Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1398/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Sanji Sušilović, u pravnoj stvari tužitelja ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jelena Mandarić odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Republika Hrvatska, Zagreb, OIB:52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-215/2020 od 13. srpnja 2023., 31. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pn-215/2020 od 13. srpnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1 Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana plati tužitelju iznos od 4.000,00 kuna sa zateznom kamatom po stopi određenoj propisom iz članka 29. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a koja teče od 18.
III. 2016. pa do isplate.
2 Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana nadoknadi tužitelju parnične troškove."
II Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku u roku 15 parnični trošak u iznosu od 398,17 Eura/ 3.000,00 kn."
2. Ovu presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ista ukine, a podredno preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. U konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 eura (10.000,00 kuna), sukladno čl. 458. st. 1. ZPP-a, a prema odredbi 467. st. 1. ZPP-a presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povrede iz članka 354. st. 2. točke 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, slijedom čega ovaj sud nije razmatrao žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, već je odlučivao na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom postupku.
6. U žalbenoj fazi postupka je sporno pitanje aktivne legitimacije tužitelja.
7. Prema odredbi čl. 27. st. 1. i 2. Zakona odvjetništvu ( „Narodne novine“ broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) propisano je da dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetničko društvo koje se osniva kao javno trgovačko ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću, a st. 3. je propisano da se na odvjetničko društvo na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije uređeno.
8. Nadalje, sukladno čl. 4. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11 i 68/13) trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a čl. 5. propisano je da trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima.
9. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, a obzirom da iz spisa predmeta ne proizlazi da je tužitelj samostalno obavljao odvjetničku službu na dan 18. ožujka 2016. (kada je zakazano ročište na kojem isti nije mogao prisustvovati zbog obustave prava na obavljanje djelatnosti), pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je šteta u ovom slučaju mogla nastati trgovačkom društvu, ne tužitelju, a da pitanje plaće i dobiti društva nisu predmet ovog postupka.
10. Što se tiče žalbenog navoda tužitelja, da u postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, branitelj može biti samo odvjetnik s najmanje deset godina prakse, po mišljenju ovog suda ne dovodi u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude jer je riječ o pravu na zastupanje u kaznenim postupcima, što također nije predmet ovog postupka.
11. Nadalje, tužitelj u žalbi navodi da sud nije proveo sve predložene dokaze, međutim, kako se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u tom dijelu ovaj sud nije razmatrao žalbene navode, a isto tako niti činjenicu da je prvostupanjski sud odredio ročišta za objavu presude, a da o tome nije obavijestio tužitelja sukladno naredbi Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 9. lipnja 2023. poslovni broj Su V-41/2023-4, jer je prvostupanjski sud dostavio presudu tužitelju uz pravo žalbe protiv iste u roku 15 dana od dana primitka, te je time u cijelosti postupio zakonito i pravilno.
12. S obzirom na usvojeni prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, pravilno je odlučio prvostupanjski sud kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.
13. Bez obzira na ranije navedeno, žalitelju valja ukazati i da je odredbom čl. 105. st. 1 Zakona o sudovima(„Narodne novine“ broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 126/19) propisano kako Republika Hrvatska odgovara za štetu koju je oštećenoj stranci u postupku nanio sudac u obnašanju svoje sudačke dužnosti nezakonitim ili nepravilnim radom. Protupravnost postoji ako je riječ o nezakonitom i/ili nepravilnom radu. Nepravilan rad je činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti. U odnosu na rad sudaca to bi značilo da postoji bitan otklon od uobičajenog postupanja ili postupanje suprotno usvojenim stajalištima. O nepravilnom radu moglo bi se govoriti u onim predmetima gdje sudac donosi određenu odluku na zahtjev stranke i gdje zbog propusta, neopravdanih razloga ili nepažnje ne donese odluku ili je donese nakon neopravdano dugog vremena. Nezakoniti rad je postupanje protivno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanje postupanja u skladu sa zakonom. Tužitelj ni na jedan način ne dokazuje da u citiranim kaznenim postupcima došlo do takvog nepravilnog ili nezakonitog rada niti navodi koje su to konkretne radnje koje bi bile eventualno nepravilne ili nezakonite. Slijedom navedenog, tužitelj u postupku nije dokazao niti postojanje jedne od pretpostavki odgovornosti tuženika za štetu, a to je postojanje protupravnosti.
14. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita, utemeljena na odredbi čl. članka 154. st. 1 ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).
15. Slijedom navedenog, a na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao pod I. izreke presude.
16. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu jer sa žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao pod II. izreke presude.
Osijek, 31. siječnja 2025.
Sutkinja
Sanja Sušilović
