okrivljenik prekršajno kažnjavan za prekršaje iz oblasti prometa, i to za prekršaj upravljanja motornim vozilom pod utjecajem alkohola iz čl. 199. st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za prekršaj izazivanja prometne nesreće iz čl. 51. st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te prekršaj uzimanja alkoholnih pića ili droga nakon prometne nesreće iz čl. 181. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada je kažnjavan novčanim kaznama, uz oduzimanje vozačke dozvole. Olakotnih okolnosti sud nije našao. 40.1. Neosnovano okrivljenik tvrdi da je nastupila rehabilitacija, s obzirom na čl. 19. st. 4. „Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji“ koja propisuje da rehabilitacija nastupa po proteku rokova i pod uvjetom da počinitelj nije ponovno osuđen zbog novog kaznenog djela.

41. Za kazneno djelo protiv imovine - dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, okrivljeniku je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne ) godine i 6 (šest) mjeseci, dok je za kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari okrivljeniku utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci. S obzirom da je okrivljenik višestruki recidivist, kojeg niti izvršene kazne bezuvjetnog zatvora nisu spriječile u počinjenju novih kaznenih djela, kao i da je prethodno osuđivan za ista kaznena djela, a koje djelo je počinio u visokom stupnju alkoholiziranosti i opijata, pri čemu je utvrđeno da okrivljenik nema nikakvih duševnih smetnji, niti da je ovisnik o alkoholu i drogama, već se u to stanje sam doveo, da je s ručnom bombom hodao okolo u izlazak, te da su posljedice u slučaju eksplozije mogle biti nemjerljive s obzirom na mjesto gdje je bačena, specijalna prevencija može se ostvariti samo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, a drugima poslati poruku da takvim radnjama mogu dovesti do štete za ljude i imovinu. Sud ocjenjuje da je navedena kazna zatvora, prema visini izrečene kazne zatvora, primjerena pogibeljnosti djela i stupnju krivnje okrivljenika, te da će u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenika, tako i na ostale građane da ubuduće ne čine kaznena djela, a da će istovremeno utjecati na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

41. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljenom EE se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kao i svako drugo oduzimanje slobode, i to od trenutka uhićenja 14. kolovoza 2024. u 04,39 sati, pa nastavno vrijeme koje će u istražnom zatvoru provesti do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.

42. Konačno, odredba čl. 148. st. 1. ZKP propisuje da kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove kaznenog postupka i to to paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura (ovo prema odredbi čl. 145. st. 1. t. 6. i st. 3. ZKP) troškove psihijatrijskog vještačenja po vještaku dr. Vesni Jovin u iznosu od 866,70 eura, troškove vještačenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić i to toksikološkog vještačenja u iznosu od 99,54 eura, kemijsko-fizikalnog vještačenja u iznosu od 47,78 eura, toksikološkog vještačenja u iznosu od 529,56 eura te troškove Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije u iznosu od 112,00 eura, toksikološkog vještačenja u iznosu od 73,26 eura, dopunskog vještačenja dr. Vesne Jovina u iznosu od 56,16 eura, kao i ostale troškove vještačenja. Stoga je okrivljeniku naloženo podmiriti troškove ovog kaznenog postupka.

43. Paušalna svota od 500,00 eura određena je s obzirom na kompleksnost i trajanje ovog kaznenog postupka, te imovinske prilike okrivljenika.

U Puli, 31. siječnja 2025.

S u d a c:

Barbara Kancelar

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. ODO Pula na broj: KO-DO-346/24,

2. okrivljenom EE putem Zatvora u Pulio

3. branitelju okrivljenika Nenadu Sladakoviću, odvjetniku u Puli