Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

OVR-4781/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, u ovršnom postupku ovrhovoditelja TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vladimir Schmidt, odvjetnik u Osijeku, protiv ovršenika UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Željka Radoš Radičević, odvjetnica u Osijeku, radi odlučivanja o prijedlogu za ovrhu, 31. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Odbija se ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu kao neosnovan.

II/ O prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe bespredmetno je odlučivati.

i zaključuje se

1. Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) stan 1, stambeni prostor – koji se sastoji od sobe s 33,64 m2, sobe s 29,54 m2, kuhinje s 15,90 m2, kuhinje sa 5,80 m2, kupaonice s 7,19 m2, ukupno 86,27 m2, i to s danom 24. listopada 2024., budući da je tog dana pod brojem Z-17503/24 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-4781/24 od 24. listopada 2024.

2. Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12) stan 5 B, označen ljubičastom bojom koji se sastoji od dnevne sobe s 16,88 m2, spavaće sobe s 33,06 m2, kuhinje s 4,88 m2, izbe sa 1,19 m2, kupaonice s 3,44 m2, ukupno s 59,45 m2,

i to s danom 25. listopada 2024., budući da je tog dana pod brojem Z-17595/24 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-4781/24 od 25. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od 24. listopada 2024. ovrhovoditelj je predložio ovrhu na nekretninama ovršenika, a na temelju ovršnih isprava – Ugovora o kupoprodaji od 15. siječnja 2024., koji je potvrđen istog dana kod javnog bilježnika Lidije Perić, a ovršan 16. lipnja 2024., a radi naplate tražbine u ukupnom iznosu od 12.375,00 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja na glavnicu teče od 17. lipnja 2024. do isplate, kao i radi troška ovog ovršnog postupka.

2. Ovrhovoditelj je u prijedlogu naveo da se temeljem navedenog Ugovora ovršenik obvezao isplatiti ovrhovoditelju u obrocima iznos od 20.000,00 eura na način da iznos od 3.500,00 eura uplati do 15. veljače 2024., a ostatak od 16.500,00 eura u 12 jednakih mjesečnih obroka pod 1.375,00 eura počevši od 15. ožujka 2024. Ovršenik je ovrhovoditelju do podnošenja prijedloga za ovrhu uplatio 7.625,00 eura, a nakon uplate trećeg mjesečnog obroka je prestao plaćati obroke, pa je ostatak tražbine dospio na naplatu 16. lipnja 2024. Nadalje, ovrhovoditelje je naveo da je ovršenik samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], stan 1 (etažno vlasništvo E-1) ukupne površine 86,27 m2 te nekretnine upisane u isti zk.ul., isti kč.br. stan 5 (etažno vlasništvo E-12) površine 59,45 m2, a obje nekretnine nalaze se u [adresa] u [adresa]. Ovrhovoditelj je zatražio naknadu troška postupka u iznosu od 626,10 eura, a koji se sastoji od troška sastava prijedloga za ovrhu, pribave potvrde ovršnosti ugovora, javnobilježničkog troška za izdavanje potvrde ovršnosti, PDV-a i sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje.

3. Radi ispitivanja je li narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, pozvan na očitovanje, ovršenik je u podnesku od 5. studenog 2024. naveo da je vrijednost tražbine koja se namiruje razmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj je predložena ovrha. Ovršenik je naveo da nekretnine služe isključivo za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, a da ovršenik nema drugih nekretnina za zadovoljavanje svojih potreba. Predložena ovrha kršila bi ovršenikovo pravo na dom, a ovršenik predlaže da ovrhovoditelj zatraži ovrhu na ovršenikovim privatnim i poslovnim računima.

4. Ovrhovoditelj je, pak, u podnesku od 25. studenog naveo da su navodi ovršenika usmjereni na odugovlačenje postupka i izbjegavanje obveza. Naime, istaknuo je da nekretnine ne služe za stanovanje nego se radi o poslovnim prostorijama koje se u zemljišnim knjigama vode kao stanovi. Ovršenik je, osim toga, prešutio da su navedene nekretnine opterećene založnim pravomu korist Euroherc osiguranja za iznos od 72.000,00 eura. Ovrhovoditelj se ne može naplatiti na poslovnim računima ovršenika čija se pravna osobnost razlikuje od osobnosti ovršenika. Ovrhovoditelj je naveo da je iz potvrde Financijske agencije od 29. listopada 2024. razvidno da na privatnim računima ovršenika nema dostatno sredstava za namirenje ovrhovoditelja te da je ovršenik u blokadi, te da je u blokadi bio i ranije tijekom godine. Iz uvjerenja MUP- a, nadalje, da proizlazi da ovršenik nema u vlasništvu automobil. Dakle, ovršenik nema vrijednije imovine iz koje bi se ovrhovoditelj mogao naplatiti, što je ovrhovoditelju bilo i poznato prije nego je podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini.

5. Prije ročišta za ispitivanje je li između interesa stranaka narušena pravična ravnoteža, ovršenik je opunomoćio punomoćnika koji je podnio podnesak naslovljen s „Dopuna žalbi ovršenika od 4. studenog 2024. i žalba na rješenje o ovrsi i prijedlog za odgodu ovrhe“, a koji se ne može smatrati dopunom žalbe, kao što se ni podnesak od 4. studenog 2024. ne može smatrati žalbom protiv rješenja o ovrsi, budući da rješenje o ovrsi u ovom stadiju postupka nije ni doneseno. U navedenom podnesku navedeno je da je nekretnina ovršeniku jedina nekretnina u kojoj živi sa članovima obitelji, odnosno, jedini dom i da druge imovine nema, pa se poziva na odredbe čl. 75. Ovršnog zakona. Nadalje, navedeno je da nekretnina ovršeniku služi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz koje je namirivala dug i koja je jedini izvor prihoda za uzdržavanje ovršenika i njegove obitelji. Dug da je podmirivala dok nije poslovanje počelo stagnirati, uslijed ljetnog perioda kad nema studenata koji su gosti lokala, nakon čega je ovrhovoditelj raskinuo ugovor. Ovršenik se pozvao i na odredbe čl. 80. b Ovršnog zakona te naveo da nekretnina vrijedi oko 215.000,00 eura. Ovršenik je naveo da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva šteta, pogotovo zato što želi namiriti dug u kraćem roku, pa predlaže odgodu ovrhe na rok od šest mjeseci kako bi ostvarila sredstva iz kreditnog plasmana koji je moguće realizirati tek početkom iduće godine.

6. Na ročištu 3. prosinca 2024. ovrhovoditelj je ostao kod prijedloga za ovrhu i podneska od 25. studenog 2024., a punomoćnik ovršenika istaknuo je da je vrijednost nekretnine oko 215.000,00 eura, dok je vrijednost tražbine 11.000,00 eura jer je dio tražbine ovršenik u međuvremenu podmirio. Dodao je da je stan djelomično prenamijenjen u poslovni prostor koji služi poslovnoj djelatnosti. Ovrhovoditelj je još jednom osporio navode ovršenika i naveo da je namirenje ovrhovoditelju nužno radi osnovnih životnih potreba te se usprotivio odgodi ovrhe s obzirom da je bio bezuspješan svaki pokušaj dogovora oko namirenja mimo suda. Na ročištu je naloženo ovršeniku da se u roku od osam dana očituje o činjenici u kojoj od nekretnina stanuje ovršenik i s kojim članovima obitelji te da se očituje o visini zaloga kojim su nekretnine opterećene, a naloženo je ovrhovoditelju da se očituje o podnesku ovršenika koji mu je uručen na ročištu.

7. Ovršenik nije postupio po zaključku suda i nije se očitovao o okolnostima na koje je pozvan očitovati se, a ovrhovoditelj se podneskom usprotivio odgodi ovrhe i istaknuo da ovršenik nije ispunio nijedan od uvjeta iz čl. 65. Ovršnog zakona. Usprotivio se i žalbi koja je nedopuštena budući da rješenje o ovrsi nije doneseno te naveo da ovršenik netočno prikazuje i vrijednost nekretnina, da je ugovorom pristao da se na cjelokupnoj imovini ovršenika provede prisilna ovrha, a da je nekretnina opterećena založnim pravom, a da založni vjerovnik ima predosni red namirenja u odnosu na ovrhovoditelja.

8. Odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 6/24, dalje: OZ), određeno je da, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

9. Sud je utvrdio da bi prodajom nekretnina bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, sukladno čl. 80. b. OZ.

10. Valja reći da ovršenik, čije prebivalište jest prijavljeno na adresu predmetnih nekretnina, nije ničim potkrijepio da u nekretninama stanuje sa svojom obitelji, niti obrazložio koji dio stana, kako se nekretnine vode u zemljišnim knjigama, služi za ugostiteljsku djelatnost, a koji za stanovanje, ali obje stranke tvrde da nekretnine služe ovršeniku za obavljanje ugostiteljske djelatnost u nekom obujmu. Dakle, s obzirom da se radi o dvije nekretnine, nedvojbeno ovršenik nema u vlasništvu samo jednu (jedinu) nekretninu i nedvojbeno ona ne služi isključivo za stanovanje i zadovoljenje životnih potreba. Nadalje, iako iz Ugovora o kupoprodaji proizlazi da je ovršenik pristao da se provede prisilna naplata na cjelokupnoj imovini, pokretnoj i nepokretnoj (list 24 spisa), sud je u konkretnom slučaju utvrdio da bi se provedbom ovrhe na nekretninama ovršenika narušila pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, odnosno, da nije osnovan prijedlog ovrhovoditelja za određivanjem ovrhe na nekretninama u vlasništvu ovršenika.

11. Naime, ovrha je predložena na dva stana u vlasništvu ovršenika, površine 86,57 m2 i površine 59,45 m2, a koji se nalaze u centru grada [adresa] ([adresa]). S obzirom na tržišne vrijednosti nekretnina na kojem se m2 nekretnine procjenjuje i do vrijednosti od 2.000,00 eura, vrijednost dva takva stana zasigurno jest nerazmjerno veća od tražbine ovrhovoditelja koja iznosi 12.375,00 eura s kamatama koje teku od 16. lipnja 2024. do isplate, čak i ako uzmemo u obzir da su nekretnine opterećene založnim pravom upisanim u korist Euroherc osiguranja d.d. u iznosu od 72.000,00 eura.

12. Osim toga, važno je za istaknuti da iz Potvrde Financijske agencije od 29. listopada 2024. (list spisa 42), koju je u spis priložio ovrhovoditelj, proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji za ovršenika vodi Financijska agencija evidentirani iznos neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od svega 260,55 eura, da je ovršenik u blokadi tek jedan dan, da ima otvoren račun u banci i da se u posljednjih šest mjeseci vršila naplata po osnovama za plaćanje, a koje okolnosti idu u prilog činjenici da bi se ovrhovoditelj u dogledno vrijeme mogao u cijelosti naplatiti putem ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, koji posluje u sklopu ugostiteljske djelatnosti, kako tvrde obje stranke. Nadalje, važno je istaknuti da ovrhovoditelj nije istaknuo osobito opravdan interes za hitnim namirenjem radi vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga. Logično je i životno da namirenje ovrhovoditelju, koji je fizička osoba, služi za namirenje životnih potreba, kako je naveo ovrhovoditelj na ročištu (list 49 spisa), ali iz navedenog ne proizlazi nužno i opravdani interes za hitnim namirenjem, pogotovo s obzirom da se radi o tražbini koja je dospjela relativno nedavno, 16. lipnja 2024.

13. Slijedom navedenog, odbijen je prijedlog za ovrhu i sukladno odredbi čl. 90. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19), sud je donio zaključak kojim nalaže zemljišno-knjižnom odjelu ovog suda zabilježbu rješenja o odbijanju prijedloga za ovrhu, kao u zaključku.

14. S obzirom na navedeno, bespredmetno je odlučivati o ovršenikovom prijedlogu za odgodu ovrhe.

U Osijeku 31. siječnja 2025.

S u d a c:

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Protiv zaključka nema mjesta pravnom lijeku.

Dostaviti:

1. ovrhovoditelju po pun.

2. ovršeniku po pun.

3. ZK Odjelu