Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-89/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u pravnoj stvari predlagatelja SS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Skoblar, odvjetnik u Zadru, protiv 1. predloženice VS, 2. predloženika OS, [adresa], 3. predloženika KS, koje 1. i 3. predloženike zastupa privremeni zastupnik Luka Brčić, odvjetnik iz Biograda na Moru, i pod 4. predloženika FS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. u Zadru, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predloženika protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-45/2023-16 od 28. listopada 2024., 31. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 4. predloženika FS kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj R1-45/2023-16 od 28. listopada 2024., u pobijanom dijelu pod točkama
I., II. i III. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem na temelju pravične ocjene suda uređena je međa između nekretnine [katastarska čestica] površine 445 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i [katastarska čestica] 608 m² k. o. [katastarska općina] na način da se utvrđuje sporna površina koja iznosi P=37 m², dužina uređene međe iznosi d=29,60 m, uređena međa odnosno točke A, B, C na terenu su obilježene i to točka A drvenim kolcem i crvenom bojom, točka B postojećom zabijenom željeznom šipkom, obilježeno crvenom bojom te točkom C željeznom šipkom u betonskom zidu isto obilježeno crvenom bojom, kako je sve označeno na skici uređenja međe stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića iz Zadra, Široka ulica 2, od 26. rujna 2024. (točka I. izreke), te da je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića iz Zadra, Široka ulica 2 od 26. rujna 2024. sastavni je dio rješenja (točka II. izreke).
1.1. Nadalje, prvostupanjskim rješenjem je određeno da nezadovoljna strana u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi ispravak međe, no susjed koji je sudjelovao u postupku ispravka uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku ispravka uređenja međe (točka III. izreke).
1.2. Isto tako je utvrđeno da je prijedlog radi uređenja međe povučen u odnosu na predloženike JS, OS i KS (točka IV. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkama I., II. i III. izreke, kojima se uređuje međa, žali se 4. predloženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju pravnog pravila iz paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. (»Službene novine Kraljevine Jugoslavije«, br. 45/34. i »Narodne novine«, br. 73/91.), a koje pravno pravilo se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (»Narodne novine«, broj 73/91.), s prijedlogom da se rješenje u tom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
3.1. U odgovoru na žalbu predlagatelj je osporio sve žalbene navode.
4. U ovom postupku sud je obnovio među s obzirom da su bile ostvarene pretpostavke iz odredbe članak 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV).
5. Odredbom članaka 103. stavak 2. ZV-a propisano je kako će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
5.1. Odredbom članka 103. stavak 3. ZV-a propisano je ako sud ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavak 2. citiranog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi-prema pravičnoj ocijeni.
6. U tijeku postupka nije bilo sporazuma stranaka čija je međa u pitanju, niti su stranke pristale među obnoviti prema katastarskom nacrtu, te bi stoga dakle među valjalo obnavljati prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li se utvrditi posljednji mirni posjed prema pravičnoj ocijeni.
7. Izvanparnični postupak koji se vodi između stranka jest takozvani konteciozni, odnosno sporni ili predloženi vanparnični postupak, a po kojem postupku se trebaju riješiti pravni sporovi koji su po svojoj materijalnoj pravnoj osnovici jednaki sporovima u građanskom, parničnom postupku ali su praktično zbog razloga svrsishodnosti svrstani u izvanparnični postupak.
8. S obzirom na pravno značenje izvanparničnog postupka, cijeneći pak pravna pravila iz paragrafa 21. stavak 4. i 5. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. po pravnom shvaćanju ovog suda ispravno je prvostupanjski sud zaključio kako nije u mogućnosti obnoviti među na temelju posljednjeg mirnog posjeda, jer bi utvrđivanje mirnoće posjeda bilo nerazmjerno neekonomično, a u smislu odredbe članka 103. stavak 6. ZV-a, a što je to i u ostalom prvostupanjski sud naveo svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa i nakon što je sud u postupku uređenja međa istu obnovio, jedini susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
9. Neosnovano 4. predloženik ističe da je sud trebao izvršiti uvid u prethodno katastarsko stanje koje je postojalo dugi niz godina i na koje stranke nisu imale prigovora jer je sud ovlašten urediti među prema katastarskom nacrtu isključivo u slučaju da stranke na to pristaju, što u konkretnom slučaju nije riječ.
9.1. Isto tako, neosnovano tuženik ističe da kako linija A-B-C u zapadnom dijelu (gdje se nalazi točka C) završava unutar [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te preostaje prazan prostor od spornog prostora do [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koji i dalje predstavlja [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa da linija A-B-C ne dijeli u cijelosti čestice i da iz navedenog slijedi da je predmet ovoga postupka morao biti i uređenje međe prema [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a sve to iz razloga jer izvanparnični sud nije ni dužan ni ovlašten preklapati katastarske planove, vršiti premjer međašnih parcela te kvadraturu uspoređivati i utvrđivati prema zemljišnoknjižnoj i posjedovnoj dokumentaciji na koju se stranke eventualno pozivaju.
9.2. Za ukazati je žalitelju, a s obzirom na činjenično stanje u konkretnom slučaju, da daljnje uređenje međe u odnosu na kat. česticu [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a prema međi utvrđenoj u ovom postupku, kao nesporni vlasnik kat. čestice [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], može provesti s vlasnicima tih nekretnina.
9.2 Ostalim žalbenim navodima žalitelj u biti prigovara određenoj međi ukazujući da je taj sud pogrešno odredio među neuzimajući u obzir da su se stranke suglasile o liniji međe po točkama A-B(5)-F(2) kao početnim točkama. Takvi navodi su sadržajno prigovori koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, a koji su suprotni pravičnom uređenju te međe, pa ti navodi ne utječu na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
10. Uređenje međe po pravičnoj osnovi u biti predstavlja načelo arbitrarnog sudovanja, te niti ZV-a, a niti Zakon o sudskom vanparničnom postupku ne određuju kojih se načela sud ima držati pri podjeli po pravičnoj ocijeni suda.
11. Slijedom navedenog pravnog shvaćanju ovog suda prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je uredio među po pravičnoj ocjeni, a sukladno izreci svog rješenja, zbog čega je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a trebalo žalbu odbiti kao neosnovanu i riješiti kao u izreci, ove odluke.
Split, 31. siječnja 2025.
S U T K I N J A
Sonja Meštrović
