Republika Hrvatska

Trgovački sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-32/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Iris Hatvalić-Nemec u pravnoj stvari tužitelja/protutuženika Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885 protiv tuženika/protutužitelja MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec, OIB: 29035933600, nakon zaključene glavne rasprave dana 26. rujna 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja ČO i punomoćnika tuženika OO, radi sklapanja ugovora, dana 31. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku sklapanje Ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao k. č. br.: [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu, bez naknade, sa tuženika kao vlasnika, na Republiku Hrvatsku, sa pravom upravljanja tužitelja, sukladno odredbama Zakona o cestama te Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/11), u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku prijenos prava vlasništva na temelju Ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao k. č. br.: [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu i dopuštenje uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske, sa pravom upravljanja tužitelja, u roku od 15 dana.

III. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika/protutužitelja MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec, OIB: 29035933600 koji glasi:

„Nalaže se tužitelju/protutuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885 isplatiti tuženiku/protutužitelju MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec, OIB: 29035933600, kao vlasniku nekretnine naknadu koja odgovara tržišnoj vrijednosti oduzete nekretnine odnosno 26,58 eura/m2 i to k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 931 m2, u iznosu od 24.745,98 eur. Nalaže se tužitelju/protutuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885 otkupiti obezvrijeđenu česticu po cijeni koja odgovara tržišnoj vrijednosti nekretnine odnosno 26,58 eur/m2 i to k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 1426 m2, u iznosu od 37.903,08 eur.

Nalaže se tužitelju/protutuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885 isplatiti tuženiku/protutužitelju MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec, OIB: 29035933600, kao vlasniku nekretnine pravičnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 58537 m2, u iznosu od 10.000,00 eur.

Nalaže se tužitelju/protutuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885, nekretninu u vlasništvu tuženika/protutužitelja dovesti u prvobitno stanje o svom trošku, izgradnjom nove ograde koja će biti uništena.

Nalaže tužitelju/protutuženiku Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb, OIB: 55545787885 isplatiti tuženiku/protutužitelju MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec, OIB: 29035933600 za česticu broj 1449/6 upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 2964 m2 naknadu u iznosu od 78.783,12 eura."

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi sklapanja ugovora u kojoj u bitnome navodi kako je, pozivajući se na odredbe Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/11, 144/21, u daljnjem tekst Zakon) te Zakona o cestama, tuženiku podnio zahtjev za rješavanjem imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje Obilaznice Šenkovca, 3. Etapa 1. Faza (od km 0+000 do km 1+900) u k. o. [katastarska općina]. Tuženik je u više navrata odbio rješavanje imovinskopravnih odnosa s tužiteljem, suprotno odredbama Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina. Tužitelj ističe kako je tuženik pravna osoba u vlasništvu, odnosno čiji su osnivači jedinice lokalne, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, dok je tužitelj u ime Republike Hrvatske ovlašten upravljati javnim cestama koje su razvrstane kao državne ceste, a što je slučaj sa predmetnom cestom. Tužitelj je podnio zahtjev za sklapanjem ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade prema tuženiku, u odnosu na nekretnine označene kao k. č. br.: [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u ZK – odjelu Općinskog suda u Čakovcu, kao vlasništvo tuženika. Označene nekretnine dio su projekta izgradnje Obilaznice Šenkovca, 3. Etapa 1. Faza (od km 0+000 do km 1+900) u k. o. [katastarska općina]. Da su sporne nekretnine nužne za realizaciju predmetnog projekta proizlazi iz upravnih akata nadležnih tijela državne uprave, dakle, lokacijske dozvole Klasa: UP/I- 350-05/17-01/000006 od 30. studenoga 2017., izdane od Međimurske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Sjedište [adresa], na temelju koje je izrađen parcelacijski elaborat trgovačkog društva Trafficon d.o.o., ovjeren od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Čakovec pod brojem Klasa: 932-06/18-02/431, od 11. listopada 2018., a sve sukladno građevinskom projektu Rijekaprojekta d.o.o. Tužbom zahtjeva da sud tuženiku naloži sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao k. č. br.: [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu, bez naknade, te prijenos prava vlasništva na temelju Ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu i dopuštenje uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske, sa pravom upravljanja tužitelja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi kako nekretnina u vlasništvu tuženika obuhvaća više čestica i to katastarske čestice br. [katastarska čestica]. Nakon provedbe parcelacijskog elaborata u katastru i zemljišnim knjigama tuženiku je upućen zahtjev da u svrhu izgradnje obilaznice Šenkovec prenese pravo vlasništva bez naknade tužitelju i to katastarsku česticu br. [katastarska čestica] od 2964 m2 i katastarsku česticu br. [katastarska čestica] od 931 m2. Tuženik u odnosu na navedene čestice nikada nije problematizirao prijenos vlasništva i sklapanje odgovarajućih ugovora, već je isto uvjetovao adekvatnim obeštećenjem. Tuženik se poziva na članak 3. Ustava Republike Hrvatske kojim je nepovredivost vlasništva proglašena jednom od najvećih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, dok je čl. 50 Ustava Republike Hrvatske određeno da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Prema tome smatra, da bi prijenos vlasništva nekretnina, tj. njihovo oduzimanje tuženiku bilo ustavnopravno prihvatljivo, ono mora biti obeštećeno (bezuvjetno). Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina propisuje oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja kada to pravo stječu osobe javnog prava, međusobno jedne od drugih, što tužitelj i tuženik jesu. Zakon uređuje pitanja naknada prilikom rješavanja imovinskopravnih odnosa, ali ne i dužnost osobe javnog prava izvršiti prijenos prava vlasništva drugoj, kao ni obvezu sklapanja ugovora. Pogotovo ne na način i opsegu u kojem to predlaže tužitelj, ne vodeći računa o interesima tuženika, načelu razmjernosti kao općem pravnom načelu i naknadi štete koja će planiranim zahvatom u prostoru nedvojbeno nastati. U smislu Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina tuženik podredno ukazuje na potrebu razlikovanja statusa čestica 1449/6 i 1449/7, upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, zakon jasno definira infrastrukturne građevine i stjecanje prava radi izgradnje infrastrukturnih građevina. Čestica 1449/7 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne udovoljava tom kriteriju niti je tužitelj ičim to dokazao. Drugim riječima, ne rade se o infrastrukturnoj građevini niti je ista od interesa za Republiku Hrvatsku (pristupni put). Smatra kako mu pripada naknada za gubitak vlasništva nad česticom 1449/7. Pored toga, tuženik ima pravo i na naknadu za česticu 1449/5, koja je u konkretnom slučaju ostala dislocirana od ostatka nekretnine tuženika, bez mogućnosti dolaska do parcele izravnim putem, uzrokujući time smanjenje vrijednosti glavne parcele. Raniji zahtjev tuženika za otkup čestice 1449/5 upućen tužitelju nije prihvaćen uz obrazloženje da tužitelj za takvo što nema interes. Interes od dislocirane parcele nema niti tuženik, što je jasno vidljivo iz parcelacijskog elaborata i provedenog načina cijepanja čestica. Stoga, tuženik drži neophodnim da se predmetna čestica ili otkupi ili plati odgovarajuća naknada štete. Opisanim intervencijama u prostoru, tuženik ne samo da ostaje bez zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] potrebnog za izgradnju obilaznice, već nepotrebno i bez zemljišta k. č. br. [katastarska čestica], dok bi ostatak zemljišta k. č. br. [katastarska čestica], površine oko 1400 m2 postao gotovo bezvrijedan i neiskoristiv. Planovi tuženika koji se tiču raspolaganja svojom nekretninom i stvaranja jedinstvenog energetskog centra (solarna elektrana), ovime su narušeni odnosno ograničeni značajnim gubitkom korisne površine zemljišta i smanjenim mogućnostima za provedbu planiranih investicija. Takvo postupanje, u nedostatku isplate pripadajuće naknade pa čak i izostanak dovođenja zemljišta u prvobitno stanje, (izgradnja ograde koja će se uništiti) ostaje za tuženika apsolutno neprihvatljivo, te tuženik postavlja protutužbeni zahtjev radi isplate i naknade štete.

3. Na ročištu održanom 26. rujna 2023. tuženik je istaknuo kako je cilj Zakona o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina bio osiguravanje pretpostavki za učinkovitije provođenje projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u Kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Navodi kako iz obrazloženja prijedloga Zakona o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina s konačnih prijedlogom zakona koji je upućen predsjedniku Hrvatskog sabora proizlazi da je uvjet za oslobođenje od plaćanja naknade korištenje sredstava iz EU Fondova, a kada se ne koriste sredstva iz Fondova EU, plaćaju se naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja. Navedeno se ponavlja u prijedloga Zakona o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina pa se tako navodi kako je neophodno ubrzati rješavanje imovinsko pravnih odnosa i osloboditi osobe javnog prava od međusobnog plaćanja naknade, a sve s ciljem što uspješnijeg sudjelovanja u Kohezijskoj politici EU odnosno u korištenju fondova, a što je i bio osnovni smisao zakona. Koliko je tuženiku poznato, ovaj projekt se ne financira iz sredstava Europskih fondova. Parcelizacija nekretnine u vlasništvu tuženika provedena bez sudjelovanja tuženika te je također građevinska dozvola donesena u postupku u kojem nije sudjelovao tuženik. Osim toga, zakon predviđa mogućnosti zasnivanja prava služnosti i prava građenja pa ostaje nejasno zbog čega je tužitelj odmah krenuo s postupkom u cilju stjecanja prava vlasništva a ne recimo s postupkom stjecanja prava služnosti ili prava građenja. Ujedno je tuženik na ročištu preinačio protutužbu, odnosno uz već postavljene zahtjeve u protutužbi predlaže da sud usvoji i zahtjev kojim se nalaže tužitelju/protutuženiku za česticu broj 1449/6 upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 2964 m2 isplatiti naknadu u iznosu od 78.783,12 eura.

4. Punomoćnik tužitelja nije se protivio preinaci protutužbe obzirom preinaka proizlazi iz iste činjenične osnove.

5. Među strankama je sporno ima li tužitelj temeljem Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/11, 144/21) pravo tražiti od tuženika sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao čestice broj 1449/6, te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu, bez naknade, odnosno pripada li tuženiku pravo na naknadu koju potražuje protuutužbom za otkup čestice broj 1449/7 i čestice broj 1449/6 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ima li tuženik pravo tražiti od tužitelja otkup čestice broj 1449/5 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ima li tuženik pravo na pravičnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine čestice broj 1449/1 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te ima li tuženik od tužitelja pravo tražiti izgradnju nove ograde koja će biti uništena.

6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu

.

7. Cijeneći provedene dokaze na način propisan čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23, u nastavku ZPP), na temelju svakog pojedinog provedenog dokaza, svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da tužitelj temeljem Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina ima pravo tražiti od tuženika sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], te 1449/7, obje uknjižene u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Čakovcu, bez naknade, te da tuženiku ne pripada pravo na naknadu koju potražuje protuutužbom za otkup čestice broj 1449/7 i čestice broj 1449/6 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], niti pravo na otkup čestice broj 1449/5 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], niti pravo na pravičnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine čestice broj 1449/1 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao niti (za sada) pravo na dovođenje u prvobitno stanje nekretnine tuženika izgradnjom nove ograde koja će biti uništena.

8. Člankom 1. Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina propisano je da se ovim zakonom, u cilju osiguravanja pretpostavki za učinkovitije provođenje projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u Kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, uređuje rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i vlasništvu jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Ovim se Zakonom uređuje i rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu kojega je vlasnik ili kojim upravlja pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska te na zemljištu kojega je vlasnik pravna osoba u vlasništvu ili čiji je osnivač, odnosno čiji su osnivači jedinice lokalne, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.

Člankom 2. istog Zakona propisano je da se ovaj Zakon primjenjuje na međusobne imovinskopravne odnose i pitanje naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja osoba javnog prava iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, kada se ta prava stječu radi izgradnje infrastrukturnih građevina.

U smislu članka 3. istog Zakona infrastrukturne građevine jesu građevine prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, za čiju izgradnju je utvrđen interes Republike Hrvatske prema Zakonu o izvlaštenju ili prema posebnom zakonu, kao što su ceste, vodne građevine, komunalni objekti, željeznička infrastruktura i slično. Osoba javnog prava, u smislu ovoga Zakona, jest Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona.

Člankom 4. Zakona propisano je da se ne plaćaju naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja kada to pravo stječu osobe javnog prava, međusobno jedne od drugih, na njihovu zemljištu potrebnom za izgradnju infrastrukturnih građevina.

Člankom 5. propisano je da osoba javnog prava, u svrhu izgradnje infrastrukturne građevine, na zemljištu stječe pravo vlasništva, pravo služnosti i/ili pravo građenja koje je za tu infrastrukturnu građevinu određeno posebnim zakonom, odnosno, ono od tih prava, koje za vlasnika zemljišta predstavlja najmanji teret, a kojim se omogućava ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine. Imovinskopravni odnosi između vlasnika zemljišta i vlasnika infrastrukturne građevine uređuju se ugovorom. Ugovor iz stavka 2. ovoga članka je osnova za provedbu prava stečenih prema ovom Zakonu u zemljišnoj knjizi i drugim javnim registrima.

Člankom 36. Zakona o cestama propisano je da je građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu Republike Hrvatske.

9. U konkretnom slučaju sud je uvidom u izvadak iz Sudskog registra za tuženika (strana 37 do 44 spisa) utvrdio da je tuženik u smislu odredbe članka 3. stavak. 2. Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina osoba javnog prava obzirom je tuženik pravna osoba čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.

10. Nadalje, uvidom u građevinsku dozvolu (strana 70-81 spisa), Klasa: UP/I-361- 03/19-01/000257, Ur.br. 2109/1-09-1/01-20-0011 od 14. srpnja 2020. sud je utvrdio da se navedenom građevinskom dozvolom dozvoljava investitoru tvrtki Hrvatske ceste d.o.o. (ovdje tužitelju) građenje građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava (cestovni promet) I. skupine – Obilaznica Šenkovca, 3. etapa, 1. faza: izvođenje radova na trasi od km 0+000 do km 1+900 na katastarskim česticama u k. o. [katastarska općina] (Pribislavec) i k. o. [katastarska općina] (Mihovljan) na području Općine Pribislavec i grada [adresa] u Međimurskoj županiji. Uvidom u Lokacijsku dozvolu izdanu tužitelju za planirani zahvat u prostoru: - građenje građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava cestovnog prometa – Obilaznica Šenkovec sud je utvrdio da je Lokacijska dozvola izdana za izgradnju infrastrukturne građevine – ceste, a čije je građenje u smislu odredbe članka 36. Zakona o cestama u interesu Republike Hrvatske, pa se dakle, radi o građevini iz članka 3. Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

11. Uvidom u Mapu 1 od 15 građevinski projekt – opći prilozi (strana 256 do 429), koja je sastavni dio građevinske dozvole, i to naročito uvidom u Popis vlasnika nekretnina za koje se izdaje građevinska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava (strana 374 – 375) sud je utvrdio da je građevinska dozvola za izgradnju građevine:

Obilaznica Šenkovca, 3. etapa, 1. faza (od 0+000 do km 1+900) izdana za nekretnine koje su predmet ovog spora upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica broj 1449/6 i 1449/7 u vlasništvu tuženika.

12. Uvidom u grafički prikaz trase projekta na podlozi katastarskog plana vidljivo je da sporne čestice čine dio trase projekta Obilaznice Šenkovca (strana 427 i 429 spisa (u e-spisu prilog broj 8 podnesku od 17. studenog 2023. zaprimljenom 20. studenog 2023. stranica 3. i 4.)).

13 . Kako je člankom 5. Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina propisano da osoba javnog prava, u svrhu izgradnje infrastrukturne građevine, na zemljištu stječe pravo vlasništva, pravo služnosti i/ili pravo građenja koje je za tu infrastrukturnu građevinu određeno posebnim zakonom, odnosno, ono od tih prava, koje za vlasnika zemljišta predstavlja najmanji teret, a kojim se omogućava ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine, te da se imovinskopravni odnosi između vlasnika zemljišta i vlasnika infrastrukturne građevine uređuju ugovorom nesporno je da tuženik s tužiteljem mora sklopiti odgovarajući ugovor – i to u konkretnom slučaju ugovor o prijenosu prava vlasništva, obzirom je posebnim zakonom – Zakonom o cestama u članku 3. propisano da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.

14. Kako je člankom 4. Zakona o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina propisano da se ne plaćaju naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja kada to pravo stječu osobe javnog prava, međusobno jedne od drugih, na njihovu zemljištu potrebnom za izgradnju infrastrukturnih građevina to tuženik nema pravo na naknadu za čestice 1449/6 i 1449/7, a koje su obuhvaćene izgradnjom infrastrukturne građevine.

15. U pogledu protutužbenog zahtjeva za otkup obezvrijeđene čestice broj 1449/5 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], valja reći da tuženik ni na koji način nije dokazao da je navedena čestica obezvrijeđena. Osim toga, Zakonom o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina nije propisana i regulirana mogućnost otkupa obezvrijeđene čestice. Takva mogućnost propisana je Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/2014, 69/2017, 98/2019), a koji zakon se ne primjenjuje u konkretnom slučaju.

16. U pogledu protutužbenog zahtjeva za pravičnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica broj 1449/1 valja reći da tuženik nije dokazao da je navedenoj čestici umanjena vrijednost. Osim toga, pojam pravične naknade vezan je uz pojam štete i odgovornosti za štetu, a na strani tužitelja ne postoji obveza naknade štete obzirom nisu ispunjeni uvjeti za naknadu štete jer na strani tužitelja ne postoji protupravnost budući je njegovo postupanje usklađeno i regulirano Zakonom o uređivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

17. U pogledu protutužbenog zahtjeva za vraćanje u prvobitno stanje nekretnine izgradnjom nove ograde koja će biti uništena valja reći da iz stanja spisa i načina na koji je postavljen protutužbeni zahtjev ne proizlazi da bi ograda, do sada, bila uništena, pa tuženik, u ovom trenutku, nema pravo zahtijevati, vraćanje u prvobitno stanje i izgradnju nove ograde.

18. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

19. Stranke nisu postavile zahtjev u pogledu naknade troškova postupka pa sud o trošku postupka nije odlučivao.

U Varaždinu 31. siječnja 2025.

S U D A C :

Iris Hatvalić-Nemec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a koja se podnosi se putem ovog suda u roku od 15 dana, time da rok za podnošenje žalbe za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena, dok za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

DNA:

- tužitelju Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb

- tuženiku MEĐIMURJE-PLIN d.o.o., Obrtnička ulica 4, Čakovec