Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Čakovcu

    Prekršajni odjel

    Zrinsko-frankopanska 9

    Broj: Pp-1054/2024-13

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Maji Moharić, uz sudjelovanje Željke Krnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljenice IĐ i 2. okrivljenika NĐ, zastupanima po branitelju Josipu Peniću iz Čakovca, zbog prekršaja iz čl.22 st.1 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/2017, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), pokrenutom optužnim prijedlogom RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec, pod brojem: klasa: 211-07/24-5/17329 ur. broj: 511-21-05-24-1 od 08.07.2024., u smislu čl.183 i čl.182 st.3 Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), nakon glavne i javne rasprave održane dana 28. siječnja 2025. u prisutnosti 1. okrivljenice IĐ, branitelja 1. i 2. okrivljenika i odsutnosti 2. okrivljenika NĐ, dana **.**.2025. javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    1. okrivljenica: IĐ, kćer I i N, rođena **.**.1966. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], adresa prebivališta [adresa], udana, majka dvoje djece, SSS, zaposlena u PIB extra d.o.o. Štefanec, prima plaću, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi postupak protiv nje po vlastitom kazivanju

    k r i v a j e

    I. što se dana 25. svibnja 2024. u 16,30 sati, u [adresa], u svojstvu svekrve nasilnički ponašala u obitelji na način da je pogrdnim riječima ("Glupa si, profesorica bez diplome, kurva!") vrijeđala snahu JĐ. Takvim svojim ponašanjem okrivljena je kod oštećene izazvala osjećaj uznemirenosti.

    II. 1. okrivljena IĐ je time počinila prekršaj iz čl.10 st.1 t.3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/2017, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), kažnjiv po odredbi čl.22 st.1 istog Zakona,

    pa joj se temeljem istog propisa,

    i z r i č e

    III. NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).

    1. Okrivljena je dužna platiti novčanu kaznu temeljem čl.33 st.10 Prekršajnog zakona, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom novčana kazna će se naplatiti prisilno, shodno čl.152 Prekršajnog zakona.

    Temeljem čl.152 st.3 Prekršajnog zakona, ukoliko 1. okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

    IV. Temeljem čl.139 st.3, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, 1. okrivljenica je dužna u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti presude, platiti trošak ovog postupka, u iznosu od 30,00 (trideset) eura, pod prijetnjom prisilne naplate.

    2. okrivljenik: NĐ, sin MĐ i N, rođen **.**.1965. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], adresa prebivališta [adresa], oženjen, otac dvoje djece, nije osuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    V. što bi se dana 25. svibnja 2024. u 16,30 sati u [adresa], u svojstvu svekra nasilnički ponašao u obitelji na način da je pogrdnim riječima ("Glupa si, profesorica bez diplome, kurva!") vrijeđao snahu JĐ (sada J). Takvim svojim ponašanjem 2. okrivljeni bi kod oštećene izazvao osjećaj straha i uznemirenosti,

    VI. čime bi počinio prekršaj iz čl.10 st.1 t.3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/2017, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), kažnjiv po odredbi čl.22 st.1 istog Zakona,

    u nedostatku dokaza.

    VII. Temeljem čl.140 st.1, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, troškovi postupka za 2. okrivljenika NĐ padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj RH, MUP, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Čakovec, pod brojem: klasa: 211-07/24-5/17329 ur. broj: 511-21-05-24-1 od 08.07.2024 podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv 1. okrivljenice IĐ i 2. okrivljenika NĐ radi prekršaja navedenih u izreci presude.

    2. U obrani 1. okrivljenica IĐ navela je da se ne smatra krivom za terećeni prekršaj. Predmetne je zgode sa suprugom došla u kuću sina i snahe, jer ih je sin zamolio da odu na njegovu adresu budući je saznao da njegova supruga s kojom se razvodi, odvozi stvari iz zajedničke kuće pa da provjere da li je sve u redu i upravo zbog toga suprug je snimao mobitelom sve što se događalo od trenutka njihovog dolaska do odlaska snahe s navedene adrese, te je u spis priložila snimku cijelog događaja gdje će se vidjeti da tijekom cijelog događaja ni ona ni suprug nisu ničime vrijeđali njihovu snahu, a snaha je bila zajedno s osobom protiv koje je njen sin podnio kaznenu prijavu radi kaznenog djela prijetnje. Njen sin je u braku od 2017. godine, a ona je sa snahom bila u dobrim odnosima i rekla bi da je za nju više dobra napravila od njene majke, a u obitelj su je prihvatili kao vlastito dijete. Snaha i sin imaju zajednički djecu, M i V starosti 7 i 4 godine i ona je i zbog toga poštuje. Posebno je istakla da se i snahinom partneru predstavila, pružila mu je ruku, a on joj je rekao da će samo odložiti stvari u kombi i da će se pozdraviti.

    3. 2. okrivljenik NĐ u pisanoj je obrani naveo da je predmetne zgode sa svojom suprugom IĐ, po prethodnom pozivu njihova sina VĐ došao u kuću u suvlasništvu njegova sina i snahe, koji su bili u postupku razvoda braka, te je on sa suprugom došao, jer je snaha iz zajedničke kuće odnosila stvari s trenutnim partnerom, odnosno osobom protiv koje je njegov sin VĐ podnio kaznenu prijavu radi prijetnje. Odmah po dolasku na navedenu adresu mobitelom je osobno snimao što se događalo, čega je njegova snaha bila svjesna, a ni u jednom se trenutku navedenom nije protivila, niti im je isto zabranila. Tom prilikom, niti on, niti njegova supruga nisu se obratili snahi nikakvim pogrdnim, prijetećim, omalovažavajućim ili degradirajućim riječima koje bi kod snahe izazvale osjećaj straha, srama, nelagode ili poniženosti. Nakon što je snaha s partnerom otišla njegov sin je pozvao policiju zbog odnesenih stvari. Ne smatra se krivim za terećeni prekršaj.

    4. U postupku je svjedokinja JĐ, sada J, bivša snaha 1. i 2. okrivljenika navela da je 25.05.2024. oko 16,30 sati, sa sadašnjim partnerom došla u kuću koju ima u suvlasništvu s bivšim suprugom VĐ u [adresa]. po stvari koje su joj darovali roditelji, a koje su unosili u iznajmljeni kombi. Po ulasku u kuću isključila je kameru u dnevnoj sobi koju je ugradio bivši suprug, nakon čega su došli roditelji bivšeg supruga IĐ i NĐ, koji su ih počeli snimati mobitelom, nju je snimala IĐ, a sadašnjeg partnera NĐ, a snimali su stvari koje su odnosili, jer se bivši suprug bojao da ne odnesu i njegove stvari. Navedeno snimanje mobitelom ju je smetalo, jer su oboje hodali za njima i gurali im mobitel u lice, a ne bi se protivila snimanju da su ih snimali sjedeći na kauču, ali ovako ju je navedeno smetalo, kao i iz razloga što su stalno nešto govorili, no nije se mogla sjetiti što, no njoj se obratila IĐ i rekla joj je "profesorka bez diplome, ti sve moreš", nije se mogla sjetiti točnih riječi. Na pitanje što je 1. okrivljenica pod time mislila, navela je da je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila preddiplomski studij matematike, nastavnički smjer, a 1. okrivljenica ju je namjerno ismijavala i provocirala da bi reagirala znajući što je završila, a rekla joj je i da je kurva, jer je našla novoga partnera, te da je glupa, a rekla bi da joj je 1. okrivljenica navedeno rekla povrijeđena što je s djecom i novim partnerom otišla iz zajedničke kuće. Policiju je pozvala iz razloga, jer je ponašanjem 1. okrivljenice bila jako uznemirena i povrijeđena te još uvijek dok se sjeti predmetnog događaja osjeća nemir. MĐ joj je jedino kada je došla po stvari rekao da si uzme što ima, jer je ionako sve ukradeno, a predmetne je zgode samo hodao i snimao što ona i njen sadašnji partner rade po kući.

    5. Prilikom suočenja 1. okrivljenica je navela da bivšoj snahi nije rekla da je glupača i kurva, ali da je točno da joj je rekla da je profesorica bez diplome, jer ima završene tri godine, a to joj je rekla, jer joj je ona rekla da je u nje samo velika lampa te ne može vjerovati kako bivša snaha tako može lagati. Na navode 1. okrivljenice svjedokinja je istakla da za sebe nikada nije tvrdila da je profesorica, da je ona učiteljica te radi u osnovnoj školi. Svjedokinja je ostala kod navoda da ju je predmetne zgode 1. okrivljenica nazvala glupačom i kurvom. Nakon predmetnog događaja policija joj je rekla da s obzirom da se protivila snimanju da im je imala pravo uzeti telefon iz ruke i nazvati policiju da im oduzmu mobitel. Na pitanje branitelja zašto nije podnijela kaznenu prijavu protiv 1. i 2. okrivljenika s obzirom da ima odvjetnika koji ju je na to mogao uputiti, svjedokinja je odgovorila da nema odvjetnika u konkretnom slučaju već u drugim predmetima, te da to nije znala, jer da joj to nije rekao nitko iz policije, jer bi u protivnom možda istu i podnijela. Na pitanje zašto bi ju povrijedila činjenica ako joj netko kaže da je profesorica bez diplome, svjedokinja je odgovorila s obzirom na cjelokupnu situaciju kako se ona predmetne zgode odvijala, bila je uznemirena i uvrijeđena navedenim riječima, jer ona zna što je završila i koji joj je posao, a cilj navedenih riječi bio je da je se isprovocira i izazove njenu reakciju, jer već 6 godina radi iste poslove i ima istu situaciju vezano za školovanje, a ranije joj to nije bilo rečeno.

    6. U postupku je pročitana obavijest o počinjenju prekršaja od 30.05.2024., zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od 30.5.2024., obavijest žrtvi nasilja u obitelji od 27.05.2024., obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom na listu 18 spisa, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja listovi 19 i 20 spisa te izvadci iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 17.04.2024., iz kojeg je vidljivo da okrivljenici nisu kažnjavani. Sud je iz spisa izdvojio snimku događaja, koju je u spis priložila obrana, iz razloga što je oštećena izričito navodila da se protivila da je se snima prilikom odnošenja stvari iz zajedničke kuće sina 1. i 2. okrivljenika, što je bio i razlog da je po dolasku u kuću isključila kameru koju je ugradio njen bivši suprug, sin 1. i 2. okrivljenika, te da su predmetne zgode 1. i 2. okrivljenici oboje mobitelom snimali, s time da je nju snimala 1. okrivljenica IĐ, a njenog partnera koji je stvari unosio u kombi vozilo snimao je 2. okrivljenik NĐ iz čega proizlazi da su o predmetnom događaju postojale dvije snimke događaja mobitelom dok je obrana priložila u spis jednu snimku. Da se oštećena protivila snimaju predmetnog događaja, govori i činjenica da je tijekom postupka navodila da se odmah po događaju kod policije raspitivala o zakonitosti navedenog snimanja, te joj je policija odgovorila da ukoliko se ona istom protivila da je 1. i 2. okrivljenici nisu smjeli snimati. Nadalje, oštećena je navodila da se snimanju protivila zbog okolnosti uslijed kojeg se to snimanje odvijalo kada je praćena od strane 1. okrivljenice uz njezine komentare koji su je vrijeđali i uznemiravali.

    7. Nakon provedenog postupka, Sud je našao dokazanim da je 1. okrivljenica IĐ počinila prekršaj pod I. izreke presude, a kako je istim ostvarila obilježja terećenog prekršaja, proglasio ju je krivom i kaznio, dok je 2. okrivljenika NĐ za prekršaj pod VI. izreke presude, u nedostatku dokaza, oslobodio od optužbe.

    8. Naime, 1. okrivljenica IĐ mijenjala je obranu na način da je u početku u cijelosti poricala točnost činjeničnih navoda optužnog prijedloga da bi prilikom suočenja s okrivljenicom priznala da je predmetne zgode tadašnjoj snahi kada je s novim partnerom iz kuće u suvlasništvu s njenim sinom odnosila svoje stvari da je profesorica bez diplome, jer ima završene 3 godine višeg obrazovanje te nije diplomirala, što je oštećena potvrdila, ali je navela da ima diplomu o završenom trogodišnjem fakultetskom obrazovanju te da nije profesorica već nastavnica u osnovnoj školi, a da joj je 1. okrivljenica navedeno govorila s namjerom da je isprovocira, jer zna što je završila. Posebno je 1. okrivljenica istakla da je njen suprug snimao mobitelom događaj koju je snimku priložila u spis, da se vidi da navodi njene snahe nisu istiniti dok je svjedokinja navela da je 2. okrivljenik snimao njenog partnera, a 1. okrivljenica nju, čemu se protivila zbog načina na koji je to rađeno čime je bila je uznemirena, te uvrijeđena riječima 1. okrivljenice koja je hodala za njom s mobitelom nazivajući je glupačom i kurvom te profesoricom bez diplome što joj ranije nikada nije bilo rečeno, a već 6 godina radi iste poslove i ima istu situaciju vezano za školovanje, a ranije joj to nije bilo rečeno. Posebno je oštećena prilikom suočenja navela da je policiju pozvala, jer je ponašanjem 1. okrivljenice bila jako uznemirena i povrijeđena te još uvijek dok se sjeti predmetnog događaja osjeća nemir.

    8.1. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje JĐ, jer je cijeneći njeno držanje prilikom neposrednog saslušanja, te suočenja s 1. okrivljenicom IĐ stekao dojam da govori iskreno, o činjenicama se iznosila decidirano, djelovala je uvjerljivo. U prilog danoj ocijeni govori i činjenica da je 1. okrivljenica IĐ mijenjala obranu pa tako u početku sve poriče, a potom prilikom suočenja priznaje da je oštećenu nazvala profesoricom bez diplome, a za što oštećena navodi da joj ranije nije govorila, iako je za vrijeme braka s njenim sinom imala istu situaciju, zbog čega je navedeno doživjela kao uznemiravanje, jer je završila tri godine visokoškolskog obrazovanja i nije profesor već nastavnik, a jednako je tako oštećena novodila da su je riječi 1. okrivljenice jako uznemirile i povrijedile i da još osjeća nemir kada se sjeti njenog ponašanja. Stoga je Sud obranu 1. okrivljenice IĐ ocijenio nedovoljno uvjerljivom, usmjerenom izbjegavanu prekršajne odgovornosti, te je utvrdio točnost činjeničnih navoda optužnog prijedloga, a ponašanje 1. okrivljenice IĐ ocijenio kao oblik i način nasilničkog ponašanja u obitelji opisan u materijalnoj odredbi iz čl.10 st.1 t.3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/2017, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), koja pod nasiljem u obitelji između ostalog definira psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, te je zaključio da je 1. okrivljenica na naveden način ostvarila obilježja terećenog prekršaja za koji je propisna novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 90 dana.

    8.2. Sud je izvršio izmjenu činjeničnog opisa djela, na način da je izostavio navod "straha i" budući je 1. okrivljenica IĐ u cijelosti poricala počinjenje terećenog prekršajnog djela, a oštećena nije navodila da bi se predmetne zgode prestrašila 1. okrivljenice, niti je izazivanje straha kao posljedica djela bitno obilježje prekršaja iz čl.10 st.1 t.3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/2017, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), kojim se tereti 1. okrivljenica te s obzirom da izmjena nije na štetu 1. okrivljenice i nema utjecaja na pravnu kvalifikaciju djela prekršaja.

    9. Prilikom odlučivanja o kazni 1. okrivljenici IĐ uzeta je u obzir težina prekršaja, sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl.36 st.2 Prekršajnog zakona, kao olakotne okolnosti ranija nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, zbog čega joj je Sud smatrao da će se izrečenom minimalno propisanom novčanom kaznom utjecati na okrivljenicu da ubuduće neće činiti ovakav ili sličan prekršaj.

    10. Izreka o troškovima postupka 1. okrivljenici IĐ temelji se na propisu čl.139 st.3, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka u iznosu od 30,00 eura.

    11. 2. okrivljenik NĐ poricao je počinjenje prekršaja pod VI. izreke presude da bi se predmetne zgode u obiteljskoj kući nasilnički ponašao prema tadašnjoj snahi JĐ (sada J) na način da bi je pogrdnim riječima ("Glupa si, profesorica bez diplome, kurva") vrijeđao čime bi je kod nje izazvao osjećaj straha i uznemirenosti, a kako je navode njegove obrane potvrdila i svjedokinja JĐ čijem je iskazu Sud poklonio vjeru, to je zaključeno da u postupku nije dokazano da bi 2. okrivljenik NĐ počinio terećeni prekršaj, zbog čega je Sud, primjenom čl.182 st.3 Prekršajnog zakona, 2. okrivljenika NĐ oslobodio optužbe.

    12. Izreka o troškovima postupka za 2. okrivljenika NĐ, temelji se na odredbi čl.140 st.1 i st.2, u svezi čl.138 st.2 Prekršajnog zakona, te troškovi postupka, s obzirom da je 2. okrivljenik oslobođen optužbe, padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    U Čakovcu, 31. siječnja 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Željka Krnjak

    Maja Moharić

    Uputa o pravu na žalbu: Temeljem čl.194 st.2 Prekršajnog zakona protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude, žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.

    DOSTAVNA NAREDBA:

    1. i 2. okrivljenicima,

    Branitelju,

    Tužitelju,

    Za spis,

    Za izvršenje.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.