Posl.br.Pn-247/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljani Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. BU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2. ŠU [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josip Mrklić odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ad.1. Grad Kaštela, Braće Radića 1, Kaštel Sućurac, OIB:08727843572, ad.2. Hrvatske ceste d.o.o.,Vončinina 3, Zagreb, OIB:55545787885 zastupan po punomoćniku Zoran Mimica odvj. u Splitu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave dana 17. prosinca 2024. god., presudom donesenom i objavljenom dana 31. siječnja 2025.godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ad.1. GRAD KAŠTELA, OIB: 08727843572 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju ad 1. BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.818,76 EUR (36.306,95 HRK) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. siječnja 2025. godine pa do isplate po stopi sukladno čl.29 st.2 Zakona obveznim odnosima, za više zatražene kamate za razdoblje od 25. svibnja 2018 g. do 30. siječnja 2025 g. i u odnosu na tuženika ad.2 tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku ad.1.GRAD KAŠTELA,OIB:08727843572 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju ad 1. BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 531,00 EUR (4.000,00 HRK) i tužiteljici ad.2. ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 531,00 EUR(4.000,00 HRK),sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na te iznose teče od 10.06.2019. godine pa do isplate po stopi sukladno čl.29 st 2 Zakona obveznim odnosima, u odnosu na tuženika ad.2 tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku ad.1.GRAD KAŠTELA,OIB:08727843572, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljima ad.1. i ad 2. troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.590,50 Eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude 31. siječnja 2025 g. pa do isplate po stopi sukladno čl.29 st.2 Zakona obveznim odnosima, u odnosu na tuženika ad.2 odbija s zahtjev za troškove postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelji su podnIjeli tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi dana 25. svibnja 2018. godine dogodila se prometna nesreća u Kaštel Štafiliću, na kolniku DC 409 (raskrižje [adresa] i [adresa]) na način da je tužitelj ad 1 upravljajući osobnim automobilom Mercedes GLK 350, reg. oznake: B AK2851 (D), proklizao i udario u objekt izvan kolnika, a sve zbog naleta na proliveno gorivo na kolniku odnosno zbog stanja ceste nepodobnog za obavljanje sigurnog prometa na istoj, a za što je i namijenjena sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o javnim cestama. Tužitelj ad.1. je prilikom predmetnog štetnog događaja upravljao citiranim vozilom, a tužiteljica ad.2. se nalazila u automobilu kao suvozačica.

2.Obzirom da su tužitelji pretrpjeli štetu zbog opasnosti na cesti u vidu prolivenog goriva na cesti koja prolazi kroz naseljeno mjesto, to je odgovornost tuženika za štetni događaj nesporna, pozivom na odredbe Zakon o cestama i Zakon o komunalnom gospodarstvu te sukladno sudskoj praksi. Vozilo koje je u vlasništvu tužitelja ad.1. udarilo je u rubnjak, čime je nastala imovinska štetu na vozilu, a sve zbog stanja ceste koja nije bila uređena na način da se na njoj može obavljati siguran promet, sve sukladno Zakonu o cestama.

3.Predmetna cesta je u trenutku nastanka štetnog događaja bila neadekvatna za sigurno odvijanje prometa. Osim što je tužitelju predmetnog događaja prouzročena šteta na vozilu uslijed prolivenog goriva na cesti proizlazi da tuženi nisu poduzeli sve potrebne mjere u djelokrugu svoje djelatnosti a to je održavanje i zaštita javnih cesta kroz naselje, a sve u svrhu sigurnog i nesmetanog odvijanja cestovnog prometa. Sukladno odredbama Zakona o cestama u svezi sa čl.3 st 1. toč.6. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je kako je komunalna djelatnost održavanje javnih površina. U čl.3. st.7 Zakona o komunalnom gospodarstvu navedeno je kako pod održavanjem javnih površina razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala….te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Dakle, čišćenje ceste a time i odrona zemlje koji su se našli na cesti je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Trogira.(Rev–x 525/13-2). Budući se radi o državnoj cesti, tužitelj tužbom obuhvaća i tuženika ad 2..U predmetnom štetnom događaju, na vozilu u vlasništvu tuženika ad 1. nastala je imovinska šteta, tužitelji su pretrpjeli neimovinsku štetu uslijed predmetne nesreće, slijedom čega im uz pravo na naknadu im tužitelji su se obratili tuženiku odštetnim zahtjevom od 10.06.2019. godine ( list spisa 15-16.) Podneskom od dana 24. lipnja 2024 g. tužitelji su konačno uredili tužbeni zahtjev.

4.U odgovoru na tužbu tuženik ad.1. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. U odnosu tužbene navode u dokazne svrhe tužitelji dostavljaju potvrdu Postaje prometne policije Split broj 511-12-36-19-628/18 od 20. lipnja 2018. god. iz koje proizlazi da se dana 25. svibnja 2018. god. oko 15,02 sati u Kaštel Štafiliću, na kolniku DC 409 raskrižje [adresa] i [adresa] dogodio događaj u prometu. Dakle, iz samih navoda tužbe, kao i potvrde na koju se tužitelji pozivaju nedvojbenim proizlazi da se štetni događaj zbio na kolniku državne ceste broj 409, dakle na prometnici za čije je održavanje, pa time i za štete koje uslijed neodržavanja na cesti nastanu, odgovoran tuženik ad.2 a ne tuženik ad.1.

5.Da je tome tako, proizlazi i iz same policijske potvrde koju su tužitelji priložili uz tužbu u kojoj se kao sudionici navode Hrvatske ceste d.o.o., ali ne i Grad Kaštela, jer za tako što nije bilo osnove, budući se šteta dogodila na prometnici za čije održavanje nije odgovoran Grad Kaštela. Štoviše, u policijskoj potvrdi se navodi da je „poduzeće nadležno za održavanje prometne ceste je „Županijske ceste Split“ Split, Ruđera Boškovića 22, OIB:44118999421, u kojoj je odgovorna osoba za predmetnu dionicu VU“. Nadalje, iz dopisa Hrvatskih cesta d.o.o. od 21. svibnja 2019. god. razvidno je da tuženik pod 2. Hrvatske ceste d.o.o., iako je nedvojbeno da je štetni događaj nastao na državnoj cesti pod djelokrugom toga društva, pogrešnim tumačenjem Zakona o cestama pokušava prebaciti odgovornost na tuženika pod 1., pri čemu je proturječan, jer nakon što se pozvao na odredbu čl.27. Zakona o cestama, poziva se i na odredbu čl. 33. Zakona o cestama, pa u tumačenju te odredbe zapravo priznaje da je to društvo nadležno za održavanje državne ceste na kojoj se dogodio štetni događaj, te potvrđuje kao što je to navedeno u policijskoj potvrdi, da na području Splitsko dalmatinske županije radove izvođenja, održavanja i rekonstrukcije su na području Splitsko dalmatinske županije, kao izvođač radova ovlaštene Županijske ceste d.o.o., Ruđera Boškovića 22.

6.U odgovoru na tužbu tuženik ad 2. navodi da je prema izvještaju Županijskih cesta d.o.o. razvidno da je ophodnja ceste uredno obavljena, a prema sudskoj praksi nema odgovornosti za nastalu štetu na strani pravne osobe koja gospodari cestom kada do nezgode dođe u intervalu između dvije uredno obavljene ophodnje ceste. Iz navedenog, a posebno policijske potvrde nije prijeporno da se događaj zbio na državnoj cesti DC 409 koja ide od [adresa] preko zračne luke do križanja sa Škabrnjskom ulicom, te Škabrnjskom ulicom do spoja s cestom DC 8 (zvana „nova brza cesta“). Dakle, radi se o raskrižju koje kao cjelina, što je utvrđeno i proizlazi iz policijske potvrde spada pod nadležnost za održavanje tuženika ad.2 Stoga je neosnovano pozivanje tužitelja na Zakon o komunalnom gospodarstvu, jer je iz svih isprava koje su tužitelji dostavili uz tužbu razvidno da se radi o prometnici koja u pogledu održavanja spada pod tuženika ad.1.

7.Utužene prigode Centar 112 pokušao je kontaktirati dežurnu osobu u Županijskim cestama koji je zadužen za navedenu dionicu državne ceste, međutim nije uspio ostvariti kontakt s tom osobom, pa je kontaktirao društvo „Zeleno i modro“ d.o.o. za održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada Kaštel Sućurac, koji su utvrdili da lokacija na kojoj je proliveno ulje na cesti nije u planu ophodnje navedenog društva, ali su u interesu građanstva, a prvenstveno radi nastupanja štete na imovini ili izazivanja pogibelji za ljude, iz usluge kao nenadležno društvo za održavanje ceste uvažavajući značenje same lokacije pristupili sanaciji, nakon što su osigurali mjesto događaja postavljanjem znakova opasnosti zbog klizavog hodnika, u nazočnosti policije posuli kolnik, te štoviše pozvali i komunalni pogon Grada Kaštela radi što brže sanacije i to pomoć u ljudstvu i materijalu za posipanje.

8.Tuženika ad.2 osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te se predlaže zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan. Ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije, jer prema odredbi čl.27 st.1 i 2 Zakona o cestama ("Narodne novine" br.84/11,22/13,54/13,148/13, 92/14), tuženik ne održava dionice državne ceste koje prolaze kroz naselje, već je temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.36/95,70/97,128/99,57/00,129/00 i 59/01,26/03-pročišćeni tekst 82/04,110/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11 i 90/11) to obveza jedinice lokalne samouprave.

9.Iz službene bilješke PU Splitsko-dalmatinske,Postaje prometne policije broj:511-12-36-19-628(2018 od 20. lipnja 2018 godine proizlazi da se nezgoda dogodila na kolniku državne ceste u Kaštel Štafiliću, da je uzrok nezgode naftna mrlja. Odredbom čl.27.st.1 toč.2 Zakona o cestama propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naseljene obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

10.Prema odredbi čl.3 stavka 1 točke 8 Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95,70/97,128/99,57/00,129/00 i 59/01,26/03 pročišćteni tekst 82/04,110/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11 i 90/11) u komunalnu djelatnost o kojoj skrbi jedinica lokalne samouprave spada i održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta ijavnih prometnih površina te javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Iz citiranih odredbi jasni i nedvosmisleno proizlazi da tuženik pod 1/ ne čisti kolnik na dionicama državnih cesta u naselju.

11.Takvo je pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudam a broj Rev-x-525/13-2 od 14.05.2013.godine i Rev-x-1148/11-2 od 19.02.2013 godine i Županijskog suda u Splitu u presudi broj Gžx-376/14-2 od 18.06.2015 godine. Ističe se da je predmetnu nezgodu uzrokovao tužitelj time što nije sukladno odredbi čl.51 Zakona o sigurnosti prometa na cestama prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti i preglednosti.

12.Tuženik ad.1 navodi točno je da se predmetna nezgoda dogodila u Kaštel Štafiliću, na kolniku državne ceste D-409. Prema odredbi čl.82 Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11,22/13,54/13,148/13,92/14) državnim cestama upravlja gradi ih i održava tuženik pod 2. Međutim, odredbom članka 27 Zakona o cestama propisan je izuzetak za dio javne ceste koji prolazi kroz naselje:naime odredbom čl.27 Zakona o cestama, propisano je pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava, sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

13.Dakle, prema odredbi čl.27 st.2 tuženik ad.2 ne obavlja poslove čišćenja državnih cesta na dionicama državnih cesta u naselju. Takvo je pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi broj Rev-x-2174/17-2 od 05. rujna 2018.godine, u kojoj se između ostalog navodi "Odredbom čl.19 ZJC propisana je odgovornost tuženika za naknadu štete uzrokovane korisniku stanjem javne ceste. Međutim, odredbom čl.15 istog zakona propisan je izuzetak za dio javne ceste koja prolazi kroz naselje. Prema navedenoj odredbi iz poslova održavanja dijela javne ceste u naselju izuzete su poslovi sustava za odvodnju, javne rasvjete, zelene površine, pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkoj prometa, biciklističke i pješačke staze, tramvajske odnosno željezničke pruge, čišćenje javnih cesta osim čišćenja snijega, koji poslovi se održavaju u skladu s posebnim zakonom.

14.Zakonom o komunalnom gospodarstvu i to člankom 3 stavkom 9 propisano je da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

15.Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu propisano je dakle, da čišćenje javne ceste koja prolazi kroz naselje ne spada u održavanje javne ceste za koje bi bio nadležan tuženik, ad.2 već te poslove kao jednu od komunalnih djelatnosti, obavlja jedinica lokalne samouprave. Zaključivši da tuženik ne odgovara za naknadu štete uzrokovanu korisniku ceste propustima u čišćenju, dijela javne ceste koja prolazi kroz naselje, nižestupanjski sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo iz čl.15 Zakona o javnim cestama (tako i Revx-525/13-2 od 14. svibnja 2013.godine. Identično pravno stajalište zastupa Vrhovni sud u odlukama Rev-x-85/2018-2 od 05. prosinca 2018 godine, presudi broj Revt-363/16 od 10.05.2017 godine, presudi broj Rev-x-525/13-2 od 14. svibnja 2013 koje se dostavljaju u prilogu. Potpuno je pravno irelevantno što predmetna lokacija nije u planu ophodnje društva "Zeleno i Modro" d.o.o. koje za tuženika ad.1 održava cestu.

16.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao pisanu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo dokaz vještačenjem po vještaku za cestovni promet i vještaku psihijatru odustao od izvođenja daljnjih dokaza kao suvišnih.

17.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

18.Predmet spora je zahtjev tužitelja ad.1 i ad.2 za naknadu imovinske i neimovinske štete u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem od dana 25. svibnja 2018 g.

19.Odredbom čl.1045 st.1 Zakona o obveznim odnosima (NN35/05 dalje ZOO) propisano je tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji kad je štetnik uzrokovao štetu namjerno i nepažnjom (čl.1048 ZOO-a).

20.Prema odredbi čl.1085 ZOO-a odgovorna osoba dužan je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna oštećeniku isplatiti odgovarajući iznos novca

21.Prema odredbi čl.27 st.1 i 2 Zakona o cestama ("Narodne novine" br.84/11,22/13,54/13,148/13, 92/14), tuženik ad.2 ne održava dionice državne ceste koje prolaze kroz naselje, već je temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.36/95,70/97,128/99,57/00,129/00 i 59/01,26/03-pročišćeni tekst 82/04,110/04,178/04,38/09,79/09,153/09,49/11,84/11 i 90/11) to obveza jedinice lokalne samouprave. stoga je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije. tuženika ad.2 nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika ad.1.

22.Odredbom čl.3 st.1 točka 6 Zakona o komunalnom gospodarstvu (MM 36/95 ., dalje ZKG ) propisano je da održavanje javnih cesta koje prolaze kroz naselje spada u komunalnu djelatnost povjerenu lokalnoj samoupravi. Slijedom toga tuženik ad.1 ima zakonsku obvezu održavanja javnih cesta i to sukladno čl.1084 ZOO-a po načelu pretpostavljene krivnje slijedom čega je dužan dokazati da se predmetna nezgoda dogodila bez njegove krivnje (čl.219 ZPP-a).

23.Pregledom vještva stalnog sudskog vještaka za cestovni promet dipl.ing. Marino Žunić utvrđeno je utužena nezgoda se dogodila u Kaštel Štafiliću na križanju [adresa] i [adresa]. Kolnik [adresa] koja se pruža u vidu ravnog cestovnog poteza u dužini preko 100 metara a pruža se od smjera istoka u smjeru zapada i obrnuto. Do dolaska policijskih službenika koji su izvršili očevid, mjesto događaja je bilo izmijenjeno na način da je oštećeno vozilo Mercedes uklonjeno s kolnika.

24.Pregledom mjesta događaja u samom križanju je zatečen veći trag masne tekućine iscurjele iz NN vozila, koji započinje na jugozapadnom dijelu križanja, proteže se kroz samo križanje te nastavlja istočnom kolničkom trakom Škabrnjske ulice u smjeru sjevera. Trag slabijeg intenziteta vodi u smjeru sjevera sve do križanja s cestom D-8 nakon čega se potpuno gubi. Na betonskom ivičnjaku, na sjeveroistočnom dijelu križanja [adresa] zatečen je trag udara praćen tragom pneumatika i tragom struganja. Po dolasku na mjesto događaja zbog vršenja očevida, onečišćeni kolnik je tretiran od strane ophodarske službe a za sva tri smjera pred mjestom onečišćenja postavljena je adekvatna prometna signalizacija. Na mjestu događaja zatečen je u sanaciji kolnika MU, ophodar zaposlenik poduzeća Zeleno i modro, izjavio je da je oko 15:05 obaviješten o onečišćenju kolnika te se odmah uputio na mjesto događaja i oko 15:10 prometnom signalizacijom označio mjesto onečišćenja i pristupio sanaciji kolnika, te nema saznanja iz kojeg vozila je tekućina iscurila na kolnik.

25.Dana 25.5.2018. oko 15:02 sati se dogodila prometna nesreća na način da je došlo do udara vozila Mercedes GLK 350, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) u betonski ivičnjak u križanju [adresa]. Prema raspoloživim podacima u spisu, dolaskom vozila Mercedes do mjesta događaja te tijekom vršenja radnje skretanja u lijevo u Škabrnjsku ulicu u smjeru sjevera i nailaskom na uljnu mrlju na vozilu je nastupio destabilitet, te je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem i došlo je do zanošenja i udara prednjim desnim kotačem u betonski ivičnjak istočnog ruba kolnika Škabrnjske ulice, vještak je priložio je u spis google map snimak gdje se vidi tlocrt križanja i da je to naseljeno mjesto, podaci su navedeni u zapisniku o očevidu.

26.Iz Službene zabilješke ophodara poduzeća Zeleno i modro d.o.o., koji je obavio sanaciju kolnika je vidljivo da je dolaskom ophodara na mjesto događaja u 15:10 sati na kolniku u križanju [adresa] se nalazila velika količina tekućine (diesela).Prema podacima u spisu, dolaskom vozila Mercedes do mjesta događaja te tijekom vršenja radnje skretanja u lijevo u Škabrnjsku ulicu u smjeru sjevera i nailaskom na veliku količinu tekućine (diesela) na kolniku na vozilu je nastupio destabilitet, te je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem i došlo je do zanošenja i udara prednjim desnim kotačem u betonski ivičnjak istočnog ruba kolnika Škabrnjske ulice. Cesta se kao osnova po kojoj se odvija promet mora održavati i štititi tako da odgovara svojoj namjeni i sigurnom odvijanju prometa i da je kolnik na mjestu događaja bio čist ili očišćen od uljne tekućine te posut pijeskom i sitnim žalom omogućilo bi se sigurno i nesmetano odvijanje prometa i izbjegla prometna nesreća.

27.Vozilo Mercedes GLK 350, reg. oznake [registarska oznaka], sukladno oštećenjima vozila evidentiranim u ponudi u ovlaštenom Mercedes Benz servisu JOLLY AUTO line d.o.o. se procjenjuje da je popravak vozila ekonomski opravdan. Ukupna vrijednost popravka predmetnog vozila Mercedes GLK 350, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) po sustavu Audatex prema cijenama na dan vještačenja iznosi bez PDV-a: Vš = 3 855,01 € ili 29 045,57 kn. Ukupna vrijednost popravka predmetnog vozila Mercedes GLK 350, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) po sustavu Audatex prema cijenama na dan vještačenja iznosi s PDV-om = 4 818,76 € ili 36 306,95 kn.

28.Sud u cijelosti prihvaća vještvo vještaka Odštetna odgovornost tuženika ad1 zasniva se na utvrđenom propustu održavanja ceste. Tužitelju ad.1 je nastala šteta utvrđena vještačenjem po vještaku za cestovni promet. Oštećenik ima pravo na naknadu štete koja uključuje porez na dodanu vrijednost iako nije popravio oštećenu stvar (Odluka VSRH od 14. siječnja 2014 g.) Tužitelj ad.1 tužbom potražuje sukladno vještvu iznos od 4.818,76 Eura /36.306,95 kn koji mu je dosuđen, kamate su dosuđene su od presuđenja sukladno čl.1086 ZOO-a jer spisu nema dokaza da je vozilo popravljeno.

29.Vještak psihijatar dr.KU u vještvu navodi iz dostupne dokumentacije nema znakova da je kao posljedica te prometne nezgode došlo do tjelesnih ozljeda kod oba tužitelja, nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj doveo do simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Obzirom na navedeno a uzimajući u obzir moguću normalno i psihološki razumljivu reakciju osobe na ovakav stresni događaj mišljenja je trajanje straha kod oba tužitelja je podjednako u kategorijama jačeg i umjerenog straha dok bi razlika bila kod tužitelja ŠU s obzirom na mlađu dob u kategoriji trajanja straha blažeg intenziteta. Kod oba tužitelja došlo do trpljenja sekundarnog straha jakog intenziteta u trajanju dva do tri sata, zatim sekundarnog straha umjerenog intenziteta sljedećih jedan do dva dana, te sekundarnog straha blažeg intenziteta kod tužitelja u trajanju 3-4 dana te kod tužiteljice pod br.2. u trajanju do tjedan dana.

30.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao logično, stručno te dovoljno obrazloženo a vodeći računa o sadržaju članka 19 i 1100 ZOO-a kao i o drugim okolnostima predmetnog slučaja, tužiteljima radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravičnu novčanu naknada u iznosu po 531,00 Eura Na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužiteljima pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl.1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim tako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljima zakonska zatezna kamata na neimovinsku štetu odnosno na zatraženi iznos neimovinske štete pripada temeljem citiranog čl.ZOO-a od dana (podnošenja zahtjeva 10. rujna 2019 g.) kako je zatraženo.

31.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.3 ZPP-a. Tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, ročišta 26.09.2022.g. 100 bodova, podnesak od 10.01.2023.g. 25 bodova, ročište 17.01.2023.g. 100 bodova ročište 02.03.2023.g. 100 bodova, 01.09.2023.g. 100 bodova, podnesak 20.08.2023.g. 25 bodova, ročište od 14.06.2024.g. 100 bodova, podnesak od 17.06.2024.g. 25 bodova, ročište od 12.09.2024.g. 100 bodova, 17. prosinca 2024 g. 100 bodova, uvećano za 10% za zastupanje više tužitelja i PDV-e, pristojba tužbe 50,00 EUR, vještačenja 400,00 EUR-a, predujam vještačenja 150,00 EUR-a, vještačenje 33,80 EUR-a, sveukupno 2.590,50 EUR-a.

U Splitu, dana 31. siječanj 2025.godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-punomoćniku.tužitelja,

-punomoćniku tuženika ad.1, tuženiku ad.2,

-u spis,