REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: R1 Ob-296/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tatjani Marković, odvjetnici iz Splita i predloženika pod 1) LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i pod 3) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Područna služba u Splitu, Split Obala kneza Branimira 17, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta dana 11. prosinca 2024. uz isključenje javnosti, a u nazočnosti pun. predlagatelja i pun. predloženika pod 3), a objavljene dana 31. siječnja 2025.,
r j e š i o j e
I. Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1966., i OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1967., a koja izvanbračna zajednica je trajala od razvoda braka FL i OL temeljem presude Općinskog suda u Splitu od 05.03.2015. pod posl.br. P Ob - 554/13, pravomoćne i ovršne 26.03.2015., sve do činjenice smrti OL dana **.**.2022.g.
II. Odbija se prijedlog predlagatelja za utvrđenje postojanje izvanbračne zajednice u odnosu na predloženika pod 3) kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je kod ovog suda pokrenula postupak dana 25. ožujka 2024. radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu odnosno dijela obiteljske mirovine jer ističe da je ona s pok. OL bila zaključila brak 17. listopada 1998. a
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P O
b -
2 9
6 /
2024-10
koji brak je razveden pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Splitu broj P Ob-554/13 od 5. ožujka 2015. U braku stranaka su rođene dvije kćerke i to predloženica pod 1) LL, rođena **.**.2003. i pod 2) AL, rođena **.**.1999. Unatoč činjenici razvoda, životna zajednica predlagateljice i pok. OL nikada nije prestala sve do njegove smrti dana 4. svibnja 2022. u Splitu i to na način da je njihova veza u emocionalnom, ekonomskom i svakom drugom smislu bila posve jednaka onoj bračnoj, ali se ipak nikada nisu odlučili na ponovno službeno sklapanje braka. Predlagateljica ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice a radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, a u prilog svojih navoda dostavlja preslike osobnih iskaznica za nju i pok. F o tome da su imali isto prebivalište u [adresa], a niti su nakon razvoda braka mijenjali svoje prebivalište.
2. Predloženice pod 1 i pod 2 su se na ročištu održanom dana 2. listopada 2024. izjasnile da su suglasne s podnesenim prijedlogom predlagateljice – majke.
2.1. Predloženik pod 3 se izjasnio da je zaprimio prijedlog predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, a sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, da su suglasni s prijedlogom predlagateljice o saslušanju svjedoka – osoba koje žive na adresi [adresa],a koja adresa je prebivalište predlagateljice i pok. F uz obvezu da predlagateljica dostavi izvod iz matice rođenih za sebe i pok. OL.
3. U tijeku postupka sud je pregledao elektronički zapis iz matice vjenčanih i matice rođenih za predloženike pod 1 i pod 2, smrtni list za pok. OL, presudu Općinskog suda u Splitu P Ob-554/13 od 5. ožujka 2015., preslike osobnih iskaznica predlagateljice, pok. OL i predloženica pod 1 i pod 2, elektronični zapis o prebivalištu za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. OL, saslušani su svjedoci ŽL i ĆL, te su saslušani u svojstvu stranaka predlagateljica i predloženice pod 1 i pod 2.
4. Stranke nisu popisale trošak postupka.
5. Prijedlog predlagateljice je osnovan u odnosu na predloženike pod 1 i pod 2, a nije osnovan u odnosu na predloženika pod 3.
5.1. U odnosu na predloženika pod 3 sud smatra da isti nije pasivno legitimiran a imajući na umu odredbu čl. 436 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje ObZ) kojom odredbom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, a sve u svezi odredbe čl. 22.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZMU). Naime odredbom čl. 22.st.3. ZMU smatra se pod članom obitelji iz st. 1. toč.1. ZMU-a i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Imajući u vidu odredbu čl. 436. ObZ-a proizlazi da HZMO ne može biti stranka u izvanparničnom postupku jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P O
b -
2 9
6 /
2024-10
određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. U ovoj vrsti postupka se radi o postupku između fizičkih osoba tj. ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO- a (rješenje Vrhovnog suda RH broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022.) S obzirom na sve naprijed navedeno tj. tumačenje suda da HZMO – predloženik pod 3) nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari – izvanparnični postupak utvrđenja izvanbračne zajednice, odbijen je prijedlog predlagatelja u odnosu na predloženika pod 3).
6. Tijekom postupka sud je pregledao smrtni list za pok. OL iz kojeg je vidljivo da je isti preminuo dana 4. svinja 2022., a pregledom izvatka iz matice rođenih za pok. OL je utvrđeno da je isti bio zaključio brak dana 17. listopada 1998. s predlagateljicom FL, rođenoj L, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu broj P Ob-554/13 od 5. ožujka 2015., te da je brak prestao dana 26. ožujka 2015. Sud je pregledao presliku osobne iskaznice za pok. OL izdanu dana 20. lipnja 2018. a u kojem je kao adresa prebivališta navedena [adresa]. Pregledom elektroničkog zapisa o prebivalištu za predlagateljicu je utvrđeno da ista ima prebivalište u [adresa], na adresi [adresa], od 13. siječnja 1999. Također je sud pregledom preslika osobnih iskaznica predloženica pod 1 i pod 2, zajedničke djece predlagateljice i pok. F, utvrdio da je njihovo prebivalište [adresa].
7. Sud je saslušao predlagateljicu na okolnosti postojanja izvanbračne zajednice te se ista izjasnila da su i ona i pok. F po razvodu braka ostali zajedno stanovati sa svojom djecom, kćerkama LL i AL u stanu u kojem su do tada živjeli, da je točno da su oni podnijeli zajednički prijedlog za razvod braka, ali se ništa nije promijenilo u njihovom odnosu kako u pogledu emocionalnog stanja tako i snašanju materijalnih troškova, s obzirom da su se nakon razvoda pomirili, tako da između njih nikada nije došlo do faktičnog prestanka bračne zajednice, jer su ponovno uspostavili kako emocionalnu vezu tako i intimnu.
7.1. Saslušana predloženica pod 1 je ustvrdila da je od svog rođenja živjela zajedno sa svojim roditeljima, na istoj adresi, o činjenici razvoda braka svojih roditelja saznala je nakon njegove smrti. Roditelji su živjeli kao da su u braku, znalo je između njih biti debata – razgovora, ali ona po ničemu nije mogla zaključiti da su roditelji bili razvedeni, da se pok. otac uvijek šalio, da su joj izgledali roditelji kao prijatelji, da je znao biti između njih poljubac u obraz, zna da nisu dijelili spavaću sobu jer je otac bio visok čovjek, hrkao je i tek nakon njegove smrti je majka kazala da su bili razvedeni.
7.2. Saslušana predloženica pod 2 u vrijeme postupka razvoda braka ona nije znala da su roditelji razvedeni, ali nakon nekoliko godina kasnije su joj rekli da su se razveli, za vrijeme školovanja, kako osnovnog tako i srednjeg, ona je živjela u [adresa] s njima , potom je otišla na studij u Zadar 2017., još nije završila fakultet, za vrijeme epidemije Covid-a ona je stalno bila u Splitu kao i u trenutku očeve smrti. Ni kao dijete pa ni u odrasloj dobi, ona nije primijetila nikakvu razliku u ponašanju njenih roditelja. Zna da su i tijekom braka spavali svako u svojoj sobi pa tako i nakon razvoda, to njoj nije bilo čudno, roditelji su imali jedan normalan odnos, nekada bolji nekada lošiji, njihov odnos je bio emotivan. Troškove njenog studiranja i života u Zadru roditelji su snosili po pola i kada je njoj nešto trebalo ona je ona pitala i jednog i drugog roditelja.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P O
b -
2 9
6 /
2024-10
8. Saslušani svjedoci ŽL i ĆL su neposredni susjedi pok. F i predlagateljice, oni su se uselili negdje 1997/1998 a u tu zgradu su se poslije uselili pok. F sa suprugom i jednim djetetom, a poslije je rođeno drugo dijete. Posebno je svjedokinja ŽL istakla da ju je predlagateljica pitala može li joj biti svjedok u ovom postupku i tada joj je rekla da je ona s pok. F bila razvedena, svjedokinja se iznenadila jer ona nije imala takav dojam da su njih dvoje razvedeni, bili su u dobrosusjedskim odnosima, navela je da su se njihova djeca zajedno igrali u dvorištu, znali su otići kod predlagateljice u stan kao i predlagateljica kod njih, tipični dobrosusjedski odnosi, pok. F je bio predstavnik stanara prije nego je to njen suprug ĆL postao. Često je znala sretati predlagateljicu i pok. F bilo u odlascima ili vraćanjima iz kupnje, odlascima po djecu. Posebno je istakla da ni u ove zadnje tri godine prije smrti pok. F ona nije mogla zaključiti po ničemu da nisu imali uredne odnose, bili su i živjeli kao najnormalniji bračni par, uvijek je tu bilo smijeha, s obzirom da su im balkoni jedan do drugoga, nije čula ni svađe ni galame, a pok. F je bio pozitivna osoba. Svjedok ĆL je također istakao o dobrosusjedskim odnosima, zna da su predlagateljica i pok. F živjeli zajedno, s obzirom da im se stanovi nalaze na istom katu, on bi po potrebi znao pozvoniti na vrata pok. F koji je uvijek bio spreman učiniti što je trebalo susjedu. Pok. F koliko on zna nikada nije bio odsutan iz stana zbog bolesti, svjedok je kazivao o poslovima kojima se pok. F bavio, s obzirom da je i policija znala dolaziti i tražiti informacije je li pok. F nasilan i kakav je kao osoba, zna da je predlagateljica kao supruga bila balerina. Zajedno s pok. F je znao popiti kavu izvan stana, znao je viđati zajedno pok. F i predlagateljicu kako izlaze iz lifta, kako izlaze zajedno iz kuće, a iznenađen je bio saznanjem, prije dolaska na sud, s činjenicom da su predlagateljica i pok. F bili razvedeni, a o čemu mu je kazivala predlagateljica, jer on to po ničemu nije mogao zaključiti. On po ničemu nije mogao zaključiti da su odnosi pok. F i predlagateljice poremećeni, a oni su za njega bili par.
9. Ocjenom izvedenih dokaza sud nalazi nesporno utvrđenim da je između predlagateljice i pok. OL egzistirala izvanbračna zajednica koja je po svojim obilježjima slična braku jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici koja je trajala od 26. ožujka 2015. pa sve do činjenice smrti pok. F **.**.2022. Ovakav zaključak suda proizlazi iz provedenih dokaza, iz iskaza saslušane predlagateljice, predloženika pod 1 i pod 2 i svjedoka. Naime saslušani svjedoci su potvrdili na temelju neposrednih opažanja da je između istih egzistirala zajednica slična braku, da su živjeli na istoj adresi, da su ih viđali uvijek zajedno kada bi odlazili po djecu, kada bi odlazili u kupnju, njihovi balkoni stanova su neposredno jedan do drugoga i nikada iz stana u kojem su živjeli predlagateljica i pok. F nisu čuli ni svađe ni galame, po ničemu svjedoci nisu mogli zaključiti da oni nisu bračni par. Također je sud utvrdio nepobitnu činjenicu da su i tijekom postupka razvoda braka P Ob-554/13 predlagateljica i pok. F živjeli u istom stanu, da su i tada već pred sudom izjavili da ne znaju hoće li se u bližoj ili daljoj budućnosti razdvojiti iz stana u kojem žive s djecom, a posebno su sudu dojmili iskazi predloženica pod 1 i pod 2, djece predlagateljice i pok. F koje su tek po smrti oca i to pogotovo mlađa kćerka LL saznale, da su roditelji bili razvedeni, a kćerka AL je imala saznanja da su se roditelji razveli, ali nikada nisu primijetili razliku u ponašanju roditelja i ophođenju za vrijeme zajedničkog života u stanu na adresi [adresa]. Predloženice pod 1 i pod 2 su sudu istakle da je između roditelja bilo emocija, a posebno je predlagateljica istakla da su se ona i suprug po razvodu pomirili pa su tako i dalje ostali u emocionalnom i intimnom odnosu. Stoga sud smatra da je osnovan prijedlog predlagateljice jer su
P o s
l
o
v
n i b r
o
j
: P O
b -
2 9
6 /
2024-10
ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 22. st. 3. ZMU-a jer je utvrđeno da je predlagateljica s pok. OL živjela u zajedničkom kućanstvu do njegove smrti i to više od 3 godine. Pok. OL je preminuo u dobi od 55 godina i nije doživio mirovinu. Radi navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.
U Splitu, 31. siječnja 2025.
S U D A C:
Anđelka Rađa
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja, putem ovog suda na županijski sud, pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
- pun. predlagateljice,
- predloženicima pod 1), pod 2) i pod 3),
- u spis.
