Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Psp-12/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja S) SA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Ad2) SAJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Ad3) RA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i Ad4) DA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici ŠA, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika LA iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon provedene i zaključenje javne glavne rasprave, u prisutnosti tužiteljice Ad4 OA zajedno sa punomoćnicom ŠA, odvjetnicom u [adresa] i tuženika osobno, izvan ročišta, dana 31. siječnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

“I. Utvrđuje se da je tuženi KA, iz [adresa], smetao tužitelje u njihovom mirnom i savjesnom kvalificiranom posjedu, u periodu od 1. travnja 2020.g. do najranije 5. travnja 2020.g., a za što su tužitelji saznali 1.travnja 2020.g.; a na način da je naložio VA da poruši i sravni sa zemljom stari, kameni, međašni zid u dužini od 20.70 metara, visok cca 80 cm, dok je u posljednjem dijelu, točno između dvorišta dviju kuća, visok cca 180 cm i dug 4 m, te širok 55cm, koji kameni zid se nalazio po čitavoj dužini između posjeda tužitelja (k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) i posjeda TA (k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, 967/14 k. o. [katastarska općina]) te da ga kompletnog odnese u nepoznato. KA se zabranjuje takvo i slično smetanje u buduće.

II. Nalaže se tuženiku KA, iz [adresa], uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da sazida isti kameni, međašni zid koji je porušio, u istim dimenzijama kakav je bio više od 100 godina, a konkretno zadnjih 30 godina (u dužini od 20.70 metara, visok cca 80 cm, dok je u posljednjem dijelu, točno između dvorišta dviju kuća, visok cca 180 cm i dug 4 m, te širok 55cm, koji kameni zid se nalazio po čitavoj dužini između posjeda tužitelja k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, 967/14 k. o. [katastarska općina]), sve u roku od 15 dana o pravomoćnosti ovog Rješenja, pod prijetnjom ovrhe.”

II. Utvrđuje se da je povučena tužba u odnosu na tuženika PA.

Obrazloženje

1. Tužitelji zastupani po punomoćnici ŠA, odvjetnici u [adresa], podnijeli su, dana 22. travnja 2020. godine, protiv tuženika VA i KA, tužbu radi smetanja posjeda. Tužitelji u tužbi navode da su izvanknjižni vlasnici i posjednici, što osobno, a što putem posrednika, više od sto godina, kuće, dvorišta i vrta u [adresa] a koje nekretnine se nalaze na čest. br. 967/4, 967/3, 697/2 i 967/1 sve K. O. [katastarska općina]. Susjednu, graničnu nekretninu označenu kao čest. br. 25/3 da u vlasništvu i posjedu ima TA a na kojoj se također nalaze kuća i dvorište. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] također da se nalazi u posjedu RAJ, ali kao izvanknjižnog vlasnika, budući se ista nalazi u vlasništvu trećih osoba.

1.2. Između nekretnina tužitelja i TA, uzduž kompletne linije od obale i ogradnog zida do kuća da se nalazio uređeni suhozid koji je bio međa i ograda između posjeda tužitelja i posjeda TA. Kameni suhozid da je od početka obalnog, ogradnog zida, u dužini od cca 25 metara, bio visok cca 80cm, dok je u posljednjem dijelu, točno između dvorišta dviju kuća, bio visok cca 180cm i dug 4 metra, te širok cca 40 cm.

1.3. Dana 01. travnja 2020.godine, tužiteljima koji trenutno nisu bili u [adresa] javljeno je da CA bagerom ruši predmetni zid, odnosno da ga je skoro već srušio, dok da mu KA pomaže na način da mu ukazuje što će i kako srušiti. Istog dana da su tužiteljima dostavljene fotografije lica mjesta na kojima se vidi da je gotovo, kompletan zid između dva posjeda sravnjen sa zemljom, da je bager prošao i njihovim posjedom te da su građevinski materijal i stare kupe pobacane na posjed tužitelja. Tužitelji zbog počinjene im štete, što su tuženi radili bez odobrenja i bilo kakve dozvole upravnih organa te nedvojbeno počini čin smetanja, predlažu da su prihvati tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženici su osporavali tužbu te isticali prigovor pasivne legitimacije. Naime, tuženici da su angažirani od strane TA, vlasnika kuće i dvorišta, položenih na nekretnini katastarske oznake čest. zg. 25/3 upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] te dvorišta položenog na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] obje položene u K. O. [katastarska općina]. RAJ da je invalid u kolicima sa kojima u svom postojećem dvorištu nije mogao pristupiti na svoju kuću u [adresa], a sve iz razloga što mu je u tom smetao upravo predmetni zid. Njemu kao invalidu da je potrebno mnogo prostora za što lakše i jednostavnije manevriranje sa invalidskim kolicima. Kako se isti nalazio u Njemačkoj da je u travnju 2020. godine angažirano VA kao građevinara da mu bagerom ukloni zid i uredi pristupni put od javnog puta do njegove kuće, sve po njegovom dvorištu, dok je KA kao dugogodišnjeg prijatelja zamolio da pokaže VA sve što treba napraviti na terenu. Zid koji je predmet postupka da je u cijelosti položen isključivo na nekretnini ĆA, te da je u svojoj cjelini predstavljao isključivo vlasništvo i posjed DAJ. Tužitelji niti njihovi prednici da nikada nisu bili u posjedu ili suposjedu zida koji je predmet postupka. Slijedom svega naprijed navedenog predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike fotografija koje prileže u spisu, provedbom očevida na licu mjesta dana 22. rujna 2023. godine, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 13. listopada 2023. godine, saslušanjem tužiteljice Ad4 DA i tuženika KA na ročištu održanom pred ovim sudom dana 19. travnja 2024. godine, preslike izjave VA od dana 11. lipnja 2024. godine koja prileži na listu 114 spisa.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao neosnovanim.

6. Prije svega valja naglasiti da su tužitelji, podneskom od dana 11. lipnja 2024. godine, povukli tužbu u odnosu na tuženika S PA, koji je izjavom od dana 12. prosinca 2024. godine pristao na povlačenje pa je u odnosu na tuženika S VA utvrđeno povlačenje tužbe i riješeno kao u toč. II. izreke, dok je postupak nastavljen u odnosu na tuženika KA.

7. Prema odredbi čl. 441 Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 u daljnjem tekstu ZPP-a) raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7.1. Nadalje, prema odredbi čl. 22. st. 1 i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZOVDSP) posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnom stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7.2. Tužbenim zahtjevom upravljenim radi zaštite posjeda tužitelj zahtjeva pod 1 da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda i pod 2 da se tuženiku naredi uspostava ranijeg stanja te pod 3 da mu se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Posebice valja navesti da smetanje pojeda mora biti izvršeno određenom ljudskom radnjom koja je protupravna i koja je upravljena na uznemiravanje, odnosno oduzimanje tuđeg posjeda.

7.3. U parnicama za smetanje posjeda pasivno je legitimirana, u odnosu na čin smetanja, svaka osoba, koja posjednika neposredno uznemirava u posjedu ili mu posjed oduzima. Nadalje, kod smetanja posjeda pasivno je legitimirana kako osoba koja je dala nalog za smetanje, tako i osoba koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda, pri čemu bi do otklanjanja odgovornosti za smetanje posjeda moglo doći jedino ako bi osoba koja je dobila nalog najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glasovnoj stvari pozvala osobu koja joj je dala nalog da umjesto nje stupi u parnicu.

8. U tijeku postupka proveden je očevid na licu mjesta spora te je iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva utvrđeno da se predmetna nekretnine (položaj nekadašnjeg zida kako ga je pokazala tužiteljica) se nalazi između čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] s jedne strane (nekretnina tužitelja) te čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] sa druge strane. Isto tako, budući da prilikom očevida nije provedeno mjerenje geodetskim instrumentima (budući da stranke isti nisu ni predlagale) nije bilo moguće iskazati na kojim dijelovima navedenih čestica se nalazi koji dio predmetne nekretnine u svojoj širini i dužini, već bi isto bilo moguće utvrditi jedino provođenjem očevida sa geodetskim instrumentima te naknadnom rekonstrukcijom navedene skice mjerena.

8.1. Dakle, iz navedenog očito je kako nije bilo moguće, bez dodatnog vještačenja, utvrditi dimenzije zida kao niti činjenicu u kojem obujmu se isti nalazio na kojoj nekretnine, bilo tužitelja ili ŠAJ, a što je od važnosti kod toč. II. tužbenog zahtjeva radi uspostave prijašnjeg stanja, a što bi se u konačnici moglo rješavati u okviru ovršnog postupka.

9. U svojoj izjavi VA, od dana 11. lipnja 2024. godine, koja je potpisana i ovjerena od strane javnog bilježnika Mraka Vuletin iz Šibenika, broj Ovjere Ov-4273/2024, isti navodi da je srušio kameni zid koji se nalazi na međi nekretnina u vlasništvu tužitelja s jedne strane i vjerojatno tadašnjeg vlasnika gosp. DAJ. Da je rušenje radio po nalogu KA, a da sa DAJ nije nikada bio u kontaktu.

10. U svom stranačkom iskazu tužiteljica IA isticala je kako je ona u obitelj DA udala 1988. godine, a prvi put na [adresa] stigla 1986. godine te je zid koji je predmet ovog postupka već tada postojao. Po navodima njezinog svekra, zid da je postojao od 1915. godine te je služio razgraničenju dvije nekretnine i to nekretnine koja je u vlasništvu obitelji DA i nekretnine koja je bila u vlasništvu DAJ Werner Philippa, sa kojim da je obitelj DA godinama funkcionirala u dobrosusjedskim odnosima. Zid da je bio sagrađen od kamenja te je u svojoj naravi izgledao kao suhozid. U vremenskom periodu od ožujka do lipnja 2020. godine da je nazvao netko iz [adresa] te je obavijesti da je netko srušio zid koji je graničio između dvije nekretnine. Nakon toga ista da je nazvala tuženika KA LA koji je rekao da je on srušio predmetni zid, dok joj je VA rekao da je on srušio zid i to po nalogu KA. Od trenutka rušenja zida pa do danas da je došlo do promjene u pogledu vlasništva nekretnina koja je bila u vlasništvu DAJ i to na način da je ista prodana novom vlasniku, točnije ŽA.

10.1. Nadalje, tuženik KA u svom iskazu nije sporio da je između nekretnina postojao zid, međutim isticao je kako je sporan zid bio u vlasništvu LAJ, koji da je njegov dugogodišnji prijatelja te u njega ima povjerenja pa mu je dao ključeve svoje nekretnine da je isti pričuva dok RAJ boravi u inozemstvu. Navodi da je za rušenje zidića saznao 2022. godine, da nije imao ništa sa rušenjem istog, već da je isti srušio VA. Nakon rušenja zida ja sam o tom obavijestio DAJ koji je bio zadovoljan obavljenim poslom, budući je upravo on dao nalog VA za rušenje te ga i isplatio za obavljeni posao.

11. Budući da su sami tuženici prilikom davanja svog odgovora na tužbu jasno naveli da RAJ, kao vlasnik nekretnine imao problem pristupu iste budući se radi o invalidu koji je u invalidskim kolicima, da je VA bagerom srušio predmetni zid i to po nalogu DAJ, dok KA da je samo nadgledao radove, očito je kako tužitelji u ovom postupku nisu utužili niti osobu koja je dala nalog za smetanje a u odnosu na osobu koja je srušila zid i počinila sam čin smetanja su povukli tužbu u tijeku ovog postupka.

11.1. Naime, za vrijeme trajanja cijelog postupka nije bilo sporno da je zid srušen i to od strane VA, koji je to naveo u svom odgovoru na tužbu kao i u izjavi koju je priložio sudu, a u odnosu na osobu koja je dala nalog za rušenje, isto su tuženici u odgovoru na tužbu jasno naveli da bi se radilo o RAJ, a što je potvrdio i sam tuženik KA u svom iskazu kojeg je sud prihvatio samo vjerodostojnim i istinitim.

12. Nedvojbeno je po stajalištu ovog suda da je opravdan prigovor tuženika u pogledu pasivne legitimacije, budući da sami tužitelji kao i tuženici u svom odgovoru, navode da bi zid srušio VA, dok da mu je tuženik KA, na molbu dugogodišnjeg prijatelja DAJ ukazivao kako će srušiti a direktan nalog za rušenje usmjeren prema CA da je došao od DAJ. Tužitelji u tijeku postupka nisu sudu dokazali suprotno, naprotiv i sami su tvrdili kako je zid srušen od strane CA koji je bagerom srušio isti. Upravo stoga, valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

13. Podredno valja naglasiti da je za vrijeme trajanja ovog postupka došlo do promijenjenih okolnosti u pogledu nekretnine koja je bila u vlasništvu DAJ i to na način da je ista prodana trećoj osobi, točnije ŽA.

13.1. Prema odredbi čl. 195. ZPP-a ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među strankama dovrši. Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

13.2. Prema stajalištu ovog suda činjenica da je nekretnine koja je bila u vlasništvu DAJ otuđena trećoj osobi ne bi bila od utjecaja jer bi u protivnom navedena činjenica u potpunosti omogućila tužitelje da ostvare svoju zaštitu povrijeđenih subjektivnih prava. Činjenica da tuženici ne bi mogli ispuniti naloženu im činidbu na nekretnini treće osobe ne bi činilo tužbeni zahtjev neosnovanim u odnosu na tu nekretninu. Naime, ukoliko bi ovrha bila nemoguća, onda bi se ovrha obustavila.

14. Odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

14.1. Tužitelji su izgubili u parnici u cijelosti te su bili dužni tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka, međutim kako isti do zaključenja glavne rasprave nije niti potraživao troškove parničnog postupka, sud o istom nije niti odlučivao.

15. Slijedom svega naprijed navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 31. siječnja 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- za tužitelje punomoćnica ŠA, odvjetnica u [adresa]

- KA, [adresa]

- VA, [adresa]