Broj: Pp-571/2023-14.

Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Renati Višošević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Šimunić, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljenika „VNUK" d.o.o. Vrhovljan, kao pravne osobe i 2. okrivljenika SO, državljana RH, kao odgovorne osobe, zastupani po braniteljima iz OD "Golubić i Šikić" Čakovec, zbog prekršaja iz čl. 9. st. 1. u svezi sa čl. 1. i 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08), čl. 120. i čl. 54. st. 1. i 4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i čl. 112. st. 1. t. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 84/21, 119/22), pokrenutog povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Ispostave u Čakovcu, pod brojem Klasa: 116-02/23-01/1270; Ur. broj: 443-02-04-14-23-8 od 13. travnja 2023., na temelju čl. 179. st. 1., 2. i 3. i čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 ), dana 31. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenici:

1. "VNUK" d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa]., OIB: 88315199575, prekršajno kažnjavani, kao pravna osoba,

2. SO, sin S i Đ, rođen **.**.1973. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], R, državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa]., prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba,

zastupani po braniteljima iz OD "Golubić i Šikić" Čakovec, R. Boškovića 33.,

k r i v i s u

I.I. što je u TD "VNUK" d.o.o. [adresa]. radio radnik ĐO, na radnom mjestu u proizvodnom pogonu, a da su okrivljenici kao poslodavci radnika Luke ĐO, nisu dostavili podatke o odjavi osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa radnika 19.01.2023., nego su prijave dostavili dana 22.01.2023.,

I.II. Okrivljenici su time počinili prekršaj iz čl. 12. st. 1. i 4. t. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 4. i st. 3. istog Zakona, temeljem kojem im se, uz primjenu odredbe čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

I.III. 1. okrivljenoj pravnoj osobi "Vnuk" d.o.o. Vrhovljan, novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura,

2. okrivljenoj odgovornoj osobi SO, novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura.

Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom. Ukoliko okrivljenici ne plate u određenim rokovima novčanu kaznu, ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

I.IV. Temeljem čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 30,00 (trideset) eura svaki od okrivljenika, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

II.

Temeljem čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici:

1. "VNUK" d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa]., OIB: 88315199575, prekršajno kažnjavani, kao pravna osoba,

2. SO, sin S i Đ, rođen **.**.1973. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], R, državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa]., prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba,

zastupani po braniteljima iz OD "Golubić i Šikić" Čakovec, R. Boškovića 33.,

oslobađaju se od optužbe

II.I.

što bi u TD "VNUK" d.o.o. [adresa]. radio radnik ĐO, na radnom mjestu u proizvodnom pogonu:

aa da bi ga okrivljeni uznemirili povredom dostojanstva koje bi uzrokovalo ponižavajuće i uvredljivo okruženje u radnoj okolini na način da bi odgovorna osoba i direktor SO **.**.2023. pred radnim kolegama izjavio "ništa ne radiš, ništa ne znaš raditi",

ba da okrivljeni ne bi pisani i obrazloženi otkaz ugovora u radu od dana 01.02.2020. dostavili radniku ĐO,

ca da okrivljeni ne bi prilikom uvođenja novog načina ili organizacije rada u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućili radniku ĐO dana **.**.2023. osposobljavanje za rad na drugom stroju, jer je isti tražio da radi na drugom stroju,

II.II. pa da bi time počinili prekršaje pod:

aiz čl. 9. st. 1. u svezi čl. 1. i 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kažnjiv po čl. 25. st. 1., 2. i 4. istog Zakona,

biz čl. 120. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. i 47. i st. 2. istog Zakona,

ciz čl. 54. st. i 4. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 227. st. 1. t. 2. i st. 2. istog Zakona,

II.III. jer djelo za koje se okrivljenici optužuju po propisu nije prekršaj.

Obrazloženje

1. DRŽAVNI INSPEKTORAT, Ispostava Čakovec, pod brojem Klasa: 336-02/23-01/3908; Ur. broj: 443-02-04-14-23-7 od 01. lipnja 2023. podnio je optužni prijedlog protiv 1. okrivljenika „VNUK" d.o.o. [adresa], kao pravne osobe i 2. okrivljenika SO, državljana RH, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Okrivljenici su po branitelju sudu dostavili pisanu obranu u kojoj ističu da nisu uznemirili radnika ĐO na radnom mjestu u proizvodnom pogonu u [adresa], povredom dostojanstva koje je uzrokovalo ponižavajuće i uvredljivo okruženje u radnoj okolini na način da bi ga odgovorna osoba i direktor SO dana **.**.2023. pred radnim kolegama izjavio istom "ništa ne radiš, ništa ne znaš raditi".

Ističu kako da nije točno da nisu radniku ĐO dostavili pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu od dana 01.02.2020. Otkaz mu je dostavljen odmah po donošenju na ruke.

Ističu da nije točno da nisu prilikom uvođenja novog načina ili organizacije rada u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućili radniku ĐO, dana **.**.2023. osposobljavanje za rad na drugom stroju.

Okrivljenici su u dopuni pisane obrne naveli da priznaju prekršaj opisan pod točkom 4. optužnog prijedloga.

Navedeno nisu učinili namjerno, nego je posljedica neuobičajene i izvanredne situacije u kojoj je poslodavac bio prisiljen donijeti odluku o otkazu. Odjavu radnika kod HZMO ne radi 1. okrivljenik, već je za to ovlastio knjigovodstveni servis VINKO d.o.o., što je vidljivo iz same odjave radnika, a taj je servis zbog nesnalaženja omaškom pogriješio u odjavi.

Zakonom o mirovinskom osiguranju kažnjava se novčanom kaznom bilo kakvo kašnjenje u dostavi podataka o prestanku osiguranja u odnosu na rok od 24 sata od prestanka radnog odnosa. No, kašnjenje u odjavi je bilo izrazito malo te je stupanj krivnje izrazito nizak. Djelo nije počinjeno namjerno, već iz nehaja, i to najnižeg stupnja, a HZMO je u konačnici dobio potrebne podatke s malim zakašnjenjem, pa predlažu da ih su oslobodi optužbe za prekršaje opisane pod točkom I. a), b) i c), a u odnosu na točku II.I. da im ublaži kaznu.

3. U postupku je ispitan svjedok ĐO, koji je iskazao da je on u firmi "Vnuk" d.o.o. za proizvodnju PVC i ALU stolarije radio 7 godina na poslovima CNC operater i radio je poslove u firmi na stroju za obradu i rezanje PVC profila. Taj stroj traži određene vještine kojima je on bio naučen i stalo je radio na tom stroju. Pored tog stroja bio je i stroj varilica koji je tražio vještine, kao što su poznavanje alata, parametara programa za varenje i sam program. Za taj stroj nije bila potrebna neka druga stručna sprema nego je samo trebalo educirati i osposobiti, što se je inače i radilo u firmi, za taj stroj i za ostale strojeve. Nekoliko radnika je išlo na edukaciju u tvornicu u Italiju na dva tjedna i potom su oni znanje prenosili drugim radnicima. Kada mu je 2. okrivljenik rekao dana 18.01.2023. da počne raditi na tom stroju, prvo se je usprotivio jer je rekao da ne zna raditi na tom stroju i da je potrebno da se osposobi. Kada je to rekao, on je počeo prijetiti i to je eskaliralo da je došlo i do fizičkog obračuna, tako da je napustio firmu i nakon toga je bio odjavljen na mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, a da nije uopće primio pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu. Naveo je da je dao izvanredni otkaz, misli da je to bilo 30.01.2023. Naveo je da postoje dva, tri radnika koja inače rade na tom stroju, odnosno koji su educirani za rad, jedan je u kancelariji a drugi u drugoj hali, to je RO i MO. Uopće nije bio problem da neka osoba radi na tom stroju koja je educirana, odnosno da on bude osposobljen za rad, međutim to se nije dogodilo.

Na pitanje branitelja kada je poslodavac tražio da radi na tom novom stroju, izjavljuje da je to bilo 18.01.2023.

Na pitanje branitelja da li je bilo potrebe za rad na starom stroju na kojem je do tada radio, izjavljuje da je bilo. Nije on tražio da ga se premjesti na drugi stroj, već je to direktor od njega tražio. Nije odbio raditi na novom stroju, samo je rekao da ne zna raditi na njemu. Išao je kod kolege da mu pokaže kako se radi, nešto je uspio shvatiti, ali ne sve. Onda ga je 2. okrivljenik počeo maltretirati i da ga nije spriječio, on bi i dalje uz asistenciju drugih nastavio raditi. Dana 18.01.2023. otišao je iz firme i više se nije vratio te je ostavio čip za prijavu i odjavu u kancelariji.

4. Sud je izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐO od 27.03.2023., zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 12.04.2023., prijavu HZMO o prestanku osiguranja za ĐO od 22.01.2023., obavijest počinitelju prekršaja, izvadak iz sudskog registra i u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike.

Na temelju obrane okrivljenika, te na povedenog dokaznog postupka, te uvidom u dokumentaciju iz spisa, sud je utvrdi da su okrivljenici počinili prekršaj opisan pod točkom I. izreke presude, te ih je proglasio krivima i kaznio iz sukladno Zakonu, dok ih je za prekršaje opisane pod točkom II. a), b) i c) u nedostatku dokazao, oslobodio od optužbe.

5. Odredbom čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. – 7. ovoga Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.

6. Sud je svoju odluku temeljio na obrani okrivljenih, koji su u dopuni pisane obrane od 03.04.2024. priznali prekršaj da nisu u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa radnika, dana 19.01.2023., dostavili podatke o odjavi osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. To su učinili dana 22.01.2023., a kako to proizlazi iz preslike obrasca Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – prijava o prestanku osiguranja radnik ĐO dana **.**.2023. u [adresa].

S obzirom na iznijeto, a što je utvrđeno i inspekcijskim nadzorom te što je navedeno u zapisniku od 12.04.2023., Sud je donio odluku kojom je okrivljene proglasio krivima jer su postupili suprotno propisu čl. 12. st. 1. i čl. 4. t. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog čega im je izrečena kazna sukladno težini prekršaja.

6.1. Ujedno je sud donio odluku kojom okrivljenike oslobađa od odgovornosti zbog prekršaja iz čl. 9. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, čl. 120. Zakona o radu i čl. 54. st. 1. Zakona o radu, jer djela koje se okrivljenicima stavljaju na teret po propisu nije prekršaj.

Okrivljenicima se stavlja na teret da su dana 18.01.2023. pred radnim kolegama radnika ĐO, koji je radio na radnom mjestu u proizvodnom pogonu uznemirili, odnosno povrijedili njegovo dostojanstvo, koje bi uzrokovalo ponižavajuće i uvredljivo okruženje u radnoj okolini, kada su mu toga dana pred radnim kolegama izjavili "ništa ne radiš, ništa ne znaš raditi".

Sud nalazi da činjenični opis prekršaja ne sadrži sve bitne elemente prekršaja, tj. nedostaje subjektivna pretpostavka za postojanje prekršaja, postupanje s određenim ciljem koji se sastoji u prouzročenju straha drugome ili stvaranju neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja.

Dakle, za postojanje prekršaja je potrebno navesti da je u vrijeme poduzimanja radnje uznemiravanja okrivljenik postupao s opisanim ciljem, pa se za njegovo postojanje ne traži ostvarenje cilja (dovršenje djela), već namjera a koja se sastoji u stvaranju neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja.

S obzirom da takva okolnost ne proizlazi iz činjeničnog opisa prekršaja, to je valjalo donijeti odluku kojom se okrivljenika oslobađa od optužbe jer djelo po propisu nije prekršaj, a temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog Zakona.

6.2. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, da nisu pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu od dana 19.01.2023., dostavili radniku ĐO, vidljivo je da nedostaje vrijeme prekršaja, kao bitan element, a isto tako naveden je i pogrešan datum otkaza ugovora o radu koji je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 12.04.2023. naveden kao dan 18.01.2023.

Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret da nisu prilikom uvođenja novog načina ili organizacije rada u skladu sa potrebama i mogućnostima rada omogućili radniku ĐO dana **.**.2023. osposobljavanje za rad na drugom stroju je vidljivo da se okrivljenicima stavlja na teret prekršaj iz čl. 54. st. 3. Zakona o radu kao materijalnog propisa. Uvidom u članak 227. st. 1. Zakona o radu, kao i u druge kažnjive odredbe, proizlazi da se takvo ponašanje okrivljenika ne sankcionira, već ponašanje suprotno čl. 54. st. 4.

Stoga je valjalo zaključiti da ovdje nema kažnjive odredbe koja bi se primijenila na ponašanje okrivljenika.

Na osnovu iznijetog sud je oslobodio okrivljenike za prekršaje iz Zakona o radu kao i iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, jer djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nisu prekršaj.

7. Za prekršaj pod točkom I. izreke presude, za pravnu osobu propisana novčana kazna u rasponu od 660,00 do 6.630,00 eura, dok je za odgovornu osobu propisana novčana kazna u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura.

8. Kod odmjere kazne za prekršaj uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. i čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona, kao olakotno je uzeto priznanje prekršaja i prekršajna nekažnjavanost okrivljenika za istovrsni prekršaj, zbog čega je sud okrivljenicima umjesto novčane kazne u propisanom iznosu izrekao novčanu kaznu ispod propisane najmanje mjere a u okviru općeg zakonskog minimuma, držeći da će se i blažom kaznom postići svrha kažnjavanja.

9. Izreka o troškovima postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka u iznosu od po 30,00 eura svakome od okrivljenika.

U Čakovcu, 31. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Danijela Šimunić

Renata Višošević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana, nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, a predaje se preko Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel, Zrinsko-frankopanska 9, osobno ili preporučenom pošiljkom u 2 (dva) istovjetna primjerka.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljenicima,

2. Braniteljima okrivljenih,

3. Tužitelju,

4. Za spis.