P-4463/2023-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Maji Smrke i Ivu Smrke, odvjetnicima u Splitu, protiv tužene GPB, vl. obrta za proizvodnju [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ljubičič & Vrdoljak i partneri, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu od 31. siječnja 2025., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Nalaže se tuženoj GPB iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 11.155,11 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini iznos teče do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, zatim od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja na iznos od:

- 70,63 € za svibanj 2014.g. teče od 05. lipnja 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. svibnja 2014.g. do 05. lipnja 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za lipanj 2014.g. teče od 05. srpnja 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. lipnja 2014.g. do 05. srpnja 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za srpanj 2014.g. teče od 05. kolovoza 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. srpnja 2014.g. do 05. kolovoza 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za kolovoz 2014.g. teče od 05. rujna 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. kolovoza 2014.g. do 05. rujna 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za rujan 2014.g. teče od 05. listopada 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. rujna 2014.g. do 05. listopada 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za listopad 2014.g. teče od 05. studenoga 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. listopada 2014.g. do 05. studenoga 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za studeni 2014.g. teče od 05. prosinca 2014.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2014.g. do 05. prosinca 2014.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za prosinac 2014.g. teče od 05. siječnja 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. prosinca 2014.g. do 05. siječnja 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za siječanj 2015.g. teče od 05. veljače 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. siječnja 2015.g. do 05. veljače 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za veljaču 2015.g. teče od 05. ožujka 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. veljače 2015.g. do 05. ožujka 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za ožujak 2015.g. teče od 05. travnja 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. ožujka 2015.g. do 05. travnja 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za travanj 2015.g. teče od 05. svibnja 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. travnja 2015.g. do 05. svibnja 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za svibanj 2015.g. teče od 05. lipnja 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. svibnja 2015.g. do 05. lipnja 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za lipanj 2015.g. teče od 05. srpnja 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. lipnja 2015.g. do 05. srpnja 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za srpanj 2015.g. teče od 05. kolovoza 2015.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. srpnja 2015.g. do 05. kolovoza 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za kolovoz 2015.g. teče od 05. rujna 2015.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. kolovoza 2015.g. pa do 05. rujna 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za rujan 2015.g. teče od 05. listopada 2015.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. rujna 2015.g. do 05. listopada 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za listopad 2015.g. teče od 05. studenoga 2015.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. listopada 2015.g. do 05. studenoga 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za studeni 2015.g. teče od 05. prosinca 2015.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2015.g. do 05. prosinca 2015.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za prosinac 2015.g. teče od 05. siječnja 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. prosinca 2015.g. do 05. siječnja 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za siječanj 2016.g. teče od 05. veljače 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. siječnja 2016.g. do 05. veljače 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za veljaču 2016.g. teče od 05. ožujka 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. veljače 2016.g. do 05. ožujka 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za ožujak 2016.g. teče od 05. travnja 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. ožujka 2016.g. do 05. travnja 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za travanj 2016.g. teče od 05. svibnja 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. travnja 2016.g. do 05. svibnja 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za svibanj 2016.g. teče od 05. lipnja 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. svibnja 2016.g. do 05. lipnja 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za lipanj 2016.g. teče od 05. srpnja 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. lipnja 2016.g. do 05. srpnja 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za srpanj 2016.g. teče od 05. kolovoza 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. srpnja 2016.g. do 05. kolovoza 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za kolovoz 2016.g. teče od 05. rujna 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. kolovoza 2016.g. do 05. rujna 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za rujan 2016.g. teče od 05. listopada 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. rujna 2016.g. do 05. listopada 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za listopad 2016.g. teče od 05. studenoga 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. listopada 2016.g. pa do 05. studenoga 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za studeni 2016.g. teče od 05. prosinca 2016.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2016.g. do 05. prosinca 2016.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za prosinac 2016.g. teče od 05. siječnja 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. prosinca 2016.g. do 05. siječnja 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za siječanj 2017.g. teče od 05. veljače 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. siječnja 2017.g. do 05. veljače 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za veljaču 2017.g. teče od 05. ožujka 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. veljače 2017.g. do 05. ožujka 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za ožujak 2017.g. teče od 05. travnja 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. ožujka 2017.g. do 05. travnja 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za travanj 2017.g. teče od 05. svibnja 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. travnja 2017.g. do 05. svibnja 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za svibanj 2017.g. teče od 05. lipnja 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. svibnja 2017.g. do 05. lipnja 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za lipanj 2017.g. teče od 05. srpnja 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. lipnja 2017.g. do 05. srpnja 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za srpanj 2017.g. teče od 05. kolovoza 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. srpnja 2017.g. do 05. kolovoza 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za kolovoz 2017.g. teče od 05. rujna 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. kolovoza 2017.g. do 05. rujna 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za rujan 2017.g. teče od 05. listopada 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. rujna 2017.g. do 05. listopada 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za listopad 2017.g. teče od 05. studenoga 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. listopada 2017.g. do 05. studenoga 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za studeni 2017.g. teče od 05. prosinca 2017.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2017.g. do 05. prosinca 2017.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za prosinac 2017.g. teče od 05. siječnja 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. prosinca 2017.g. do 05. siječnja 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za siječanj 2018.g. teče od 05. veljače 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. siječnja 2018.g. do 05. veljače 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za veljaču 2018.g. teče od 05. ožujka 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. veljače 2018. do 05. ožujka 2018. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za ožujak 2018.g. teče od 05. travnja 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. ožujka 2018.g. do 05. travnja 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za travanj 2018.g. teče od 05. svibnja 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. travnja 2018.g. do 05. svibnja 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za svibanj 2018.g. teče od 05. lipnja 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. svibnja 2018.g. do 05. lipnja 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za lipanj 2018.g. teče od 05. srpnja 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. lipnja 2018.g. do 05. srpnja 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za srpanj 2018.g. teče od 05. kolovoza 2018.g. pa do isplate dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. srpnja 2018..g. do 05. kolovoza 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za kolovoz 2018.g. teče od 05. rujna 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. kolovoza 2018.g. do 05. rujna 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za rujan 2018.g. teče od 05. listopada 2018.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. rujna 2018.g. do 05. listopada 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za listopad 2018.g. teče od 05. studenoga 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. listopada 2018.g. do 05. studenoga tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za studeni 2018.g. teče od 05. prosinca 2018.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2018.g. do 05. prosinca 2018.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 199,08 € za prosinac 2018.g. teče od 05. siječnja 2019.g. pa do isplate; dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. prosinca 2018.g. do 05. siječnja 2019.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

- 134,84 € za siječanj 2019.g. teče od 05. veljače 2019.g. pa do isplate, dok se za više zatražene kamate za razdoblje od 05. siječnja 2019.g. do 05. veljače 2019.g. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan,

II Odbija se zahtjev parničnih stranaka za naknadom parničnog troška kao neosnovan

Obrazloženje

1. Dana 14. ožujka 2014.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da je tužitelj uknjižen kao vlasnik za 2 dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], dok je kao vlasnik preostalog suvlasničkog dijela upisan tužiteljev brat, sada pok. ĆP. U naravi ta nekretnina predstavlja samostojeću prizemnu zgradu sa dva samostalna poslovna prostora s odvojenim ulazima, a koja je dijelom naslonjena na zgradu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina]. Između tužitelja i sada pok. ĆP s jedne strane i njihove majke, MP s druge strane, zaključen je dana 29. listopada 2001. g. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ovjeren u potpisu od strane javnog bilježnika Boška Jurišića pod posl.br. OV- 3828/2001. Odredbom članka 1. stavka 2. tog ugovora dogovorena je dioba predmetnog poslovnog prostora između braće na način da je tužitelju u isključivo vlasništvo pripao sjeverni dio istog u površini od 50 m2, a ĆP južni dio u površini od 50 m2. Tužitelj je s bratom, pok. ĆP, postigao dogovor oko privremenog načina korištenja istog prostora, ali je s vremenom između njih došlo do nesporazuma zbog čega je tužitelj bio primoran podići tužbu radi predaje u posjed dijela poslovnog prostora u njegovom isključivom vlasništvu, a o kojoj se tužbi još uvijek pred Naslovnim sudom vodi spor pod posl.brojem Pst-1422/11 (ranije posl. br. I P - 1852/06). U tužbi se dalje navodi da je dana **.**.2012. preminuo ĆP, a njegovim su nasljednicama glede predmetne nekretniné u jednakim dijelovima proglašene supruga, IP, i kćerke, ĆPB, KP i tužena, i to temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vedrane Bilan iz Splita, posl.br. O-205/13, UPP/OS- 11/13 od dana 06. ɔžujka 2013. g. Posljednjih šest godina cijeli predmetni poslovni prostor koristi tužena i to za potrebe bavljenja djelatnosti svoga obrta. Dakle, već duže razdoblje tužena bez ikakve pravne osnove posjeduje i koristi cjelinu predmetne nekretnine, iako je tužitelj vanknjižno isključivi vlasnik sjevernog dijela u površini 50 m2, odnosno knjižni suvlasnik 1⁄2 dijela cjeline iste nekretnine. Unatoč tome što je spriječen koristiti svoju nekretninu, tužitelj je glede iste snosio troškove komunalne naknade i naknade za uređenje voda i to u ukupnom iznosu od 621,60 la za 2012. i 2013. godinu. Tužitelju je uslijed opisane situacije nastala i još uvijek nastaje znatna imovinska šteta radi nemogućnosti korištenja svojom nekretninom i to u visini izgubljene zakupnine, odnosno dobiti uslijed stjecanja bez osnove tužene. Slijedom svega iznesenog, tužitelj je predložio da sud, nakon provedenog postupka donese presudu slijedećeg sadržaja:

»I. Nalaže se tuženoj da, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužitelju iznos od 54.000,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a koje na iznos od - 1.500,00 kuna za mjesec travanj 2011. g. od 05. travnja 2011. g. do isplate,

- za mjesec svibanj 2011. g. od 05. svibnja 2011. g. do isplate,

- za mjesec lipanj 2011. g. od 05. lipnja 2011. g. do isplate,

- za mjesec srpanj 2011. g. od 05. srpnja 2011. g. do isplate,

- za mjesec kolovoz 2011. g. od 05. kolovoza 2011. g. do isplate,

- za mjesec rujan 2011. g. od 05. rujna 2011. g. do isplate,

- za mjesec listopad 2011. g. od 05. listopada 2011. g. do isplate,

- za mjesec studeni 2011. g. od 05. studenog 2011. g. do isplate,

- za mjesec prosinac 2011. g. od 05. prosinca 2011. g. do isplate,

- za mjesec siječanj 2012. g. od 05. siječnja 2012. g. do isplate,

- za mjesec veljaču 2012. g. od 05. veljače 2012. g. do isplate,

- za mjesec ožujak 2012. g. od 05. ožujka 2012. g. do isplate,

- za mjesec travanj 2012. g. od 05. travnja 2012. g. do isplate,

- za mjesec svibanj 2012. g. od 05. svibnja 2012. g. do isplate,

- za mjesec lipanj 2012. g. od 05. lipnja 2012. g. do isplate,

- za mjesec srpanj 2012. g. od 05. srpnja 2012. g. do isplate,

- za mjesec kolovoz 2012. g. od 05. kolovoza 2012. g. do isplate,

- za mjesec rujan 2012. g. od 05. rujna 2012. g. do isplate,

- za mjesec listopad 2012. g. od 05. listopada 2012. g. do isplate,

- za mjesec studeni 2012. g. od 05. studenog 2012. g. do isplate,

- za mjesec prosinac 2012. g. od 05. prosinca 2012. g. do isplate,

- za mjesec siječanj 2013. g. od 05. siječnja 2013. g. do isplate,

- za mjesec veljaču 2013. g. od 05. veljače 2013. g. do isplate,

- za mjesec ožujak 2013. g. od 05. ožujka 2013. g. do isplate,

- za mjesec travanj 2013. g. od 05. travnja 2013. g. do isplate,

- za mjesec svibanj 2013. g. od 05. svibnja 2013. g. do isplate,

- za mjesec lipanj 2013. g. od 05. lipnja 2013. g. do isplate,

- za mjesec srpanj 2013. g. od 05. srpnja 2013. g. do isplate,

- za mjesec kolovoz 2013. g. od 05. kolovoza 2013. g. do isplate,

- za mjesec rujan 2013. g. od 05. rujna 2013. g. do isplate,

- za mjesec listopad 2013. g. od 05. listopada 2013. g. do isplate,

- za mjesec studeni 2013. g. od 05. studenog 2013. g. do isplate,

- za mjesec prosinac 2013. g. od 05. prosinca 2013. g. do isplate,

- za mjesec siječanj 2014. g. od 05. siječnja 2014. g. do isplate,

- za mjesec veljaču 2014. g. od 05. veljače 2014. g. do isplate,

- za mjesec ožujak 2014. g. od 05. ožujka 2014. g. do isplate, te se nalaže tuženoj da ubuduće sve do konačne predaje u posjed tužitelju poslovnog prostora u nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], isplaćuje tužitelju mjesečno iznos od 1.500,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a koje na svaki pojedini mjesečni iznos od 1.500,00 kuna teku počevši od 05. u mjesecu za svaki tekući mjesec do konačne isplate, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženoj da, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužitelju iznos od 621,60 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a koje na taj iznos teku od 14. ožujka 2014. g. do isplate.

III. Nalaže se tuženoj da, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe, naknadi tužitelju parnične troškove, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate.«

2. Dana 18. travnja 2019.g. zaprimljen je podnesak tužitelja u kojem je tužitelj istakao da je predmetni tužbeni zahtjev u toč.l. postavljen na period od mjeseca travnja 2011.g. pa sve do konačne predaje u posjed tužitelju prostora na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Budući da je dana 21. siječnja 2019.g. tužena putem svoje punomoćnice predala ključeve ulaznih vrata zgrade sagrađene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] i time izvršila predaju u suposjed zgrade i prostora unutar zgrade tužitelju, ovim putem se ističe kako je konačna predaja sporne nekretnine izvršena dana 21. siječnja 2019.g. Dana 22. siječnja 2019.g. tužitelj je ušao u navedeni prostor koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] te je fotografirao zatečeno stanje. S obzirom da su navedene fotografije nastale nakon zaključenja prethodnog postupka, a tužitelj ih nije bio u mogućnosti dostaviti do zaključenja prethodnog postupka iz razloga što je u posjed predmetnih nekretnina stupio tek u siječnju 2019.g., tužitelj predlaže da se predmetne fotografije pregledaju kao dokaz na okolnost da je tužena koristila ovaj prostor za svoju poslovnu djelatnost. Slijedom gore navedenog uređuje se tužbeni zahtjev u odnosu na toč. I koji sada glasi:

,,Nalaže se tuženoj GPB iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 141.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama a koje na svaki pojedini mjesečni iznos od 1.500,00 kn teku kako slijedi:

-za travanj 2011. g. od 05. travnja 2011.g.

-za svibanj 2011.g. od 05. svibnja 2011.g. -za lipanj 2011.g. od 05. lipnja 2011.g. pa do 30.lipnja 2011.g. po stopi od 14% godišnje, od 01.07.2011.g. do 31.07.2015.g. po stopi od 12% godišnje a od 01.08.2015.g. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

- za srpanj 2011.g. od 05. srpnja 2011.g.

-za kolovoz 2011.g. od 05. kolovoza 2011.g.

- za rujan 2011.g. od 05. rujna 2011.g.

-za listopad 2011.g. od 05. listopada 2011.g.

- za studeni 2011.g. od 05. studenog 2011.g.

- za prosinac 2011.g. od 05. prosinca 2011.g.

- za siječanj 2012.g. od 05. siječnja 2012.g.

- za veljaču 2012.g. od 05. veljače 2012.g.

- za ožujak 2012.g. od 05. ožujka 2012.g.

- za travanj 2012.g. od 05. travnja 2012.g.

- za svibanj 2012.g. od 05. svibnja 2012.g.

- za lipanj 2012.g. od 05. lipnja 2012.g.

- za srpanj 2012.g. od 05. srpnja 2012.g.

- za kolovoz 2012.g. od 05. kolovoza 2012.g.

- za rujan 2012.g. od 05. rujna 2012.g.

- za listopad 2012.g. od 05. listopada 2012.g.

- za studeni 2012.g. od 05. studenog 2012.g.

- za prosinac 2012.g. od 05. prosinca 2012.g.

- za siječanj 2013.g. od 05. siječnja 2013.g.

- za veljaču 2013.g. od 05. veljače 2013.g.

- za ožujak 2013.g. od 05. ožujka 2013.g.

- za travanj 2013.g. od 05. travnja 2013.g.

- za svibanj 2013.g. od 05. svibnja 2013.g.

- za lipanj 2013.g. od 05. lipnja 2013.g.

- za srpanj 2013.g. od 05. srpnja 2013.g.

- za kolovoz 2013.g. od 05. kolovoza 2013.g.

- za rujan 2013.g. od 05. rujna 2013.g.

- za listopad 2013.g. od 05. listopada 2013.g. - za studeni 2013.g. od 05. studenog 2013.g.

- za prosinac 2013.g. od 05. prosinca 2013.g.

- za siječanj 2014.g. od 05. siječnja 2014.g.

- za veljaču 2014.g. od 05. veljače 2014.g.

- za ožujak 2014.g. od 05. ožujka 2014.g.

- za travanj 2014.g. od 05. travnja 2014.g.

- za svibanj 2014.g. od 05. svibnja 2014.g.

- za lipanj 2014.g. od 05. lipnja 2014.g.

-za srpanj 2014.g. od 05. srpnja 2014.g.

-za kolovoz 2014.g. od 05. kolovoza 2014.g.

- za rujan 2014.g. od 05. rujna 2014.g.

-za listopad 2014.g. od 05. listopada 2014.g.

- za studeni 2014.g. od 05. studenog 2014.g.

- za prosinac 2014.g. od 05. prosinca 2014.g.

- za siječanj 2015.g. od 05. siječnja 2015.g.

- za veljaču 2015.g. od 05. veljače 2015.g.

-za ožujak 2015.g. od 05. ožujka 2015.g.

- za travanj 2015.g. od 05. travnja 2015.g.

- za svibanj 2015.g. od 05. svibnja 2015.g.

- za lipanj 2015.g. od 05. lipnja 2015.g.

-za srpanj 2015.g. od 05. srpnja 2015.g.

pa do 31.07.2015.g. po stopi od 12% godišnje a od 01.08.2015.g. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

- za kolovoz 2015.g. od 05. kolovoza 2015.g. pa do isplate;

- za rujan 2015.g. od 05. rujna 2015.g. pa do isplate;

- za listopad 2015.g. od 05. listopada 2015.g. pa do isplate;

- za studeni 2015.g. od 05. studenog 2015.g. pa do isplate;

- za prosinac 2015.g. od 05. prosinca 2015.g. pa do isplate;

- za siječanj 2016.g. od 05. siječnja 2016.g. pa do isplate;

- za veljaču 2016.g. od 05. veljače 2016.g. pa do isplate;

- za ožujak 2016.g. od 05. ožujka 2016.g. pa do isplate;

- za travanj 2016.g. od 05. travnja 2016.g. pa do isplate;

- za svibanj 2016.g. od 05. svibnja 2016.g. pa do isplate;

- za lipanj 2016.g. od 05. lipnja 2016.g. pa do isplate;

- za srpanj 2016.g. od 05. srpnja 2016.g. pa do isplate;

- za kolovoz 2016.g. od 05. kolovoza 2016.g. pa do isplate;

- za rujan 2016.g. od 05. rujna 2016.g. pa do isplate;

- za listopad 2016.g. od 05. listopada 2016.g. pa do isplate;

- za studeni 2016.g. od 05. studenog 2016.g. pa do isplate;

- za prosinac 2016.g. od 05. prosinca 2016.g. pa do isplate;

- za siječanj 2017.g. od 05. siječnja 2017.g. pa do isplate;

- za veljaču 2017.g. od 05. veljače 2017.g. pa do isplate;

- za ožujak 2017.g. od 05. ožujka 2017.g. pa do isplate;

- za travanj 2017.g. od 05. travnja 2017.g. pa do isplate;

- za svibanj 2017.g. od 05. svibnja 2017.g. pa do isplate;

- za lipanj 2017.g. od 05. lipnja 2017.g. pa do isplate;

- za srpanj 2017.g. od 05. srpnja 2017.g. pa do isplate;

- za kolovoz 2017.g. od 05. kolovoza 2017.g. pa do isplate;

- za rujan 2017.g. od 05. rujna 2017.g. pa do isplate;

- za listopad 2017.g. od 05. listopada 2017.g. pa do isplate;

- za studeni 2017.g. od 05. studenog 2017.g. pa do isplate;

- za prosinac 2017.g. od 05. prosinca 2017.g. pa do isplate;

- za siječanj 2018.g. od 05. siječnja 2018.g. pa do isplate;

- za veljaču 2018.g. od 05. veljače 2018.g. pa do isplate;

- za ožujak 2018.g. od 05. ožujka 2018.g. pa do isplate;

- za travanj 2018.g. od 05. travnja 2018.g. pa do isplate;

- za svibanj 2018.g. od 05. svibnja 2018.g. pa do isplate;

- za lipanj 2018.g. od 05. lipnja 2018.g. pa do isplate;

- za srpanj 2018.g. od 05. srpnja 2018.g. pa do isplate

- za kolovoz 2018.g. od 05. kolovoza 2018.g. pa do isplate;

- za rujan 2018.g. od 05. rujna 2018.g. pa do isplate,

- za listopad 2018.g. od 05. listopada 2018.g. pa do isplate;

- za studeni 2018.g. od 05. studenog 2018.g. pa do isplate;

- za prosinac 2018.g. od 05. prosinca 2018.g. pa do isplate;

- za siječanj 2019.g. od 05. siječnja 2019.g. pa do isplate

po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

U preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen.

3. Dana 30. prosinca 2014.g. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tužene, u kojem je tužena u bitnome istakla da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Tužitelj nije dostavio nijedan dokaz za svoje tvrdnje iz tužbe. Tužena je dalje navela da u točki 1. tužbenih navoda tužena želi pojasniti da se na čestici 6300/3 (kat. čest. [katastarska čestica]) Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] nalaze nusprostorije uz obiteljsku kuću, površine cca 100 m2, niže nivelirano od nivoa ulice, sastojeće od dva dijela: jednog površine 34m2, i drugog površine od 66m2 (prikazane u grafičkom prikazu sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka kao: Ai B.) Ove prostorije nisu u stambenoj, poslovnoj funkciji niti u funkciji garaža. Tužena ne osporava (su)vlasništvo tužitelja za 1⁄2 dijela. Nadalje, pod točkom 2. tužitelj kao dokaz prilaže Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju u kojem ističe odredbu članka I st. 2. Međutim, iz iste odredbe se ne može raspoznati da je tužitelj suvlasnik za 1/2 dijela cjeline nekretnine koja je označena kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koja je predmetna nekretnina tužbe (navedena pod točkom 1.tužbenih navoda), pa se ovaj Ugovor ne može uzeti kao dokaz. Glede točke 3. tužbenih navoda tužena želi pojasniti da u tužbi iz postupka Pst- 1422/11 tužitelj traži vraćanje u posjed nekretnine koja faktički ne postoji. Da su točni navodi tužitelja pod točkom 4. tužbe. Da se osporavaju navodi pod točkom 5. u kojima tužitelj tvrdi da tužena koristi 1/2 tužiteljevog dijela predmetne nekretnine na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za potrebe obavljanja djelatnosti svog obrta. Tužitelj pogrešno tvrdi da tužena koristi cijeli predmetni prostor, jer isti nije faktički podijeljen na način da tužitelj ima zasebnu cjelinu i/ili zaseban ulaz. Točno je naime da su tužitelj i prednik tužene postigli sporazum o diobi predmetnog prostora, ali prostor nikada nisu faktički podijelili kao što je navedeno u podnescima u parnici za predaju Pst- 1422/11. Pored navedenog u predmetnom prostoru se još uvijek nalaze tužiteljeve stvari, a tužitelj već više od godinu dana drži parkirano vozilo koje nije u voznom stanju točno ispred vrata predmetnog prostora. Tužena se nikad nije koristila predmetnim prostorom za obavljanje djelatnosti obrta . Naime, prema Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, kojeg je tužitelj naveo kao dokaz u točki 2. tužbenih navoda, prizemlje obiteljske zgrade površine 113m2, koje je tlocrtno smješteno u gabaritima obiteljske kuće, pripada ocu tužene pok. ĆP, dok je stan na trećem katu površine 121m2 pripao tužitelju. Temeljem ovog Ugovora, tužitelj od 2001. g koristi stan na trećem katu, a pok. ĆP odnosno njegovi nasljednici koriste prizemlje obiteljske zgrade. GPB zajedno sa ostalim nasljednicima pok. ĆP, koristi samo 1⁄2 predmetne nekretnine, a sve prema Rješenju o nasljeđivanju pok. ĆP. Tužena, kao ni ostali nasljednici pok. ĆP, ne osporavaju tužitelju suvlasništvo 1⁄2 predmetne nekretnine. Slijedom navedenog, ponovno se ističe da tužena za potrebe obrta [obrt] koristi prostor u prizemlju obiteljske kuće, koji se tlocrtno nalazi u njenim gabaritima, označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], navedenog pod 1 tužbenih navoda kao zgrada te iznajmljenim prostorom na adresi [adresa], u površini od 290m2, sve prema Ugovoru o zakupu s g. ŠP, počevši od 2009.godine pa do danas neprekidno. Obrt [obrt] ima od 2011. stalno zaposlena samo četiri djelatnika ne uključujući vlasnicu., od kojih je jedna na porodiljnom dopustu, bez dodatno zaposlenih sezonskih radnika. Obrt [obrt] se bavi proizvodnjom božićnih lampica što je u naravi sezonski posao. Obrt [obrt] je u posljednje tri godine ostvario dohodak niži od 50.000,00 kn. Iz svega gore navedenog lako se može zaključiti da obrt [obrt] posjeduje ukupnu uporabnu površinu od nešto više od 400m2, što je više nego dovoljno prostora za smještaj radnih jedinica četiri zaposlenika i skladištenje i to sve potrebno za obavljanje sezonskog posla malih razmjera. Kako tužena ne koristi 1/2 tužiteljevog dijela predmetne nekretnine na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za potrebe obavljanja djelatnosti svog obrta, a tužitelj u tužbenom zahtjevu nije naveo niti jedan dokaz da dokaže suprotno, to se tužbeni zahtjev ukazuje neosnovanim. Što se tiče troškova komunalne naknade i naknade za uređenje voda, tužena ističe da je to obveza (su)vlasnika, pa je tužitelj svakako u obvezi podmiriti 1⁄2 dijela iste, dok su drugu polovicu u obvezi naknaditi ostali suvlasnici, a to su prema rješenju o nasljeđivanju iza smrti VP: udova IP, ĆPB, GPB i KP. Ad 6) Opreza radi poriče se i visina zakupnine koju tužitelj potražuje. Stoga se predlaže da se tužbeni zahtjev odbije uz osudu tužitelja na naknadu parničnog troška tuženoj sve sa zakonskim zateznim kamatama u visini određenoj po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude.

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Izvatka iz zemljišne knjige od 19.02.2014.g., pregledom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između MP s jedne strane kao primatelja uzdržavanja i GP i ĆP sa druge strane kao davatelja uzdržavanja zaključenog dana 23. travnja 2001.g., pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok ĆP, pregledom rješenja upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo o d 05.12.2011.g., pregledom priloženih uplatnica uplatitelja BP, pregledom ugovora o zakupu poslovnog prostora, pregledom presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-487/14 od 02. ožujka 2015.g.,. pregledom Zapisnika u predmetu R1-350/06 od 11.02.2013.g. u predmetu R1-550/06, pregledom podatak o zakupnini i najamnini dostavljenih od porezne uprave područnog ureda Dalmacija od 20. travnja 2015.g., pregledom rješenja Županijskog suda u Splitu od 06. travnja 2017.g., pregledom Presude Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž- 2149/2018 od 15. studenoga 2018.g., pregledom pisanog vještva stalnog sudskog vještaka Jure Malenice u predmetu R1-550/06 od 12.05.2017.g., pregledom pisanog nalaza vještaka za geodeziju Marka Miševića u predmetu R1-550/06 od lipnja 2017.g., izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SP, OP, RP, PP, HP, AP, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanjem vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka, pregledom pisanog nalaza i mišljenja vještaka Tihomira Duvnjaka zaprimljenog kod ovog suda dana 19 .srpnja 2022.g.

5. Presudom ovog suda poslovni broj Pi-180/2014 od 23. ožujka 2023. djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, te je tuženoj naloženo da tužitelju isplati iznos od 11.155,11 €, dok je za više zatraženo preko tog iznosa tužbeni zahtjev odbijen. Nadalje, odbijen je zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zatražena isplata iznosa od 621,60 kuna, te je odbijen zahtjev parničnih stranaka za naknadom parničnog troška.

6. Rješavajući po žalbi tužene, Županijski sud u Puli-Pula svojim je rješenjem posl. broj Gž-958/2023-2 od 18. rujna 2023. ukinuo gore citiran presudu ovog suda i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

7. U nastavku postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su, uz već provedene dokaze u postupku Pi-180/2014, koji je prethodio ukidnom rješenju Županijskog suda u Puli-Pola, izvedeni dokazi pregledom cjelokupnog spisa P- 4463/2023, te spisa P-2840/17.

8. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP).

9.Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

10. Predmet spora jest zahtjev tužitelja GP naspram tužene GPB za isplatom naknade, koja prema tužitelju iznosi, 141.000,00 kn, na ime korištenja ½ dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], (kat. čest. zem [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja ½ dijela predstavlja u naravi poslovni prostor površine 50 m2.

11. Među strankama nije sporno:

- da je tijekom trajanja ovog postupka pravomoćno okončan postupak koji se vodio kod ovog suda pod posl. brojem P-2840/17 (ex:Pst/587/14).

- da je postupak P-2840/17 (ex:Pst/587/14) pokrenuo GP, tužitelj u ovom postupku, protiv ĆP, koji je tijekom tog postupka preminuo, te da su taj postupak, nakon smrti pok. ĆP preuzele njegove nasljednice, IP, ĆPB, GPB i KP

- da je pravomoćnom presudom u postupku P-2840/17, koja je donesena dana 25. svibnja 2018.g. naloženo nasljednicama pok. ĆP, u tom postupku tuženicima ad 1/ do ad4/ IP, ĆPB, GPB i KP, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužitelju GP u suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću, prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora u grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka označenih kao poslovni prostor A i prostor B1 + B2, slobodnu od osoba i stvari, te zajedno sa ključevima iste zgrade.

- da su nasljednice pok. ĆP, , IP, ĆPB, GPB i KP dana **.**.2019. dobrovoljno postupile po pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Splitu broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g., te da su putem svog punomćnika izvršile predaju punomoćniku tužitelja 2 ključa ulaznih vrata zgrade sagrađene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 18434 K. O. [katastarska općina],

12. Nakon donošenja pravomoćne presude posl. broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g. kojom je naloženo nasljednicama pok. ĆP, u tom postupku tuženicima ad 1/ do ad4/ IP, ĆPB, GPB i KP, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužitelju GP u suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću, prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora u grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka označenih kao poslovni prostor A i prostor B1 + B2, slobodnu od osoba i stvari, te zajedno sa ključevima iste zgrade, te nakon što su nasljednice pok. ĆP tužitelju predale ključeve spornog prostora u vlasništvu tužitelja, u ovom postupku, po ocjeni ovog suda, kao sporno ostalo je raspraviti:

- je li na strani nasljednica pok. ĆP postoji obveza plaćanja naknade tužitelju za korištenje tužiteljevog poslovnog prostora bez pravnog osnova,

- ako postoji obveza plaćanja naknade, jesu li sve nasljednice dužne platiti tu naknadu ili samo tužena,

- koliko iznosi ta naknada,

- je li posjed tužiteljevog poslovnog prostora od strane tužene i eventualno ostalih nasljednika bio pošten ili nepošten,

13. Člankom 164 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne Novine«, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. 81/15, te 94/17 – dalje: ZVSDP) propisano je: (1) Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno. (2) Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni.

(3) Nije koristan trošak onaj kojim je pošteni posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno.

(4) Za troškove koji nisu ni nužni ni korisni ne može ni pošteni posjednik zahtijevati naknadu, ali ako mu ona ne bude ponuđena, može prije nego što vrati stvar odvojiti i sebi uzeti ono što joj je tim troškovima dodao, ako se to može učiniti bez oštećenja same stvari.

(5) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je imao od stvari odbit će se od troškova koje posjednik osnovano traži.

(6) Troškovi, kao i vrijednost plodova, obračunavaju se prema cijenama kad ih se naknađuje.

(7) Pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.

13.1. Člankom 165. ZVDSP-a propisano je:

»(1) Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. (2) Vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.

(3) Nepošteni posjednik ima pravo na naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.

(4) Nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode.

(5) Ono što je posjednik dodao, učinivši troškove koji mu se ne naknađuju, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti, ali jedino ako to može učiniti bez oštećenja same stvari. (6) Od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.«

13.2. Člankom 18. st. 3 ZVDSP-a propisano je:

»Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.«

13.3. Člankom 8. ZVDSP-a propisano je:

» (1) Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava.

(2) Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem nečijega rada, a i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu.

(3) Plodovi nekoga prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, kao kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari - dobiveni dijelovi stvari.

(4) Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao što su to najamnine, zakupnine i kamate.

(5) Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati.

(6) Tko je dužan predati plodove neke stvari ili prava, ovlašten je zahtijevati naknadu troškova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada više od vrijednosti plodova koje je dužan predati.«

13.4. Odredbom čl. 1120 Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), propisano je: »Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.«

14. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige od 19.02.2014.g. sud je utvrdio da su na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] upisani kao vlasnici ĆP i GP, svako za po ½ dijela. Dalje je utvrđeno da su kao oznaka zemljišta upisani dvor, zgrada 414 m2, dvor 304 m2 i zgrada 110 m2.

15. Pregledom Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između ČP kao primatelja uzdržavanja s jedne strane i

GP i ĆP s druge strane kao davatelja uzdržavanja, sud je utvrdio:

- da su ugovorne strane suglasne o postojanju slijedećih utvrđenja:

- da je stambeni objekt anagrafske oznake [adresa]. u [adresa], izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica], te da se sastoji od:

a) poslovno gospodarskog objekta u prizemlju zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] prvo zk.tijelo ZU 13834 K. O. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 213,00 m2, a koji je po pravomoćnoj sudskoj presudi IIP 497/99 pripao GP,

- stana na I katu čest. zem. [katastarska čestica] zk., ZU 13834 K.O: Split u ukupnoj površini od 119,70 m2 koji je temeljem iste presude u vlasništvu GP,

- stana na II katu na čest. zem. [katastarska čestica]. zk. tijelo, ZU 13834 KO [katastarska općina] u ukupnoj površini od 119,70 m2 koji je temeljem naznačene presude u vlasništvu ĆP,

- stana u potkrovlju u ukupnoj površini od 121,00 m2 istih anagrafskih oznaka, - te okučnice označene kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 13834 KO [katastarska općina].

- da su ugovorne strane u rodbinskom odnosu na način da je primateljica uzdržavanja majka davateljima uzdržavanja,

- da je naprijed naznačeni objekt u idealnom suvlasništvu ugovornih stranaka,

- da slijedom naprijed naznačenog ugovorne strane zaključuju slijedeće:

- da MP iz [adresa]. (u daljnjem tekstu: primatelj uzdržavanja), daje u vlasništvo svom sinu BP iz [adresa]. (u daljnjem tekstu: davatelj uzdržavanja), za cijelo, stan u potkrovlju u ukupnoj površini od 121,00 m2 položenog u obiteljskoj zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] zk tijelo ZU 13834, KO [katastarska općina].

2. da je GP (davatelj uzdržavanja) vlasnik dijela prizemlja u obiteljskoj kući u površini od 50 m2, a koji prostor se nalazi na sjevernom dijelu prizemlje, te da je ĆP (davatelj uzdržavanja) južnog dijela istog prostora u površini od 50 m2, kao i da je vlasnik poslovno gospodarskog prostora u prizemlju obiteljske zgrade ( dio koji je tlocrtno smješten u kabaritima obiteljske kuće), ukupne površine od 113 m2, a sve izgrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] tijelo, ZU 13834, KO [katastarska općina]: prvo zk tijelo, ZU 13834 KO [katastarska općina],

- da se davatelji uzdržavanja obvezuju doživotno uzdržavati svoju majku kao primatelja uzdržavanja.

- da se u izvršenju svoje obveze iz točke I. ovog Ugovora, davatelji uzdržavanja obvezuju primatelju uzdržavanja osigurati:

a) osigurati mu svu potrebnu njegu, a u slučaju bolesti liječenje, te snositi troškove liječnika i lijekova, uključujući i bolničke troškove

b) u slučaju smrti pokopati ga o svojem trošku prema mjesnom običaju c) u potpunosti se brinuti za svoju majku (primatelja uzdržavanja) na način da će o njoj doživotno skrbiti, osiguravajući joj potpunu prehranu, potrebnu odjeću kao i liječničku brigu.

- da su ugovorne strane suglasne u utvrđenju da na nekretninama koje su predmet ovog ugovora, nema upisanih nikakvih prava trećih osoba, te da nekretnine nisu opterećene nikakvim teretima.

- da primatelj uzdržavanja ovlašćuje davatelje uzdržavanja da na temelju ovog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ishoduju u zemljišnim knjigama, bez njegovog daljnjeg sudjelovanja uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

16. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok ĆP donesenog od strane javnog bilježnika Vedrane Bilan sud je utvrdio da je rečenim rješenjem utvrđeno da njegovu ostavinsku masu sačinjavaju

A) 1/2 dijela č. zem. K.0. Split 6300/3 dvor, 304 m2, zgrada 110 m2, Z. U. [broj ZK uloška], na II katu na čest. zem. [katastarska čestica]. zk ukupne površine 119,70 m2, temeljem IIP-497/99, od น Splitu broj

B) izvanknjižno vlasništvo stana na II katu na čest. zem. [katastarska čestica]. zk tijelo, Z. U. [broj ZK uloška] , K.O. K. O. [katastarska općina], temeljem Presude zbog izostanka Općinskog suda u Splitu broj IIP- 497/99 14.07.2000. godine

C) izvanknjižno vlasništvo prizemlja zgrade anagrafske oznake Split, zem.6301/6 1. zk tijelo, [adresa], izgrađene na. čest. 13834 , K. O. [katastarska općina], površine 113,00 m2, za cijelo

D) 1/2 dijela nekretnina naslijeđenih temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrgorcu broj 0-100/95, od 07.03.1996. godine, iza smrti sada pok. JP pok. G, oca ostavitelja, koje su u Rješenju navedene kao nekretnine upisane u Z.U. 287, 385, 463, Z.U. 287, 385, 463, 465, 466, 469, 470, 471, 703, 3, 5, 8, 27, 43, 52, 150, 326 i 665, K.O. Zavojane

E/ kat.čest. D 13691 zv U Glavici, pašnjak 258 m2 i kat.čest. D 13693/1 zv u Glavici, pašnjak 142 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisane u posjedovnom listu broj 1479 za cijelo, F/ ½ dijela prava korištenja grobnice na mjesnom groblju u Zavojanima, G/ ½ dijela prava korištenja grobnice na groblju Lovrinac u Splitu,

- da se njegovim nasljednicima na temelju Zakona proglašavaju, a imovina im se uručuje temeljem Sporazuma nasljednika, na način da:

- supruga ostavitelja IP, rođena **.**.1950. godine, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dobiva:

- nekretnine navedene pod točkom A, B, C,D,F i G za ¼ dijela,

- pokretnine navedene pod točkom A i B za ½ dijela,

- kćerka ostavitelja ĆPB, rođena **.**.1972. godine, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dobiva:

-nekretnine navedene pod točkom A, B, C, D, F i G za ¼ dijela,

- nekretninu navedenu pod točkom E za 1/3 dijela,

- pokretninu navedenu pod točkom C u cijelosti

- kćerka ostavitelja GPB, rođena **.**.1973. godine, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dobiva:

-nekretnine navedene pod točkom A, B, C, D, F i G- za 1/4 dijela

-nekretninu navedenu pod točkom E za 1/3 dijela

- pokretnine navedene pod točkom D i E u cijelosti

- kćerka ostavitelja KP, rođena **.**.1980. godine, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dobiva:

- nekretnine navedene pod točkom A, B, C, D, F i G za ¼ dijela,

- nekretninu navedenu pod točkom E za 1/3 dijela

-pokretnine navedene pod točkom A i B za 1/2 dijela

17. Pregledom dopisa Porezne uprave od 14.04. 2015.g. sud je utvrdio:

- da se uvidom u uporedne podatke cijene najamnine za poslovne prostore u [adresa] i susjednim ulicama (Velebitska, Sućidar, Krležina) kreću u rasponu od 19 kn/m2, do 178 kn/m2,

- da za poslovni prostor (dio stana) u [adresa], u [adresa], površine 20 m2 ugovorena najamnina iznosi 1.000,00 kn (od 01.01.2015.g.),

- da za poslovni prostor u [adresa] površine 14 m2, ugovorena mjesečna najamnina iznosi 2.500,00 kn( od 01.02.12..g), te garažno mjesto na istoj adresi površine 13 m2 za 1.000,00 kn (od 2013.g.),

- skladišni prostor u [adresa] površine 35m2 ugovorena najamnina 1.118,00 kn (od 2009.g. pa nadalje)

- skladišni prostor u [adresa] površine 130 m2, ugovorena najamnina 2.500,00 kn (od 2007.g.) pa nadalje,

- poslovni prostor u Krležinoj ulici, površine 65m2, ugovorena najamnina 2.223,00 kn( 2003-2012.g.)

-poslovni prostor u Krležinoj ulici, površine 92 m2, ugovorena najamnina 3.700,00 kn( 2002.g-2012.g.)

-poslovni prostor u Velebitskoj ulici, površine 25 m2, ugovorena najamnina 1.104,00 kn( 2007.g.)

-poslovni prostor u Velebitskoj ulici, površine 40 m2, ugovorena najamnina 1.115,00 kn( 2011.g.)

-poslovni prostor u ulici Sućidar, površine 15 m2, ugovorena najamnina 1.130,00 kn( od 2007.g pa nadalje)

- poslovni prostor u ulici Sućidar, površine 74 m2, ugovorena mj.najamnina 4.000,00 kn ( od 01.01.2013.g.)

-poslovni prostor, Kukuljevićeva ulica, površine 25 m2,ugovorena mj.najamnina 3.750,00 kn od 01.12.2013.g.

-poslovni prostor, Kukuljevićeva ulica, površine 10 m2 ugovorena mj.najamnina 1.100,00 kn od 01.05.2011.g.do 01.12.2013.g.

-poslovni prostor u Velebitskoj ulici, površine 15 m2, ugovorena najamnina 2.000,00 kn (od 01.01.2012.g do 31.12.2014.g.)

-poslovni prostor u Velebitskoj ulici, površine 30 m2, ugovorena najamnina 4.500,00 kn( 2013.g.)

18. Pregledom Presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2149/2018-2 od 15. studenoga 2018.g., sud je utvrdio da je rečenom Presudom odbijena žalba tuženika ad 1/-ad4/ IP, ĆPB, GPB, i KP, nasljednica pok. ĆP, protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P- 2840/17 od 25. svibnja 2018.g., 18424, te da je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g., kojom je naloženo tuženicima ad 1/ do ad4/ da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužitelju u suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću, prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora u grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka označenih kao poslovni prostor A i prostor B1 + B2, slobodnu od osoba i stvari, te zajedno sa ključevima iste zgrade.

19. Pregledom potvrde odvjetnice Maje Smrke „U Splitu, 21. siječnja 2019.g.“ sud je utvrdio:

- da je rečenom potvrdom odvjetnica Maja Smrke potvrdila u ime tužitelja GP, da su tuženice IP, ĆPB, ĐP GPB i KP dobrovoljno pristupile po pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Splitu broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g., te da su izvršile predaju 2 ključa ulaznih vrata zgrade sagrađene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 18434 K. O. [katastarska općina], čime se predaja u suposjed zgrade i prostora unutar zgrade smatra u cijelosti izvršenom njenoj stranci tužitelju GP iz [adresa].

- da je ključeve preuzela od odvjetnice tuženica - MPB dana **.**.2019. u njenom odvjetničkom uredu,

20. Pregledom pisanog vještva vještaka građevinske struke Jure Malenice sačinjenog u postupku ovog suda R1-550/06 sud je utvrdio:

- da je vještvo sačinjeno u svrhu utvrđivanja postojećeg stanja na licu mjesta, sa fotografiranjem lica mjesta, te izmjera lica mjesta i prikaz pomoćnih objekata na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

- da nakon detaljnog pregleda lica mjesta i uzimanja potrebitih podataka, u daljnjem dijelu teksta donosi sljedeći nalaz i stručno mišljenje:

- da na licu mjesta u momentu očevida vještak za geodeziju Marko Mišević vrši identifikaciju predmetne nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], locirano u [adresa] u [adresa],

- da mu je od strane vještaka za geodeziju Marka Miševića dostavljena skica identifikacije izrađena u lipnju 2017.godine, a na kojoj skici je vidljivo da predmetna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja dvorišni prostor, te se na istoj jugoistočno od stambenog objekta nalaze pomoćni objekti,

- da se pomoćni objekt sastoji od dvije zasebne cjeline, svaka sa zasebnim ulazom iz dvorišnog prostora,

- da je jugoistočno uz stambeni objekt izveden pomoćni objekt koji se sastoji od predulaza, wc-a, spreme, te radionice, s tim što se u isti pristupa sa zapadne dvorišne strane metalnom ostakljenom višekrilnom stijenkom i to u prostor radionice, dok je još moguć pristup sa sjeverne dvorišne strane jednokrilnim metalnim ostakljenim vratima u prostor predulaza,

- da je pomoćni objekt izveden od zidova debljine 25cm, sa izvedenim ab stupovima i gredama i ravnom ab pločom iznad,

- da su zidovi i plafoni bojani, dok su u wc-u dijelom postavljene zidne keramičke pločice, s tim što su u wc-u ugrađeni wc školjka sa vodokotlićem, umivaonik i pisoar,

- da je svijetla visina od poda do plafona 2,95m.

- da je zapadno uz prethodno opisani pomoćni objekt izvedena sprema sa zasebnim ulazom iz dvorišnog prostora, te se ista sastoji od jedne prostorije sa izvedenim betonskim podom, te ožbukanim zidovima, dok je plafon betonski neobrađeni,

- da je na sjevernom zidu spreme izvedena višekrilna metalna ostakljena stijenka, dok je na zapadnom zidu izveden prozor,

- da su zidovi spreme izvedeni debljine 25cm, sa izvedenom ab ravnom pločom iznad., da su zapadno uz spremu izvedene vanjske betonske stepenice.

- da je svjetla visina od poda do plafona spreme također 2,95m,

- da na osnovu izvršene izmjere na licu mjesta u daljnjem dijelu teksta daje obračun površina predmetnog pomoćnog objekta i to predulaz 6,20 m2, WC 1,80 m2, sprema 1,80 m2, radionica 66,77 m2, sprema 28,76 m2, sveukupno 105,33 m2.

21. Pregledom pisanog vještva vještaka za geodeziju Marka Miševića „lipanj 2017.g.“ sačinjenog u postupku ovog suda R1-550/06 sud je utvrdio:

- da se identificira predmetni prostor i to z. k. č. zem [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište objekta anagrafske oznake [adresa], stvarne površine P=443m2, sve obojeno žutom bojom i detaljno prikazano na skici identifikacije u prilogu.

22. Očevidom na licu mjesta održanom dana 03. lipnja 2022.g. utvrđeno je:

- da je predmet očevida nekretnina katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] odnosno sudske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- - da se po podacima katastra predmetna nekretnina vodi kulture zgrada površine 110m2 i dvor površine 304m2, što ukupno iznosi 414m2, a upisana posjednika Grad Split,

- da su u zemljišniku upisani ĆP, GP po za ½ dijela, u naravi predmetna nekretnina odgovara upisu u katastru,

- da su granice iste jasno vidljive i definirane na terenu te oblik odgovara obliku na katastarskim mapama za k. o. [katastarska općina],

- da je sam predmet spora već identificirana zgrada bruto površine 110m2.

23. Pregledom pisanog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka, sud je utvrdio:

- da je terenskim izvidom, mjerenjem na licu mjesta, te uvidom u katastarske i zemljišnoknjižne podatke za predmetnu česticu utvrđeno:

- da je predmet tužbe radi isplate dio nekretnine k.o. oznake k. č. [katastarska čestica] (zk.č.z. 6300/3) k. o. [katastarska općina],

- da se po podacima područnog ureda za katastar u Splitu k. č. [katastarska čestica] (zk.č.z. 6300/3) k. o. [katastarska općina] vodi kao kultura dvor povr. 304 m2 i kultura zgrada – predmet spora, površine 110m2, a upisana posjednika GRAD SPLIT,

- da u naravi sporni dio k. č. [katastarska čestica] (zk.č.z. 6300/3) kultura zgrada 110 m2 – u grafičkom prikazu označeno slovima A i B, predstavlja samostojeću prizemnu zgradu sa dva samostalna prostora sa odvojenim ulazima, a dijelom naslonjena na kuću kat. oznake 3998/6 (zk.č.z.6301/6) k. o. [katastarska općina],

24. Pregledom spisa ovog suda P-2840/17 sud je utvrdio:

- da je GP, kao tužitelj, podnio tužbu protiv tuženika ĆP, kao tuženika, radi predaje u posjed nekretninu označenu kao dio prizemlja u obiteljskoj kući u površini od 50 m2, a koji se prostor nalazi u sjevernom dijelu prizemlja, sve položeno u obiteljskoj zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] prvo zk. tijelo ZU 13834 KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa].

- da je ĆP preminuo dana **.**.2012., te da su njegovim nasljednicima proglašene supruga ostavitelja IP, kćeri ĆPB, GPB te KP.

- da su rješenjem ovog suda posl. broj Pst-1422/11 od 16. prosinca 2013. nasljednice pozvane na preuzimanje postupka,

- da je rješenjem ovog suda posl. broj Pst-1422/11 od 10. travnja 2014. nastavljen predmetni postupak, te da su nasljednici pok. ĆP označeni kao tuženici,

- da je rješenje ovog suda posl. broj Pst-1422/11 od 10. travnja 2014. kojim je nastavljen postupak postalo pravomoćno dana 21.05.2014.

- da je pravomoćnom presudom ovog suda posl. broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018. naloženo tuženicima pod 1 - pod 4 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju tužitelju u suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u Zk. Ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora u grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka označenih kao poslovni prostor A i prostor B1 + B2, slobodnu od osoba i stvari, te zajedno s ključevima iste zgrade."

25. Iz iskaza tužitelja GP iznesenog na ročištu od 28. svibnja 2019.g., proizlazi:

- da je njihova obiteljska kuća napravljena 1974.g. ili 1975.g. gdje su je koristili na način da su u podrumu radionice i garaže, da je prvi kat dobio on na korištenje, drugi kat njegov pokojni brat ĆP, kao stariji brat, a treću etažu koristili su roditelji,

- da je 1986.g. njegov brat stupio u kooperativne odnose s kombinatom Jugoplastika na način da je proizvodio plastične vrećice uz pomoć 6 zaposlenika u dvije smjene,

- da su izgubili prostor za radionice i garaže 1989.g. zbog čega je započeta izgradnja aneksa neto površine 100 kvadrata, bruto površine 110 kvadrata, da dolazi do raspada Jugoplastike i prestanka proizvodnje plastičnih vrećica, a time da njegov brat gubi radno mjesto,

- da je u međuvremenu on osnovao s tri poznanika privatnu firmu tako da su u tu firmu primili i njegovog brata, budući da je bio nezaposlen, s ciljem da radi projekt aparata za varenje "Kem", koji projekt nije zaživio, a tom projektu su prilagodili i prostore, tako da je došlo do diobe tog prostora od 100 kvadrata s jednim pregradnim zidom i takvo stanje je još uvijek,

- da u tom razdoblju osniva svoju samostalnu firmu koja se bavi proizvodnjom sobnih vrata i tada zapošljava i svoga brata,

- da u tom periodu gospodin IPB skupa sa njim i svećenikom don ŽP pokreću feštu sv. Duje i kroz nju za grad rade razne druge popratne manifestacije, tako da u jesen 1994.g. dobivaju nalog da naprave idejno rješenje za dekoraciju grada Splita za Božić i Novu Godinu, te da od tada dekoriraju grad Split i šire,

- da je 2001. došlo do promjene zakona tako da se moglo nacionalizirati građevinsko zemljište,

- da u dogovoru sa bratom i majkom, jer da je otac umro, rade obojica s majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a kojim ugovorom njemu pripadaju dvije etaže i to prva etaža koju je već koristio i dvorna etaža od roditelja a bratu pripada njegova etaža i podrumski dio radionice, dok izgrađen aneks dijele po pola, pa njemu pripada sjeverna strana a bratu južna,

- da s osnova tog ugovora daje zahtjev za uknjižbu na zemljišnik i rade elaborat etažiranja,

- da kako je njegov brat postao vlasnik druge etaže i prizemlja, odnosno podruma sklapa s njim ugovor o najmu podrumskog dijela i dijela radionice i to traje do kraja 2003.g. kada seli u novi prostor, a on izražava želju da ostane u tom prostoru, te da mu on daje prostor na besplatno korištenje na dvije godine, da se nakon dvije godine vratio sa željom da mu vrati njegov posjed prostora, ali da je brat rekao da mu još treba, da ga je u više navrata zamolio da to mirno riješe i da mu preda njegov posjed prostora, ali on ga nije predao, zbog čega je bio prisiljen pokrenuti sudske postupke pa i ovaj predmetni,

- da je nakon bratovog umirovljenja obrt " [obrt]" preuzela njegova kći FP, ali ni s njom nije mogao napraviti sporazum o mirnom rješenju, da tužena obavlja djelatnost od 2008.g.

- da je 2003.g. u tom prostoru bio zadržao stvari za svoje potrebe i to u prostoru od 34 kvadrata i onda je u jednom trenutku, smatrajući da se može napraviti dogovorena podjela ispraznio taj prostor tako da može prebacivati svoje stvari, napraviti pregradni zid i njemu ustupiti njegov dio prostora, međutim, to se nije dogodilo, već su oni počeli koristiti oba prostora sve do ove godine, do predaje ključeva, sudskim putem.

- da je tužena obavljala djelatnost samo u ovom objektu a kasnije je saznao da imaju unajmljeni prostor na [adresa],

- da je tužena nastavila djelatnost nakon svoga oca, da stanuje kat poviše pa svaki unos materijala, opreme, dopreme robe, pa da su tako nastale predmetne snimke.

- da sa tuženom nije uspio postići dogovor za naknadu najamnine, da su oni to stalno odbijali.

- da je u siječnju 2019.g., kada je ušao u posjed zatekao u toj prostoriji veliki dio alata za obavljanje djelatnosti izrade, svjetlosnih dekorativnih elemenata, a i dan danas da se unutra nalaze savijače za savijanje lama, cijevi, dio ručnog alata, dio materijala koji je još uvijek u tom prostoru kojeg sada koriste zajedno,

- da na kutijama postoje trake s logom " Ć" i to na više kutija, onda gornji dio radne odjeće s logom " Ć",

- da su u taj prostor osim tužene dolazile i treće osobe, da su dolazili njihovi radnici, poslovni partneri, poznanici, da su to ljudi koje zna godinama, da se i dan danas tamo nalazi poslovna profesionalna perilica za pranje robe, što nema veze s njihovom djelatnošću.

- da misli da je njegov prostor i za koji traži najamninu i koji ga je pripao po ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, sjeverni dio za koji u ugovoru piše da bi njemu trebao pripasti,

- da imaju dva prostora jedan od 34 kvadrata, a drugi od 66 kvadrata i u tom većem dijelu je wc.

- da se radi o prostoru neto površine 100 kvadrata, a bruto površine 110 kvadrata, da je on njima ostavio ključ da se napravi zajednički pregradni zid, a da je obveza gradnje zida bila zajednička,

- da to nisu izrealizirali jer je tužena odbijala da se to napravi,

- da je predan zahtjev za uknjižbu ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u zemljišnik, da nije dobio nikakvo rješenje od zemljišnika, da je etažiranje napravljeno, a da nije provedeno jer da nisu htjeli dati suglasnost za etažiranje,

- da je pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice,

- da je tokarski stroj postojao od ranije jer je on zajedničko vlasništvo, radni stol je njegov, njega je ostavio bratu, a druge alate su oni pribavili i to je njihovo, da ne zna jesu li ti alati u inventaru njihovog obrta,

- da je isplatu najamnine tražio samo od FP, a predaju u suposjed od svih suvlasnika, iz razloga jer prostor koristi FP,

- da predaju nije tražio samo od FP zato što ona to zajednički koristi s majkom i sestrama.

- da ostale suvlasnice nisu koristile prostor, koliko on zna već samo firma " [obrt]", da postoji obrt " [obrt]" i firma " [obrt]", a FP je vlasnica obrta " [obrt]".

- da nije mogao ulaziti u prostore dok ih je FP koristila jer nije imao ključeve, da je samo dva puta ušao u prostor u prisustvu sudskog vještaka,

- da nije nikada htio ulaziti u prostor gdje su njihovi djelatnici, da mu nikada nije palo na pamet da ulazi u prostor gdje su njihovi djelatnici.

26. Iz iskaza tužene GPB iznesenog na ročištu od 28. svibnja 2019.g., proizlazi:

- da nije nikada koristila ove prostore za potrebe djelatnosti svoga obrta, da sve što je koristila, da je koristila u omjeru svojih suvlasničkih prava,

- da su njih četiri naslijedile oca kada je umro i to majka i njih tri sestre,

- da je otac bio strojarski tehničar i imao je tu svoju radionicu, 2008.g. otac je umirovljen i prebacio je obrt na nju, a već tada su postojale 4 tužbe tužitelja prema ocu, da su odlučili tu ne raditi i unajmiti prostor od 300 kvadrata na [adresa], da je to bilo 2009.g. - da u predmetnom prostoru nema stvari od obrta, sve što je bilo u vlasništvu obrta prebačeno je u novi prostor ili u prizemlje kuće koje je njihovo vlasništvo, sve što se nalazi u predmetnom prostoru bilo je od ranije,

- da su bila 3 ključa, a ostao je samo jedan ključ u vratima, što znači da je tužitelj imao ključ od prostora i mogao je dolje ulaziti jer brava nije mijenjana, da osim toga nisu sprječavali da koristi te prostore,

- da je tužitelj tek nakon 10 godina tražio suposjed te jedne prostorije za koju smatra da je njegova, a prije toga je tražio posjed, da je traženje posjeda bilo 2006.g., a kada je vidio da ne može dobiti tu parnicu onda je prebacio na traženje suposjeda,

- da su te prostorije na okućnici napravljene da bi se njihova terasa koristila kao parking, a ne da bi se dobio dodatni prostor. Etažiranje nije provedeno iz razloga što je tužitelj krivo stavio kvadrate, a ne zbog razloga koje je on naveo u svom iskazu, da on njima nikada nije kao suvlasnicima dolazio s nekakvim zahtjevima da to iznajmljujemo nekom drugom, jer se to nije moglo ni iznajmljivati. To je podrumski dio, nema izolacije, prokišnjava, te da su iz tih razloga 2009.g. otišli od tu,

- da tužitelj koristi činjenicu da oni rade u prizemlju da bi putem suda ostvario korist koju nikako drugačije ne bi mogao, a da usput želi naštetiti njenom obrtu jer da imaju isto tržište, iste kupce i to je direktna konkurentna šteta, da je vrlo lukavo to osmislio. - da je sjedište obrta [adresa], u prizemlju obiteljske kuće,

- da čest. zem. [katastarska čestica] nije upisana na njezino ime, da se na toj čestici nalazi obiteljska kuća i da su svi oni suvlasnici, da ne zna je li upisana i na ime tužitelja i njih predmetna kuća u zemljišniku,

- da ne zna je li kuća ima uporabnu dozvolu, da su taj prostor naslijedile od oca, a da ga nitko ne koristi, da se u tom prostoru nalaze razne stvari, da je to ostava kuće koju koriste svi stanari, da se na prvom katu tužitelj, na trećem katu tužiteljeva kći, a na drugom katu njena majka,

- da sve što je vezano uz kuću, pa i računu za predmetni prostor od 110 kvadrata, da dolazi na njenu majku, da te račune plaća njena majka ili sestra, a nekada i ona,

- da su u njezinom obrtu zaposleni ona i još jedan čovjek, da se još nalaze u iznajmljenom prostoru,

- da je otac obavljao posao svjetlosne dekoracije od 90-ih godina pa sve do umirovljenja 2008.g.,

- u odnosu na strojeve i alate koji se nalaze u prostoru od 110 kvadrata, tužena je navela da je otac umro, a da su ga one naslijedile, a nalaze se i razne zajedničke stvari, kao na primjer tokarski stroj,

- da je radionica bila u prizemlju kuće od 2008. do 2009., a da je to bilo prijelazno razdoblje kada su selili radionicu.

- u odnosu na pristup do ulaznih vrata te zgrade s prostorima od 34 i 66 kvadrata, da svaki prostor ima svoja vrata i još jedna vrata kroz koja se može ući iza kuće, u biti to su prilazni putevi za ući u kuću, da je prilazni put do tih vrata za ući u kuću, da nema posebnog odvojenog puta da bi se pristupilo tim prostorijama, da se terasa nalazi na nivou ceste, da bi se prišlo tim prostorima, da se mora ići koso, odnosno nizbrdo, da nije prikladno da se tu s autom ulazi, da je dosta strmo,

- da se u tim prostorima nije ništa mijenjalo ili ulagalo otkad je napravljeno 1991. ili 1992., da nije ništa ulagano niti rađeno u tom prostoru, da zgrada s tim prostorima nema lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu, već je napravljeno nelegalno, da to nema funkciju posebnog prostora,

- da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije proveden u zemljišne knjige, da imaju odluke ZK odjela kojim se odbija provođenje uknjižbe prema tom ugovoru jer je taj ugovor neprovediv, da se iz tog ugovora ne vidi što koga pripada, da nije definirano,

- na upit je li se u tom prostoru, a što je tužitelj u iskazu naveo, nalaze kutije s logom obrta " [obrt]", crvena jaketa s logom " [obrt]" , tužena je odgovorila da je otac tu radio i koristio te trake, da ja ta jaketa stara jaketa, da ima sigurno 20 godina, jer da se sad koriste druge jakete, da takve stvari svi imaju u svojim kućnim ostavama,

- da ne zna na što pun. tužitelja misli kada pita čije su svjetlosne dekoracije,

27. Iz iskaza svjedoka SP iznesenog na ročištu od 06. listopada 2020.g. proizlazi:

- da živi u susjedstvu predmetne nekretnine od kada zna za sebe te da je dolazio u navedene prostor za života barba M odnosno ĆP a koji je otac ovdje tužene, da je isti u navedenim prostorijama radio odnosno imao radionu te bi znao dolaziti kod njega da mu nešto probuši i sl,

- da je još za života ĆP isti prestao koristiti ovu radionu za potrebe obrta te da je sa proizvodnjom prešao na [adresa], a što zna po pričanju,

- da je ovdje nazočna tužena njegova kćerka i ista se nije bavila proizvodnjom te ovaj prostoj nije koristila za potrebe obrta nakon smrti ĆP, a što mu je poznato kao susjedu,

- da mu nisu poznati nikakvi vlasnički odnosi vezano za predmet spora kao niti njihovih međusobni dogovori o korištenju ovog prostora,

-da sa nikim od navedenih tužiteljem niti tuženom nije niti u zavadi niti u prijateljskim odnosima, da je bio u prijateljskim odnosima s ocem tužene te da je dobar sa sinom od tužitelja.

- da može opisati navedenu radionu jer da je u nju često dolazio i više puta tjedno, a po nekada ne bi dolazio i po mjesec dana, zavisno o poslovima koje sam imao, da je u istu za života barba ĆP dolazio jer da se od istoga moglo svašta naučiti te da mu je bio zanimljiv,

- da je ista radiona takva da se u nju ulazi sa zapada te da se radi o jednoj velikoj prostoriji koja je jednim dijelom podrumska odnosno krov iste je u razini s cestom pa se na krovu iste parkiraju vozila,

- da se u nalazi jedan veliki tokarski stol, stalaža s alatom te da su bila i vrata koja su vodila na drugu stranu, a radilo se o izlazu na sjever,

- da je dolazio u navedenu garažu nakon smrti ĆP te da bi tada ključeve tražio od njegove supruge, a kada bi god imao nešto popraviti, da je popravljao svoju frezu, frižider, veš mašinu odnosno za obiteljske potrebe kada bi trebalo njemu ili nekom od njegovih nešto popraviti, da bi donio tu i popravio, da je imao svoj alat, a koristio je i alat iz garaže kao što su velika pila, aparat za zavarivanje, veliki brus,

- da je zadnji put u navedenoj garaži bio pije godinu dana, ne može točno odrediti kada, a tada je također ključ tražio od supruge pok ĆP, da je u istu garažu prestao dolaziti jer zadnjih godinu dana radi van Hrvatske,

- da može kazati da nikad nije radio niti za tuženu niti za njezina oca dok je s tužiteljem poslovno surađivao tj. radio je za firmu koja je surađivala s tužiteljem,

- da se tužena bavi svjetlosnim dekoracijama, izradom novogodišnjih ukrasa, naziv obrta mu je poznat jer se isti naziv nalazi na parkingu poviše navedene garaže,

- da u istom prostoru radione nikada nije zatekao tužitelja.

- da može kazati da osim ovog prostora kojeg je opisao, a koji je naslonjen uz kuću u istoj je razini uz cestu ali ukopan uz cestu se nalazi još jedan manji prostor s južne strane kuće, a do kojeg manjeg prostora se dolazi s prednje strane kuće jednom strmom nizbrdicom,

- da isti prostor nikada nije priveden svrsi a u njega je znao ulaziti i ostavljati stare frižidere i druge stvari koje je popravljao,

- da je u ovaj prostor ulazio sa navedene južne strane, te ključ za ovaj manji prostor se nalazi na snopu ključeva za veći prostor, a koji bi uzimao od supruge pok ĆP, IP,

- da može kazati da je ovaj manji prostor služio kao šupa barba ĆP u kojem je držao stari namještaj, a inače je prostor zapušten i u paučini, dok je veći prostor radione prokišnjavao,

- da je u oba prostora bila razvučena struja, veći prostor je bio uredan a u manjem samo jedan kabel,

- da može kazati da nije upoznat je li u navedenom prostoru bilo zajedničkih stvari EP i ĆP

- da može kazati da je prije jedno 10 godina ispred ulaza u sva tri prostora tj. prostor obiteljske kuće, malu prostoriju koju je opisao te ulaz u radionu da je bio onemogućen parkiranim bijelim CP a bez reg. oznaka, a u trajanju od godinu dana, a što je kazao prije 10 godina,

- da se o točnom vremenu ne bi mogao izjasniti, da za ovo vozilo zna i sjeća se iz razloga što zbog istog nije bio moguć ulaz u radionu, po priči tužene radilo se o vozilu tužitelja, dok on nema saznanja.

- da se ne može sjetiti je li otac tužene bio živ u vrijeme kada je ovo vozilo bilo parkirano na ulazima.

28. Iz iskaza svjedoka OP iznesenog na ročištu od 06. listopada 2020.g., proizlazi:

- da je on suprug tužene te da mu je poznato da je njegov pok punac ĆP bio vlasnikom prizemlja kuće kao i polu podrumskog dijela iste te suvlasnikom polupodrumskog dijela, a u sklopu koje su prostorije koje se nalazi uz kuću van iste,

- da je njegov punac koristio ove prostorije za potrebe obrta a koji je i registriran na ovoj adresi [adresa], te da je isti za potrebe obrta koristio sve polupodrumske prostorije, a što po njemu nije sporno jer je bio registriran na navedenoj adresi,

- da smatra da su problemi između tužitelja i njegovog pok punca su proizišli jer da su se bavili istom djelatnosti, te tako bili konkurencija jedan drugome,

- da je nakon smrti njegovog punca tj. nakon umirovljenja istog obrt prešao na njegovu suprugu te da je pogon obrta u smislu proizvodnje izmješten na drugu adresu 2009., a do kada se ne koriste ove polupodrumske prostorije,

- da se navedene prostorije koje su polupodrumske, te se nalaze uz kuću više ne koriste na niti jedan način za potrebe obrta a tako je od 2009.g.,

- da je njegov punac preminuo 2012. te da je većinu dana provodio u navedenim prostorijama uz kuću koje je koristio kao radionu, te da je u istom vršio sitne popravke a i družio se s ljudima,

- da u odnosu na stanje objekta može kazati da se radilo o lošem stanju koje prokišnjava, a krov služi kao parking.

- da može kazati da je njegov punac koristio oba prostora uz kuću, već kao radionu, a manji kao odlagalište za neke stvari,

- da što se tiče manjeg prostora, kako je njegov punac bio druželjubiv i drugi bi znali odlagati svoje stvari, a i zajednički rođak njegovog punca i rođak je imao ključ za odlaganje stvari, dok tužitelja nije vidio da odlaže svoje stvari u ovaj manji prostor, a niti ga je vidio da on tu dolazi,

- da je on od 2003. radio zajedno sa puncem na njegov poziv, te da se nastavio baviti s istom djelatnošću te je vlasnik tvrtke "Zima svjetlosne dekoracije" dok njegova supruga vodi obrt, a koji je naslijedila od oca istog naziva,

- da može kazati da je imao pristup navedenim prostorijama te da su ključevi istih imali njegov punac i tužitelj, a ukupno su postojala tri ključa od istih,

- da je rođak TP od tužitelja i pok punca imao ključ ovih prostorija u trajanju od 2-3 godine, a u kojem vremenskom periodu ne zna, ali u svakom slučaju za života punca,

- da tužitelj ima ključ zna po kazivanju punca,

- nakon uvida u fotografije na listu spisa od 62-67 svjedok je iskazao slijedeće:

- na fotografijama na listu 62 (fotografija 1. i 2.) vidi se ulaz u obiteljsku kuću i to podrumski dio poviše kojeg je natpisa Ć, a na kojoj adresi je i registriran obrt, radi se o ulazu na fotografiji gdje su okviri crno bijele boje dok na fotografijama s okvirom prozora crveno bijelom se vide prozori od tzv. Radione naslonjene uz obiteljsku kuću.

- na fotografiji broj 3 prikazan je kombi vozilo od obrta, dok na fotografiji broj 5. je prikazano vozilo od tužitelja kojim je zapriječio ulaz u radionu odnosno veći dio dodatnih prostorija,

- na fotografiji broj 4 nalazi se materijal za potrebe obrta naslonjen ispred ulaza u podrum kuće i radione,

- na str 63, slici broj 7. ne zna što se nalazi ispred vrata radione, da je moguće nešto pripremljeno za servis,

- na slici 10 i 11 nalazi se dvorište u kojem je materijal za potrebe obrta a koje dvorište se koristilo zajedno s radionom za potrebe istog obrta i odlaganja,

- na str. 65 nalazi se radiona, unutrašnjost iste, ulaz u istu,

- na fotografijama na str.64 (15 i 16) vide se vrata za izlaz u navedeno dvorište ali koje je samo bilo zalijepljeno selotejpom na kojem je logo obrta iz razloga što je staklo puklo,

- da se na str. 65. (slika 21. i 22) nalazi manja prostorija polu podrumskog dijela a u kojem se nalaze kutije koje ne zna.

- da prikaz manjeg dijela odnosno manje prostorije u podrumu nalaze se na fotografijama 29. 30 i 31.

- da može kazati da se ne bi mogao izjasniti na koje vremensko razdoblje se odnose prikazane fotografije, da je on imao pristup u predmetne prostorije i za života njegovog punca i poslije, dolazio je i privatno, a i kao suradnik u poslu s puncem,

- da po priči punca pretpostavlja da isti tužitelju nije priječio pristup ovim prostorijama,

- da je on viđao tužitelja i njegovu obitelj da 2006. ili 2008. ulaze u manji prostor uz kuću,

- da se u navedenom prostoru izrađuju dekoracije od 90-tih godina od kada je ušao u obitelj, odnosno od kada je upoznao istu te da zadnje dvije godine zdravstveno stanje punca nije bilo top,

- da ključ od spornih prostorija cijelo vrijeme i nakon smrti punca stoji u prizemlju kuće i može ga uzeti tko hoće,

- da pristup prizemlju ima svjedok SP dok pristup ima cijela obitelj. 29. Iz iskaza svjedoka RP iznesenog na ročištu od 23. veljače 2020.g., proizlazi:

- da je on bio zaposlenik firme, vlasnik je bio GP, ovdje nazočni tužitelj, to da je bilo u razdoblju sve dok se nije preselio u novi prostor, a da je prije nego što se preselio u novi prostor, tužitelj je radio u prostoru na adresi [adresa], da se ta firma zvala ST Arc, da se taj prostor nalazi u [adresa],

- da je povremeno dolazio u taj prostor u [adresa], sve dok tužitelj nije preselio svoju tvrtku na drugu lokaciju,

- da je on radio na montaži grijanja, solarnih panela, vodoinstalacije, tako da nije radio u ovom prostoru [adresa], već je uglavnom radio na terenu,

- da je u predmetnom prostoru radio pripreme za rad pa bi nakon toga išao na teren,

- da je taj prostor bio zajednički prostor njih braće GP i ĆP,

- da misli da prostor u to vrijeme još nije bio podijeljen a da se podijelio nakon smrti roditelja, da je ovaj dio prostora gdje su bile kancelarije pripao nakon smrti roditelja ĆP, a ovaj drugi gdje su bili strojevi da je pripao tj. bio je valjda zajednički prostor, to je ono što je njemu poznato,

- da li je stvarno stanje bilo tako ne može sa sigurnošću reći, da se tako u to vrijeme govorilo,

- da se njih dva brata nisu podijelila koliko je njemu poznato, već kada je EP otišao u novi prostor da je ĆP nastavio koristiti i taj drugi dio prostora kojeg je koristio EP, tužitelj,

- da mu nije poznato da li je ĆP nastavio koristiti i Marinkov prostor temeljem dogovora ili dogovor nije postojao,

- da nakon što je EP napustio ovaj prostor, EP se više nije vraćao u ovaj prostor.

- da međutim, i nakon što je EP napustio prostor, da je on i nakon tog razdoblja ponekad navraćao u taj prostor iz razloga nekih popravaka, intervencija u kupatilu i slično, te da je tada vidio da se u prostoru i dalje radi, da je ĆP nastavio raditi u tom prostoru, također pripreme koje su i prije rađene,

- da bi ponekad popričao sa ĆP jer da su bili prijatelji, koji mu nije nešto govorio posebno o vlasništvu tog prostora međutim, govorio bi da je morao krenuti ispočetka sa firmom,

- da se ne sjeća točno koliko je tu dolazio nakon što je EP odselio, ali par godina je proteklo, da je zadnji put bio tu poslije Zdravkove smrti jer je imao jednu intervenciju u kupatilu iz kojeg je curila voda u ovaj prostor, a koje je kupatilo bilo vlasništvo Marinka tužitelja,

- da se nakon Zdravkove smrti u predmetnom prostoru još radilo neko vrijeme, pretpostavlja da je ovdje nazočna tužena radila a to pretpostavlja jer se radilo o obiteljskoj firmi,

- da je zatekao u predmetnom prostoru u trenutku kada je došao nakon smrti pok. ĆP materijala koji je uskladišten ispred kuće, ljude koji su radili u radioni, i da bi to bilo to,

- da je u radioni bila sva oprema kao i prije Zdravkove smrti, i da su ljudi normalno radili,

- na upit je li informiran gdje se nalazi prostor koji je predmet ovog spora, svjedok je naveo da je prostor bio radiona i kancelarija na adresi [adresa],

- da nije imao razloga ulaziti u prostor radione kada je došao na intervenciju radi popravka vode koja je curila iz kupatila, međutim da se iz prostora gdje je on došao obaviti intervenciju vidi prostor radione i da se vide samo neka vrata koja su bila otvorena,

- da je u vremenu o kojem je svjedok svjedočio on u tom vremenu bio zaposlen u tvrtki u kojoj je vlasnik bio tužitelj,

- da je glavna djelatnost tvrtke u vremenu kada je svjedok radio za tužitelja bila proizvodnja solarnih bojlera i kolektora, a da je glavna djelatnost bila svjetlosne dekoracije,

- da je obrt kojeg je vlasnik bio pok. ĆP radio svjetlosne dekoracije, da je to bila osnovna djelatnost.

30. Iz iskaza svjedoka PP iznesenog na ročištu od 11. ožujka 2022.g. proizlazi:

- da je on sin od strica stranka tako da su mu poznate okolnosti vezane uz predmetni slučaj,

- da može istaći da se radi o dva prostora gdje je svaki imao površinu od otprilike po 100m2, jedan je bio unutrašnji a jedan vanjski, jedan je bio unutarnji u tlocrtu kuće, a drugi je bio dvorišni prostor i u jednom i u drugom prostoru nalazili su se strojevi,

- da su se u tlocrtu u unutarnjem prostoru koji se nalazi u kući, nalazile kancelarije i jedan prostor gdje su se vezivali elementi, rasvjetni elementi, a da su u dvorišnom prostoru bili strojevi i tamo su se formirali elementi,

- da je između 1985.g. i 1990.g. tužiteljev pok. brat ĆP bio kooperant Jugoplastike i u ovom unutarnjem tlocrtnom prostoru proizvodio je plastične vrećice, da mu je posao išao dobro jedno vrijeme imao je 6-7 zaposlenih i radio je dvije smjene,

- da je međutim, tamo negdje u vrijeme kada su započeli barikade taj posao skroz opao, a da su se u to vrijeme, kada je posao već opao dogodile atletske igre u Splitu i u to vrijeme njih dva brata dolaze na ideju da naprave poslovni prostor u dvorišnom dijelu kuće, a tu ideju su realizirali, te su napravili tamo prostor. misli da je to bilo 1989.g.,

- da pok. ĆP tada gasi svoj obrt i u dogovoru s tužiteljem otvaraju firmu i kreću u novi posao. Ta firma se zvala STArc.

- da su se njih dvojica hvatali raznih poslova, naročito je u tome bio angažiran tužitelj, dok je drugi brat ĆP, više bio vezan za radionu jer mu je to i struka, on je bio mašinski tehničar,

- da su na kraju otkrili da jako dobro ide posao pravljenja ukrasnih elemenata koji se stavljaju na kandelabre za vrijeme Božića i Nove godine, da su se u tom dijelu afirmirali na nivou Republike Hrvatske, da misli da su tada dosta dobro zarađivali,

- da je taj posao išao otprilike desetak godina i u tom razdoblju koristio se i jedan i drugi prostor, da je u jednom trenutku nakon desetak godina zajedničkog rada tužitelj pronašao posl. prostor u Dubrovačkoj ulici i preseljava se u taj prostor, te da tog časa obavještava brata da on ĆP nema udjela u toj Erste Arc firmi, nakon čega su nastupili problemi i skoro je došlo do fizičkog obračuna,

- da tada ĆP ostaje bez posla i privatno pokušava raditi neke poslove u građevini, jer da je on to znao raditi i da mu je on, svjedok, osobno isto pomagao, da se sjeća da je radio u Gornjoj Podstrani,

- da onog časa kada je tužitelj rekao bratu da nema udjela, da je došao pred Badnji dan kod njega kući u njegov stan, donio je ribe, da ga je tada upitao da li je on dobro razmislio što je s tim činom napravio, da je tužitelj tada odgovorio da je on to sve dobro proračunao, a da su njemu, svjedoku, tada navrle suze.

- da je tužitelj rekao da ĆP može otvoriti obrt za sebe, da mu neće tražiti nikakvu najamninu za taj prostor i da će mu financijski pomoći,

- da se ĆP pola godine dvoumio što će raditi i kuda će krenuti, da se odlučio da će otvoriti obrt " [obrt]" a da će raditi onaj isti posao koji je radila tvrtka ST Arc, dakle, izrada ukrasnih elemenata,

- da je pok. ĆP to vodio, a tu mu je u pomoć pristupila njegova kćerka GPB, tužena, da je pok. ĆP to radio do odlaska u mirovinu, da se ne sjeća kada je pok. ĆP otišao u mirovinu.

- da je nakon odlaska u mirovinu pok. ĆP prebacio obrt na kćerku GPB, te da se tada, a možda i malo prije, uključuje i Tanjin suprug OP,

- da je za vrijeme obavljanja djelatnosti obrt " [obrt]“ koristio oba dijela i ovaj unutarnji tlocrtni i vanjski dvorišni,

- da je tuženičin suprug napravio katalog proizvoda, mailovima obavijestio kupce o proizvodima, te da tada on postaje prava konkurencija tužitelju, te da od tog momenta tužitelj pod svaku cijenu želi da ga makne iz vanjskog prostora, iako oni, tužena imaju 50% vanjskog prostora, i također Tanjine sestre,

- da on to zna jer da je u sve involviran.

- da se ne sjeća koje je godine to bilo, no da se sjeća da je tužena u jednom trenutku sa kompletnom proizvodnjom preselila u skladišno prostor voće, export, import u Kopilici, da je to trajalo godinu ili dvije dana.

- da su preselili sa proizvodnjom na Barutanu u jedan privatni prostor, ali su zadržali u tlocrtnom dijelu kuće taj unutarnji prostor i dalje, da su tu bile kancelarije za prijem kupaca, mali izložbeni prostor, a veći dio je bio za pletenje.

- da vanjski prostor tada nisu koristili, ali s obzirom da su ta dva prostora fizički vezani, da su morali kroz taj prostor prolaziti da bi prali u dvorištu kuće ukrasne elemente,

- da su tuda prolazili sve do jednog dana dana, dok tužitelj nije na ulazna vrata stavio auto, jedan Kedi, sa čime je tužitelj zatvorio dvoja vrata od vanjskog prostora,

- dakle, nisu se mogli služiti sa tim vanjskim prostorom,

- da je tužena nakon što je I stavljen jedan put I prebacila na drugo mjesto, na kat, no uskoro ga je tužitelj sljedeći vikend vratio , ne sjeća se kad je I stavljen,

- da je tužena, nakon što je tužitelj parkirao Kedi na to mjesto u dvorištu, elemente proizvedene na Barutani dovozila u dvorište gdje se pere, a te elemente su morali spuštati s terase put tog dvorišta, a da je takav način rada trajao sve do prošle godine, s time da se ovaj vanjski dvorišni prolaz nije uopće koristio.

- da se tužena na razne načine snalazila kada bi trebalo nositi elemente u unutarnji prostor na pletenje, za manje elemente koristili su jedan prostor, dok su veće elemente nosili oko kuće te bi iste ubacivali u unutarnji prostor kroz jedan prozor,

- da tužena, nakon što je tužitelj parkirao automobil ispred u dvorišni prostor, više nije koristila vanjski dvorišni prostor za potrebe objekta,

- da tužena od trenutku kada je preselila u Kopilicu dvorišni prostor više nije koristila za proizvodnju već samo za prolaz,

- da u ovaj unutarnji pristup nema unutarnjeg pristupa nego samo preko ovog vanjskog dvorišnog prostora, da se u vanjskom prostoru nalazi sanitarni čvor, jedna stara kredenca, garderobni ormari, tokarski stroj sa svim njegovim priborom, dvostrana stalaža tokarskog stroja, plus 4-5 metara stalaža, te stalaže su vlasništvo tvrtke ST Arc, stroj je zajednički, imaju dva radna stola, da je sve to zajedničko vlasništvo,

- da su prošle godine tužena i njen suprug kupili jedan prostor površine od 100m2, i u potpunosti su napustili ovaj tlocrtni dio kuće.

- da je zadnji put bio u tom dvorišnom prostoru pred godinu dana otprilike, da nema svjetla i da je ubačen neki namještaj, te da izgleda sablasno,

- da je tom prilikom sam uzeo ključ od IP, a da se taj ključ nije mijenjao ima 30 godina. Da je išao gledati iz znatiželje, da je tu ostavio dobar dio života, da su to bili sve njegovi rođaci,

- da nije dolazio u predmetni prostor od kada je tužitelj odselio iz tog prostora.

- da je dolazio tu, da je svako popodne bio tu, da su to njegovi rođaci, pa da na taj način ima saznanja na koji način je tuženik unosio elemente na pranje nakon što je tužitelj parkirao automobil,

- da nije bilo drugog načina za unošenje elementa

- da nije bilo potrebe da dolazi u dvorišni prostor u razdoblju za koje navodi da je svako popodne bio kod rođaka, jer je bio zatvoren, tužena je preselila tako da nije bilo razloga da ulazi u dvorišni prostor, da je u tom dvorišnom prostoru bio samo jedan segment proizvodnje i ništa drugo,

- da ne zna koliko je ovaj Kedi stajao u dvorištu,

- da ima spoznaju da su formirali zajedničku firmu, prvenstveno od tužiteljevih roditelja, jer da su sa ushićenjem govorili da su njih dvojica kao prava braća krenuli u posao, a kada su on i tužitelj išli u Italiju da je tužitelj tada njemu rekao da su se njih dva dogovorili da će tužitelj obavljati komercijalni dio poslova a da će ĆP držati radionu. Iz ta dva elementa da je on bio uvjeren da je ta firma zajednička. Poslije je saznao da je na ĆP bio obrt jer da na sebi ĆP nije mogao imati dvije firme, te da je tužitelj radi toga otvorio firmu na sebe a ne na oba dvojicu.

- da ne zna da li je ĆP negdje bio zaposlen od trenutka kada je ĆP zatvorio obrt pa dok on tužitelj nije otvorio firmu, da pretpostavlja da je ĆP sigurno negdje bio zaposlen,

- nakon uvida u fotografije iz spisa koje su priložene uz podnesak od 16.03.2015. svjedok navodi da je dvorišni prostor tvrdi objekat s jednim malim dvorom vanjskim, da što se tiče fotografija svjedok je naveo da je on vidio svog rođaka kako slikaje, a da su to bili gotovi elementi koji su čekali na otpremu jer je dolazio kombi od expres pošte, koji je trebao odvesti te elemente.

- da su i na jednom i na drugom prostoru ista ulazna vrata tako da sa sigurnošću ne može reći o kojem se prostoru radi na slici broj 21, na slici broj 23 da se nalazi njegov, od svjedoka BMW, i motor od djelatnice tužitelja. Na slici broj 25 nalazi se kombi u vlasništvu tužene a taj kombi se nalazi na cesti. Stalaža na slici broj 18 nalazi se stalaža i radni stol koji su u vlasništvu ST Arc.

Na slici broj 8 nalazi se spakirani materijal koji je spreman za otpremu. Isto tako, na slikama 6 i 7 nalazi se materijal koji je spreman za otpremu. Na slici broj 4 nalazi se materijal za proizvodnju.

- da se ne može vremenski orijentirati kada su slike napravljene. Materijal da nije tužiteljev, ali da je moguće da je tu istovaren radi prenošenja na drugo mjesto. - da je čuo da stranke imaju još tri četiri spora i da je u svim tim sporovima tužitelj GP,

- da je tužitelj imao mogućnost pristupa u tvrdi objekat jer je imao ključeve, a u dvorišni prostor koji nije bio tvrdi objekt da je uvijek imao mogućnost pristupa, da se tvrdi objekt sastoji od dvije površine i to jedne veće površine cca 70m2 i jedne manje od 30m2.

- da svaki od tih prostora ima svoja vrata, da se nalaze na slici i da su identična,

- da je taj tlocrtni dio sastavni dio obiteljske kuće,

- da prizemni dio kuće koristi supruga od pok. ĆP, a što tužitelj koristi da ne zna,

- da mu je poznata AP, a da je HP njezin muž, da misli da su zaposleni u tvrtci ST Arc, a koliko zna ta tvrtka se i dalje bavi svjetlosnom dekoracijom, misli da su oni konkurenti na tržištu.

31. Iz iskaza svjedoka HP, iznesenog na ročištu od 12. svibnja 2022.g. proizlazi:

- da je u predmetni prostor prvi put došao pred 20.-tak god kada se zaposlio u tvrtku ST-Arc, da je ta tvrtka tada u to vrijeme tu radila, konkretno, proizvodile su se svjetlosne dekoracije, da je vlasnik tvrtke bio GP, a tko je sve radio ne sjeća se,

- da su radeći koristili prostor koji se nalazi u donjem dijelu kuće, donji dio kuće u kojoj je zalijepljena radiona a na nju je zalijepljen mali skladišni prostor,

- da su se poslovi sa metalom obavljali u unutarnjem dijelu radione, a manji prostor se koristio kao skladišni prostor, a donji dio kuće, odnosno najdonji dio kuće ili prizemlje, se koristio za vezionu i za kancelarije, to da je bilo prvu godinu kada je tu došao raditi, a nakon godinu dana od njegovog dolaska tvrtka ST-Arc je preselila svoju proizvodnju u Dubrovačku ulicu,

- da je tada tužitelj rekao da će on ostaviti te prostore njegovom bratu ĆP da ih koristi na neko vrijeme,

- da ga je tužitelj, otprilike 2 godine nakon što je prvi put došao tu u kuću zamolio da iseli taj mali skladišni prostor i od tada kada je iseljen mali skladišni prostor da oni nemaju pristupa ni radioni ni skladišnom prostoru, da nemaju pristupa iz razloga jer nemaju ključeve,

- da kada su oni iselili iz tog prostora, odnosno kada je tvrtka ST-Arc, da je u prostoru ostao ĆP, tužiteljev brat,

- da je u toj istoj kući on živio sa svojom suprugom, tako da je vidio da se u ovim prostorima nastavila dalje proizvodnja svjetlosnih dekoracija koja je trajala sve do prije par godina, dvije do tri godine i nije mu bio problem vidjeti da proizvodnja sve to vrijeme traje,

- da je ulazio i u njihove kancelarije i prostor i radionu, iz razloga jer neke radnike i zna. U kancelariji je viđao ovdje nazočnu tuženu i K, supruga od tužene, da prostor s kojim se iz ulice dolazi do radione i do kancelarija i do skladišnog prostora korišten je kao teretni put, kao prolazni put za potrebe firme u vlasništvu tužene,

- da mu je poznato da su EP i ĆP vlasnici i kuće i tog prostora i radione,

- da je kuća podijeljena dok ovaj prostor gdje je radiona nije podijeljen. - da su se za proizvodnju koristile prizemlje kuće, radiona, mali skladišni prostor, okućnica kuće i prilazni put, garaža gornji dio.

- da je vidio elemente koji su se proizvodili, a da se proizvodnja obavljala u tim prostorima koje je svjedok naveo do otprilike prije dvije godine,

- da GP nije dolazio u te prostorije u tom periodu u kojem se obavljala djelatnost,

- da nema još neki poslovni odnos s tužiteljem osim što je zaposlen u tvrtci ST-Arc,

- da se sada nalazi u predmetnim prostorima nešto od bivšeg poslovanja firme " [obrt]", te trapezi, trampulini, tj. dječje igralište,

- da je stan u kojem živi u vlasništvu tužitelja.

32. Iz iskaza svjedokinje AP iznesenog na ročištu od 12. svibnja 2022.g. proizlazi:

- da su, nakon što je njen djed, a inače otac od tužitelja i njegovog pok. brata ĆP preminuo, tužitelj i njegov brat ĆP su podijelili kuću i to ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju,

- da je u toj podijeli tužitelju, njenom ocu, pripalo potkrovlje i 50m2 tog vanjskog predmetnog prostora, pok. ĆP je pripalo prizemlje i 50m2 južnog vanjskog prostora,

- da je u tom trenutku kada su se oni podijelili njezin otac koristio prizemlje i sjeverni i južni vanjski dio, a od tog trenutka njezin otac pok. ĆP je najam plaćao za prizemlje i 50m2 koje je pripalo pok. ĆP,

- da je godinu i po - dvije nakon toga njezin otac preselio u prostor u Dubrovačkoj ulici, a pošto je pok. ĆP izrazio želju da će on otvoriti obrt u tim prostorima, oni su se dogovorili da u nekom periodu od 2 do 3 godine da će ĆP koristiti veći prostor od 60 kvadrata a EP manji prostor, jer u tom trenutku nije odgovaralo ni jednom ni drugom da pomiču zid,

- da nakon što je prošao taj period, da isprazni taj manji skladišni prostor kojeg smo do tog trenutka mi koristili, pošto je po ugovoru taj prostor trebao pripasti ĆP, a da je ĆP trebao svoje stvari izvaditi iz ovog većeg prostora i to ne sve stvari nego većinu stvari i te stvari prebaciti u ovaj prostor kojeg je njezin muž ispraznio, a to sve da bi se mogla ostvariti fizička podjela tog prostora, međutim, pok. ĆP je svoje stvari prebacio u ovaj manji prostor, ali je i dalje nastavio koristiti sve uz tvrdnju da on ima to pravo koristiti 10 godina, obrazlažući to time da je njegov otac koristio to 10 godina prije njega,

- da s obzirom da njen otac to sa pok. ĆP nije mogao riješiti na miran način, da je pokrenuo tužbu radi predaje prostora, prolazile su godine, sudovanje je sporo išlo, a ĆP je sve to vrijeme koristio sve te prostore za potrebe svog posla,

- da se ne sjeća točno koje godine, misli 4 ili 5 godina nakon što je tužitelj napustio svoj prostor i nakon što je pok. ĆP otvorio svoj obrt, pok. ĆP je otišao u mirovinu, i od tog trenutka nadalje obrt prelazi na tuženu i tužena koristi sve te prostore,

- da su nakon smrti ĆP, njen brat i ona pokušali razgovarati s njihovim nasljednicima, a tada je i prošao ovaj period od 10 godina, gdje su s njima pokušali razgovarati da se pomakne taj zid i da uđu u svoj dio prostora, međutim oni su tada odgovorili da oni ne priznaju ugovor, iako po tom ugovoru oni koriste prizemlje a svjedokinja potkrovlje,

- da su tada zatražili da im predaju ključeve od oba prostora i da te prostore koriste u suvlasništvu dok se isti ne podijele, međutim oni nikada nisu odgovorili na taj mail,

- da nikada nisu odgovorili na taj mail i da je tada prestala sva komunikacija te da je njezin otac pokrenuo tužbu radi naknade štete,

- da je tu dolazio i tuženičin suprug koji ima prijavljenu firmu na drugoj adresi, što je on radio na toj adresi nije joj poznato,

- da se tuženičin suprug bavi identičnom djelatnošću, proizvodnjom božićnih dekoracija,

- da je tužena koristila predmetne prostore do trenutka do kada njezin otac nije dobio pravomoćnu presudu prema kojoj je tužena, njene sestre i majka, nasljednici pok. ĆP bili dužni predati ključeve njenom ocu temeljem pravomoćne presude, a misli da je to bilo 2019.g.,

- da je tužena te prostore koristila svakodnevno s obzirom da se radi o poslovima božičnih dekoracija, to je intenzivno korištenje predmetnih prostorija bilo u određeno razdoblje u razdoblju od devetog do 12 mjeseca,

- da su prostori korišteni cijelu godinu, a intenzivno u razdoblju od 9 do 12 mjeseca,

- da je tužena koristila prizemlje kuće koje je pripalo tuženoj i njenoj obitelji za kancelarije i za vezenje elemenata, dok je predmetne prostore koji se sastoje od većeg prostora koristila kao radionu dok je manji prostor koristila kao skladište,

- da ona, svjedokinja živi u potkrovlju, da je tu njen stan i da ona sa svog balkona to gleda, da se između tih prostora nalazi kolni prilaz koji je posebno u tim mjesecima bio okupiran s božičnim dekoracijama,

- da je često morala dolaziti dolje da se zamoli da se pomaknu auta da se može proći,

- da ne zna da li je tužena imala prostor na nekom drugom mjestu, ali da je suprug od tužene imao tvrtku koja se bavila identičnom djelatnosti na nekoj drugoj lokaciji,

- da je režije za predmetne prostore u razdoblju dok tužitelj nije imao pristup u taj prostor plaćala tužena.

- da je ona zaposlena u tvrtki svog oca koja se zove ST-Arc,

- da je stan u kojem svjedokinja živi, svjedok odgovara da je stan u kojem živi u vlasništvu njenog oca.

33. Pregledom ugovora o zakupu zaključenog između [obrt] zastupan po nositelju obrta GPB, kao zakupoprimca, i LP, kao zakupodavca, zaključenog dana 02.09.2009., sud je utvrdio da je rečenim ugovorom zakupodavac LP dao zakupniku poslovni prostor u [adresa], površine 290 m2, te da će zakupnik poslovni prostor koristiti za potrebe društva u okviru registrirane djelatnosti. Dalje je utvrđeno da će zakup trajati 12 mjeseci, da zakupnina iznosi 500 €, te da će se plaćati 6 mjeseci unaprijed.

33.1. Pregledom tog ugovora dalje je utvrđeno da se u istome uopće ne navodi sporni prostor u vlasništvu tužitelja u Vukasovoj 7 u Splitu, pa se tako ne navodi ni da bi tužena predala ključeve od spornog prostora tužitelju, ni da bi tužena tužitelja uvela u posjed spornog prostora. Isto tako, pregledom Ugovora o zakupu zaključenog dana 02.09.2009. sud je utvrdio da se u istome ne spominje tko je koristio sporni prostor, da li tužena ili su pak istog koristile sve nasljednice pok. ĆP.

34. Analizirajući izvedene dokaze kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjeva tužitelja osnovan za iznos od 11.155,11 €, te da je taj iznos dužna platiti tužena.

35. Kao odlučne, sud je pri tome cijenio činjenice:

35.1. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između EP i ĆP sa svojom majkom MP, ovjerenog kod javnog bilježnika Boška Jurišića pod brojem Ov-3828/01 od 29. listopada 2001.g. pregledom kojeg je sud utvrdio da su EP i ĆP svoje odnose uredili tako da je GP za cijelo pripao stan u potkrovlju te dio prizemlja u obiteljskoj kući u površini od 50 m2, a koji se prostor nalazi na sjevernom dijelu prizemlja, a da je ĆP pripao južni dio istog prostora u površini od 50 m2, te poslovno gospodarski prostor. Dakle, volja stranaka ugovora je bila takva da GP, tužitelju, pripadne dio prizemlja u obiteljskoj kući u površini od 50 m2, a koji se prostor nalazi na sjevernom dijelu prizemlja.

35.2. priloženi zk izvadak od 19.02.2014. za k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška], pregledom i čitanjem kojeg je sud utvrdio da su kao suvlasnici na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 18434 K. O. [katastarska općina] upisani za po ½ dijela ĆP i EP,

35.3. očevid na licu mjesta održan dana 03. lipnja 2022. uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka, te pisani nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka, zaprimljen kod ovog suda dana 19. srpnja 2022., pregledom kojeg je sud utvrdio da predmetni sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] kultura zgrada 110 m2 predstavlja samostojeću prizemnu zgradu sa dva samostalna prostora, koji su u vještvu vještaka za geodeziju Tihomira Duvnjaka označeni u grafičkom prikazu sa slovima A i B sa odvojenim ulazima koji je dijelom naslonjen na kuću kat. čest. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da samostojeća prizemna zgrada u naravi predstavlja dvije prostorije, jednu veću, drugu manju,

35.4. spis Općinskog suda u Splitu, P-2840/17, koji je prije tog poslovnog broja imao poslovni broj Pst-587/14, pregledom i čitanjem kojeg je sud utvrdio:

- da se između tužitelja GP i njegovog brata ĆP vodio spor predmet kojeg je bio zahtjev tužitelja GP za predajom u suposjed zgrade površine 110 m2, sagrađene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora,

- da je tijekom trajanja tog postupka preminuo u tom postupku tuženik ĆP, te da je nakon prekida postupka zbog smrti ĆP, predmetni postupak nastavljen u odnosu na njegove nasljednike, i to IP, ĆPB, KP, te tuženu GPB, a sve sukladno rješenju o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik Vedrana Bilan iz Splita, pod poslovnim brojem UPP/OS-11/13 od 06. ožujka 2013.,

- da su rješenjem posl. broj Pst-1422/11 od 16. prosinca 2013., nasljednice pok. ĆP pozvane da preuzmu postupak, a da je tužena to rješenje zaprimila dana 13. ožujka 2014. godine,

- da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g. naloženo nasljednicima pok. ĆP IP, ĆPB, GPB i KP da u roku od 15 dana predaju tužitelju u suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora u grafičkom prikazu stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka označenih kao poslovni prostor A i B1+B2 slobodnu od osoba i stvari te zajedno sa ključevima iste zgrade,

- da je navedena presuda postala pravomoćna 15. studenoga 2018.g. 35.5. potvrdu izdanu od punomoćnika tužitelja, odvjetnice Maje Smrke, pregledom i čitanjem koje Potvrde je sud utvrdio da je dana 21. siječnja 2019.g. punomoćnik nasljednika pok. ĆP, odvjetnica Olivera Radoš Šaponja, postupila sukladno pravomoćnoj presudi ovog suda poslovni broj P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g., te da je predala punomoćniku tužitelja ključeve ulaznih vrata zgrade sagrađene na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] i da je time izvršena predaja u suposjed zgrade i prostora unutar zgrade tužitelju, te da je konačna predaja sporne nekretnine izvršena dana 21. siječnja 2019.g., te da je dana 22. siječnja 2019.g. tužitelj ušao u navedeni prostor koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica].

35.6. iskaz tužene ĐP iz kojeg je sud utvrdio da je otac tužene u tim prostorijama koje su predmet ovog spora, te spora u predmetu P-2840/17 imao obrt, da je taj obrt prebacio na tuženu, te da su se zbog postojanja 4 tužbe odlučili ne raditi tu, te da su iznajmili prostor od 300 m2 na [adresa], a da je to bilo 2009. godine, iz kojeg je iskaza ovaj sud utvrdio da su predmetni prostor koristili jedino tuženičin otac ĆP i tužena, a da ostale nasljednice pok. ĆP nisu koristile predmetni prostor, a to s obzirom da tužena u svom iskazu ne navodi da bi predmetni prostor osim tužene, koristili i drugi nasljednici iza pok. ĆP,

35.7. iskaz svjedoka OP, supruga tužene, koji je u svom iskazu naveo da je njegov punac, ĆP, koristio ove prostorije za potrebe obrta a koji je i registriran na ovoj adresi [adresa], te da je isti za potrebe obrta koristio sve polupodrumske prostorije, a da je nakon smrti njegovog punca tj. nakon umirovljenja istog obrt prešao na njegovu suprugu, dakle tuženu, te da je pogon obrta u smislu proizvodnje izmješten na drugu adresu 2009., a od kada se ne koriste ove polupodrumske prostorije, iz čijeg iskaza dakle proizlazi da su tužena i njezin otac koristili predmetne prostorije, dok ostali nasljednici pok. ĆP nisu koristile sporni prostor,

35.8. iskaz svjedoka RP iz čijeg je iskaza sud utvrdio da se i nakon smrti ĆP (**.**.2012.) u predmetnom prostoru još radilo neko vrijeme, pretpostavlja da je ovdje nazočna tužena radila a to pretpostavlja jer se radilo o obiteljskoj firmi, da je zatekao u predmetnom prostoru u trenutku kada je došao nakon smrti pok. ĆP materijala koji je uskladišten ispred kuće, ljude koji su radili u radioni, da je u radioni bila sva oprema kao i prije Zdravkove smrti, i da su ljudi normalno radili, a da je prostor koji je predmet ovog spora bio radiona i kancelarija na adresi [adresa],

35.9. iskaz svjedoka PP iz čijeg iskaza je sud utvrdio da su tužena i njezin otac koristili predmetne prostorije, da je tužena za proizvodnju predmetni prostor koristila i nakon preseljenja u drugi prostor, te da ostale nasljednice pok. ĆP nisu koristile sporni prostor. Naime, iz iskaza svjedoka PP sud je utvrdio da je tužena u jednom trenutku sa kompletnom proizvodnjom preselila u skladišno prostor voće, export, import u Kopilici, da je to trajalo godinu ili dvije dana, da su preselili sa proizvodnjom na Barutanu u jedan privatni prostor, ali da su zadržali u tlocrtnom dijelu kuće taj unutarnji prostor i dalje, da su tu bile kancelarije za prijem kupaca, mali izložbeni prostor, a veći dio je bio za pletenje, da vanjski prostor tada nisu koristili, ali s obzirom da su ta dva prostora fizički vezani, da su morali kroz taj prostor prolaziti da bi prali u dvorištu kuće ukrasne elemente, da su tuda prolazili sve do jednog dana, dok tužitelj nije na ulazna vrata stavio auto, jedan Kedi, sa čime je tužitelj zatvorio dvoja vrata od vanjskog prostora, da je tužena, nakon što je tužitelj parkirao Kedi na to mjesto u dvorištu, elemente proizvedene na Barutani dovozila u dvorište gdje se pere, a te elemente su morali spuštati s terase put tog dvorišta, a da je takav način rada trajao sve do prošle godine, s time da se ovaj vanjski dvorišni prolaz nije uopće koristio, da se tužena na razne načine snalazila kada bi trebalo nositi elemente u unutarnji prostor na pletenje, za manje elemente koristili su jedan prostor, dok su veće elemente nosili oko kuće te bi iste ubacivali u unutarnji prostor kroz jedan prozor, 35.10. iskaz svjedoka HP iz kojeg je sud utvrdio da on sve vrijeme živio predmetnoj kući sa svojom suprugom, tako da je vidio da se u ovim prostorima nastavila i dalje proizvodnja svjetlosnih dekoracija koja je trajala sve do prije par godina, dvije do tri godine, da je ulazio u njihove prostore iz razloga jer neke od radnika i zna, te da je u kancelariji viđao ovdje nazočnu tuženu i K, supruga od tužene, da prostor kojim se iz ulice dolazi do radione i do kancelarija i skladišnog prostora je korišten kao teretni put, kao prolazni put za potrebe firme u vlasništvu tužene, 35.11. iskaz svjedokinje AP, iz kojeg je sud utvrdio da otprilike 4-5 godina nakon što je tužitelj napustio prostor i nakon što je pok. ĆP otišao u mirovinu, da obrt prelazi na tuženu i tužena koristi sve te prostore, da je tu dolazio i tuženičin suprug, te da je tužena koristila predmetne prostore do trenutka do kada njezin otac nije dobio pravomoćnu presudu prema kojoj je tužena, njene sestre i majka, nasljednici pok. ĆP bili dužni predati ključeve njenom ocu temeljem pravomoćne presude, a misli da je to bilo 2019.g., da je tužena te prostore koristila svakodnevno s obzirom da se radi o poslovima božičnih dekoracija, to je intenzivno korištenje predmetnih prostorija bilo u određeno razdoblje u razdoblju od devetog do 12 mjeseca, da su prostori korišteni cijelu godinu, a intenzivno u razdoblju od 9 do 12 mjeseca, da je tužena koristila prizemlje kuće koje je pripalo tuženoj i njenoj obitelji za kancelarije i za vezenje elemenata, dok je predmetne prostore koji se sastoje od većeg prostora koristila kao radionu dok je manji prostor koristila kao skladište,

36. U odnosu na pitanje jesu li svi nasljednici pok. ĆP koristili sporni prostor i je su li su svi nasljednici dužni tužitelju platiti naknadu za posjedovanje tužiteljevog poslovnog prostora, potrebno je istaći da se u postupku P-2840/17 nije raspravljano o tome tko je od nasljednika pok. ĆP držao u posjedu predmetni poslovni prostor, odnosno je su li su svi nasljednici ili neki od nasljednika držali u posjedu predmetni prostor, već su, automatizmom, temeljem rješenja o nasljeđivanju nasljednice pok. ĆP stupile u parnicu na mjesto njihovog oca, pok. ĆP, koji je tijekom trajanje te parnice preminuo.

37. Po ocjeni ovog suda pitanje tko je doista koristio sporni prostor predstavljalo bi prethodno pitanje u postupku P-2840/17 o kojem sud u tom postupku nije raspravljao ni donio odluku, pa je to pitanje potrebno raspraviti u ovom postupku, te u ovom postupku donijeti odluku.

38. Analizirajući provedene dokaze, te utvrđenja ovog suda, navedena u toč. 35 obrazloženja ove presude, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, sud je nedvojbeno utvrdio da su pok. ĆP i njegova kći GPB, dakle tužena u ovom postupku, jedini sve vrijeme koristili cjelokupnu zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću, prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora. Dalje je utvrđeno da je nakon odlaska pok. ĆP u mirovinu, obrt [obrt], kojeg je vlasnik bio pok ĆP preuzela tužena, te da je tužena nastavila i dalje sa korištenjem svih 110 m2, u predmetnoj zgradi. Dalje je utvrđeno da nitko se drugi, pa tako ni ostali nasljednici pok. ĆP, IP, ĆPB i KP nisu bavili bilo kakvom proizvodnjom u spornom prostoru, već samo tužena, te je isto tako utvrđeno da ostale nasljednice, IP, ĆPB i KP, nisu uopće ni dolazile u sporni poslovni prostor koji je u vlasništvu tužitelja. Naime, nitko od saslušanih svjedoka nije ni potvrdio ni spomenuo da je preostale nasljednice pok. ĆP uopće vidio u spornom prostoru.

39. Naime, čak ni tužena ni njen suprug OP, u svojim iskazima nisu naveli da bi ostali nasljednici koristili sporni prostor, već je iz njihovih iskaza sud utvrdio da je tužena preuzela obrt od pok. ĆP, da je u te prostorije dolazio i OP, suprug tužene, te da je tužena 2009. uzela u zakup drugi prostor na [adresa] i tamo nastavila raditi. Navedeno potvrđuju i svjedoci RP koji je osim toga posvjedočio sa se i nakon selidbe na [adresa] u spornom prostoru i dalje radilo, zatim svjedok TP koji je, osim činjenice da je tužena preuzela obrt od svog oca, potvrdio da je tužena nastavila sa korištenjem predmetnog prostora i nakon zaključenja ugovora o zakupu 2009., te svjedoci HP i AP, koji su također potvrdili da je isključivo tužena koristila sporni prostor.

40. Jedini svjedok SP svjedočio je različito od svih drugih svjedoka, pa i tužene. Naime, svjedok SP u svom iskazu tvrdi da je pok. ĆP još za života prestao koristiti ovu radionu te da sa proizvodnjom prešao na [adresa]. Takve tvrdnje svjedoka SP u suprotnosti su sa svim provedenim dokazima, a posebno sa iskazom tužene, njenog supruga OP i ostalih saslušanih svjedoka, te je suprotnosti sa ugovorom o zakupu od 02.09.2009. Naime, i tužena i njen suprug i ostali svjedoci u svojim su iskazima naveli da je tužena preuzela obrt od pok. ĆP, da je neko vrijeme još tu radila, a onda 2009. preselila na [adresa]. Navedeno proizlazi i iz Ugovora o zakupu od 02.09.2009. S obzirom da je iskaz svjedoka SP u suprotnosti sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka, te parničnih stranaka, kao i Ugovoru o zakupu od 02.09.2009., to sud nije prihvatio iskaz svjedoka SP u dijelu u kojem on navodi da je pok. ĆP još za života prestao koristiti ovu radionu, te da je sa proizvodnjom prešao na [adresa].

41. Svjedok SP dalje u svom iskazu tvrdi da se tužena nije bavila proizvodnjom te da ove prostorije nije koristila za potrebe obrta nakon smrti ĆP. Međutim, takav iskaz je opet u suprotnosti sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka, a djelomično i sa iskazom tužene s s obzirom da je i tužena u svom iskazu navela da je ona preuzela obrt od pok. ĆP, te da je 2009. preselila na [adresa]. Preostali svjedoci su u svojim iskazima potvrdili da je tužena preuzela obrt od pok. ĆP, da se bavila sa proizvodnjom, da je 2009. preselila na [adresa], te da su se u spornom prostoru i nakon zaključenja ugovora o zakupu 2009., nastavili odvijati radovi. S obzirom da je jedino svjedok SP iskazao da se tužena nije bavila proizvodnjom, zbog čega je njegov iskaz u suprotnosti sa iskazom ostalih saslušanih svjedoka i tužene, to sud nije prihvatio iskaz svjedoka SP u dijelu u kojem on tvrdi da se tužena nije bavila proizvodnjom.

42. Svjedok SP dalje tvrdi da je nakon smrti ĆP dolazio u radionu, da bi od njegove supruge uzimao ključ od radione. Tužena i njen suprug u svom iskazu nisu naveli da bi ključ od radione bio kod supruge pok. ĆP, odnosno kod tuženičine majke, pa je u tom dijelu iskaz svjedoka SP u suprotnosti i sa iskazom tužene, pa i u tom dijelu iskaz svjedoka SP sud ne može prihvatiti kao istinit. Međutim, sve i da je svjedok SP uzimao ključ od tuženičine majke to nije od značaja za ovaj spor s obzirom da je moglo postojati više ključeva, da je jedan od tih ključeva bio u kući u kojoj se nalazio prostor, kao i da je tužena ključ mogla ostavljati kod svoje majke u situacijama kada bi tužena bila u iznajmljenom prostoru ili negdje drugdje.

43. Međutim, ni svjedok SP nije potvrdio da su IP, ĆPB i KP, nasljednice pok.. ĆP, koristile sporni prostor. 44. Dakle, iskazi stranaka i svjedoka su jedinstveni i suglasni, te se ne razlikuju u pogledu toga da IP, ĆPB i KP, nasljednice pok.. ĆP, nisu ni na koji način koristile sporni prostor.

45. Sud je cijenio i činjenicu da tužena nije predložila provesti dokaz saslušanjem ostalih nasljednica pok. ĆP i to IP, ĆPB i KP, koje bi, da su doista koristile sporni prostor, to mogle potvrditi pred ovim sudom. S obzirom da tužena nije predložila taj dokaz, to je ocjena ovog suda da iskazi ostalih nasljednika pok. ĆP i to IP, ĆPB i KP, ne bi išli u prilog tvrdnjama tužene da su i ostale nasljednice koristile sporni prostor, te da zbog toga tužena nije predložila njihovo saslušanje.

46. Cijeneći sve naprijed iznijeto i obrazloženo, ovaj sud je utvrdio da predmetni poslovni prostor, u vlasništvu tužitelja, površine 50 m2 koji se nalazi u zgradi površine 110 m2, sagrađenoj na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dijelom naslonjenu na kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja samostojeću, prizemnu zgradu koja se sastoji od poslovnih prostora ni na koji način nisu koristile ni posjedovale ostale nasljednice pok. ĆP i to IP, ĆPB i KP, slijedom čega na njihovoj strani ne postoji obveza plaćanja bilo kakve naknade tužitelju. Dalje je utvrđeno da je isključivo tužena koristila i posjedovala predmetni prostor, slijedom čega, isključivo na strani tužene GPB postoji obveza platiti tužitelju naknadu za korištenje spornog prostora.

47. Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka RP, PP, predloženog po tuženoj, te svjedoka HP i AP, sud je utvrdio da je tužena i nakon zaključenja ugovoru o zakupu 2009. i preseljenja na novu lokaciju i dalje koristila sporni prostor za proizvodnju. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka RP, PP, HP i AP, jer se radi o svjedocima koji stanuju u neposrednoj blizini (TP, HP i AP), te svjedoku koji je dolazio popraviti kvar (RP), dakle o svjedocima koji su imali neposredna saznanja o načinu korištenja spornog prostora, te s obzirom da se radi o svjedocima koje je predložila i jedna i druga strana u ovom postupku, (RP, HP i AP, koje je predložio tužitelj, te PP kojeg je predložila tužena), a koji su iskazivali isto, a to je da je tužena i nakon zaključenja ugovora o zakupu 2009. godine i dalje nastavila raditi u spornom prostoru.

48. Cijeneći prethodno utvrđenje, da je tužena i nakon zaključenja ugovora o zakupu od 02.09.2009., nastavila i dalje obavljati djelatnost u spornom prostoru u Vukasovoj 7, daljnje utvrđenje ovog suda je da zaključenje tog ugovora o zakupu od 02.09.2009. ne dokazuje da je tužena napustila sporni prostor nakon zaključenja tog ugovora. Pored toga, u samom ugovoru o zakupu od 02.09.2009. ne navodi se da tužena sporni prostor u vlasništvu tužitelja predaje u posjed tužitelju, niti se navodi da tužena ključeve od spornog poslovnog prostora predaju u posjed tužitelju. Dakle, po ocjeni ovog suda, Ugovor o zakupu od 02.09.2009. nije od nikakvog značaja u konkretnom slučaju, s obzirom da su saslušani svjedoci RP, TP, HP i AP, potvrdili da je tužena nastavila obavljat svoju djelatnost u spornom prostoru i nakon zaključenja tog ugovora i nakon što je temeljem tog ugovora započela obavljat djelatnost u drugom prostoru.

49. Sama činjenica koja nije ni sporna među strankama, a to je da je punomoćnik tužene, te punomoćnik ostalih nasljednika pok. ĆP, predao ključeve punomoćniku tužitelja tek 21. siječnja 2019. govori u prilog tvrdnji da tužena nije predala ključeve tužitelju, ni tužitelja uvela u posjed u trenutku zaključenja ugovora o zakupu 02.09.2009. godine, ni nakon toga, sve do 21. siječnja 2019. godine. U slučaju da je tužena nakon zaključenja ugovora o zakupu 02.09.2009. godine uvela tužitelja u posjed, o tome bi tužena zasigurno sačinila potvrdu ili zapisnik, i tome bi zasigurno tužena obavijestila sud u postupku P-2840/18 koji se vodio radi predaje spornog prostora, te bi o tome zasigurno tužena izvijestila sud i u ovom postupku. Dakle, da je tužena nakon zaključenja ugovora o zakupu od 02.09.2009. doista napustila sporni prostor, tada bi o tome tužena obavijestila sud u postupku P-2840/18 i zasigurno se taj postupak ne bi vodio još 9,5 godina nakon zaključenja tog ugovora o zakupu, te bi o tome tužena obavijestila i sud u ovom postupku.

50. Kod tako utvrđenog činjeničnog stanja, cijeneći ponašanje tužene, te iskaze saslušanih svjedoka RP, PP, HP i AP, kojima je ovaj sud u cijelosti poklonio vjeru jer su isti identično iskazivali iako su predloženi od različitih stranaka, te od kojih TP te AP i HP stanuju u neposrednom susjedstvu te su svakodnevno gledali što se događa u spornom prostoru, a svjedok RP je jedanput tu došao službeno, utvrđenje je ovog suda da tužena nakon zaključenja ugovora o zakupu 02.09.2009. godine nije tužitelja uvela u posjed, odnosno istome nije predala ključeve, te da je nakon tog datuma i dalje nastavljeno korištenje spornog prostora u svrhu obavljanja djelatnosti tuženičinog obrta. Ni sam ugovor o zakupu od 02.09.2009. ne ide u prilog tvrdnji tužene nakon tog datuma više nije koristila sporni prostor iz razloga što se u tom ugovoru uopće ne spominje tužitelj, sporni prostor, a posebne ne da bi tužena tužitelju predala sporni prostor u posjed i vratila ključeve,

51. Dakle, po ocjeni ovog suda, Ugovor o zakupu od 02.09.2009. ne dokazuje da je tužena tužitelju predala u posjed s obzirom da sama činjenica zaključenja Ugovora o zakupu sa trećom osobom ne dokazuje da je tužena vratila posjed spornog poslovnog prostora tužitelju, te ne dokazuje da bi ostale nasljednice koristile sporni prostor. U konkretnom slučaju dokaz da su tužitelju predani ključevi od spornog prostora, te da je tužitelj uveden u posjed spornog poslovnog prostora u vlasništvu tužitelja, jest Potvrda sačinjena od strane pun. tužitelja, odvj. Maje Smrke, iz kojeg je sud utvrdio da su tužitelju vraćeni ključevi spornog prostora 21. siječnja 2019.g., kada je tužitelju omogućen ulazak u sporni prostor u tužiteljevom vlasništvu.

52. Dakle, cijeneći utvrđenja ovog suda i to da je pravomoćnom presudom nasljednicima pok. ĆP naloženo da tužitelju predaju sporni prostor, te da međutim, ostali nasljednici pok. ĆP, izuzev tužene, nisu ni na koji način koristili sporni prostor, da su tužitelju od spornog prostora ključevi vraćeni tek 21. siječnja 2019., te da tužena nema nikakvog pravnog osnova za držanjem u posjedu spornog prostora, to je zaključak ovog suda, da je tužena, kao nepošteni posjednik tužiteljevog poslovnog prostora, dužna tužitelju naknaditi sve koristi koje je tužitelj izgubio za vrijeme dok je tužena bila u posjedu tužiteljeva poslovnog prostora.

53. U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev (su)vlasnika protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, mjerodavno pravo nalazi se u odredbama članka 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

54. Naime, iz stanja spisa proizlazi da predmetna nekretnina nije promijenila identitet, da je vraćanje iste moguće, te da je ista i vraćena tužitelju, pa se stoga pravna osnova tužbenog zahtjeva nalazi u odredbi članka 164 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Na sjednici Građanskog odjela VSRH od 26. listopada 2009. zauzeto je sljedeće stajalište: "Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika, valja primijeniti odredbe iz članka 164. stavka 1. i članka 165. stavka 1 ZV-a, prema kojem je samo nepošten posjednik dužan naknaditi korist od upotrebe tuđe stvari ako je određena stvar korištena na način da je promijenila identitet ( zbog čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje stvari) tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu članka 1120. ZOO-a., prema kojoj je osoba koja je upotrijebila tu stvar u svoju dužnu korist vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje".

55. U konkretnom slučaju predmetna nekretnina nije promijenila identitet, a ista je i vraćena tužitelju, pa se stoga pravna osnova tužbenog zahtjeva nalazi u odredbi članka 164 ZVDSP-a.

56. Na primjenu čl. 164. i 165. ZVDSP-a upućuju pravna shvaćanja zauzeta na sjednici Građanskog odjela VSRH od 26. listopada 2009. (Su-IV-188/09-7) te posebno br. Su IV-16/2021 od 1. ožujka 2021, što je prihvatila i sudska praksa (Rješenje VSRH broj Revd-699/2021 od 16. ožujka 2021., presuda Županijskog suda u Rijeci Gž-1115/2021 od 28. srpnja 2021.), a koje shvaćanje glasi:

„U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZV-a, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.“

57. Kod postojanja pravomoćne presude ovog suda P-2840/17 od 25. svibnja 2018.g., kojom presudom je naloženo tuženoj i ostalim nasljednicima pok. ĆP da tužitelju predaju suposjed zgradu površine 110 m2, sagrađenu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kod utvrđenja ovog suda u ovom postupku, da je isključivo tužena bila u posjedu spornog prostora, dok ostale nasljednice pok. ĆP nisu ni koristile ni dolazile u sporni prostor, te kod činjenice da tužena nije imala nikakav pravni osnov da u svom posjedu drži sporni prostor u vlasništvu tužitelja, kao sporno valjalo je utvrditi kada je tužena postala nepoštenim posjednikom, te visinu koristi koje je tužitelj mogao ostvariti, a nije ostvario iz razloga jer je tužena u svom posjedu držala i poslovni prostor u vlasništvu tužitelja.

58. Sukladno prethodno citiranim pravnim shvaćanjima zauzetim na sjednici Građanskog odjela VSRH od 26. listopada 2009. (Su-IV-188/09-7) te posebno br. Su IV-16/2021 od 1. ožujka 2021, što je prihvatila i sudska praksa (Rješenje VSRH broj Revd-699/2021 od 16. ožujka 2021., presuda Županijskog suda u Rijeci Gž-1115/2021 od 28. srpnja 2021.), da pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ocjena je ovog suda da je tužena postala nepošteni posjednik u trenutku kada je primila rješenje ovog suda u postupku Pst-1422/11 od 16. prosinca 2013., kojim su nasljednice pok. ĆP pozvane da preuzmu postupak, pa je tužena u trenutku primitka tog rješenja saznala za postojanje parnice radi predaje spornog prostora, te je tužena u trenutku primitka tog rješenja imala mogućnost tužitelju predati ključeve i uvesti tužitelja u posjed spornog prostora kojeg je tužitelj vlasnik, a što tužena nije napravila, već je tužena preuzela postupak i istog nastavila voditi, te je tužitelju odbijala vratiti ključeve i uvesti ga u posjed tužiteljevog dijela sporne nekretnine, sve do pravomoćnog okončanja tog postupka, kojeg je tužena, zajedno sa ostalim nasljednicama, pravomoćno izgubila.

59. Dakle, ocjena je ovog suda da je tužena, sve i da je bila pošteni posjednik, nepoštenim posjednikom suvlasničkog dijela predmetnog prostora, za kojeg je pravomoćnom sudskom odlukom u postupku ovog suda koji se vodio pod posl. brojem P-2840/17 utvrđeno da pripada tužitelju, postala nakon smrti svog oca ĆP, primitkom rješenja Pst-1422/11 od 16. prosinca 2013., kojim su nasljednice pok. ĆP pozvane da preuzmu postupak Pst-1422/11.

60. Čitanjem i pregledom spisa ovog suda P-2840/17 te spisu priloženih dostavnica, sud je utvrdio da je tužena ĐP primila rješenje posl. broj Pst-1422/11 od 16. prosinca 2013., kojim su nasljednice pok. ĆP pozvane da preuzmu postupak, dana 13. ožujka 2014. godine, pa je slijedom svega prethodno obrazloženog, zaključak ovog suda da je tužena postala nepoštenim posjednikom 13. ožujka 2014., pa je od tada, sukladno odredbi čl. 165. ZVDSP-a st 1, tužena, kao nepošteni posjednik tuđe stvari dužna naknaditi sve štete koje su na predmetnom prostoru u vlasništvu tužitelja nastale i sve koristi koje je tužena imala vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih tužena nije zanemarila.

61. Pri tome je za navesti da je sud pregledom ovog spisa i spisa ovog suda P-2840/17 utvrdio da nema dokaza da je tužena prije 13. ožujka 2014. imala saznanja za postojanje parnice P-2840/17 koju je pokrenuo GP protiv svog brata ĆP, oca tužene, a koja se vodila radi predaje u suposjed spornog prostora, pa je tužena, slijedom svega naprijed obrazloženog, po ocjeni ovog suda postala nepošteni posjednik dana 13. ožujka 2014., pa je tužena dužna počev od 13. ožujka 2014. pa do dana predaje ključeva naknaditi tužitelju sve koristi koje je tužitelj mogao dobiti od predmetnog prostora, a nije dobio iz razloga jer je sporni prostor tužena držala u svom posjedu.

62. Međutim, kako je presudom ovog suda Pi-180/2014-15 od 23. ožujka 2023., pravomoćno odbijeno potraživanje tužitelja za razdoblje do 21. svibnja 2014., to je tužitelju dosuđena naknada za razdoblje od 21. svibnja 2014. do zaključno s 21. siječnja 2019.g. kada je pun. tuženika predao ključeve spornog prostora punomoćniku tužitelju.

63. Potrebno je navesti da su koristi, sukladno odredbi čl. 8. ZVDSP-a, plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava (1), a plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem nečijega rada, a i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu. Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao što su to najamnine, zakupnine i kamate. (4), a koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome (5).

64. U konkretnom slučaju korist je, sukladno odredbi čl. 8. ZVDSP-a, zakupnina koju je tužitelj mogao ostvariti iznajmljivanjem spornog prostora u vlasništvu tužitelja, s obzirom da zakupnina pripada onome kome pripada i stvar, dakle u konkretnom slučaju tužitelju.

65. Predmetni poslovni prostor je površine 50 m2, pa je sud, radi utvrđivanja koristi koju je tužena dužna nadoknaditi tužitelju kao nepošteni posjednik poslovnog prostora u vlasništvu tužitelja zatražio podatke od Porezne uprave.

66. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da tužitelj nije imao pristup ni u jedan dio predmetnog poslovnog prostora u njegovom vlasništvu sve do trenutka dok punomoćnica tužene i ostalih nasljednika pok. ĆP nije punomoćniku tužitelja predala ključeve. Naime, ni jedan dokaz koji je proveden u ovom postupku ne upućuje na to da je tužitelj na bilo koji način sve vrijeme do predaje ključeva koristio na bilo koji način sporni prostor. Slijedom iznijetog, u posjedu tužene je bio cjelokupan prostor od 50 m2, pa je tužena dužna naknaditi

67. Pregledom dopisa Ministarstva financija, Porezna uprava područni ured Split, Ispostava Split, Klasa: 410-23/15-12/80 URBROJ: 513-07-29-08-15-01 od 14.04.2015.g. sud je utvrdio da se cijena zakupa poslovnih prostora u [adresa] za prostore površine od 20 m2 kreće u iznosu od 2.500,00 kn, zatim za prostor od 20 m2 1.000,00 kn, zatim za skladišni prostor površine 35m2 1.118,00 kn, za prostor od 130 m2 2.500,00 kn. Dakle, razvidno je da prostori koji su znatno manji od predmetnog prostora površine 50 m2 postižu cijenu od 1.000,00 kn do 2.500,00 kn. Isto se odnosi i na okolne ulice gdje poslovni prostori površine 65,00 m2, dakle nešto malo veći od predmetnog postiže zakupninu od 2.223,00 kn, dok prostor površine 25 m2, dakle upola manji, postiže zakupninu od 1.104,00 kn, zatim prostor od 40 m2 zakupninu od 1.115,00 kn, 15 m2 1.130,00 kn, 25,00 m2 postiže zakupninu od 3.750,00 kn. Pri tome je za navesti da je općepoznata činjenica da stranke u ugovor kojeg dostavljaju Poreznoj upravi stavljaju manje iznose od ugovorenih radi plaćanja manjeg poreza.

68. Cijeneći prednja utvrđenja ovog suda, ovaj sud je prihvatio iznos od 1.500,00 kn mjesečne zakupnine za predmetni poslovni prostor površine 50,00 m2, koji iznos predstavlja izgubljenu korist koju je tužitelj mogao ostvariti, ali nije je ostvario iz razloga jer je tužena bez ikakvog osnova držala u posjedu tužiteljev poslovni prostor. S obzirom da je u međuvremenu kuna kao sredstvo plaćanja prestala postojati, a da je uveden EUR-o po fiksnom tečaju 1€=7,53450 kn, to sukladno navedenom tužitelju pripada mjesečna naknada u iznosu od 199,08 €.

69. Kao što je obrazloženo, tužena je postala nepoštenim posjednikom počev od 13. ožujka 2014. godine, pa je od tada, sukladno odredbi čl. 165. ZVDSP-a st 1, tužena, kao nepošteni posjednik tuđe stvari dužna naknaditi sve štete koje su na predmetnom prostoru u vlasništvu tužitelja nastale i sve koristi koje je tužena imala vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih tužena nije zanemarila, međutim, kako je u postupku Pi-180/2014, koji je prethodio ukidnom rješenju Županijskog suda, pravomoćno odbijen zahtjev tužitelja za razdoblje do 21. svibnja 2014., to je tužitelju ovom presudom dosuđena naknada počev od 21. svibnja 2014., slijedom čega je za mjesec svibanj 2014.g. tužitelju dosuđen iznos izgubljene koristi od 532,18 kn što prema fiksnom tečaju 1€=7,53450 kn daje iznos od 70,63 €. Taj iznos predstavlja razmjeran iznos vremenu kojem je tužena bila nepošteni posjednik od 21. svibnja 2014. pa do zaključno s 31. svibnja 2014., dakle za 11 dana. Naime, kada se 1.500,00 kn / 199,08 € podijeli sa 31 danom, koliko mjesec svibanj 2014. ima dana, to proizlazi da dnevna naknada iznosi 48,39 kn, odnosno 6,42 €, pa kada se 48,39 kn pomnoži sa 11 dana, to proizlazi da je tužena, razmjerno vremenu koliko je bila u nepoštenom posjedu, dužna za mjesec svibanj 2014. tužitelju platiti naknadu 532,18 kn odnosno 70,63 €.

70. Puni iznos izgubljene koristi od 1.500,00 kn / 199,08 € tužena je dužna plaćati počev od mjeseca lipnja 2014.g. pa sve do zaključno sa prosincem 2018. U odnosu na mjesec siječanj 2019.g. kada je tužitelju vraćen ključ od prostora, iz rezultata provedenog postupka, odnosno citirane Potvrde sačinjene od strane pun. tužitelja, odvj. Maje Smrke, proizlazi da je ključ tužitelju vraćen 21. siječnja 2019.g., iz čega proizlazi da je tužena dužna na ime izgubljene koristi platiti razmjeran iznos za taj mjesec, dakle za 21 dan, pa kada se 21 pomnoži sa 48,38 kn, koliko iznosi dnevna naknada za izmaklu korist, to proizlazi da je za mjesec siječanj 2019.g. tužena dužna platiti iznos od 1.015,98 kn odnosno 134,84 €.

71. Slijedom svega naprijed iznijetog prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 11.155,11 € po osnovu izgubljene koristi. Za napomenuti je da je potraživanje tužitelja preko tog iznosa pravomoćno odbijeno u postupku Pi-180/2014, koji je prethodio ukidnom rješenju Županijskog suda.

72. Tužiteljeva tražbina je dospijevala svakog mjeseca i tuženik je u zakašnjenju zasigurno od 5-tog u mjesecu za prethodni mjesec, (tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-2388/2017), slijedom čega je za svaki dosuđeni mjesečni iznos tužitelju, sukladno odredbi čl. 29 ZOO-a dosuđena i kamata počev od 05. – og u mjesecu za prethodni mjesec. Slijedom iznijetog odbijen je tužbeni zahtjev za više zatraženu kamatu u dijelu u kojem je tužitelj zatražio kamatu od 05. -og u tekućem mjesecu, te je tužitelju dosuđena kamata od 05.-og u slijedećem mjesecu za prethodni mjesec.

73. Slijedom svega naprijed iznijetog odlučeno je kao u toč. I izreke presude.

74. S obzirom da je tužitelj u ovom sporu uspio u osnovu, te djelomično u visini u pogledu toč. I tužbenog zahtjeva, kojim je zatražena naknada, dok je tužena uspjela u osnovu u pogledu toč. II tužbenog zahtjeva, to je ocjena ovog suda da su stranke uspjele u ovom sporu podjednako, svaka za po 50 %, slijedom čega je, sukladno odredbi čl. 154. st 4 ZPP-a odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak, radi čega je zahtjev stranaka za naknadom parničnog troška odbijen kao neosnovna.

75. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke.

U Splitu, 31. siječnja 2025.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, u četiri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika