Poslovni broj P-1294/2021-38

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

[adresa], L [adresa]

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravnoj stvari tužitelja LU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Sanjinu Jurmiću odvjetniku u [adresa] protiv tuženika 1. OU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] I 2. NU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] oba zastupana po punomoćniku Marijani Jerković odvjetnici u Rijeci, radi utvrđenja postajanja prava služnosti, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 25. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, te javne objave od dana 31. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da postoji pravo služnosti kolnog prolaza i postojanja vodovodnih i kanalizacijskih instalacija na teret nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, vrt površine 519 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine i to na dijelu te nekretnine površine 50 m2 koji je u skici lica mjesta koja se nalazi u nalazu geodetskog vještaka izrađenog od trgovačkog društva GeoX d.o.o. u srpnju 2023. godine, u postupku koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod posl. br.: P-1294/2021, te koji čini dio ove presude, označen žutom bojom i omeđen linijama koje spajaju točke A-B-C-D-E-F-G- H-I-JA, a u korist nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, te se određuje upis tog prava služnosti u zemljišnim knjigama, slijedom čega je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis stečenog prava služnosti, a tuženi su dužni priznati i trpjeti da se izvrši zemljišnoknjižni upis predmetnog prava služnosti.

II. Nalaže se tuženima da nadoknade tužitelju, prouzročene troškove u 3.387,59 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 31. siječnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi kako je je vlasnik nekretnina: - k. č. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 558 m2, kuća [adresa], površine 102 m2, ukupne površine 660 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. - k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedenim nekretninama susjedna je nekretnina u vlasništvu tuženika, k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, vrt površine 519 m2, upisno u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] formirana je na temelju prijavnog lista od 01. prosinca 2020. godine i to cijepanjem k. č. [katastarska čestica] površine 573 m2 na dvije nekretnine: k. č. [katastarska čestica] površine 54 m2 i k. č. [katastarska čestica] površine 519 m2. Nakon navedenog formiranja k. č. [katastarska čestica], istu su tuženici prodali tužitelju kupoprodajnim ugovorom od dana 17. ožujka 2021. godine. Tužiteljeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] nemaju izravnu vezu s javnim putem, već je jedini mogući način pristupa na istu preko nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica]. Tuženik i njegovi pravni prednici na svoju nekretninu pristupaju preko nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] od vremena kada je na nekretnini tužitelja izgrađena kuća, pred cca 60 godina. Istima nikada nitko nije branio ili osporavao takvo pravo prolaza, a isto su osim za prolaz pješke, vozilima i strojevima koristili i za vodovodne i kanalizacijske instalacije. Dio k. č. [katastarska čestica] koji se koristi za prolaz pješke, vozilima i strojevima, te instalacije odnosi se na dio k. č. [katastarska čestica] u širini dvorišnih vrata tužitelja, protežući se od istih dvorišnih vrata i paralelno s njima do javne ceste. Na navedeni način tužitelj je stekao predmetno pravo služnosti na opisanom djelu nekretnine, a isti će se točno specificirati provedbom geodetskog vještačenja u predmetnom postupku. Napominje se da novoformirana k. č. [katastarska čestica], koju su tuženici prodali tužitelju dugi niz godina predstavlja dio ograđenog dvorišta tuženika i na istoj se nalaze ulazna dvorišna vrata za ulaz u tužiteljevo ograđeno dvorište. Predmetna služnost je do formiranja k. č. [katastarska čestica] postojala na teret k. č. [katastarska čestica] u korist k. č. [katastarska čestica]. Nakon formiranja k. č. [katastarska čestica] ta služnost postoji na teret k. č. [katastarska čestica] u korist k. č. [katastarska čestica]. Nakon što je je tužitelj stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica], predmetna služnost se smanjuje samo na dio do ulaza na k. č. [katastarska čestica]. Dakle, čitavo vrijeme se radi o istom pravu služnosti koje se izvršava na teret i u korist faktično istih nekretnina, koje su samo promijenile svoju oznaku, a trenutkom tužiteljeva stjecanja vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica], predmetna služnost se ograničila na način da ona više ne ide do granice nekretnine k. č. [katastarska čestica], već samo do granice k. č. [katastarska čestica]. Slijedom navedenoga tužitelj podnosi ovu tužbu i predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje se da postoji pravo služnosti kolnog prolaza i postojanja vodovodnih i kanalizacijskih instalacija na teret nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, vrt površine 519 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine i to u širini dvorišnih vrata postojećih na nekretnini k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], protežući se od istih dvorišnih vrata i paralelno s njima do javne ceste, a u korist nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao

povlasne nekretnine, te se određuje upis tog prava služnosti u zemljišnim knjigama, slijedom čega je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis stečenog prava služnosti, a tuženi su dužni priznati i trpjeti da se izvrši zemljišnoknjižni upis predmetnog prava služnosti uz naknadu parničnog troška u roku od 15 dana

Tuženi u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Točna je činjenica je tužitelj vlasnik nekretnina označenih u zemljišnim knjigama kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čestice k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kao i da u tuženi upisani suvlasnici nekretnine zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], vrt, površine 519m2, upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Isto tako nije sporno da je parcela k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] formirana cijepanjem nekretnine k. č. br [katastarska čestica] čija je ranija površina iznosila 573 m2 te da su stranke dogovorile da će novonastalu parcelu k. č. br. [katastarska čestica], površine 54 m2 prodati tužitelju, što je i učinjeno. Ono što je netočno navedeno u historijatu tužbe jest okolnost da tužitelj i njegovi pravni prednici na svoju nekretninu pristupaju preko nekretnine u vlasništvu tuženika k. č. br. [katastarska čestica] potpuno nesmetano više od 60 godina. Činjenica je, naime da je djed tuženih negdje do 1986. godine branio pristup prednicima tužitelja preko predmetne nekretnine te je 1986. godine pitanje pristupa nekretninama u vlasništvu tužitelja regulirano Ugovorom o zakupu. Međutim, ono što je još važnije jest činjenica da ni tužitelj niti njegovi pravni prednici nikada nisu koristili nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] za pristup do vlastite nekretnine na način kako se to u tužbi opisuje, a petitom tužbe traži, odnosno u površini koja odgovara širini dvorišnih vrata koja postoje na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] protežući se od istih vrata paralelno s njima do javne ceste. Neistinito se navodi da su preko tako označenog dijela nekretnine prolazili i strojevima te da su taj dio nekretnine tužitelj i njegovi prednici koristili za polaganje vodovodnih i kanalizacijskih instalacija. Ovo stoga jer to nikada nije činio tužitelj niti njegovi prednici na bilo kojem dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], a kamoli da su to činili na opisanoj površini. Osim što o ovim činjenicama mogu posvjedočiti brojni svjedoci, o tome govori i e-mail prepiska između stranaka koja je prethodila pokretanju predmetnog sudskog postupka, a koja se u dostavlja u prilogu odgovora na tužbu. Iz iste prepiske razvidno je da je tužitelj bio u zabludi oko pitanja prava služnosti i što je još važnije da je sam tužitelj angažirao geodetsku tvrtku GEO VV koja je na njegov zahtjev izradila skicu na kojoj je površina služnosti označena s 39 m2. Upravo takvu skicu tužitelj je dostavio tuženima predlažući da se na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] označenom žutom bojom zasnuje služnost prolaza.Tuženi su smatrali da je površina služnosti od 39 m2 veća od stvarno potrebne da bi se omogućio pristup nekretnini u vlasništvu tužitelja osobnim vozilima, no u tijeku pregovaranja oko rješavanja ovog pitanja tuženi su dobili predmetnu tužbu u kojoj se odjednom i sadržaj i površina služnosti bitno proširila u odnosu na ono što je sam tužitelj primarno predlagao.

Ne bi trebalo biti sporno da se služnost mora izvršavati na način da se što manje opterećuje poslužna nekretnina, što je jasno određeno propisom čl.177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužiteljev prijedlog zasnivanja služnosti ne udovoljava upravo ovoj osnovnoj pretpostavci izvršavanja služnosti. Dakle, niti se ikada služnost izvršavala u površini koja je tužbenim zahtjevom zatražena, niti se izvršavala prolaskom strojeva do nekretnine u vlasništvu tužitelja, a naročito se nikada nije izvršavala polaganjem kanalizacijskih i vodovodnih cijevi kako je to u tužbi navedeno.

Obzirom na činjenicu da tužitelj i njegovi pravni prednici nisu nikada izvršavali služnost u opisanom sadržaju i opsegu, a ista služnost kako je označena petitom tužbenog zahtjev ne udovoljava propisu čl. 177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže se sudu po provedenom postupku odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom i naložiti istom plaćanje prouzročenih parničnih troškova tuženima, sve u roku do 15 dana.

Po provedenom mjerničkom vještačenju tužitelj je precizirao tužbeni zahtjeva na način "Utvrđuje se da postoji pravo služnosti kolnog prolaza i postojanja vodovodnih i kanalizacijskih instalacija na teret nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, vrt površine 519 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine i to na dijelu te nekretnine površine 50 m2 koji je u skici lica mjesta koja se nalazi u nalazu geodetskog vještaka izrađenog od trgovačkog društva GeoX d.o.o. u srpnju 2023. godine, u postupku koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod posl. br.: P-1294/2021, te koji čini dio ove presude, označen žutom bojom i omeđen linijama koje spajaju točke A-B-C-D-E-F-G- H-I-JA, a u korist nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, te se određuje upis tog prava služnosti u zemljišnim knjigama, slijedom čega je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis stečenog prava služnosti, a tuženi su dužni priznati i trpjeti da se izvrši zemljišnoknjižni upis predmetnog prava služnosti."

Sud je proveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju priležećoj spisu, u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priležećoj spisu, saslušani su tužitelj, 1 i 2 tuženik, svjedoci AU, VU, SU i CU proveden je dokaz očevidom na licu mjesta i mjerničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tatjani Radetić.

Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

Tužitelji u iskazu navodi, a kojeg je dao na licu mjesta ,kako je pokazani put je jedini put za dolazak u kuću na adresi [adresa] i to pješke i automobilom. Nema drugi prilaz koji bi bio povezan s javnom prometnicom. Ova kuća je sagrađena 1961., a garaža 1964., a kuću su koristili kao vikendicu. Ovaj prilaz koristi oduvijek tj. od same gradnje kuće 1961. 1986. je sklopljen Ugovor o zakupu između njegovog oca FU i djeda tuženika ŽU. Misli da je ugovor sklopljen jer je otac htio postaviti ulazni portun. Sjeća se da je postojao neki postupak između moje none i prednika tuženika, a u svezi ove čestice. Tužitelj navodi kako renovirati kuću, a da bih ishodio građevinsku dozvolu potreban je prilazni put i zato je pokrenuo ovaj sudski postupak. Otac je umro 2012. i tuženi im nikada nisu priječili prolaz ovim utuženim dijelom. Tužitelj pokazuje vještakinji položaj njegovih vodovodnih cijevi od šahte koja se nalazi na glavnoj cesti. Prije pokretanja spora razgovarao je s 2- tuženikom, a on je ponudio da može samo pješke prolaziti odnosno ne bi mogao proći automobilom. Na predmetnoj čestici automobile znaju parkirati susjedi ili posjetitelji teniskog terena u blizini. Vezano za skica na listu 26 spisa, navodi da je angažirao geodeta, da je bilo više skica i kombinacija, ali se ne može sjetiti da bi on predložio površinu prema ovoj skici na listu 26 spisa.

Tuženik OU u iskazu navodi kako česticu na kojoj je sagrađena kuća tužitelja je kupila baka od njegovog djeda DU i već kod izgradnje kuće je došlo do problema jer se gradnjom prešlo na česticu našeg djeda. Problem je nastao upravo u svezi ove čestice jer su se tužiteljevi prednici proširili na njihovu česticu. Vođen je za to sudski postupak kojeg je dobio njegov djed i čestica je trebala biti vraćena u prvobitno stanje, ali to nije napravljeno jer je nona tužitelja umrla, pa tužitelj i njegova obitelj nisu dolazili iz Zagreba, da bi onda kada su počeli dolaziti tužiteljev otac sklopio s njegovim djedom Ugovor o zakupu 1986. Navodi kako su tužitelju prodali ovaj dio prije 3-4 godine. Tužitelj se njima obratio u cilju mirnog rješenja spora kojeg je izgubila njegova nona, a prema kojem je bila dužna vratiti prilaz u prijašnje stanje i rekao je da nema smisla da se vraća već da bi on to kupio i pristali su i niu razumjeli kako će vozilom ulaziti u dvorište. Navodi kako njima ne smeta u principu da tužitelj ulazi i izlazi prijeporom autom međutim ne žele da to bude upisano u zemljišne knjige. Bili su spremni riješiti ovo s tužiteljem na više načina i njemu bi bili i prodali prijepor te su htjeli riješiti mirnim putem. Nakon primitka tužbe nekoliko puta se našao s tužiteljem u Zagrebu da razgovaraju, ali to je bilo bezuspješno. Njihov djed je umro 1991./92. Ne zna kada je sagrađena tužiteljeva garaža, sam rođen 1958. i sjeća se te garaže od svoje najranije dobi. Ne zna kada je postavljen ulazni portun, ali misli ubrzo nakon završetka građenja kuće. Nakon Ugovora o zakupu niti oni niti njihovi prednici nisu se protivili korištenju prijepora od ulaznog portuna do ceste. Nisu pronašli dokumentaciju oko tog sudskog postupka. Živio je s djedom cijeli život i o tom sudskom postupku zna iz njegovih priča kojeg je vodio sa ČU i vodio ga je odvjetnik Vaić. Ova zakupnina je plaćena do smrti djeda.

Tuženik ad. 2. NU se u cijelosti pridružio iskazu 1. tuženika.

Svjedok AU u iskazu navodi na čestici koja je označena crvenom strelicom na skici lica mjesta -list 72 često zna parkirati i to u zadnjih 5 do 10 godina svakodnevno, a prije toga povremeno, a što se tiče prolaza prema okućnici tužitelja označeno žutom strelicom navodi da je taj prolaz uvijek slobodan, a da bi tužitelj automobilom mogao ući u svoju okućnicu. Na ovom prijeporu bude zatečeno nekakvih 5 do 6 vozila. Na ovom prijeporu najčešće parkiraju okolni susjedi, on se zna parkirati moja prijateljica koja živi na adresi [adresa], a ostali koji parkiraju također žive u blizini. Nije vidio da bi netko tužitelju priječio da koristi ovaj sporni dio nekretnine za prolaz do svoje okućnice. To tužitelj već godinama na ovaj način koristi. Zadnjih godina nije vidio da se nešto građevinski radi na tužiteljevoj čestici, ali vjerojatno prije su i dolazili građevinski strojevi jer se bez istih ti građevinski radovi niti nisu mogli obaviti. Tužitelj sigurno nekakvih 30 godina na ovaj način koristi ovu spornu česticu da prolazak do svoje okućnice. Poznavao je pok. ČU, to je bila baka od tužitelja, tužiteljevog djeda O nije poznavao, ali je poznavao tužiteljevog oca FU jer su se družili. Što se tiče garaže koja postoji tamo, ona postoji tamo sigurno nekih 30 godina. Sigurno i prije domovinskog rata. Tužitelj uobičajeno svoje vozilo parkira ispred garaže, dakle ispred garažnih vrata. Čestica na kojoj se parkiraju vozila, je nekada bilo u vlasništvu obitelji ŽU, a sada je vlasnik NU kojega zovemo N.

Svjedok VU a nakon pogleda u skicu lica mjesta na str 72 spisa vozila parkirana da se vozila parkiraju na čestici 2002/1 označeno bijelom bojom, ali ponekad i na ovom žutom dijelu trokut koji ide od B pa do šahte oznake C i onda se vuče linija prema crvenoj isprekidanoj liniji. Uvijek ostaje slobodno iznad toga trokuta prema ogradi odnosno okućnici tužitelja. Dakle i na ovom naprijed opisanom trokutu ukoliko nema mjesta na nekretnini tuženika označeno bijelom bojom ponekad se parkiraju vozila na način da zatvaraju već ranije parkirana vozila, ali se svi poznaju pa znaju kome se treba pomaknuti. Nikada nije bilo spora oko takvog načina korištenja parkiranja. Tužitelj po ljeti stalno boravi tu, a po zimi povremeno. Tužiteljev otac je češće dolazio, boravio je i po par mjeseci. Nije čuo da bi bilo spora oko prolaska preko ove sporne nekretnine prema nekretnini tužitelja, uvijek to slobodno ostave jer nikada ne znaju kada će tužitelj doći . Kada mu se pokazuje skica lica mjesta i pokazuje što je predmet ovoga spora, navodi da ovo što je označeno žutom bojom na skici koja se nalazi na listu 72 sudskog spisa se vrlo rijetko koristi jer tužitelj rijetko i dolazi. Preostali dio parcele 2022/1 označeno bijelom bojom koristi se za parkiranje. Uvijek je tu parkirano 5 do 6 vozila, nekada i više. I na ovom žutom spornom dijelu ponekad se nalaze parkirana vozila i to pretežno subotom i nedjeljom jer je to parkiralište puno pa se parkiraju i na ovom žutom dijelu. Nije mu poznato da bi njegovi nećaci NU i OU priječili tužitelju da koristi ovaj prolaz za dolazak do svoje čestice 2022/9. Kada tužitelj dolazi automobilom koristi ovaj sporni prolaz, parkira vozilo ispred svoje garaže, a većinom se koristi biciklom kada dođe u Rijeku. Što se tiče tužiteljevog oca da je on imao vozilo, ali tužiteljev djed O on nije imao vozilo, on je u Rijeku dolazio vlakom no to je bilo jako davno. Navodi da kada tužitelj ide od javne prometnice ide prema svojoj čestici, a kada je puno parkiranih vozila na tuženikovoj čestici navodi da onda s javne čestice označeno slovom D ide prema svojim dvorišnim vratima. Ova [adresa] je nekada bila dvosmjerna, a sada je jednosmjerna prema gore. Korisnici teniskih terena koriste ovo parkiralište.

Svjedok SU u iskazu navodi kako je od početna izvanbračne veze s tužiteljem 1996 godine dolazila na nekrteninu tužitelja, [adresa] i t svako ljeto, a nakon 2011. nakon završetka veze nešto rjeđe, ali zna dopeljati zajedničko dijete da posjeti oca. Dolazila je osobnim vozilom parkiram , na skici lica mjesta list 72 gdje na fotografiji broj 3. prikazano bijelo vozilo Nissan i bijelo vozilo marke BMW, tu uvijek bude parkirano minimalno 4 vozila. Ovdje gdje je žuta strelica na fotografiji je ulaz tužitelja. Navodi kako rijetko budu parkirana vozila na način da tužitelju priječe ulaz u njegovu nekretninu , možda na par minuta i brzo se maknu. Koliko je njoj poznato tužitelju nitko nije priječio da ovaj sporni dio koristi za prolazak do svoje nekretnine. Kad dolazi svojim vozilom iz smjera kojem se kreće može skrenuti samo lijevo a onda ulazi kako je koje parkirano mjesto slobodno prije ili poslije šahta na slici koje je sporno. Nije joj poznato da bi na ovom zemljištu bile postavljene nekakve cijevi.

Svjedok CU u iskazu navodi kako je sa ocem tužitelja bio jako dobar prijatelj, dolazio je na nekretninu u Rijeci na adresi [adresa] od sredine 80- tih pa sve dok je FU bio živ, dakle 2012. Dolazio bi nešto pomoći. Dolazio osobnim vozilom. Kada mu se pokazuju fotografije na licu mjesta od vještaka u Nalaza i mišljenja prilog broj 9. navodi da bi ponekad svojim vozilom koje je nekad s prikolicom ulazio u nekretninu tužitelja, iza ovih crvenih vrata koja su prikazana na ovim fotografija, ili bih na parkingu gdje su ova vozila na fotografiji. Osobno nije doživio da bi neko vozilo bilo parkirano na način da bi tužitelju priječilo slobodan ulazak u njegovu nekretninu. Osobno nisam upoznat s time da bi ovim putem kojim tužitelju ulazi u nekretninu bile neke cijevi. Kada se izlazi iz dvorišta tužitelja vozilu treba više manevara da izađe na prometnicu .

Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Tatjane Radetić proizlazi kako se prijepor se nalazi u Rijeci, u predjelu Kantrida, između kuća na adresi [adresa] i [adresa] i kbr.13A, neposredno uz [adresa] sa jugozapadne strane. Na službenom digitalnom ortofoto snimku Državne geodetske uprave (prilog 1) žutom je strelicom označen pokazani prijepor, crvenom strelicom označena je kuća tužitelja sa kbr.15, plavom strelicom označena je kuća 1-tuženika sa kbr.24, zelenom je strelicom označena kuća 2- tuženika sa kbr.22, sve [adresa]. U naravi je prijepor neasfaltirana površina. Za područje prijepora vodi se dvostruka evidencija podataka, jedna za katastar zemljišta, k. o. [katastarska općina] (mbr. 324850), a jedna za zemljišnu knjigu, k. o. [katastarska općina] (mbr. 324752). U područjima sa dvostrukom evidencijom podataka službeni plan je katastarski plan. Pokazani prijepor identificiran je usporedbom sa kopijom katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] (mbr. 324850) i to dio kao k. č. [katastarska čestica]. Na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 3) prikazan je plavom bojom. Kuća tužitelja sagrađena je na parceli k. č. [katastarska čestica], dok se dio dvorišta nalazi na parceli k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Prema evidenciji zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (mbr. 324752), prijepor se nalazi na nekretnini k. č. [katastarska čestica], na kopiji gruntovnog plana u privitku (prilog 4) prikazan plavom bojom. Parcele tužitelja prikazane su žutom bojom. Kuća tužitelja sagrađena je na parceli k. č. [katastarska čestica], dok se dio dvorišta nalazi na parceli k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Uvidom u arhivu Ureda za katastar utvrđeno je da su kuća i garaža tužitelja evidentirane elaboratom, odnosno skicom premjeravanja broj 121 iz 1964.godine (u privitku-prilog 5.). Potom je elaboratom geodetske izmjere broj 1259 iz 1997. godine (prilog 6-dio elaborata), klasa: 936-2/98-01/194, a na zahtjev ŽU, izvršena parcelacija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se formirala parcela k. č. [katastarska čestica], sada u vlasništvu tužitelja. Taj je elaborat rađen samo za katastarsko stanje podataka.

Ugovorom o zakupu zemljišta od 09.10.1986. godine stranke su dogovorile zakup zemljišta i to k. č. [katastarska čestica] na granici sa k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], označen slovima ABCD na skici. Uspoređujući skicu koja je prilog Ugovoru sa skicom parcelacije iz 1997. godine, može se reći da se radi o istom zemljištu. Nezahvalno je uspoređivati rukom rađenu skicu sa službenim podacima, no upisane mjere na južnoj i istočnoj strani odgovaraju (razlika je zanemariva). Jedina razlika koja je odmah vidljiva je u tome što se na skici koja je prilog Ugovoru o zakupu točke A i B nalaze na rubu parcele uz ulicu, a zemljište koje je parcelirano skicom broj 1259 ne graniči sa ulicom, odnosno ne proteže se do ulice.

Skicom izmjere broj 103 iz 2020. godine (prilog 7) formirana je parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja odgovara perthodno formiranoj parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je tužitelj ovu parcelu kupio od tuženika. Na skici lica mjesta (prilog 8) prijepor je detaljnije prikazan. Crnim linijama označeno je stanje katastarskog plana. Na skici lica mjesta parcele su označene prema službenom stanju evidencije katastra zemljišta, a predmetne parcele su dodatno označene prema stanju u evidenciji zemljišne knjige i to u zagradama. Identifikacijom se može utvrditi da se prijepor nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što odgovara parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dvorište tužitelja kupljeno nakon parcelacije iz 2020. godine nalazi se na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kuća tužitelja nalazi se na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tužitelj je na održanom očevidu pokazao kuda želi da se proteže služnost, a to je od južnog ugla njegovog ulaza u dvorište, na skici lica mjesta označenog slovom A, pa ravnom linijom do zida sa susjednom nekretninom, na skici lica mjesta označeno slovom B. Dalje rubom ceste, odnosno [adresa], sve do produžetka linije ulaznog portuna na ulicu, označeno slovom F. Na skici lica mjesta područje služnosti označeno je žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-HI-J-A te površina služnosti iznosi P=50m2. Tužitelj je pokazao i vodovodnu šahtu koja se nalazi na cesti iz koje ide cijev i za njegovu kuću. Na skici lica mjesta prikazan je položaj šahte i indikativno je, crtkanom plavom linijom, označena trasa cijevi od šahte do ulaza u parcelu tužitelja, pod pretpostavkom da se cijev pruža ravnom linijom. U zaključku vještak navodi kako se o d tužitelja pokazana služnost nalazi se na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.324752) prema zemljišnoknjižnom stanju, odnosno na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.324850) prema stanju katastra zemljišta. Na skici lica mjesta označena je žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H- I-J-A. Površina služnosti iznosi P=50m2.

Tužitelj nije istakao primjedbe na nalaz I mišljenje vještaka već je sukladno istom precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 04. rujna 2024. na način pobliže opisan u točki 1 izreke ove odluke.

Tuženi su u podnesku od 08. rujna 2023. istakli primjedbe prigovaraju skici služnosti jer je u istoj navedena površina služnosti od 50 m 2 U odnosu na takvu skicu tuženi ističu da niti tužitelj niti njegovi pravni prednici nikada nisu izvršavali služnost na opisani način i u označenoj površini. Ukoliko se pogleda skica služnosti u prilogu 8. slijedi da se služnost treba izvršavati od toče A do točke G, što je nemoguće i samim time netočno prikazano. Naime, točka A je 0,75 m udaljena od vrata ograde, a isto tako između točke G i H postoji udaljenost od 0,87 m i niti jednim od tih dijelova ne može se stvarno izvršavati služnost prolaza vozilom. Ovo stoga što dio od točke A do ulaznih vrata predstavlja u naravi “zub“ kojim se ne može prolaziti, isto kao što je dio nekretnine između točke G i H previše strm da bi se ovuda moglo prolazit vozilom. Dakle već je u ovom dijelu, služnost utvrđena u bitno većem opsegu od onog što je neophodno jer se „širina“ služnosti u sjevernom dijelu eventualno može odrediti širinom vrata postavljenih na ulazu u dvorište tužitelja. Ono što je još važnije, a tuženi naglašavaju čitavo vrijeme trajanja ovog postupka, svakako je činjenica da se služnost mora vršiti na način da se u što manjoj mjeri opterećuje poslužna nekretnina. Prema nalazu vještaka površina služnosti iznosi 50 m2.Već je ranije navedeno da je na zahtjev samog tužitelja, bez sudjelovanja tuženih, dakle, očigledno po njegovom kazivanju, površina služnosti koju je skicirao geometar iz GEO VV d.o.o. označena sa 39 m2, dakle 11 m manje.

Tuženi ističu da uopće nije jasno iz kojeg bi razloga tužitelj ostvarivao pravo služnosti prolaza vozilom preko parcele k. č. br. [katastarska čestica] već od točke B na jugu, kada je izvjesno da tužitelj bez ikakvih problema može početi vršiti radnju skretanja sa glavne ceste prema svojoj kući bitno sjevernije( primjerice i iznad točke D), a da pritom ni na koji način ne bude doveden u nepovoljniji položaj. Ovo iz razloga jer se nekretnina tuženih nalazi uz sam rub prometnice te je iznimno jednostavno manevrom skretanja u lijevo s glavne ceste ostvariti pristup do kuće tužitelja. Tuženi drže da smisao ovog postupka nije da na terenu tužitelj pokaže kako bi želio izvršavati služnost koju nikada nije izvršavao na opisani način i u označenom opsegu jer je jasno da se udovoljavanjem „želje“ tužitelju bez ikakve realne potrebe u znatnoj mjeri ograničava vlasničko pravo tuženih.

Služnost na tako velikoj površini nije moguće ostvarivati i iz razloga jer su na južnom dijelu nekretnine često parkirana vozila, kao što su bila parirana i prilikom vršenja očevida, što je vidljivo iz fotografija koje su sastavni dio nalaza. Osnivanjem služnosti na način opisan u nalazu tuženi su bez ikakvog opravdanog razloga dovedeni u situaciju da imaju bitno manji dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] na raspolaganju, ne samo za parkiranje vozila, nego i za korištenje predmetnog dijela nekretnine u druge svrhe (primjerice odlaganje materijalai sl.).

Uz istaknuto, sudu se posebno ukazuje na problem koji se dešava ukoliko se zasnuje ovako prikazana služnost. Na nekretninu katastarske oznake 1895/2 nastavlja se nekretnina katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] koja je također u vlasništvu tuženika, a njome se prolazi do vrtova koji su također u vlasništvu tuženih (nisu vidljivi na nacrtu broj 8). Da bi došli do svojih vrtova tuženi nužno moraju koristiti dio svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] na kojem se na predmetnoj skici proteže služnost, što dovodi do bizarne i nevjerojatne situacije da svakim prelaženjem osobno ili vozilom preko južnog dijela iscrtane služnosti tuženi zapravo smetaju tužitelja uvršenju služnosti, iako prolaze preko svoje nekretnine.

Isto tako, tuženi su namjeravali napravili asfaltirani prolaz koji bi obuhvatio dio čestice 1895/2 i spojiti ga s kat. čest. [katastarska čestica] kako bi lakše dolazili do svojih nekretnina/ vrtova, a sada proizlazi da to ne bi mogli učiniti jer ulaze na površinu služnosti tužitelja. Uzimajući sve navedene okolnosti u obzir, više je nego razvidno da se ovako precizirana služnost ne može biti zasnovati jer u velikoj mjeri neosnovano priječi tužene u vršenju vlasničkih ovlaštenja, a bezrazložno širi pravo tužitelja koji i puno manjom površinom služnosti bez ikakvih napora može automobilom doći do svoje nekretnine. Zbog svega naprijed izloženog, predlaže se sudu da vještaku da na uvid ranije napravljenu skicu služnosti te da vještak uzimajući u obzir istuskicu, već izvršena mjerenja na terenu i provedeni uviđaj na licu mjesta napravi još nekoliko varijanti/skica moguće služnosti prava prolaza preko parcele tuženih koje bi udovoljile propisu čl. 177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U očitovanju od 03.11.2023. vještak navodi kako je po održanom očevidu vještaku dana zadaća da označi pokazani prijepor, šahtu i pokazani pravac vodovodnih cijevi, nije joj naloženo da napravi Nekoliko varijanti, moguće služnosti prava prolaza već da prikaže pokazano. Što se tiče skice na koju se tuženi pozivaju navodi kako iz iste nije vidljivo niti tko ju je izradio, za koju katastarsku općinu ia za koje čestice je izrađena.

Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Tatjane Radetić kao objektivan te izrađen sukladno pravilima struke vještak je svojim pisanim očitovanjem odgovorila na sve primjedbe tuženika.

Iz ugovora o zakupu -list 24 -25 spisa utvrđeno je kako je isz zaključen između pok. PU kao zakupodavca I MU kao zakupoprimca ugovor je zaključen 09.-10.1986 a predmet zakupa je dio k. č. br. [katastarska čestica] na granici sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a označen na priležećoj skici sačinjenoj po vještaku Srećku Radetiću a označeno slovima A-B-C-D. Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, traje dok ga netko ne otkaže.

Iz e mail poruka koje su si međusobno upućivali tužitelj i 1. tuženik proizlazi kako je prije pokretanja ovog postupka lipanj 2021. pokušali dogovoriti služnost prolaza pješice, vozilima održavanja nekretnine, te vodoposkrbne dovodnje i kanalizacijske odvodnje, odnosno radova za polaganje i održavanje istih.

U odnosu na dokumentaciju koju su tuženi uložili uz podnesak od 7. rujna 2023. Ista je dostavljena nakon zaključenja prethodno postupka i na njoj sud ne može temeljiti svoju odluku. Tuženi ničim nisu dokazali kako navedene dokaze nisu mogili dostaviti uz odgovor na tužbi ili najkasnije na ročištu na kojem je zaključen prethodni postupak. Stoga navedene dokaze sud neće tumačiti niti ih uzimati u obzir sve u smislu odredbe čl. 299 st. 3 ZPP-a .

Tužitelj ovom tužbom traži utvrđenje postojanja služnosti kolnog prolaza I postojanja vodovodnih cijevi i kanalizacijskih instalacija na teret poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika a za korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i to na način da se ista proteže u širini dvorišnih vrata na k. č. br. [katastarska čestica] i paralelno s njima do javne ceste a sve kako je tužitelj precizirao po provedenom mjerničkom vještačenju i to na dijelu nekretnine 2002/1 k. o. [katastarska općina] površine 50 m2 koji je u skici lica mjesta koja se nalazi u nalazu geodetskog vještaka izrađenog od trgovačkog društva GeoX d.o.o. u srpnju 2023. godine, u postupku koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod posl. br.: P-1294/2021, te koji čini dio ove presude, označen žutom bojom i omeđen linijama koje spajaju točke A-B-C-D-E-F-G- H-I-JA, a u korist nekretnine k. č. [katastarska čestica], Marčeljeva draga, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, upisano u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, te se određuje upis tog prava služnosti u zemljišnim knjigama, slijedom čega je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis stečenog prava služnosti, a tuženi su dužni priznati i trpjeti da se izvrši zemljišnoknjižni upis predmetnog prava služnosti. Navodi i to kako je [adresa] jednosmjerna ulica te da isto mora biti uzeto u obzir prilikom donošenja odluke naime navod tuženika iz podneska od 7. rujna 2023. da bise promet mogao vršiti i iznad točke D uzimajući konfiguraciju terena u obzir uzbrdica jednosmjerna ulica , a da kod izlaza treba uzeti u obzir i krivulju za svladavanje kuta od 180 stupnjeva uzimajući u obzir parkirana vozila služnost označena po kazivanju tužitelja je razmjerna i pravilno prikazana na skici.

Tuženi se u načelu ne protive da tužitelj preko njihove nekretnine dolazi do svoje , no protive se obimu iste-površini jer da u tom obimu tužitelj nikada nije koristio nekretninu tuženika i ne žele da bude upisana u zemljišne knjige. Također navode kako nije točno da tužitelj neometano 60 godina pristupa svojoj nekretnini preko nekretnine tuženika, ističu kako je za navedenu nekretnine prednik tuženika s prednikom tužitelja imao zaključen ugovor o zakupu koji se izvršavao sve od 2012. kada je preminuo djed tuženika Nadalje novonastala k. č. br. [katastarska čestica] sada vlasništvo tužitelja je nekada bila vlasništva tuženika istu su tuženi prodali tužitelju, te da tužitelj za pristup do svoje nekretnine nikada nije koristio 2002/1. Nadalje u tijeku pregovaranja tužitelj da je predložio površinu služnosti od 39 m 2, a sada traži više. Stoga osporavaju da su tužitelj i njegovi prednici izvršavali služnost u pisanom sadržaju (prolaskom strojeva i polaganje kanalizacijskih cijevi) i opsegu-površini.

Odredbom čl. 177 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je (1) Ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti.(2) Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar.(3) Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drukčije određeno.

Odredbom čl. 229 ZV-a propisano je (1) Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.(2) Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

Iz ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje kako je tužitelj zajedno sa svojim prednikom ocem FU izvršavao predmetnu služnost prolaza pješice i vozilima još od 80-tih godina prošlog stoljeća te da se tome vlasnik poslužne nekretnine tuženici odnosno njihov prednik KU nije protivio. Uugovor o zakupu te skica priležeća uz isti na koji se tuženi pozivaju ne odnosi se na služnost koja je predmet ovog postupka, iz skice je jasno razvidno kao i iz sadržaja ugovora o zakupu iz 1986. da je predmet zakupa bio dio katastarske k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja neposredno graniči uz tužiteljevu katastarsku k. č. br. [katastarska čestica] , odnosno zemljišno knjižnu 1974/4 k. o. [katastarska općina] na kojoj tužitelj ima sagrađenu kuću i to točno dio katastarske 1895/3 sada zemljišno knjižne oznake 2002/9 k. o. [katastarska općina] koju nekretninu su tuženici prodali tužitelju i koja se nalazi unutar ograđenog dvorišta kuće tužitelja -fotografija broj 5 i 6 nalaza i mišljenja vještaka , a koja se koristi za parkiranje vozila tužitelja . Iz provedenog dokaznog postupka nije utvrđeno da su tuženici ili njihov prednik KU ikada tužitelju i njegovom predniku ocu EU koji je preminuo 2012. branili prolazak pješice i vozilima preko sada spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] -označen žutom bojom na skici lica mjesta prilog 8 nalaza i mišljenja vještaka. To proizlazi iz iskaza tužitelja i svih saslušanih svjedoka.

Iskaze svjedoka HU, SU i AU sud ocjenjuje istinitim i logičnim, isti nisu zainteresirani za ishod ovog parničnog postupka, svjedoci u cijelosti potvrđuju iskaz i navode tužitelja o neometanom korištenju prijepornog dijela nekretnine, duljini korištenja - preko 30 godina i obimu istoga (kako je označeno na skici lica mjesta prilog 8 nalaza vještaka), a za izvršavanje prava stvarne služnosti. Iskaz svjedoka VU nećaka tuženika poklapa se s iskazima ostalih svjedoka u navodima kako tuženici tužitelju nikada nisu priječili prolaz prijeporom do njegove nekretnine jedino se razlikuje u učestalosti korištenja prijepora za prolaz, no ovaj sud poklanja vjeru svjedocima SU, AU i HU vezano za učestalost korištenja prijepora jre su isti i u tom dijelu suglasni. Sve ono na što se tuženi pozivaju i u iskazu i u podnescima o tome da posjed služnosti nije bio neometan da se vodio spor oko istog odnosi se katastarsku 1895/3 odnosno sada zemljišno knjižnu 2002/9 k. o. [katastarska općina] koje je tužitelj sada vlasnik na stekao kupoprodajom od tuženika na kojoj se nalazi ulazni crveni portun u nekretninu tužitelja.

Jasno je iz provedenog dokaznog postupka kako tužitelj s javne prometnice [adresa], a da bi pješice i vozilom došao do svoje nekretnine 2002/9 k. o [katastarska općina] mora koristiti nekretninu tuženika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pored toga na javnoj prometnici nalazi se i vodovodni šaht oznake C na skici lica mjesta prilog 8, a cijevi od tog šahta do kuće tužitelja prolaze upravo k. č. br. [katastarska čestica] -označeno plavom isprekidanom linijom na skici lica mjesta. Nadalje u odnosu na protivljenja tuženika da služnost ide od točke A-H , jer da se od točke G do H služnost ne može izvršavati zbog strmine i protivljenja da ista počinje od točke B jer da može početi od točke D, valja navesti kako između točaka G i H se nalaze vrata pješačkog ulaza kojima prolazi vodovodna instalacija do šahta sa brojčanikom za očitavanje potrošnje , nadalje zub na koji se tuženici pozivaju u podnesku ne dotiče točku A što je jasno razvidno iz fotografije koje prileže nalazu i mišljenju vještaka već zauzima površinu između točaka G,F,E i D ( fotografije1,2 i 7) stoga uzimajući u obzir konfiguraciju terena -utvrđeno neposrednim uvidom suda na licu mjesta razvidno je kako tužitelj nije u mogućnosti iz točke D vršiti promet vozilima do svoje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stoga je veličina služnosti uz južnu granicu, a uzimajući u obzori i činjenicu da na nekretnini tuženika 2002/1 su gotovo uvijek parkirana vozila što je utvrđeno na oba održana očevida na licu mjesta i nije sporno među strankama , svakako razmjerna te ne ograničava tuženika u vršenju vlasničkih ovlaštenja na svojoj k. č. br. [katastarska čestica] koja u naravi sada predstavlja prostor za parkiranje tuđih vozila (korisnici obližnjeg tenis centra i vlasnika obližnjih nekretnina), a ne vozila tuženika. Slijedom navedenog nije usvojen prijedlog tuženika da vještak sačini nalaz po skici sa lista 26 spisa -koja je uostalom po navodima vještaka nejasna sve kako je vještak u dopuni nalaza obrazložila.

Nadalje u odnosu na navode tuženika kako se na nekretninu katastarske oznake 1895/2 nastavlja nekretnina katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] koja je također u vlasništvu tuženika, a njome se prolazi do vrtova koji su također u vlasništvu tuženih (nisu vidljivi na nacrtu broj 8) te da bi došli do svojih vrtova tuženi da nužno moraju koristiti dio svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] na kojem se na predmetnoj skici proteže služnost, što dovodi do bizarne i nevjerojatne situacije da svakim prelaženjem osobno ili vozilom preko južnog dijela iscrtane služnosti tuženi zapravo smetaju tužitelja u vršenju služnosti, iako prolaze preko svoje nekretnine, valja navesti kako ti navodi nisu točni.

Naime jasno je na skici lica mjesta vidljivo kako tuženici do katastarske 1895/1 mogu doći preko katastarske 1895/2 odnosno zemljišno knjižne 2002/1 na kojoj je predloženo osnovati služnost , a ne preko katastarske 1895/3 kako navodee u svom podnesku jer katastarska 1895/3 je zk. 2002/9 vlasništvo tužitelja. Nadalje služnost kako ju tužitelj predlaže osnovati ni na koji način ne ometa tuženike da dođu do svoje katastarske k. č. br [katastarska čestica] preko svoje katastarske 1895/2 ( odnosno z.k.2002/1) i dalje do svojih vrtova to iz razloga jer upisom prava služnosti na bilo koji način njima se ne onemogućuje korištenje z.k. 2002/1 jer će služnost tužitelj izvršavati nekoliko sekundi treba mu slobodan prolaz vozilom i pješice ništa više do njegove nekretnine, nadalje upis prava služnosti jest samo pravno ozakonjenje višegodišnjeg posjeda koje ne inkorporira mogućnost bilo kakvog ograđivanja ili parkiranja na trasi služnosti. Usvajanjem tužbenog zahtjeva i utvrđenjem služnosti građevna iskoristivost čestica u vlasništvu tuženih ostala ista, te se time ne bi značajnije umanjila vrijednost iste.

Stoga je pozivom na odredbu čl. 177 i 229 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti jer je tužitelj kao posjednik povlasne nekretnine- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pošteno posjedovao služnost izvršavajući njezin minimalni sadržaj -obzirno za prolaz pješice vozilima i prolaskom položenih vodovodnih cijevi kroz dvadeset godina, a tuženi kao vlasnici poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu se tome protivili, te posljedično takvom utvrđenju odrediti upis prava služnosti u zemljišnim knjigama koji je tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi upis stečenog prava služnosti, a tuženi su dužni priznati i trpjeti da se izvrši zemljišnoknjižni upis predmetnog prava služnosti, stoga je odlučeno kao u točki 1 izreke ove presude.

Ostali navodi parničnih stranaka nisu posebno obrazlagani, budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.

Odluka o parničnim troškovima tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a pa je tužiteljima zastupanima po punomoćniku valjalo priznati trošak za sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), za pristup na ročište održano 24.03.2023., 29.06.2023., 19.01.2024., 28.03.2024., 03.10.2024. i 25.11.2024. svako u visini od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), za sastav podneska od 09.08.2023., 04.09.2023. i 16.10.2023. svako u visini od po 100 bodova ( Tbr 8 toč. 1) , vrijednost boda 2,00 EUR uz priznanje 25 % PDV-a, a odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužitelju je valjalo priznati i trošak sudske pristojbe na tužbu u visini od 26,55 EUR, na presudu u visini od 53,09 EUR, te trošak očevida na licu mjesta i mjerničkog vještačenja u visIni od 807,95 EUR što sveukupno iznosi 3.387,59 EUR. Na dosuđeni trošak tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata od presuđenja pozivom na odredbu čl. 151 st. ZPP-a. Slijedom navedenog je odlučeno kao u točki 2. izreke odluke.

U Rijeci 31. siječnja 2025.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu u visini od 53,09 EUR

- pun. tuženika