REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Psp-183/2021-42

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnici Poslovnog kompleksa Chromos u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271 po upravitelju Facility C d.o.o. iz Zagreba, Hvarska 8a, OIB:14487328504, zastupani po punomoćniku Zoranu Krajinoviću odvjetniku iz Zagreba, protiv I-tuženika ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Davoru Galetoviću odvjetniku iz Zagreba i II-tuženika ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Iliću odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja suposjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. prosinca 2024.godine u prisutnosti odgovorne osobe tužitelja uz punomoćnika, I tuženika osobno uz punomoćnika i punomoćnika II tuženika, dana 31. siječnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e :

I Utvrđuje se da su tuženi ŠP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u razdoblju između 6. i 16. studenog 2021. godine smetali tužitelje, suvlasnike Poslovnog kompleksa Chromos u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271, zastupane po upravitelju FACILITY C d.o.o. iz Zagreba, Hvarska 8A, OIB: 14487328504 u posljednjem mirnom suposjedu dijela nekretnine Poslovnog kompleksa Chromos u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271, koji je upisan u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao z. kč. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to posebnog dijela, etaže E-115, u naravi izložbeni prostor površine 307,50 čm u prizemlju zgrade oznake br. 34, kao i zajedničkog dijela, Dvorane Zagreb, površine 243 m2 u prizemlju zgrade oznake br. 24, na način da su u cijelosti ogradili izložbeni prostor oznake br. 34 i time u potpunosti onemogućili ostale suposjednike da se koriste istim, a ujedno su i fizički pregradili dva ulaza u prostor dvorane Zagreb.

II Nalaže se tuženicima uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da obustave sve građevinske radove, uklone sve postavljene prepreke i vrate prostor u prvobitno stanje te omoguće tužiteljima nesmetano korištenje i suposjed posebnog dijela, izložbenog prostora oznake 34, upisanog kao E-115 i zajedničkog dijela dvorane Zagreb, oznake 24.

III Zabranjuje se tuženicima svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja, pod prijetnjom ovrhe.

IV Nalaže se I i II tuženiku naknaditi tužitelju prouzročen parnični trošak u iznosu od 727,56 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. siječnja 2025.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

V Odbija se tužitelj sa prijedlogom za izdavanje privremene mjere.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 6. prosinca 2021.godine navode da su suvlasnici Poslovnog kompleksa Chromos u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 271, koji je upisan u zemljišne knjige naslovnog suda, kao z. kč. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje-Poslovni kompleks Chromos). Tuženi su također suvlasnici u Poslovnom kompleksu Chromos i to kao suvlasnici, svaki u ½ dijela posebnih dijelova, označenih kao etaže broj: 25, 42, 95, 96, 97, 98, 99, 115, 116, 117, 118, 119 i 120. U prizemlju zgrade nalazi se dvorana Zagreb (na grafičkom prikazu prizemlja označena brojem 24), koja je zajednički dio zgrade, namijenjena zajedničkom korištenju od strane svih suvlasnika. Tuženi su navedene posebne dijelove zgrade stekli temeljem Ugovora o kupoprodaji od 18. listopada 2021. godine. Odmah po upisu prava vlasništva obratili su se upravitelju zgrade i najavili da u prizemlju namjeravaju pristupiti građevinskim radovima. Prema zahtjevu upravitelja, tuženici su dana 5. studenog 2021. godine istom putem e-maila dostavili ispunjene obrasce i to tri obrasca za etažu E-115 i to za radove uređenja zidova, poliranja podova i selidbu. Svi radovi su najavljeni u terminu od 8. do 15. studenog 2021. godine. Upravitelj im je istog dana odgovorio kako odobrava radove selidbe, dok ih za radove uređenja zidova i poliranja podova upućuje da moraju osigurati vlastite priključke vode i struje. Istim dopisom upravitelj im je jasno dao do znanja kako se ovaj posebni dio do navedenog dana koristio kao zajednički izložbeni prostor i kako njime prolaze evakuacijski putovi te kako isti mora ostati u sadašnjem stanju do dobivanja suglasnosti nadležnih tijela za prenamjenu, kao i suglasnosti nositelja drugih stvarnih prava na objektu. Iz z.k. izvatka je vidljivo kako etaža 115 zaista predstavlja „Izložbeni prostor površine 307,50 čm oznake br. 34, prizemlje“. Suprotno najavi kako će s radovima započeti u ponedjeljak 8. studenog 2021. godine, tuženici su, uz veći broj radnika, radovima pristupili u subotu 6. studenog 2021. godine, o čemu je upravitelj obaviješten od strane zaštitara/vatrogasne službe objekta. S obzirom da je pritom obaviješten da radovi obuhvaćaju i demontažu zidova, upravitelj je istog dana uputio upozorenje koji se radovi ne smiju izvoditi bez odgovarajućih projekata te dodatno naglasio kako se svakako mora osigurati pristup dvorani Zagreb, koja je zajednički prostor svih suvlasnika. Nadalje, upravitelj je na objekt pristupio u večernjim satima te je, između ostalog, utvrdio kako su prilikom demontaže zidnih obloga demontirani i ručni javljači požara, oštećen je sustav vatrodojave objekta, a potencijalno su prilikom demontaže stropa oštećene instalacije ventilacije i grijanja objekta te hidrantska cijev uz nosivi stup. O svemu je istog dana obavijestio i policiju, a u ponedjeljak 8. studenog 2021. godine podnio je i prijavu građevinskoj inspekciji. Unatoč svim radnjama poduzetim od strane upravitelja, tuženici nisu obustavili daljnje radove, već su dapače u periodu između 8. i 16. studenog 2021. godine u cijelosti ogradili prostor, koji je u zemljišnim knjigama upisan kao etaža 115 (oznaka 24.), te zaključali vrata na ulazu u isti, a čime su u cijelosti isključili tužitelje iz dotadašnjeg suposjeda predmetnog izložbenog prostora. Tužitelji ističu da iako se ovaj prostor u zemljišnim knjigama vodi kao posebni etažni dio, isti je od same izgradnje objekta služio svim suvlasnicima u zgradi, budući se isti koristio kao izložbeni prostor i predvorje konferencijskih dvorana, koje su koristili svi suvlasnici u zgradi. Upravo zbog činjenice da među suvlasnicima nikada nije bilo sporno da se radi o prostoru koji je u suposjedu svih suvlasnika, u trenutno važećoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije iz 2017. godine, kroz ovaj prostor su jasno definirani evakuacijski putovi, koji su ovakvim postupanjem tuženika sada zatvoreni. Osim što su zagradili cijeli prostor, tuženici su također promijenili brave na vratima na postojećim evakuacijskih prolazima, s time da nove ključeve nisu dali niti upravitelju niti nadležnim službama protupožarne zaštite, a ograđivanje izložbenog prostora (E-115) je izvedeno na takav način da su tuženici u cijelosti zatvorili dva ulaza u dvoranu Zagreb, koja je nesporno upisana kao zajednički prostor svih suvlasnika i to na način da su sa vanjske strane napravili pregradu od gipsano kartonskih ploča i njome prekrili predmetne ulaze. Tužitelji ističu da je iz Procjene ugroženosti od požara vidljivo da dvoranu istovremeno može koristiti između 100 i 150 ljudi. Prema članku 31. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, prostorija koju koristi manje od 500 ljudi mora imati minimalno dva evakuacijska puta, a koji su ovakvim ponašanjem tužitelja zatvoreni. Dana 30. studenog 2021. godine sastao se Savjet vlasnika, koji prema članku 5. Međuvlasničkog ugovora od 16. studenog 2020. godine ima pravo i obvezu donositi sve odluke koje se odnose na upravljanje zajedničkim dijelovima zgrade i njihovo korištenje te je dužan brinuti o zaštiti interesa svih suvlasnika. Na predmetnoj sjednici Savjeta vlasnika na kojoj su bili zastupljeni suvlasnici koji imaju udio od 52,54 % u ukupnom vlasništvu objekta, jednoglasno su odlučili da upravitelj objekta podnese ovu tužbu za zaštitu suposjeda na zajedničkom dijelu zgrade – dvorani Zagreb. Slijedom svega navedenog tužitelji predlažu da im sud pruži posjedovnu zaštitu na način kako je to određeno izrekom ovog rješenja uz naknadu prouzročenog parničnog troška. Uz tužbu tužitelji su podnijeli i zahtjev za određivanje privremene mjere.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 30. prosinca 2021. II-tuženik prvenstveno ističe nedostatak aktivne legitimacije tužitelja u bitnom navodeći da upravitelj nema ovlaštenja za zastupanje tužitelja u parnicama radi smetanja suposjeda. Nastavno ističe prigovor prekluzije prava navodeći da je brava promijenjena dana 3.11.2021. kog dana su u zatvorena i dva ulaza u dvoranu Zagreb, a koju dugi niz godina nakon etažiranja zgrade nitko od suvlasnika nije niti koristio. Ističe da navedena činjenica nije mogla biti nepoznata tužiteljima jer se taj prostor nalazi pokraj lifta i predprostora iz kojeg se prolazi u druge posebne dijelove. U bitnom dijelu tuženik osporava činjenicu da su tužitelji posljednji mirni suposjednici etažnog dijela nekretnine označene u zemljišnim knjigama kao E-115 jer navedeni dio predstavlja posebni dio nekretnine i u isključivom je i samostalnom posjedu tuženika te tužitelji nisu posjednici predmetne nekretnine. Protivi se prijedlog za izdavanje privremene mjere. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. I-tuženik se u odgovoru na tužbu podneskom od 5. siječnja 2022. godine u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. U bitnom dijelu ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor prekluzije, osporava činjenicu da su tužitelji suposjednici navedenog dijela nekretnine. Konačno predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze i to dokaz uvidom u z.k. izvadak na listu 11 do 14 spisa, u grafički prikaz na listu 15 spisa, u dopis na listu 16 spisa, u obrasce na listu 19 do 21 spisa, u dopise na listu 22 do 43 spisa s fotografijama, u izvješće na listu 44 spisa, u potvrdu MUP-a na listu 46 spisa, u procjene na listu 49 do 60 spisa, u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu na listu 88 do 94 spisa i Visokog prekršajnog suda na listu 96 do 98 spisa, u Ugovor o kupoprodajni nekretnina na listu 108 do 111 spisa, u zaključak sa sastanka na listu 112 do 114 spisa, u Diobeni ugovor i Ugovor o etažiranju na listu 132 do 146 spisa, u Ugovor o korištenju zajedničkih dijelova poslovne zgrade na listu 147 do 155 spisa, u međuvlasnički ugovor na listu 157 do 168 spisa, u popis zajedničkih dijelova i uređaja objekta na listu 169 do 182 spisa, u punomoć na listu 183 spisa, u dopise na listu 188 do 199 spisa, u Ugovor na listu 207 do 215 spisa, u primopredajni zapisnik na listu 220 do 228 spisa, u fotografije na listu 248 do 260 spisa, u zapisnik na listu 316 do 324 spisa, proveden je uviđaj na licu mjesta, dokaz saslušanjem svjedoka SP, ŽP, AP, RP, MP, dokaz saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. U konkretnom slučaju, valja napomenuti, da je u ovom postupku jedino bitna činjenica posljednjeg mirnog posjeda i sam čin smetanja temeljem čl. 441 ZPP-a stoga sud nije analizirao, a niti cijenio navode svjedoka i stranaka koji prelaze okvire raspravljanja u ovoj pravnoj stvari.

6.1. Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.2. Isto se odnosi i na suposjed.

7. Prema odredbi čl. 22 st. l i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 9l/96- nastavno ZV) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetnja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanja ubuduće.

7.1. Odredbom čl.24 ZV-a, određeno je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg supojeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

7.2. Stavkom 2 navedenog članka određeno je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog supojeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.

8. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije valja istaći da isti nije osnovan i to iz razlog što je odredbom čl.93 st.2 ZV-a određeno da je u upravljanju nekretninom upravitelj ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti što uključuje i ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za vođenje tih postupaka. Također valja istaći da je odredbom čl.42 ZV-a i to st.1. određeno da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršenje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Tužitelj je u činjeničnim navodima tužbe naveo da je odlukom Savjeta vlasnika na kojem su bili zastupljeni suvlasnici koji imaju udio od 52,54% u ukupnom vlasništvu objekta jednoglasno donijeli odluku da upravitelj podnese tužbu radi zaštite suposjeda na zajedničkom dijelu zgrade-dvorane Zagreb, a što proizlazi i iz dostavljene dokumentacije na listu 187 do 199 spisa. To nadalje znači da je tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

9. U odnosu na istaknuti prigovor prekluzije prava za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari valja istaći da je odredbom čl.21 st.3 ZV-a određeno da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja ili počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

10. U konkretnom slučaju rok za podnošenje tužbe za posjedovnu zaštitu počinje teći od dana saznanja tužitelja o činu smetanja suposjeda, a ne o činjenici kako to navode I i II tuženici u odgovoru na tužbu, o danu kada su promijenjene brave za koji tvrde da je dan 3.11.2021.godine.

11. Radi utvrđenja posljednjeg mirnog suposjeda tužitelja i čina smetanja sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

12. Dana 25. studenog 2022. godine održan je uviđaj na licu mjesta prilikom kojeg je punomoćnica tužitelja pokazala vrata, staklenu pregradu iza koje se nalazi prostor E-115 stranke su navele da je smetanje suposjeda etaža E-115 i dvorana "Zagreb" po navodu tužitelja. I i II tuženi također su naveli da su navedene etaže predmet ovog postupka. Radi se o staklenim vratima koja su zatvorena i pod ključem sa vanjske strane. Prilikom uviđaja utvrđeno je da se s jedne i druge strane nalaze, sa svake strane, po 2 lifta. Iz predprostora gdje su liftovi i spomenuta staklena vrata, prije vrata nalaze se s desne strane mala staklena vrata kroz koja se, a koja su otvorena, iz kojih se ulazi u hodnik i nakon toga u veliku prostoriju za koju su stranke navele da je garderoba i pristup sanitarijama.

Ulaskom u tu veliku prostoriju po navodu punomoćnika tužitelja s lijeve strane nije prije postojao zid nego stepenice za ulazak u etažu 115 i navodi da je na dijelu tog zida bila rampa za invalide za ulazak u E-115.

Iz navedenog dijela se malim hodnikom ulazi u prostoriju lijevo za koju stranke navode da se zove dvorana "Zagreb" i za koju navode da je zajednički dio zgrade. U dvoranu se ulazi stepenicama, u naravi 3 drvene stepenice koje po navodu domara TP, a koji prisustvuje uviđaju jer ima ključeve su stepenice koje se koriste za "izlaz za nuždu", radi se o pomičnim stepenicama.

U dvorani "Zagreb" s lijeve strane postoje dvoja vrata koja su bila zaključana sa strane dvorane i koje ključeve ima domari koji navodi da se nalaze na recepciji.

Otključavanjem prvih vrata ulazi se u prostoriju E-115, a koja se nalazi iza staklenih vrata s početka uviđaja. Otključavanjem drugih vrata također se ulazi u E-115. Tuženik osobno je pokazao protupožarni put koji po navodu istog ne vodi nigdje. Prolaskom kroz protupožarni put i prolaskom stepenicama dolazi se do vrata koja se ne mogu otvoriti i iz kojih se ne može izaći. I tuženik je naveo da je tužitelju omogućen protupožarni put i da je dao prijedlog na koji se može riješiti.

13. Iz iskaza svjedoka SP proizlazi da zna razlog zašto je pozvan na sud, a radi se o velikoj poslovnoj zgradi gdje on unazad 15 godina zastupa najvećeg suvlasnika cijelog poslovnog kompleksa i često su imali savjete suvlasnika, skupštine i slično, zna o kojem prostoru se radi. Poznato mu je stanje kakvo je bilo prije čina smetanja i što zgrada smatra smetanjem posjeda. U naravi radi se o foajeu zgrade i o toj najvećoj dvorani, misli da se zove Zagreb i koristili su je, misli na suvlasnike, za održavanje raznih skupština, a sami suvlasnici za različite simpozije, odnosno za iznajmljivanje trećim osobama. Sjeća se da je sredinom 11. mjeseca 2021. obaviješten o činu smetanja, odnosno o izvođenju građevinskih radova od strane tuženika. Ta dvorana o kojoj je govorio ne može se više koristiti na isti način kako se prije koristila, ona sada ima jedan mali ulaz, npr. veličine ulaska u ovu sudnicu, a prije je imala još dva ili tri velika ulaza, odnosno ogromna kao negdašnji ulazi u dvorane, bila su velika dvokrilna vrata kakva su nekad postojala u kino dvoranama. Sad ta vrata više ne postoje na način da se može ulaziti kroz njih, tuženici su podigli zid tako da se do tih vrata ne može doći. Vrata vjerojatno još uvijek postoje ali se zbog zida do njih ne može doći. Pretpostavlja da su ta vrata od dvorana i dalje tamo ali se ne može iz svih zajedničkih prostora u te dvorane. Tuženi su napravili vrata na tom zidu o kojem je ranije pričao i kojim su zatvorili ta dvoja ili troja vrata, probili vrata koja prije nisu bila, ali suvlasnici od tih vrata nemaju ključ.

Na postavljeno pitanje na koji način su suvlasnici koristili prostor foajea, a gdje se sada nalaze tuženi, svjedok je odgovorio da se radilo o slobodno otvorenom prostoru gdje se nalazila garderoba koja je služila dvorani, nije bilo vrata, bio je šank, totalno otvoreni prostor, suvlasnici su taj prostor koristili na način da su se održavale izložbe, sastanci, radio je kafić i slično. To nikada nije bilo zasebna cjelina nego uvijek zajednički prostor. Neposredno je utvrdio informacije o zidu, vidio je. Tuženik mu je pokazao da su napravljena vrata i da se može pristupiti prostoru kada su se stranke pokušale dogovoriti. To su bili prijedlozi tuženika radi eventualne nagodbe, no dosta su komplicirani odnosi u zgradi. Sada trenutno se jedino može pristupiti u dvoranu kroz ta servisna vrata kao što je rekao i ne može se dvorana normalno koristiti kako se koristila prije i misli da to nije sigurnosno u redu. Od ulaska u zgradu cijeli prostor lijevo smatra foajeom i prije i poslije liftova. Kada su se prošli liftovi onda se otvarao taj veliki prostor koji se sastojao od šanka, garderobe, tri male dvorane i jedne velike dvorane. Poznato mu je da je taj prostor ispred velike dvorane u zemljišnim knjigama upisan kao posebni dio nekretnine. Ima saznanja o protupožarnim putovima jer nije mu logično da ako je zatvorena dvorana da bi isti bili slobodni. Prije je bilo slobodno, nije bilo zida. Ne zna gdje je bio Plesni studio"Bačelić" Ne zna kad su suvlasnici bili ispred prostora dvorane i što su učinili. Ne zna da li su sada vrata od dvorane otvorena i da li se može ući. Prostorno gledajući tri male dvorane su se nalazile lijevo na jugu, a velika dvorana desno na sjeveru. Te male dvorane su bile veličine ove sudnice i imale su aluminijska vrata i bio je otvoren prostor ali nije baš najsigurniji. Poznato mu je da se radi o posebnom prostoru koji je upisan u zemljišne knjige od kada je ovo krenulo, tj. ovaj postupak.

14. Iz iskaza svjedoka ŽP, sina I tuženika, proizlazi da je pozvan na sud zbog ometanja posjeda. Priče se da su promijenili bravu na vratima koja su tada bila postojeća, radi se o vratima kod lifta i sporednim vratima prema požarnom putu i vjerojatno je riječ o ometanju vrata velike dvorane. U to vrijeme su oni, misli na tuženike i sebe privremeno postavili panele da mogu izvršiti građevinske radove i kasnije su ih skinuli. Dvoranu se sada može slobodno koristiti i slobodan je ulaz u dvoranu, postoje tri ulazna vrata u dvoranu koliko zna, imaju ključ ali nisu pod ključem, ta vrata koja idu prema ulaznim vratima od dvorane imaju bravu ali je slobodan prolaz, može se ući. Od ulaska u Chromosov neboder postoji predvorje, kroz prolaz se prođe tj. kroz vrata koja su prohodna i može se ući u dvoranu. Ne zna da li je prostor koji koriste tuženi predvorje, bio je prvi put u prostoru kada je kupljen, a ne zna kada je kupljen Sadašnji izgled prostora ne razlikuje se od prijašnjeg i sada postoje četiri prostorije tj. ureda koja su postojala i prije. Na pitanje da li je prije bio sanitarni čvor, svjedok odgovara; Prije nije bio sanitarni čvor, isti je napravljen sada zbog zadovoljenja minimalno tehničkih uvjeta za korištenje prostora. Kada se prođe kroz prostor dolazi se do protupožarnog puta tj. vrata koja su bila izvana ograđena i nisu se mogla otvoriti. Vrata koja se nalaze kod velikih liftova ravno i ta vrata su oduvijek postojala i o tim vratima je govorio na način da je promijenjena brava, misli da su bile Sisvete i da su drugi dan zvali bravare, misli 2. ili 3.11. Svi od suvlasnika su to mogli vidjeti, to je najprometniji dio cijele zgrade, dolazili su zaštitari i nitko ništa nije rekao u tom trenutku, a niti je tko od suvlasnika prigovarao.

15. Iz iskaza svjedoka AP proizlazi da je bio vlasnik prostora koji je prodan tuženima. Transakcija je u cijelosti izvršena, ne zna kada, tuženi su ušli u prostor prije nekoliko godina. Bio je u tom prostoru i naknadno, zna da tuženi sada tamo obavljaju neku poslovnu djelatnost. U predmetnoj poslovnoj zgradi i dalje je suvlasnik jednog malog poslovnog prostora i u dvorani Zagreb su nakon kupnje prostora od strane tuženika u više navrata oni suvlasnici imali savjet vlasnika. Ta dvorana Zagreb je zajednička dvorana cijele zgrade, odnosno svih suvlasnika. Ona je prije imala 4 ulaza, a sada misli da ima 2 ili 3. U tom njegovom bivšem dijelu, a sadašnjem od tuženika je bio foaje gdje je bio šank i ugostiteljska djelatnost, no ona se nije isplatila i iz tog dijela se moglo ući u dvoranu Zagreb, a koliko zna i sada se može ući. Vlasnik je prostora u toj zgradi od 90. -ih i u toj zgradi nije nikad bilo problema između suvlasnika do trenutka kupnje njegovog dijela od strane tuženika. Vlasnik je poslovnog prostora koji je prodao tuženima cca godinu dana prije prodaje, a isti je kupio od obiteljske firme. Od kada zgrada postoji misli od 90.-ih do 2019., bio je šank, frižider, stolovi i stolci. Taj prostor se koristio u izložbene svrhe ukoliko je netko od suvlasnika tražio i uz odobrenje ostalih suvlasnika. Bio je slobodan pristup svima i nakon prestanka ugostiteljstva je postavljen aparat za kavu. Prodani poslovni prostora predao je u posjed neposredno tuženima, bili su tamo, neke ključeve je imao, neke ne. Neposrednih saznanja o protupožarni putovima nema. Prilikom primopredaje su popisali stanje brojila i struke i vode, napisali su zapisnik i fotografirali su, ne zna da li su to glavna ili kontrolna brojila.

16. Iz iskaza svjedoka MP proizlazi da zna da je pozvan na sud u vezi predmeta sa ŠP za poslovni prostor u Chromosu. Pozna ŠP jer je vlasnik hotela i on svoje pacijente znao je smjestiti u njegov hotel. Zna da je kupio poslovni prostor u Chromosu i angažirao ga za molerske radove, knauf i sl., ustvari za sve radove koje je znao i koje je mogao pomoći odnosno imao majstore, npr. električare nije imao. Zna o kom prostoru se radi, u predprostoru je bio aparat za kavu, u daljini je bio šank koji se nije koristio i stolice s jedne i druge strane u dva reda i stol koji se nalazio u sredini. Tko je koristio taj predprostor i prostor gdje se nalazio šank ne zna. Vršio je bravarske radove, uštimavanje vrata, molerske radovei knauf te poliranje kamena. Vrata su se malo teže otvarala i to je uštimavanje vrata, a radove je vršio nakon Sisveta 2021.godine. U taj prostor je dolazio na način da svaki put kada je dolazio se morao najaviti na porti. On također u prizemlju te zgrade ima poslovni prostor, sada frizerski salon. Knauferi su radili što im je naređeno, možda su jedan prolaz zagradili. Nije radio bravarske radove, angažirao je bravara koji je promijenio cilindre i to je bilo odmah nakon Sisveta 2021. godine. Nešto ima saznanja o protupožarnim putovima, van se nije moglo izaći jer su vrata bila zaključana, nema saznanja o dvorani, ne ulazi u istu.

17. Odgovorna osoba tužitelja IP je u svom iskazu navela da je odgovorna osoba upravitelja zgrade od 1.4.2021.godine i danas. Kada je postala odgovorna osoba dvorana i predvorje dvorane činili su jednu cjelinu i posjed su vršili, misli na sebe i svoje djelatnike koji su angažirani od strane suvlasnika, za čišćenje i uređivanje jer je bilo doba kovida. Inače se taj prostor koji čini cjelinu koristio za iznajmljivanje i zgrada je tj. poslovni kompleks Chromos je od istog ubirala prihode zajedno sa pričuvom. Održavali su se seminari i konferencije, a predvorje je služilo za ketering. Isto tako predmetne prostorije su se koristile za sastanke njih suvlasnika kojih ima 50. Nakon što su im tuženi oduzeli posjed ne koriste predmetnu prostoriju za ništa. Tuženi tj. "3D lab" koriste i energente zgrade tako da tužitelji kao suvlasnici osim gubitka prihoda imaju i povećanje troškove režija. Isto tako postoji ugroza od požara što su ustanovile sve inspekcije, zbog ilegalne gradnje cijela zgrada je ilegalna i ne može aplicirati sredstva iz fondova, a isto tako u slučaju eventualne štete upitno je pokriće od bilo kojeg osiguravatelja. Niti na koji način više niti ona niti ostali suvlasnici ne vrše ni suposjed , niti posjed poslovnog prostora. Kada se iza lifta ulazi u predvorje postoje vrata i na tim vratima su promijenili bravu i zaključali i to sad služi kao ulaz u njihov prostor, a prije su uvijek bila otključana i otvorena. S obzirom da se radilo o otvorenom prostoru koji je činio jednu cjelinu tuženi su na dva mjesta promijenili brave i na dva mjesta dogradili knauf zidove. Iz svakog požarnog evakuacijskog puta se može izaći van ali se ne može ući u predvorje niti koristiti te evakuacijske putove u slučaju nužde. Od kada je preuzela upravljanje zgradom od travnja 2021. održavali su se sastanci, a i dvorana se iznajmljivala, ne zna napamet, postoji evidencija o tome.

Na postavljeno pitanje da li je prije nego je preuzela upravljanje mogla doći u predvorje i na koji način se koristilo, da li ima saznanja, ista je odgovorila da ima, mogla je doći i popiti kavu u predvorju. Prostor ispred dvorane je u etažnom elaboratu označen kao zajednički dio poslovnog kompleksa Chromos. Ne sjeća se točno kada je bilo smetanja i kada je promijenjena brava, piše u tužbi. Da je promijenjena brava i o činu smetanja obaviještena je od strane vatrogasne službe objekta, a to je bila subota popodne ili večer kad su tuženi počeli skidati obloge sa zida, što je prijavila policiji, a tijekom idućeg tjedna su u potpunosti isključili vlasnike, promijenili brave i dodavali knauf zidove, ne zna da li je prije bio knauf ili promjena brave. U pogledu ulaza u dvoranu sada je stanje da se može ući kroz pomoćni izlaz koji je drugačije razine od razine poda dvorane, a prije se ulazilo kroz široka dvokrilna vrata iz područja predvorja. Tim širokom dvokrilnim vratima iz predvorja ne mogu pristupiti, oni su zaključali ulaz u predvorje i ne mogu pristupiti, ključ nemaju, a nisu ga niti tražili, traže da se stanje vrati u stanje kakvo je bilo prije. Na taj posebni dio nije plaćana pričuva jer je bio zajednički prostor. Kavu je pila s aparata u predvorju na stolicama za stolom.

17. Tužitelj RP je u svom iskazu naveo da je također suvlasnik poslovnog tornja Chromos i ima u vlasništvu poslovni prostor u istom. Naveo je da je slušao iskaz odgovorne osobe tužitelja i da je suglasan s istim. Dodao je da je 2021. razgovarao s tuženima i rekao im kako su kupili i zajedničke dijelove zgrade jer je u to doba bio predstavnik suvlasnika i da isto neće moći zatvoriti. Naime i on kada je kupio poslovni prostor kupio i 3 požarna stubišta i okno lifta pa mu nije palo na pamet da uzrupira taj prostor. O izvođenju radova obavijestila ga je upraviteljica, misli da je razgovor s tuženikom imao tijekom ljeta, a danas je čuo i misli da je tako da su radovi počeli nakon Sisveta 2021. U svom poslovnom prostoru je svakodnevno.

18. I-tuženik je u svom iskazu naveo da je bravu promijenio bravar i to 3.11.2021. na sveukupno 4 vrata. On je pregradio te prolaze sa gipsom i stavio knauf. Posjed tužitelji ne mogu vršiti ali mogu kroz njegov prostor prolaziti do protupožarnih putova kojih sveukupno ima 4. Ključ od vrata kojima se ulazi u njegov poslovni prostor, niti su tražili, a u svako doba mogu pozvoniti. Što se tiče dvorane Zagreb ona je i dalje u njihovom posjedu. I tuženik je napomenuo da plaćaju pričuvu, sve račune za struju su platili, a ne kako je navela odgovorna osoba tužitelja. Policija nije došla tijekom mijenjanja brava, policija je došla kasnije, brave su ranije promijenjene, on je bio u prostoru sa svojih 20 djelatnika. Za vrijeme izvođenja radova nisu mogli ući u prostor, najavio im je da će se izvoditi radovi, osobno je upraviteljici rekao kada će početi s izvođenjem radova.

19. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i stranaka i dovodeći ih pri tom u vezu nedvojbeno je utvrđeno da su tuženi izvršili čin smetanja suposjeda na način da su promijenjene brave na ukupno sveukupno 4 vrata i pregrađeni prolaze sa gipsom na način da je stavljena knauf, a kako je i sam I tuženik naveo u svom iskazu. Isto tako I tuženik je u svom iskazu naveo da posjed tužitelji ne mogu vršiti ali mogu kroz njegov prostor prolaziti do protupožarnih putova. Znači nedvojbeno je utvrđen čin smetanja suposjeda budući isto ne osporava niti sam I tuženik u svom iskazu. Izvođenjem građevinskih radova i zatvaranjem dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka tuženici su u cijelosti isključili tužitelje od dotadašnjeg načina korištenja odnosno suposjedovanja. Isto tako iskazima tužitelja i odgovorne osobe istih kao i svjedoka AP nedvojbeno je utvrđeno da su tužitelji koristili sporni prostor na način da su mogli doći u predvorje i npr. popiti kavu u predvorju. Postavljanjem knaufa, odnosno ograđivanjem prostora tužitelji su u cijelosti isključeni iz svog dosadašnjeg vršenja suposjeda.

19.1. U navedenom dijelu, bitnom za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari sud je poklonio vjeru svjedocima i strankama cijeneći ih istinitim i u cijelosti suglasnim. Ostali navodi kako iz iskaza svjedoka tako i samih stranaka nisu bitni niti odlučni za ishod ovog postupka, stoga ih sud nije cijenio. Očito je da su odnosi između stranaka u tolikoj mjeri poremećeni da iste nisu u mogućnosti objektivno sagledati nastalu situaciji i istu razriješiti, što je rezultiralo i između ostalog i ovim parničnim postupkom. Interpretacija saslušanih svjedoka nastale situacije nije bitna niti odlučna za ishod ovog postupka kao niti za donošenje odluke i samim time prelazi okvire raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Isto tako, a kao što je već i rečeno sud nije analizirao, a niti posebno navodio a niti dostavljene ugovore u pogledu vlasništva predmetne nekretnine iz razloga što isti nisu bitni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

19.2. Također valja dodati da sud prilikom donošenja odluke nije analizirao niti navodio dostavljenu dokumentaciju u privitku podneska tužitelja od 17.12.24. budući je ista dostavljena nakon zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari.

19.3. Po stavu ovog suda radovi zatvaranja i pregradnje spornog zajedničkog prostora etaže E-115 izvođeni su tijekom studenog i to početkom tj. 6.studenog 2021. godine, a kako to tvrdi tužitelj u činjeničnim navodima tužbe i koji dan se smatra kao danom saznanja za počinjeno smetanje. Naime valja dodati da u konkretnom slučaju čin smetanja nije samo promjena brave već i izvođenje svih građevinskih radova koji su tuženi vršili radi prenamjene prostora. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev u ovom predmetu podnesen je u zakonskom roku određenom člankom 21. st. 3. ZV-a te je stoga prigovor prekluzije u cijelosti neosnovan.

19.4. Činom smetanja suposjeda tužiteljima je u cijelosti oduzet suposjed budući je prestala njihova faktična vlast, odnosno mogućnost korištenja zajedničkog prostora.

20. Kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da su tužitelji posljednji mirni suposjednici te čin smetanja posjeda od strane tuženika, a što isti nisu niti osporili, to je valjalo u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

21. U pogledu prijedloga za izdavanje privremene mjere valja istaći da je isti u cijelosti neosnovan, i u suprotnosti s čl.442 ZPP-a u svezi s čl. 298 Ovršnog Zakona, te je stoga valjalo riješiti kao pod toč. III izreke rješenja.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 1 u svezi s čl.155 ZPP- a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

22.1. Trošak tužitelja odnosi se na trošak zastupanja po odvjetniku i istom je dosuđen u obliku jednokratne naknade za cijeli prvostupanjski postupak, a s obzirom na vrstu spora temeljem tbr. 7 toč.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) od 250 bodova što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, sveukupno iznosi 500 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 125,00 eur, troška plaćenog predujma za izlazak sudske komisije u iznosu od 49,48 eur i troška plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eur i presudu u iznosu od 26,54 sveukupno iznosi i čini trošak tužitelja od 727,56 eur.

22.2. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a, a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30 Ovršnog Zakona.

23. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 31. siječnja 2025. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

1 0

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoć. tužitelja uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 26,54 eur

2. Punomoć. I tuženika

3. Punomoć. II tuženika