REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj : Pp-233-2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽZ, zastupanog po braniteljici Lidiji Gepert, odvjetnici iz [adresa] i suradnici, Odvjetničko društvo d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 77.st.1.tč.5. u svezi st.4. i članka 78.st.1.tč.3. u svezi st.4. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine broj: 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24) povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne službe kontrole ribarstva sjever, Odjela za kontrolu ribarstva Zagreb, nakon provedenog žurnog postupka, dana 31.siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik- SZ, vlasnik obrta Bonassa ĐZ s.p., matični broj tvrtke 1290673000, porezni broj tvrtke SI 46074830, s prebivalištem u [adresa] (Republika Slovenija), državljanin Republike Slovenije, prekršajno osuđivan kazneno neosuđivan

k r i v  j e

1. što je dana 14.prosinca 2022. godine u 11,09 sati, plovilom oznake 68-IZ naziva "Bonassa", zastave Republike Slovenije, na poziciji 45º 32' 03'' N i 13º 30' 11'' E, na udaljenosti od 1,74 nautičke milje od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljao gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom

a) bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što je protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljao ribolov bez važeće povlastice, te

b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara,

dakle, što je protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (3) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 u svezi čl.13.st.1.Uredbe (EZ) broj 1967/2006 obavljao ribolov na području zabrane,

čime je djelom pod 1.a) počinio prekršaj iz članka 77.st.1.tč.5. u svezi st.3. a djelom pod 1. b) prekršaj iz čl. 78.st.1.tč.3. u svezi st. 3. Zakona o morskom ribarstvu, radi čega mu se primjenom istog propisa

u t v r đ u j u

za djelo pod 1.a) novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura za djelo pod 1.b) novčana kazna u iznosu od 260,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona okrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.580,00 (tisućupetstoosasmdeset) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne (1.053,33 eura) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3. i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura, koje je dužan isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

O b r a z l o ž e n j e

1.Prekršajnim nalogom Ministarstva poljoprivrede Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne službe kontrole ribarstva sjever, Odjela za kontrolu ribarstva Zagreb, kl: 324-06/23-01/160, ur.br.525-12/810-23-3 od 28.11.2023. okrivljenik SZ je oglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5. u svezi st.4., te prekršaja iz čl. čl. 78.st.1.tč.3. u svezi st.4. Zakona o morskom ribarstvu činjenično opisanih u izreci presude.

2.Protiv rečenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, te je, sukladno odredbi čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, rečeni prekršajni nalog stavljen van snage i sukladno odredbi čl. 221.st.1.tč.5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika je proveden žuran prekršajni postupak jer isti nama stalno prebivalište ili boravak u [adresa].

3.Okrivljenik se na uredno dostavljen poziv za pristupanje sudu radi iznošenja obrane nije odazvao ali je putem branitelja u spis dostavio pisanu obranu, te je porekao prekršaje za koje se tereti.

4.Okrivljenik je u pisanoj obrani ,u bitnome, naveo da naslovni sud, kao ni ostali sudovi i druga tijela Republike Hrvatske ne mogu biti nadležni za djela za koja se tereti jer da su se ista dogodila na teritoriju Republike Slovenije, odnosno sjeverno od ravne crte koja spaja točku u sredini kanala sv.Odorika s koordinatama 45º 28' 42.3'' N, 13º 35' 08.2'' E s točkom A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7''E sukladno odluci Stalnog arbitražnog suda broj 2012-04 od 29.06.2017.g. (Arbitražna odluka). Donošenjem rečene odluke je određena granica između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te je tužitelj trebao primijeniti njene odredbe pošto je ista, sukladno čl.134.Ustava Republike Hrvatske dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, te je po pravnoj snazi iznad zakona. Sukladno utvrđenjima i zaključcima Arbitražne odluke u odnosu na granicu u području Piranskog zaljeva Arbitražni sud je zaključio da je prije raspada SFRJ Piranski zaljev imao status unutarnjih voda koji je zadržao i nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, da linija zatvaranja zaljeva (koja odvaja unutarnje vode od teritorijalnog mora) ide od rta Madona u Sloveniji ( 45º 31' 49.3'' N, 13º 33' 46.0''E) do rta Savudrija u Hrvatskoj (45º 30' 19.2'' N, 13º 30' 39.0''E), te da će granica između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Piranskom zaljevu biti ravna crta koja spaja točku u sredini kanala sv. Odorika s koordinatama 45º 28' 42.3'' N, 13º 35' 08.2'' E s točkom A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7''E. Prema rečenoj odluci granica između teritorijalnog mora dvije države je geodetska linija koja spaja točku A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7'' E s početnim geodetskim azimutom 299º 04' 45,2'' do točke B na crti utvrđenoj Osimskim ugovorom. Okrivljenik je u vezi iznesenog uz svoju obranu priložio i grafički prikaz karte iz Arbitražne odluke.

5.Okrivljenik smatra da bi zbog iznesenih razloga sud trebao odbiti optužbe i proglasiti se nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.

6.Okrivljenik je nadalje naveo da su prekršajni nalozi nejasni i neobrazloženi, te da sadrže formalne nedostatke. Ističe da nije bio na plovilu u vrijeme inkriminiranih događaja i da ga policijski službenici nisu identificirali, niti utvrdili njegov identitet sukladno odredbi čl. 13.st.1. i 2.Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kao ni sukladno odredbi čl. 58.do 67. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (uvidom u osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, putnu ili drugu javnu ispravu s fotografijom izdanu od nadležnog službenog tijela). Smatra da je utvrđivanje identiteta osobe odgovorne za prekršaj bitan preduvjet za vođenje postupka s obzirom da je počinitelj sukladno čl.22.st.1.Prekršajnog zakona osoba koja je vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počinila prekršaj, tako da iz toga proizlazi da je tužitelj protuzakonito primijenio prekršajno pravo Republike Hrvatske ekstrateritorijalno, odnosno izvan teritorija Republike Hrvatske iako čl. 12. navedenog Zakona određuje da se prekršajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje za prekršaje počinjene na području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu, odnosno na svakoga tko počini prekršaj na njenom području.

7. Okrivljenik je naveo da mu nije jasno zašto je optužen sukladno čl. 77.st.1.tč.5. i st.4. Zakona o morskom ribarstvu koji regulira obavljanje gospodarskog ribolova na moru bez valjane povlastice, odobrenja ili dozvole koju izdaje Republika Hrvatska budući da je državljanin Republike Slovenije koji posjeduje sve valjane povlastice za ribolov, kao i odobrenje za ribolov izdano od nadležnog tijela Republike Slovenije. Istaknuo je da Zakon o morskom ribarstvu propisuje granicu svoje primjene na sva ribarska plovila, te fizičke i pravne osobe koje obavljaju ribolov u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te na plovila trećih država koja obavljaju ribolov u Zaštićenom ekološko – ribolovnom pojasu Republike Hrvatske, tako da se ribolovno more rečenim Zakonom definira kao prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenitet, odnosno suverena prava i jurisdikciju u skladu sa međunarodnim pravom a sastoji se od unutrašnjeg ribolovnog mora koje obuhvaća unutrašnje morske vode i vanjskom ribolovnog mora koje obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i zaštićeni ekološko – ribolovni pojas Republike Hrvatske, odnosno gospodarski pojas Republike Hrvatske kada Hrvatski sabor proglasi i ostale sadržaje isključivo gospodarskog pojasa u skladu s glavom IV., Dio drugi Pomorskog zakonika. Navodi da prema čl. 5. st.1. Uredbe 1224/2009 države članice nadziru aktivnosti koje na njihovom području i u vodama pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom obavljaju fizičke ili pravne osobe u okviru zajedničke ribarske politike a da se pravila provođenja neposrednih izvršnih mjera i sankcija uređena Uredbom 1005/2008, na kojima se temelje prekršajni nalozi, odnose na teške prekršaje počinjene na području država članica na koje se primjenjuje ugovor o osnivanju europske zajednice ili u morskim vodama pod suverenošću ili nadležnošću država članica, izuzimajući vode uz područja i zemlje navedene u Prilogu II. predmetnog Ugovora tako da je pitanje teritorijalnog domašaja ovlaštenja nacionalnih tijela država članica za provođenje zajedničke ribarstvene politike u svim EU propisima harmonizirano, radi čega svoj prigovor nenadležnosti smatra osnovanim.

8.Podredno okrivljenik je istaknuo prigovor zablude o protupravnosti prekršaja navodeći da nije bio dužan, niti je mogao biti svjestan da obavljanjem svoje djelatnosti sukladno međunarodnom pravu, propisima Europske unije, te slovenskim propisima čini nešto zabranjeno iz perspektive hrvatskih tijela. Prema čl. 25.st.1. Prekršajnog zakona kriv je za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, tako da je nužna pretpostavka kažnjavanja simultano ispunjavanje svih elemenata krivnje ( ubrojivost, namjera/nehaj i svijest o protupravnosti), te nepostojanje tzv. ispričavajućih razloga. Kao slovenski državljanin primarno poštuje sve izvore međunarodnog prava, propise Europske unije i propise Republike Slovenije osobito kada su oni usklađeni s međunarodnim pravom (kao što je Arbitražna odluka) i pravom Europske unije tako da nije znao, niti je mogao znati da bi tijela Republike Hrvatske kao demokratske i Republici Sloveniji prijateljske države, članice Europske unije i stranke Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kršila međunarodno pravo odbijajući implementirati i provoditi Arbitražnu odluku. Nije bio svjestan da je iz perspektive tužitelja uplovio u hrvatski teritorij osobito jer je dugi niz godina ribario u tom istom području na temelju povlastice izdane od strane slovenskih tijela i nikada ga nisu prekršajno kaznile ni slovenske ni hrvatske vlasti. Zbog toga nije mogao spoznati protupravnost djela, odnosno razumjeti pravnu odluku na temelju koje tužitelj postupa. Smatra da je nerazumno očekivati od bilo koje osobe, a još manje od ribara koji se ne bavi pravom da proučava propise strane države za aktivnosti koje obavlja u vlastitoj državi. Nije mu jasno kako je moguće da bude kažnjen za radnje koje su u skladu s propisima Republike Slovenije i u skladu s međunarodnim pravom, te predlaže donošenje oslobađajuće presude.

9.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka ZZ, policijskog službenika pomorske policije.

10.Imenovani policijski službenik je iskazao da je kao policijski službenik Postaje pomorske i aerodromske policije Pula-Pola zajedno sa kolegama sa službenim policijskim plovilima stacioniran u luci Savudrija, te da po dojavi Nacionalnog pomorskog centra iz Zadra da je neko plovilo ušlo u teritorijalne vode Republike Hrvatske idu prema tom plovilu, utvrde poziciju istoga pomoću satelitskih i radarskih uređaja koje imaju na plovilu, tako da točno utvrde poziciju ulaska u teritorijalne vode Republike Hrvatske. Ponekad postupaju i na osnovu vlastitog opažanja ulaska određene ribarice u teritorijalno more Hrvatske a do toga dolazi u situacijama kada plutaju na moru. Približe se stranom plovilu i pomoću svjetlosnih i zvučnih signala daju posadi upozorenje da se nalaze u hrvatskom teritorijalnom moru i megafonom upozoravaju posadu da su dužni napustiti teritorij Republike Hrvatske. Za sva opisana utvrđena na brodu imaju odgovarajuće uređaje a isto prati i Nacionalni pomorski centar u Zadru sa svojim uređajima koji su postavljeni u Savudriji. Osobe koje se nalaze na brodu u pravilu ne mogu utvrditi s obzirom da oni to nastoje izbjeći, te se povlače u kormilarnicu međutim, ono što uspiju fotografiraju i argumentiraju. U novije vrijeme oni se prikrivaju i zaštitnim maskama koje nose na licu. U trenutku kada krenu prema stranom plovilu prema istome se približava i plovilo slovenske policije, te se postavlja između njih i toga plovila tako da im na taj način onemogućava pristup. Strano plovilo prate tijekom cijelog vremena ribarenja pa do izlaska iz teritorijalnih voda Republike Hrvatske s tim da točno utvrde poziciju izlaska, kao i najdublju poziciju polovila u teritorijalnom moru RH. Prilikom obavljanja opisanih radnji utvrđuju naziv i registarsku oznaku plovila, kao i aktivnost kojom se bave tj. da obavljaju gospodarski ribolov mrežom koćom koja je u moru a što se vidi po tome da ima dvije sajle kojima se mreža povlači a kod najdublje pozicije obično izvlače mreže i potom se okrenu i izlaze iz teritorijalnih voda ali prije toga ponovno u more spuste mrežu i pri izlazu također obavljaju ribolov. U konkretnom slučaju utvrđeno je da se radi o plovilu "Bonassa". Naknadno se putem ogovarajućih evidencija utvrđuje vlasnik plovila. S obzirom da slovenska policija onemogućuje pristup plovilu klasična granična kontrola se ne može provesti. Na isti način se postupa prema svim slovenskim ribaricama koje ulaze u naše teritorijalno more pa je tako bilo i inkriminiranog dana kada je predmetna ribarica obavljala gospodarski ribolov povlačnom mrežom- koćom što je osobno vidio po tome što je u moru imala širilice koje su vukle opisanu mrežu iako je na toj poziciji ribolov tim ribarskim alatom zabranjen i iako vlasnik ribarice nije imao povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova u Hrvatskoj.

11.U dokaznom postupku je nadalje pročitan prigovor okrivljenika na listovima 2-9 spisa, obavijest o počinjenom prekršaju na listovima 17-18 spisa, izvješće o zaticanju na listu 19 spisa, izvadak iz registra plovila Republike Slovenije na listovima 20-22 spisa, izvadak iz prekršajne evidencije na listovima 23-24 spisa i izvadak iz poslovnog registra Republike Slovenije na listovima 42-42 spisa.

12.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenik počinio prekršaje za koje se tereti.

13.Zakon o morskom ribarstvu propisuje kao prekršaj obavljanje ribolova bez važeće povlastice za ribolov koju je izdala Republika Hrvatska ili odgovarajuća obalna država u skladu s člankom 42.st.1.tč. (a) i člankom 3.st.1.tč. (a) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008, kao i obavljanje ribolova na području zabrane ribolova ili u razdoblju zabrane ribolova, bez kvote ili nakon iscrpljene kvote ili na nedopuštenim dubinama u skladu s člankom 42.st.1.tč. (a) i člankom 3.st.1.tč. (c) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008.

14.Rečenom Uredbom je određeno da se smatra da se ribarsko plovilo bavi ribolovom NNN (nezakonit, neprijavljen i nereguliran) ako se dokaže da je suprotno mjerama za očuvanje i upravljanje koje se primjenjuju na dotičnom ribolovnom području obavljao ribolov bez važeće povlastice, odobrenja ili dozvole koju je izdala država zastave ili odgovarajuća obalna država, kao i ako je obavljao ribolov na području zabrane ribolova, u razdoblju zabrane ribolova ili nakon iscrpljenja kvote ili na nedopuštenim dubinama.

15.Uredbom Vijeća (EZ) broj 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EZ) broj 2847/93, te stavljanju van snage Uredbe (EZ) broj 1626/94 je, između ostalog, propisano da se korištenje povlačnih alata zabranjuje unutar tri morske milje od obala ili unutar izobate od pedeset metara ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

16.Uredbom Vijeća (EZ) br.1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike "obalna država" se definira kao država pod čijom se suverenošću ili jurisdikcijom nalaze vode u kojima se obavlja aktivnost ili u čijim se lukama obavlja aktivnost a povlastica za ribolov znači služenu ispravu kojom se u skladu s nacionalnim propisima njezinu ovlašteniku daje pravo korištenja određenog ribolovnog kapaciteta za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava.

17.Cijeneći raspravni materijal sud je našao da je obrana okrivljenika neosnovana i neuvjerljiva, te protivna izvedenim dokazima, odnosno da je kao takva usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

18. U konkretnom slučaju je uvidom u e-ispis iz Registra plovila Republike Slovenije utvrđeno da je okrivljenik SZ vlasnik plovila oznake 68-IZ, naziva " ŽZE" a uvidom u e-ispis iz Poslovnog registra Republike Slovenije je utvrđeno da je imenovani okrivljenik ribar, odnosno fizička osoba – obrtnik (ŽZE s.p.).

19.Slijedom iznesenog nije prihvaćena obrana okrivljenika da su policijski službenici trebali utvrditi da li je on u vrijeme počinjenja prekršaja bio na plovilu i da li se na plovilu nalazio u svojstvu zapovjednika plovila.

20.Naime, kod obrtnika upravo vlasnik plovila dobiva povlasticu na svoje ime i on odgovora za svoje plovilo i prekršaje počinjenje tim plovilom jer dozvola za ribolov nije prenosiva. Zbog toga je okrivljenik kao vlasnik obrta odgovoran za zakonito poslovanje obrta u svim segmentima pa tako i za zakonito obavljanje gospodarskog ribolova tim plovilom, s obzirom da u odnosu na eventualnu okolnost davanja predmetnog plovila u najam u postupku nisu predlagani odgovarajući dokazi.

21.Osim toga, u smislu članka 22.st.1. Prekršajnog zakona počinitelj prekršaja je osoba koja vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počini prekršaj.

22.Nije prihvaćena obrana okrivljenika u dijelu kojim osporava počinjenje prekršaja zbog nepostojanja jasne granične crte između Republike Hrvatske i Republike Slovenije jer da se, po njegovom mišljenju, zbog toga nije moglo zaključiti da se pozicije plovila navedene u prekršajnim nalozima nalaze u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

23.Vlada Republike Hrvatske je 30.07.2015.godine pokrenula postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma sa Republikom Slovenijom zbog povreda odredbi sporazuma od strane Republike Slovenije čime su se stekli uvjeti za njegov prestanak u skladu s pravilima međunarodnog prava, tako da je od upućivanja prosvjedne note Republika Hrvatska prestala primjenjivati navedeni sporazum.

24.Nadalje, Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije u tč.4. propisuje: " Polazeći od stanja na dan 25.06.1991.godine i činjenice da su i Republika Hrvatska i Republika Slovenija stranke ugovornice Međunarodne konvencije UN o pravu mora iz 1982.godine, prilikom utvrđivanja granične crte na moru između teritorijalnih mora dviju država hrvatski predstavnici ( Vlada , Državna komisija za granice) dužni su zastupati stajališta u skladu s odredbama članka 2. spomenute Konvencije, dakle zauzimati se da granična crta na moru u Piranskom zaljevu bude utvrđena po kriteriju akvidistance (jednake udaljenosti od obale), sredinom zaljeva, a dok se ta crta na moru ne utvrdi obalne države su se dužne uzdržavati bilo kakvih oblika vršenja vlasti preko središnje crte na moru u zaljevu".

25.Slijedom iznesenog sud je izveo zaključak da se pozicije na kojima je predmetno plovilo inkriminirane prigode zatečeno a koje su navedene u izreci presude nalaze u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

26.Rečene pozicije su prvenstveno utvrđene na osnovu iskaza pomorskog policajca koji je ispitan kao svjedok a koji je iskazivao jasno, okolnosno, sigurno i uvjerljivo na osnovu svog neposrednog opažanja, te je sud njegove navode ocijenio vjerodostojnima.

27.Osim opisanog neposrednog osmatranja policijski službenici i radarskim uređajima na policijskom plovilu, kao i satelitskim praćenjem posredstvom Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka u Zadru utvrđuju poziciju ulaska stranog plovila u teritorijalne vode Republike Hrvatske, poziciju najdubljeg ulaska toga plovila u navedene vode i poziciju izlaska iz teritorijalnih voda Republike Hrvatske.

28.Na taj način su inkriminirane prigode utvrđene i točne pozicije predmetne ribarice o čemu je sastavljena odgovarajuća obavijest o počinjenom prekršaju i izvješće o zaticanju, koji su dostavljeni nadležnoj jedinici Uprave ribarstva a koji su po svom sadržaju istovjetni navodima ispitanog svjedoka.

29.U odnosu na obranu okrivljenika da nije znao da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske sud je pošao od činjenice da je okrivljenik kao nositelj ribarskog obrta tj. kao profesionalni ribar mogao i morao biti svjestan problematike i različitog pravnog stajališta između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te mogućnosti da prelaskom središnje – granične crte može počiniti prekršaj.

30.Osim toga, kako je predmetno plovilo obavljalo gospodarski ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske što nesporno proizlazi iz iskaza policijskog službenika koji je neposrednim zapažanjem utvrdio da u moru ima nedopuštene ribolovne alate za tu poziciju, te kako je, prema iskazu ispitanog svjedoka, gospodarski ribolov obavljalo uz pratnju plovila slovenske policije, te kako je, unatoč upozorenjima da prestane sa svim aktivnostima i da napusti teritorijalno more Republike Hrvatske, nastavljalo s obavljanjem gospodarskog ribolova može se zaključiti da počinitelj nije bio u zabludi, već da je postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan prekršaja i htio je njegovo počinjenje.

31.Nesporno je da okrivljenik za plovilo u svom vlasništvu nije ishodovao povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova u Republici Hrvatskoj s obzirom da je to utvrđeno provjerom ovlaštenih osoba Uprave ribarstva u odgovarajućim upisnicima.

32.Njegova obrana da je za obavljanje ribolova imao odgovarajuću dozvolu Republike Slovenije nije prihvaćena.

33.Naime, strane pravne ili fizičke osobe ne mogu dobiti povlasticu za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske ako nema međunarodnog ugovora o ribarstvu a s Republikom Slovenijom nije sklopljen takav ugovor a ne primjenjuje se ni režim pristupa obalnim vodama Republike Hrvatske na osnovu zajedničke ribarstvene politike na koju se okrivljenik poziva.

34.Zbog toga slovenska plovila, i bez obzira na eventualno izdanu povlasticu od strane Republike Slovenije ne mogu obavljati gospodarski ribolov u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, pa u tom smislu povlastica koju je izdala Republika Slovenija ne predstavlja povlasticu koju je izdala odgovarajuća obalna država u smislu čl. 77.st.1.tč.5. Zakona o morskom ribarstvu.

35.Nije prihvaćena obrana okrivljenika da postupanje policijskih službenika nije bilo u skladu s postupovnim propisima policije jer je to policijski službenik u iskazu opravdao činjenicom da je ribarica bila u pratnji policijskog plovila Republike Slovenije, tako da im je drugačije postupanje prema plovilu i osobama na njemu iz toga razloga bilo onemogućeno, te je takvo postupanje postalo uobičajeno kod ovakvih događaja na moru a pritom policijski službenici nisu primijenili niti jedno od ovlasti iz čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima izuzev davanja upozorenja i naredbi.

36.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona, sud je našao da je nesporno utvrđeno da je inkriminirane prigode plovilo "Bonassa" oznake 68-IZ u vlasništvu okrivljenika ŽZ obavljalo gospodarski ribolov bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske, te da je koristilo povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od pedeset metara, radi čega sud izvodi zaključak da je opisanim postupanjem okrivljenik ostvario zakonsko biće prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5. u svezi st.3. i čl. 78.st.1.tč.3. u svezi st.3. Zakona o morskom ribarstvu s tim da je izvršena pravna prekvalifikacija prekršaja u odnosu na optuženje jer je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik fizička osoba – obrtnik.

37.Okrivljenik je stoga oglašen krivim i kažnjen.

38. Za prekršaj iz čl. 77.st.1.tč.5. u svezi st.3. je Zakonom o morskom ribarstvu za fizičku osobu obrtnika propisana novčana kazna od 1.320,00 do 1.990,00 eura, a za prekršaj iz čl. 78.st.1.tč.3. u svezi st. 3. istoga Zakona novčana kazna u iznosu od 260,00 do 530,00 eura.

39.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

40.Olakotnih ni otegotnih okolnosti nije bilo pa je okrivljeniku izrečena novčana kazna u visini zakonom propisanog minimuma.

41.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te je okrivljenik upozoren da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine iste.

42.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.

U Labinu, 31.siječnja 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Labinu.

Dostaviti :

- okrivljeniku

- branitelju okrivljenika

- tužitelju

- spisa