Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-30/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mariju Lovrić, odvjetniku iz Zagreba, Medulićeva 9, protiv ovršenice AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Romanu Bihar, odvjetniku iz Zagreba, Frankopanska 7, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2369/2021-73 od 28. listopada 2024., 31. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2369/2021-73 od 28. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

II. Poziva se Financijska agencija nastaviti sa provedbom elektroničke javne dražbe, obzirom na sadržaj izreke ovog rješenja jer žalba protiv istog ne odgađa provedbu ovrhe."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se ovršenica u žalbi ne navodeći određene žalbe razloge ali se podrazumijeva da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno postupanje.

3. Na žalbu ovršenice nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/0, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ-a) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

"1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju od 30 dana.

(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.

(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.

(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.

(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen."

7. Nadalje, odredbom članka 67. stavak 1. OZ-a propisano je da će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava, te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

8. Dakle, navedenom odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako postoji koji od taksativno određenih okolnosti kojima Zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom članak 65. stavak 1. točka 1. - 11. OZ-a). Prema tome, obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

9. Suprotno žalbenim navodima ovršenice sud je u donošenju pobijanog rješenja pravilno utvrdio sve činjenice relevantne za predmetnu odluku, te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe OZ-a, a svoju odluku je valjano obrazložio.

10. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovršenica se u svojoj žalbi poziva prije svega na visoku životnu dob što može biti otegotna okolnost za ovršenicu, ali ista nije zakonom propisani razlog za odgodu ovrhe, kao što niti razdoblje života u određenoj nekretnini jer je živjeti moguće i u nekoj drugoj nekretnini, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju.

11. Moguća šteta koja eventualno može nastati tijekom provedbe ovrhe nije nenadoknadiva jer postoji mogućnost restitucije od ovrhovoditelja u slučaju da se dokaže da je predmetnim ovršnim postupkom ovrhovoditelj uzrokovao štetu ovršenici, a o pravu na dom u ovoj fazi postupka nema mogućnosti rasprave obzirom da je isto već bilo obuhvaćeno žalbom protiv rješenja o ovrsi i o tome je drugostupanjski sud odlučio odbijanjem žalbe ovršenice protiv rješenja o ovrsi.

12. Pored toga ovdje je potrebno istaknuti da nekretnina koja je predmet ovrhe nije prodana na javnoj dražbi i da do prodaje može, ali i ne mora doći, ukoliko ne bude zainteresiranih kupaca, a time iseljenje ovršenice možda niti ne bude potrebno provoditi, a ukoliko bude potrebe za iseljavanjem ovršenice, tada će se uzeti u obzir njena aktualna zdravstvena situacija. Dakle, u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodom ovrhom propisane člankom 65. OZ-a pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio njen prijedlog za odgodom ovrhe i kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

13. Slijedom navedenog proizlazi, a kako je to utvrdio i prvostupanjski sud da je prijedlog ovršenice za odgodu predmetne ovrhe neosnovan budući nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz članka 65. stavak 1. točka 1. – 11. OZ-a.

14. Slijedom svega navedenog, a kako ovaj drugostupanjski sud nije uočio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, to je u skladu sa odredbom članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi sa člankom 21. stavak 1. OZ-a, valjalo odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Gospiću, 31. siječnja 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš