REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-399/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljice 1. DS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. SS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, i tuženica ZS, [adresa], nepoznatog boravišta, koju zastupa privremena zastupnica Marina Matanović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, Marina Matanović i FS, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 24. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljica i njihovog punomoćnika, 31. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaka u 1/2 dijela, pa je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljica, svake u 1/2 dijela.

II. Nalaže se tužiteljicama da privremenoj zastupnici tuženice, Marini Matanović, odvjetnici u [adresa], isplate troškove postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su protiv tuženice 13. ožujka 2024. podnijele tužbu (stranice 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svake u 1/2 dijela, pa da je tuženica dužna trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u njihovu korist. U obrazloženju tužbe su u bitnome navele da su one stvarne vlasnice predmetnih nekretnina budući da su ih naslijedile od pok. ES, svoga supruga odnosno oca, koji je preminuo 2014., a koji je predmetne nekretnine naslijedio od svog pok. oca LS koji je preminuo 1980. Navedene nekretnine da su oduvijek bile u vlasništvu obitelji LS koja je te nekretnine držala u samostalnom posjedu na način da su iste korištene za potrebe obitelji. 1. tužiteljica DS da je stupila u brak sa suprugom ES 1979. te od tada da poznaje utužene nekretnine kao vlasništvo obitelji DS te ih od tada pa sve do danas zajedno sa svojom obitelji koristi za sječu drva za ogrjev i košnju trave. Ujedno, na taj način da su prednici pok. supruga tužiteljice zajedno sa svojim obiteljima utužene nekretnine koristili do smrti, a nakon smrti ES na isti su ih način nastavile koristiti i tužiteljice, i tako je to već desetljećima, te da ih nikada nitko nije ometao u posjedu dajući im na taj način do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na tim nekretninama. Uvijek da se na tim nekretninama posjed vršio na miran i pošten način, pa da se ni po čemu nije moglo zaključiti da te nekretnine ne bi bile i knjižno vlasništvo tužiteljica. Polazeći od činjenice da tužiteljice, zajedno sa svojim pok. suprugom/ocem i njegovim pravnim prednicima, kvalificirano posjeduju utužene nekretnine kroz razdoblje od preko 40 godina, smatraju da su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona.

2. Tuženica, koju je u postupku zastupala privremena zastupnica Marina Matanović, odvjetnica u [adresa] (postavljena rješenjem posl. br. P-399/2024-6 od 28. svibnja 2024., str. 14–16), u odgovoru na tužbu od 6. lipnja 2024. (str. 19), opreza radi usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužiteljica.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvatka iz zemljišne knjige, str. 5, izvoda iz posjedovnog lista, str. 6–7, 51, izvoda iz Geoportala, str. 49, izvoda iz katastarskog plana, str. 50), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjenitelja nekretnina, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, i saslušanjem svjedoka AS i VS, te tužiteljica (sve na str. 40–44), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svake u 1/2 dijela, (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižna vlasnica predmetnih nekretnina upisana tuženica. Kao posjednik predmetnih nekretnina je kod nadležnog odjela za katastar (posjedovni list br. 38) upisan ES, [adresa].

6. Nekretnine su u postupku identificirane od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je zajedno sa svim sudionicima ročišta obišao lice mjesta te je uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planovima i ortofoto snimcima za k. o. [katastarska općina] identificirao k. č. [katastarska čestica] kao šumu površine 2976 m2, k. č. [katastarska čestica] kao šumu površine 493 m2, te k. č. [katastarska čestica] kao oranicu s 1326 m2, sveukupno 4795 m2. Utvrdio je da se predmetne k. č. nalaze jugozapadno od naselja Grčeti i u naravi čine manji kompleks zemljišta na koji se pristupa s poljskoga puta preko k. č. [katastarska čestica] (čine manji kompleks od puta do pruge). U naravi su zarasle u manje vrijednu vegetaciju. Na terenu je bila vidljiva manje vrijedna vegetacija u naravi mlada šuma (što reći da je šuma popiljena).

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas su tužiteljice, a prije njih u posjedu je bio suprug 1. tužiteljice DS i otac 2. tužiteljice SS, ES. ES rođen je 1950., a umro je 2014. On je tu nekretnine naslijedio od svog oca, pok. LS, ranijeg posjednika i vlasnika, odnosno svoje pok. majke TS. LS rođen je 1913., a umro je 1980. TS rođena je 1922., a umrla je 2017. Tužiteljice i njihovi pravni prednici predmetne nekretnine koristili su za sječu za drva za ogrjev i košnju, dok se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekad uživala kao oranica na kojoj se sadio krumpir. 1. tužiteljica DS se za ES udala 1979. i tada su se preselili u Sloveniju. Iste godine dobili su i kćer, ovdje 2. tužiteljicu SS. Neovisno o preseljenu, predmetne su nekretnine koristili, jer su u [adresa], mjesto u kojem se nalaze predmetne nekretnine, redovito su navraćali kod roditelja ES.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju u potpunosti međusobno suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza svjedoka GS i VS, oba rođena i od rođenja s prebivalištem u [adresa], u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina, koji su iskazivali i u suglasju s tužiteljicama. GS rođen je 1951. (i najstariji je mještanin [adresa]), a VS rođena je 1954. Navedeni svjedoci osim mještani sela [adresa], u blizini predmetnih nekretnina imaju u vlasništvu i posjedu svojih nekretnina, pa im posjedovno stanje glede predmetnih nekretnina nije moglo ostati nepoznato. Oba svjedoka znala su pokazati na terenu čestice koje su predmet spora, i oba su potvrdila da mještani te čestice nazivaju „Škrbanovica“, kao i da su one u posjedu obitelji GS oduvijek, koji posjed se vršio na način da se oranica obrađivala, a šuma sjekla. Oba svjedoka suglasno su iskazivala i o posjedovnom slijedu, odnosno pravnim prednicima tužiteljica, ES i njegovim roditeljima LS i TS, koje su i osobno poznavali.

8. U ovom postupku nije dokazano da tužiteljice i njihov pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje 40 godina unazad, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka GS i VS jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisana zemljišnoknjižna vlasnica, za koju nisu nikada čuli u selu. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljice i njihovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi predniku tužiteljica odnosno tužiteljicama netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani su na prijeporu viđali isključivo obitelj GS. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su prednike tužiteljica i tužiteljice vidjeli na predmetnim nekretninama, da ih koriste i obrađuju, i njih su držali kao njihove vlasnike. Tužiteljice i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužiteljice to čine i danas. Njihov stav o posjedovanju kao vlasnika potvrđuje upis ES kao posjednika u katastarskom operatu, za koji je poznato (prije svega zbog poreznih nameta koje je taj upis nosio), da je nekada odražavao stvarno stanje.

8. 1. Predmetne nekretnine su prema iskazu tužiteljica, koje je sud pozitivno ocijenio i u tom dijelu, pripale tužiteljicama u nasljedstvo nakon smrti oca odnosno supruga ES od LS 2014., koji je te nekretnine stekao nasljeđivanjem iza majke 2017., odnosno oca 1980. Da nisu upisane kao vlasnice predmetnih nekretnina, odnosno da nije bio upisan ES saznale su otprilike godinu dana prije podnošenja predmetne tužbe.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužiteljice su u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od 2014., a putem prednika ES unazad najmanje 40 godina (1980.). Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekle su u vlasništvo (i) dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnina k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaka u 1/2 dijela, kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremena zastupnica tuženice je potraživala trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova uvećano za PDV, ukupno 250,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenoj zastupnici pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura u koji je uključen PDV.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 31. siječnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

1. tužiteljice po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

2. tuženica po p. z.

3. nadležna porezna uprava, po pravomoćnosti.