Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Kzd-105/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje za mladež Mirne Grgić, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Kate Katić i Ivice Omazića, uz sudjelovanje Dunje Draksler, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog RE, zbog kaznenog djela iz čl. 158. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u nastavku teksta: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KOz-DO-86/2024-1 od dana 23. srpnja 2024. godine, nakon zaključene javne rasprave 27. siječnja 2025., održane u prisutnosti zamjenika ODO Osijek, okrivljenika i branitelja okrivljenika, javno objavljene dana 30. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i ŠE, rođene Š, rođen **.**.1952. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik sa mirovinom od oko 800,00 eura, razveden, otac dvoje punoljetne djece, sa završenom srednjom školom, vlasnik obiteljske kuće na adresi prebivališta, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je

dana 8. srpnja 2024. u poslijepodnevnim satima u [adresa], u cilju zadovoljenja svog spolnog nagona, iskoristivši odsutnost drugih odraslih osoba, znajući da je GE (rođena **.**.2013.) dijete mlađe od petnaest godina, imenovanu rukama dodirivao po trbuhu i leđima, nakon čega je zavukao svoju ruku u njezine gaćice te rukom prelazio po vanjskom dijelu spolovila djeteta pri tome pritišćući njezino spolovilo prstima te potom dijete GE rukama dirao po stražnjici oko analnog otvora pozivajući je da "prave seks",

dakle, nad djetetom mlađim od petnaest godina izvršio bludnu radnju,

II čime je počinio kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. KZ/11,

III te se okrivljeni RE, za počinjenje kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. Kaznenog zakona, temeljem čl. 158. st. 2. KZ/11

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA u trajanju

od 1 (jedne) godine,

te se uz primjenu čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ-a/11 okrivljenom RE

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je okrivljeni osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljeni u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV Temeljem čl. 68. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema okrivljenom RE izriče se

S I G U R N O S N A  M J E R A

obveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 3 (tri) godine, koja će se izvršiti izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.

Sud će o presudi kojom je izrečena sigurnosna mjera iz čl. 68. KZ/11 obavijestiti nadležno tijelo za probaciju radi daljnjeg postupanja (čl. 68. st. 7. KZ/11).

Temeljem čl. 58. st. 5. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

V Temeljem čl. 148. st. 6. a u svezi sa čl. 145. st. 2. t. 1. - 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 122/24 – u nastavku teksta: ZKP/08) okrivljeni se oslobađa obveze plaćanja troška kaznenog postupka.

Obrazloženje

1 Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KOz-DO-86/2024-1 od 23. srpnja 2024. optužen je okrivljeni RE za počinjenje kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. Kaznenog zakona. 2 Pozvan da se očituje o krivnji za terećena kaznena djela, okr. RE je izjavio da se smatra krivim.

3 U dokaznom postupku izvedeni su dokazi optužbe čitanjem i to: zapisnika o ispitivanju osumnjičenog RE sukladno članku 208.a ZKP/08 s DVD snimkom ispitivanja, zapisnika o prvom ispitivanju osumnjičenog RE s DVD snimkom ispitivanja od 17. srpnja 2024., izvršen je uvid u dokumentaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Osijek od 16. srpnja 2024. 4 Tijekom razgovora sa psihologom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Osijek dijete GE navela je da je učenica trećeg razreda osnovne škole u Austriji. Nikada nije stanovala u [adresa], ali je kod bake G i djeda RE dolazila tijekom ljetnih praznika te bude kod njih u [adresa]. Tako je i ovaj put došla sa sestrom E, a doveli su ih baka i djed. Toga dana čuvala ju je baka L, to je sestra od njezine bake G, koja je čuvala i svoju unuku EE. Kako je baka L morala otići počistiti kuću svoje kćerke, ona i EE su otišle kod Marinog bivšeg supruga RE. GE navodi da je tada prvi puta vidjela RE. Zajedno su s djedom RE igrali igru potkova na način da su mu davale svoje stopala i on bi im popravljao potkove. U jednom trenutku EE je otišla na toalet, a djed RE je pružio ruku i istu je stavio u njezine gaćice. Navela je da je osjetila da joj pritišće prstima spolovilo i tom prilikom nije osjetila bol niti je osjetila da prstima ulazi u rupicu nego je dodirivao po vanjskom dijelu spolovila i pritiskao prstima. Dodala je da je stavio ruku u gaćice i dirao guzu a prije toga ju je mazio po trbuhu i leđima. Prestao je s dodirima kada je čuo da se EE vraća. Rekao joj je da ćuti i da ne smije nikome ništa reći. Također navodi da joj je RE govorio da "prave seks". Kada se EE vratila otišle su van i ona sa tamo rasplakala i EE je rekla što se dogodilo. Nakon toga su nazvali baku Ž da dođe po njih, sve su ispričali baki Ć te su nazvali baku U i mamu C i sve im ispričali.

5 U postupku je provedeno psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zoranu Čavajdi, dr. med., spec. psihijatar, na okolnost ubrojivosti okrivljenika u vrijeme počinjenja djela i na okolnost eventualne alkoholne ovisnosti i potrebe liječenja od alkohola. Iz mišljenja proizlazi da je okrivljeni RE osoba koja je, prema anamnezi, odrastala u funkcionalnoj primarnoj obitelji neopterećenoj ovisničkim ponašanjem. Postoje određene naznake kako je u obitelji bilo psihičkih oboljenja, prije svega kod starije sestre, ali i kod oca koji je počinio suicid. On sam tijekom života nije psihijatrijski liječen. Odrastao je u skromnim uvjetima u radničkoj obitelji. Otac je preminuo kada mu je bilo 13 godina. Školovanje je proteklo uredno, te je završio za zanimanje varioca i rano se zaposlio u OLT-u uslijed čega se iz Slavonske Pivnice doselio u Osijek. Maritalnu zajednicu je sklopio 1976. nakon dvogodišnje emotivne veze. Ista je zbog neslaganja razvedena 1994. godine. Ima dvije kćeri s kojima je u dobrim odnosima, a do predmetnog djela je bio u dobrim odnosima i sa bivšom suprugom.

6 Vezano za konzumaciju alkohola navodi kako od mladosti konzumira alkohol, odnosno od svoje 17-te godine. Opisuje kako je uvijek bilo dostupno vina i rakije obzirom da je sa sela, a kada je počeo raditi, radio je puno prekovremenih i imao novaca pa si je mogao priuštiti i pijenje tijekom izlazaka. Za sebe navodi kako je oduvijek društven, pio je isključivo u društvu. Bio je popularan među djevojkama u mladosti, „trčale su za njim“, vozio je motor, provodio se. Nakon 20 godina rada kao varioc prekvalificirao se za telefonistu zbog slabljenja vida. Prestao je raditi u OLT-u zbog Domovinskog rata tijekom kojeg je bio u Narodnoj zaštiti. Nakon toga je radio u građevini, „na crno“, umirovljen je 1999. Navodi kako je alkohol pojačano konzumirao nakon rastave braka, te je isti nastavio konzumirati svakodnevno, obično bi se radilo o gemištu i „rakijici“. Negira da bi pijenje alkohola bio razlog razvodu braka i prestanku radnog aktiviteta. Deklarativno je kritičan prema konzumaciji alkohola, samostalno se javio na 13 liječenje u SB „sv Rafael“ u Strmcu gdje je liječen od 09.09.2024. do 11.11.2024. pod dg: F10.2. Po otpustu iz Strmca alkohol nije konzumirao. 7 Tijekom razgovora ne opisuje sklonosti devijantnom ponašanju u ranoj mladosti, iako se prema određenim anamnestičkim podacima dobije dojam kako kod okrivljenog postoje elementi nezrele strukture ličnosti s posljedično maladaptivnim/nezrelim mehanizmima nošenja sa stresnim situacijama, rigidnim stavovima teže dostupnim korekciji, itd. Također je primjetna blaža tendencija prikazivanja sebe u socijalno poželjnom svjetlu, izbjegava pojedinih neugodnih odgovora, te izazivanja sažaljenja. 8 Učinjenom obradom kod okrivljenog nije našao jasnih znakova težeg duševnog poremećaja ili nedovoljne duševne razvijenosti. Prisutni su znakovi koji ukazuju na jasno razvijen sindrom ovisnosti o alkoholu (prema MKB X – F10.2) koji je nakon provedenog psihijatrijskog liječenja u apstinenciji. Nadalje, okrivljeni je osoba kojoj je zbog slabovidnosti utvrđen četvrti stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti trajno. Uz navedeno liječi dijabetes i povišeni krvni tlak. Učinjenom psihologijskom obradom u Strmcu su nađena odstupanja u dugoročnom pamćenju. Dugogodišnja konzumacija alkohola uz navedene bolesti koje uzrokuju značajnu kompromitaciju vaskularnog sustava, značajan su faktor rizika, tj. čimbenik razvoja psihoorganskih promjena. Kronična konzumacija alkohola već sama po sebi dovodi do karakterološke izmijenjenosti. Najčešće i najprije uočavaju promjene na planu afektiviteta i to u afektivnoj i emocionalnoj labilnosti različitog intenziteta, koja u terminalnom stadiju seže do emocionalne tuposti i osiromašenosti. Na planu psihomotorike uočava se najčešće usporenost, koja u završnim stadijima može dovesti do bradipsihije. Nastaju i promjene na planu ličnosti, te nerijetko karakterne crte ličnosti poprimaju karikaturalni izražaj. Nešto kasnije, javljaju se i smetnje na planu kognitivnih funkcija. Misaoni procesi se usporavaju, bogatstvo asocijacija se smanjuje, a sposobnosti analitičkog mišljenja padaju. Uočava se i pad intelektualnih sposobnosti i efikasnosti. U početku blage mnestičke smetnje vidljive su na planu kratkotrajnog zapamćivanja, te na planu eksploriranja pohranjenih sadržaja. Jedna od rano zahvaćenih psihičkih funkcija u psihoorganskom poremećaju je kompromitacija u voljno-nagonskoj sferi. Motivacija i voljne funkcije za neke uobičajene i karakteristične aktivnosti ličnosti slabe. Vrlo često je i slabljenje u sferi nagona i spolne moći. Nerijetko dolazi do pada etičkih i estetskih normi, odnosno do njihove dezinhibicije.

9 Kod okrivljenog se uočava prisustvo ranije nabrojanih psihičkih promjena različitog intenziteta. Okrivljenikov afekt je u znatnoj mjeri otupljen, emotivno je labilniji. Interesna sfera sužena, u cijelosti je usporeniji. Odgovori na postavljena pitanja su pojednostavljeni. Osnovno raspoloženje je sniženo djelom situacijski uvjetovano. O svojim seksualnim iskustvima govori relativno otvoreno navodeći da na seksualnom planu ranije nije imao nikakvih problema, da nije imao bilo kakvih želja ili navika koje bi odudarale od uobičajenih, a posebice onih koji bi u seksualno uzbuđenje uključivale djecu mlađe, pred pubertetske dobi. Opisuje kako je nakon razvoda imao površnih intimnih iskustava sa osobama njegove dobi, no da već duže vrijeme zbog gubitka potencije ne može uspostaviti intiman odnos u punom smislu te riječi. Detalje ne iznosi, okoliša, navedeno mu očekivano izaziva neugodu.

10 Kao što je poznato pedofilija predstavlja jednu od dijagnoza iz skupine F65 Međunarodne klasifikacije mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja koja se definira kao seksualna sklonost djeci, dječacima ili djevojčicama, ili obim spolovima, obično u pred pubertetskoj ili ranoj pubertetskoj dobi. U forenzičko – psihijatrijskim udžbenicima nalazimo dodatne tipološke podjele unutar te skupine od kojih je u europskim krugovima najpoznatija i najprihvaćenija tipologija LE koja sadrži pet temeljnih tipova: 1) emocionalno retardirani i komunikacijski nesigurni adolescenti; 2) adolescenti, pripadnici socijalno rubnih skupina; 3) nestabilne i socijalno dezintegrirane osobe u srednjoj životnoj dobi; 4) osobe u profesionalnom angažmanu s erotiziranim pedagoškim odnosima; 5) pedofilija u starijoj životnoj dobi. U odnosu na predmetno djelo okrivljenik u potpunosti priznaje počinjenje djela, za isto se kaje i navodi kako „ne zna što ga je snašlo“, objašnjavajući navedeno religioznim utjecajima. Slijedom navedenog može reći kako bi se kod okrivljenog vjerojatno radilo o pedofilnom ponašanju koje odgovara petoj skupini koju karakterizira „prazna pedofilna anamneza“ u cjelokupnoj ranijoj biografiji da bi se odjednom, neočekivano i za okolinu i za samog ispitanika, pojavila otvorena seksualna sklonost prema djeci. Takvo se ponašanje najčešće tumači razgradnjom inhibicijskih mehanizama, kako na razini opće kontrole nagonskog ponašanja, tako i na razini znatno šireg spektra moralno – etičkih načela, a koje je primarno uvjetovano psihoorganskim promjenama, a u ovom slučaju posljedično dugogodišnjoj konzumaciji alkohola, te starijoj životnoj dobi. Na psihološkoj razini seksualno „okretanje“ prema djeci obično se tumači kao pokušaj neutralizacije nesigurnosti i straha od seksualnog zatajivanja u odnosu s odraslim partnerima zbog smetnji potencije i drugih oštećenja u održavanju normalnih seksualnih odnosa koje se, kao što je poznato, u starijoj životnoj dobi javljaju znatno učestalije.

11 Vještak je mišljenja da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i vladanja svojom voljom tempore criminis bile smanjene i to u bitnoj mjeri. Ne postoje podaci vezano za razinu alkoholemije u vrijeme počinjenja predmetnog djela, no okrivljeni navodi kako je taj dan konzumirao rakiju (moguće oko 1.5 dcL) što je zasigurno doprinijelo smanjenju inhibitornih mehanizama koji su ionako značajno reducirani posljedično kroničnom alkoholizmu i psihoorganskim promjenama. Iako akutna intoksikacija alkoholom moguće nije odlučujući čimbenik u počinjenju predmetnog djela, kronični alkoholizam sa svojim štetnim posljedicama zasigurno je. Mišljenja je kako kod okrivljenog postoji opasnost od počinjenja istog ili težeg kaznenom djela u budućnosti pod istim ili sličnim okolnostima, te stoga predlaže izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja u maksimalnom trajanju, a uz koju će biti obuhvaćeno i liječenje od alkoholne ovisnosti. Mjera se može provoditi ili u okviru penalnog sustava ili na slobodi, a ukoliko se sud odluči za provođenje mjere na slobodi ista se može provoditi u Forenzičkoj ambulanti Klinike za psihijatriju KBC Osijek.

12 Ispitan u postupku, vještak dr. med. psihijatar Zoran Čavajda u cijelosti je ostao kod nalaza i mišljenja od dana 23. siječnja 2025. godine. Pojasnio je da u konkretnoj situaciji, psihijatrijsko liječenje konzumira liječenje od ovisnosti o alkoholu, a obzirom da kada je u pitanju alkoholna ovisnost, da je ona trenutno kod okrivljenika u kroničnoj fazi. Svakako je uzeo u obzir da je okrivljenik samo inicijativno otišao u Strmac radi liječenja alkoholne ovisnosti, to je izuzetno pohvalno, no uvijek je problem održavati apstinenciju, stoga smatra da je u interesu osobe koja je motivirana za liječenje da se ista redovno prati, a kako bi i ustrajala u apstinenciji.

13 Tijekom dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljeni RE je priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret i izrazio je kajanje. Naveo da je toga dana njegova bivša supruga kod njega dovela njihovu unuku EE, staru sedam godina, i djevojčicu GE ili Đ, nije siguran kako se ista zove. Djevojčice su se igrale kod njega, skakale su po trampolinu i jele su sladoled i družili su se. Kako je bilo vruće ušli su u kuću te je on s njima igrao igru potkivanja na način da je fingirao da im vadi čavle iz nogu i postavlja nove potkove. Dok su se igrali na kutnoj garnituri "milkio" je po kosi jednu i drugu curicu jer su to dobra djeca. Dok ih je "milkio" gledao je TV. U jednom trenutku njegova unuka EE je otišla u toalet te je on nastavio milovati ovu drugu djevojčicu, tako je rukom milovao po prsima i tijelu i ruka mu je otišla na trbuh te djevojčice i vamo tamo otišla je ispod njezine majice i ispod gaćica. Navodi da je dva do tri, a možda i četiri puta rukom milovao ispod gaćica i ne zna zašto je to učinio. Prije toga popio je 2-3 rakijice. Toj je djevojčici rekao da nikome ne kaže, jer je njega iznenadilo to što je napravio. Naveo je da je to milovanje trajalo 2-3 minute i da zna da je to strašno. Nikada nije mislio da bi se to njemu moglo dogoditi. Navodi kako je ta djevojčica možda malo starija od njegove unuke EE, a rekla mu je da je završila treći razred osnovne škole u Austriji. Inače ta djevojčica je rodbinski povezana s njegovom obitelji i živi u [adresa] dok njezini baka i djed žive u [adresa]. Toga dana ta je djevojčica prvi puta bila kod njega. Nije penetrirao u njezino spolovilo, ne zna je li ju dodirivao po stražnjici. Ne može shvatit zašto je to učinio i kaje se zbog svega. 14 U obrani u postupku okrivljeni također priznaje u cijelosti počinjenje djela na način kako se navodi u činjeničnom opisu optužnice. Smatra se krivim u ovom trenutku je i zaboravio nekakve detalje, ali mora reći da ga je sram do neba. Ona nije niti nikad prije bila kod njega, a od onda je nije vidio. Bio je na liječenju u bolnici Strmac zbog ovog događaja gdje se javio samoinicijativno. Liječenje je trajalo dva mjeseca. Smatrao je da je alkohol ovome pridonio, toga je dana popio 2-3 rakijce i smatra da je to može biti jedan od uzroka ovog njegovog postupka jer kada popije onda se gubi, zaboravlja. U Strmcu je ležao dva mjeseca. U pedeset godina, svaki je dan konzumirao alkohol, počeo je sa svojih 17 godina. Živim sam i uzdržava se sam. Uglavnom živi od svojih primanja, malo mu pomognu i kćerke na način da mu ponekad skuhaju i donesu ručak. Jako mu je žao zbog ovog svega, kako ne. Ne može vjerovati da je to on uopće napravio. Neopisivo mu je žao. Gotovo kao da to nije učinio on, već netko drugi. 15 Okrivljeni je iskazao da ukoliko bi se eventualno izrekla mjera liječenja kako je preporuka doktora, da bi svakako prihvatio izrečenu sigurnosnu mjeru i odlazio na liječenje na način kako bi se odredilo u klinici.

16 Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, te uspoređujući ih s obranom okr., koji u cijelosti priznaje počinjenje kaznenog djela u postupku je nedvojbeno dokazano da je okrivljeni počinio kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. Kaznenog zakona 17 Priznanje okrivljenika, suglasno je i sa drugim izvedenim dokazima u postupku, posebice navodima mlt. oštećenog djeteta prilikom razgovora sa psihologom Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

18 Slijedom sveg naprijed navedenog priznanjem okrivljenika koje je u skladu sa svim drugim izvedenim dokazima u postupku, nesporno je dokazano da je okrivljeni počinio kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. Kaznenog zakona

19 Dakle, okrivljeni je opisanim radnjama koje su perverzne i bestidne, zadovoljavao svoju spolnu pohotu, te je nesumnjivo dokazano da je okrivljenik ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

20 Dokazano je postojanje objektivnog obilježja djela jer je nedvojbeno da je svojim ponašanjem okrivljenik teško povrijedio socijalno-etički stav društvene sredine o seksualnom moralu i seksualnoj slobodi. Nesumnjivo je da je okrivljenik povrijedio zaštićeno dobro, a to je spolna sloboda, odnosno spolni integritet djeteta kao žrtve. 21 Dokazano je i subjektivno obilježje kaznenog djela jer nesporno proizlazi da je okrivljenik želio zadovoljiti vlastitu libidoznu namjeru. Time je dokazano da je dolusno počinio bludnu radnju na štetu maloljetnice koja je u vrijeme inkriminacije imala 10 godina.

22 Prilikom odlučivanja o izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, uzeo u obzir sve one okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito pobude zbog kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela te njegov prijašnji život i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

23 Okrivljenik je priznao počinjenje djela. Više puta u svojoj obrani izrazio je kajanje, te iskreno žaljenje zbog predmetnog događaja. Nakon predmetnog događaja, samoinicijativno je otišao u policijsku postaju i prijavio događaj što svakako ukazuje da okrivljeni osjeća duboko kajanje zbog predmetnog događaja. Zbog konzumacije alkohola, samoinicijativo je otišao na liječenje u Strmac. Nije do sada kazneno osuđivan, a nakon predmetnog događaja nije se javljao kao počinitelj drugih kaznenih djela.

24 Iz držanja i stava okrivljenika na raspravi, razvidno je da je istom neugodno zbog cjelokupne situacije da mu je kako i navodi neopisivo žao, te da mu je gotovo nestvarno da se to dogodilo što proizlazi iz njegovih riječi:" Gotovo kao da to nisam učinio ja, već netko drugi."

25 Iz mišljenja vještaka proizlazi da je uslijed dugogodišnje konzumacije alkohola, kod okivljenika došlo do psihoorganskih promjena, te da je konzumacija rakije toga dana zasigurno doprinijela smanjenju inhibitornih mehanizama koji su ionako značajno reducirani posljedično kroničnom alkoholizmu i psihoorganskim promjenama, te da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i vladanja svojom voljom tempore criminis bile smanjene i to u bitnoj mjeri, što je sud svakako uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

26 Sud je okrivljenog oglasio krivim za počinjenje kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od petnaest godina, opisano i kažnjivo po članku 158. stavku 2. Kaznenog zakona, te ga je temeljem čl. 158 st 2 osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Ujedno je okrivljenom RE, sukladno čl. 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda ,tako što se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ako okrivljeni u vremenu od tri godine ne počini novo kazneno djelo. 27 Ocjenjujući sve u ukupnosti, posebice da je okrivljeni više puta izrazio žaljenje zbog predmetnog događaja, nevjericu i neugodu zbog svog ponašanja, da se prije i nakon predmetnog događaja nije javljao kao počinitelj drugih kaznenih djela, sud je uvjerenja da u konkretnom slučaju nije neophodno izvršenje izrečene kazne zatvora, jer smatra da će se ciljevi opće i specijalne prevencije u odnosu na okrivljenog postići i uvjetnom osudom. Ako okrivljeni u ovom vremenu provjeravanja ne počini novo kazneno djelo, kazna zatvora se neće izvršiti. Sud smatra da je ovakva kaznenopravna sankcija adekvatna društvenoj opasnosti počinjenog kaznenog djela i počinitelja, te da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja u odnosu na okrivljenog može ostvariti i uvjetnom osudom. Odluku je sud donio uzevši u obzir sve okolnosti odlučne za izbor vrste i mjere kazne, posebno izraženo kajanje, stariju životnu dob i što se isti nije javio kao počinitelj drugih kaznenih djela.

28 Izrečena će kazna, po ocjeni suda u dovoljnoj mjeri izraziti jasan moralni prijekor i društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, te će adekvatno djelovati na okrivljenog da više ne čini kaznena djela.

29 Provedenim vještačenjem je utvrđeno da su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i vladanja svojom voljom tempore criminis bile smanjene i to u bitnoj mjeri. Vještak je pojasnio da iako akutna intoksikacija alkoholom moguće nije odlučujući čimbenik u počinjenju predmetnog djela, da kronični alkoholizam sa svojim štetnim posljedicama zasigurno je. Mišljenja je kako kod okrivljenog postoji opasnost od počinjenja istog ili težeg kaznenom djela u budućnosti pod istim ili sličnim okolnostima, te stoga predlaže izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja u maksimalnom trajanju, a uz koju će biti obuhvaćeno i liječenje od alkoholne ovisnosti. Okrivljeni i u svojoj obrani ne spori da je alkohol konzumirao u posljednjih 50 godina svaki dan te da je i predmetnog dana popio 2 do 3 rakijice. Sud je ocijenio nužnim odrediti predmetnu mjeru, kod okrivljenog postoji opasnost od počinjenja istog ili težeg kaznenom djela u budućnosti pod istim ili sličnim okolnostima. Okrivljeni se suglasio sa izrečenom mjerom liječenja, te iskazao da će se pridržavati izrečene sigurnosne mjere liječenja.

30 Obzirom da mlt oštećena živi u [adresa], sud nije određivao mjeru zabrane približavanja i uznemiravanja mlt ošt.

31 Okrivljeni je slabih imovinskih prilika, u mirovini je, sam se uzdržava, te ga je sud oslobodio obveze plaćanja troška postupka, ocjenjujući da time može biti ugrožena njegova egzistencija i egzistencija osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. 32 Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 30. siječnja 2025.

Sutkinja za mladež

Mirna Grgić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u 4 (četiri) primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. ODO Osijek na broj KOz-DO-86/2024-1

2. Okrivljeni RE

3. Branitelj Matej Balaž, odvjetnik iz Osijeka

Nakon pravomoćnosti:

4. mlt. ošt. GE putem z.z.

5. Probacijski ured Osijek