REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj P Ob-80/2021-71
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Tamari Dagostin Mušković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Kovačić, odvjetnik u Puli, protiv tuženika CG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Tamara Malić Blažina, odvjetnica u Puli, radi utvrđenja izvanbračne stečevine, nakon održane glavne rasprave zaključene 11. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Tomislava Kovačića, odvjetnika u Puli, tuženika CG i punomoćnice tuženika Tamare Malić Blažina, odvjetnice u [adresa], **.**.2025. objavio i
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, ukupne površine 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i tuženika te se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica u po 27315/100000 idealnog dijela predmetne nekretnine, a tuženik suvlasnik u preostalom dijelu od po 72685/100000 idealnog dijela predmetne nekretnine te se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži te ishodi u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula uknjižbu prava suvlasništva u po 27315/100000 idealnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, ukupne površine 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i u svoju korist.
II Nalaže se tuženiku ŽG, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici OG, OIB [osobni identifikacijski broj], u roku 15 (petnaest) dana plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 17.076,48 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2025. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
III U preostalom dijelu odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška kao neosnovan.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
IV Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika navodeći da je s tuženikom živjela u izvanbračnoj zajednici od 2006. sve do ožujka 2016., kada je ta zajednica prestala. Ističe da su za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranke zajedničkim sredstvima na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] oranica s 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izgradile obiteljsku kuću, koja predstavlja izvanbračnu stečevinu. Ukazuje kako predmetna kuća nije ucrtana u katastar niti je upisana u zemljišne knjige, a da je trenutno zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj nekretnini takvo da je tuženik uknjižen kao vlasnik s 1/1 udjela, s adresom [adresa]. Nakon izgradnje predmetne kuće tuženik je preselio i njegova sadašnja adresa je [adresa]. Nadalje, navodi da su stranke obiteljsku stambenu zgradu izgradile na parceli koja je bila u samovlasništvu tuženika, a da je za izgradnju kuće ishodovana građevinska dozvola na ime tuženika te da su troškove izgradnje stranke pretežnim dijelom financirale podizanjem kredita kod Erste & Steiermarkische bank d.d. i to jednog namjenskog kredita na deset godina i jednog gotovinskog kredita, oba na ime tuženika. Ističe da su parnične stranke zajednički u potpunosti otplatile oba kredita za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Stranke su zajednički izgradile kuću za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice, pa tužiteljica smatra da joj po toj osnovi pripada 4/10 dijela predmetne nekretnine te stoga predlaže da nakon provedenog postupka sud donese presudu kojom će utvrditi da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice u 4/10 dijela te tuženika u 6/10 dijela, te kojom će se tuženiku naloži da tužiteljici izda tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljičina prava na k. č. br. [katastarska čestica] u 4/10 dijela jer da će je u suprotnom zamijeniti presuda. Potražuje i parnični trošak.
1.1. Na pripremnom ročištu održanom 22. ožujka 2018. tužiteljica je postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tražeći da se tuženiku naloži da tužiteljici na ime udjela u izvanbračnoj stečevini isplati iznos od 300.000,00 kuna (odnosno 39.816,84 EUR uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude.
1.2. Nakon provedenog građevinskog vještačenja i zaprimanja očitovanja vještaka, tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev uskladivši ga s nalazom i mišljenjem vještaka te predlažući da sud donese presudu kojom će utvrditi da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, ukupne površine 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnica u po 27315/100000 idealnog dijela predmetne nekretnine, a da je tuženik suvlasnik u preostalom dijelu od po 72685/100000 idealnog dijela predmetne nekretnine te da ovlasti tužiteljicu da temeljem presude zatraži i ishodi u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, uknjižbu prava suvlasništva u po 27315/100000 idealnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište, ukupne površine 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i u svoju korist. Tužiteljica je uredila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tražeći isplatu iznosa od 31.550,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe pa do isplate, a na ime udjela tužiteljice u izvanbračnoj stečevini.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
2. U odgovoru na tužbu tuženik je prvenstveno prigovorio vrijednosti predmeta spora navodeći kako tužiteljica potražuje 4/10 dijela nekretnine koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću i okućnicu čija vrijednost ne može biti manja protuvrijednosti od 60.000,00 EUR pa da stoga niti vrijednost predmeta spora ne može biti manja od 180.000,00 kuna (odnosno 23.890,11 EUR uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7.53450). Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva kao i navode iz činjeničnog supstrata tužbe, osim onih koje izrijekom bude priznao. Ističe da je točno da su parnične stranke bile u izvanbračnoj zajednici, ali ne u razdoblju kako to navodi tužiteljica, već u razdoblju od 3. rujna 2008. do 27. kolovoza 2013. Naime, prije rujna 2008. parnične stranke su se povremeno družile i sastajale, ali to njihovo druženje i susreti nisu imali obilježja izvanbračne zajednice a niti zajednice života, već su stranke počele zajedno stanovati početkom rujna 2008. te je tada tuženik odmah i prijavio svoje prebivalište na adresi tužiteljice, a prestankom zajednice života tuženik se odmah odjavio sa adrese tužiteljice. Dakle, nesporno je da su parnične stranke živjele u izvanbračnoj zajednici od 3. rujna 2008. do 27. kolovoza 2016., a da su prije i poslije toga bile u korektnim prijateljskim odnosima koji se nikako ne mogu izjednačiti s bračnim. Ističe da tužiteljica u izjavi o davanju suglasnosti od 3. rujna 2008. tuženika ne naziva svojim izvanbračnim suprugom već "dragim" što potvrđuje da još tada tužiteljica nije doživljavala tuženika svojim suprugom. Točno je da je tuženik uknjižen kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 751 m2, k. o. [katastarska općina] te da je na tom zemljištu izgrađena stambena zgrada koja nije upisana u zemljišne knjige, kao i da je zemljište na kojem je izgrađena stambena zgrada posebna imovina tuženika, ali ističe kako je netočno da stambena zgrada izgrađena na tom zemljištu predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka. Navodi kako je stambena zgrada u cijelosti izgrađena (u fazi izgradnje kakva je i danas) prije no što su parnične stranke započele zajedno stanovati te da je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice parničnih stranaka tuženik vraćao dio kredita koje je podigao za završetak izgradnje kuće pa je zbog te činjenice tuženik priznao tužiteljici da je navedena stambena zgrada u određenoj fazi izgradnje građena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice parničnih stranaka, ali je tuženik po prestanku zajednice života parničnih stranaka tužiteljici u cijelosti isplatio njezin doprinos u izgradnji predmetne kuće, a iz kojeg razloga ga je tužba neugodno iznenadila. Nadalje, navodi da je do 17. prosinca 2003. bio u braku s LG, a nakon čega su bivši bračni supružnici dogovorno pristupili diobi bračne stečevine na način da su ušteđevinu u iznosu od 275.000,00 kuna i kupoprodajnu cijenu za stan u [adresa] u iznosu od 64.500,00 EUR podijelili i svatko je iz te diobe dobio ½ dijela. Od tog novca tuženik je 2005. kupio predmetno zemljište za cijenu od 20.000,00 EUR i na tom je zemljištu započeo sa izgradnjom kuće, te je do početka 2007. kuća bila izgrađena do pod krov (bili su izvedeni svi zemljani i građevinski radovi, uključujući i krov), a do prosinca 2007. postavljene su vodovodne i elektro instalacije. LG je tuženiku dala još 5.000,00 EUR za opremanje podruma zgrade potrebnom opremom. Pored novaca po osnovi diobe bračne stečevine tuženik je od kolovoza 2002. do konca listopada 2004. ostvarivao zaradu po osnovi najamnine za stan u [adresa] u iznosu od 2.000,00 kuna mjesečno, jer je LG iz tog stana iselila 1. kolovoza 2002. te je tuženiku dozvolila da taj stan daje u najam dok se stan ne proda i da najamninu zadržava u cijelosti, a taj je stan prodan 11. studenog 2004. Tuženik je bio u radnom odnosu u OB Pula i primao je više nego solidnu plaću. Predmetna kuća sastoji se od podruma i stana na katu površine 66,43 m2 te terase površine 18 m2 a podrum je nedovršen (u istom je stanju u kojem je bio i do početka 2007.), a sa svim opisanim radovima tužiteljica
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
nije imala nikakve veze. Za dovršetak kuće tuženik je podigao dva kredita u Erste banci i to 29. kolovoza 2006. kredit broj 5103073819 u iznosu od 22.900,00 CHF i drugi kredit broj 5103440783 u iznosu od 180.000,00 kuna s početkom otplate 1. travnja 2007. Tuženik je uredno vraćao kredit te je isti u cijelosti otplaćen 1. ožujka 2016., a nesporno je da je u jednom razdoblju (ono koje tuženik priznaje) trajala izvanbračna zajednica parničnih stranaka i da su navedeni krediti vraćani zajedničkim sredstvima parničnih stranaka, odnosno da je u tom razdoblju na ime povrata prvog kredita otplatio iznos od 93.287,89 kuna a na ime drugog kredita iznos od 132.891,60 kuna. Iako je tuženik kredite podigao prije nego što je s tužiteljicom počeo živjeti u izvanbračnoj zajednici i da je navedene kredite isključivo plaćao tuženik uglavnom uskratom sa plaće, tuženik nikada nije osporavao tužiteljici da su krediti u djelu u kojem su isplaćeni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice izvanbračna stečevina parničnih stranaka svakog u ½ dijela pa je po prestanku zajednice života tuženik smatrao da je dužan tužiteljici vratiti ½ dijela u tom razdoblju otplaćenih kredita. Ističe da je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice parničnih stranaka tužiteljica u potpunosti adaptirala stan u [adresa] te da je radove na toj adaptaciji vodio tuženik, pronalazio izvođače radova a da je veliki dio radova i sam izvodio te je svojim radom i angažmanom u toku trajanja izvanbračne zajednice tuženik znatno povećao imovinu tužiteljice. Ističe da je sa svojim sinom HG bio suvlasnik stana u [adresa], Makedonija kojeg su 2013. prodali za 25.000,00 EUR te je u dogovoru sa sinom tuženik svih tih 25.000,00 EUR dao tužiteljici koja je taj novac koncem siječnja ili početkom veljače 2014. uložila u OTP banku. Navedeni novac je tuženik predao tužiteljici na ime rješenja njihovih međusobnih imovinsko-pravnih odnosa proizašlih iz izvanbračne zajednice, pa tako i na ime doprinosa tužiteljice u izgradnji kuće tuženika odnosno povrata kredita za izgradnju te kuće. Ističe da je taj iznos bio usmeno dogovoren između parničnih stranaka nakon prestanka njihove izvanbračne zajednice, a iz kojeg razloga tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev tužiteljice te smatra da nema pravnog osnova za postavljanje stvarnopravnog zahtjeva, a što se tiče obveznopravnog zahtjeva, kojeg tužiteljica nije postavila, i taj bi zahtjev bio potpuno neosnovan budući da je tužiteljica u cijelosti isplaćena. Stoga, tuženik predlaže da sud odbije tužbu kao neosnovanu te da tužiteljici naloži da tuženiku naknadi parnični trošak.
2.1. U odnosu na postavljeni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice tuženik je istaknuo da su i tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev neosnovani te je predložio da ih sud odbije u cijelosti.
3. U provedenom dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišnih knjiga, izvod iz katastarskog plana, presuda Općinskog suda u Puli poslovni broj P-3198/03 od 17. prosinca 2003., kupoprodajni ugovori, pregledi prometa po partiji kredita, uplatnice, izvod prometa po računu, ponuda, rješenje Državne geodetske uprave, Uvjerenje o prebivalištu, izjava o davanju suglasnosti, podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., izjava, popis radova, porezno rješenje, vlasnička knjižica psa, ugovor o najmu stana, punomoći, ovjereni prijevod izjave i ugovora za prodaju nepokretne imovine, izvadak, potvrda, iskaz svjedoka ŠG, LG, GG, iskaz tužiteljice i iskaz tuženika, iskaz svjedoka AG, RG, FG, IG, DG, NG, KG, JG, UG, SG, ĆG, EG, BG, VG, ZG, PG, ČG, MG, zapisnik s uviđaja, građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, nalaz i mišljenje vještaka, očitovanje vještaka
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
od 2. svibnja 2024. i 3. listopada 2024., te je izvršen uvid u predmete ovog suda poslovni broj Ovr-840/07, P-657/07, P-3108/01.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.
5. Vezano uz istaknuti prigovor vrijednosti predmeta spora sud je rješenjem od 22. ožujka 2018. vrijednost predmetnog spora utvrdio u visini od 300.000,00 kuna (odnosno 39.816,84 EUR uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450), a uzimajući u obzir visinu postavljenog eventualnog kumuliranog tužbenog zahtjeva.
6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je stvarnopravni zahtjev tužiteljice da se utvrdi suvlasnicom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuće i dvorišta površine 751 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u 27315/100000 dijela, a za koju nekretninu navodi da predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i tuženika. Tužiteljica je u postupku postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tražeći isplatu iznosa od 31.550,00 EUR na ime njezina udjela u izvanbračnoj stečevini.
7. Pritom, između parničnih stranaka nije sporno da su tužiteljica i tuženik određeno vrijeme živjeli u životnoj zajednici odnosno u izvanbračnoj zajednici. Nesporno je da je tuženik u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 751 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je naknadno na tom zemljištu izgrađena stambena zgrada (kuća). Između stranaka nije sporno da navedeno zemljište predstavlja posebnu imovinu tuženika. Također, nije sporno da je tuženik podignuo dva kredita u Erste & Steiermarkische bank d.d. i to 29. kolovoza 2006. kredit broj 5103073819 u iznosu od 22.900,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti te kredit broj 5103440783 u iznosu od 180.000,00 kuna s početkom otplate 1. travnja 2007., te da su navedeni krediti isplaćivani tijekom trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika.
7.1. Sporno je između parničnih stranaka kada je započela njihova izvanbračna zajednica i kada je prestala. Sporno je i je li kuća izgrađena na zemljištu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice parničnih stranaka te je li izgrađena sredstvima parničnih stranaka ostvarenih radom odnosno iz kredita, kao i jesu li za izgradnju kuće korištena i vlastita sredstva (posebna imovina) tuženika i u kojem omjeru. Također, sporno je i to je li tuženik isplatio udio tužiteljice u izvanbračnoj stečevini.
8. U skladu s odredbom članka 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 25/13, 75/14, 5/15, 103/15 – dalje u tekstu: ObZ/03) izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
9. Uvidom u presudu Općinskog suda u Puli poslovni broj P-3198/03 od 17. prosinca 2003. utvrđeno je da je tuženik zaključio brak s LG **.**.1976., a koji brak je razveden navedenom presudom.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
10. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 751 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao isključivo vlasništvo tuženika u 1/1 dijela, a što među strankama nije sporno.
11. Nadalje, iz kupoprodajnog ugovora od 15. studenog 2004. utvrđeno je da je LG kao prodavatelj s TG kao kupcem sklopila ugovor o prodaji stana u [adresa], i to za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 64.500,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a između stranaka nije sporno da je predmet te prodaje bio stan u [adresa] u kojem je ranije stanovao tuženik sa svojom bivšom suprugom LG.
12. Uvidom u kupoprodajni ugovor od 15. lipnja 2005. utvrđeno je da je tuženik kao kupac s ČG kao prodavateljem zaključio ugovor radi kupnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica ukupne površine 751 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je u ugovoru naznačena kupoprodajna cijena od 20.000,00 EUR plativo u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan isplate.
13. Iz naloga za plaćanje od 25. veljače 2011. utvrđeno je da je tužiteljica za kupnju vozila uplatila iznos od 75.000,00 kuna u korist Monte d.o.o., a koji novac je prethodno podigla sa tekućeg računa kojeg je imala otvorenog u OTP banci d.d.
14. Uvidom u predmet ovog suda poslovni broj P-3108/01 utvrđeno je da je pravomoćnom presudom ovog suda od 23. srpnja 2004. djelomično preinačenom presudom Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-3466/04-3 od 11. prosinca 2006., tuženiku Istarske knjižare d.d. naloženo isplatiti tužiteljici OG iznos od 16.399,79 kuna s pripadajućim zateznim kamatama na ime razlike plaće za razdoblje od listopada 1998. do rujna 2001., kao i trošak postupka u iznosu od 12.201,72 kune, te da je vezano uz navedeno potraživanje OG kao ovrhovoditeljica pred ovim sudom pokrenula i ovršni postupak protiv Istarskih knjižara d.d. i to 2. travnja 2007. pod poslovnim brojem Ovr-840/07, u kojem je 4. travnja 2007. doneseno rješenje o ovrsi a koji ovršni postupak je dovršen 13. srpnja 2007. jer je ovrhovoditeljica obavijestila sud da je ovršenik podmirio njezinu tražbinu u cijelosti (potvrda s lista 88 spisa).
14.1. Nadalje, uvidom u predmet ovog suda poslovni broj P-657/07 utvrđeno je kako je navedeni parnični postupak okončan sklapanjem sudske nagodbe 18. listopada 2010. između tužiteljice OG i tuženika Istarske knjižare d.d., a kojom sudskom nagodbom se tuženik Istarske knjižare d.d. obvezao tužiteljici OG isplatiti naknadu plaće za razdoblje od 1. listopada 2001. do 25. ožujka 2007. u ukupnom iznosu od 279.887,63 kune sa pripadajućim zateznim kamatama, kao i iznos od 11.100,00 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama po osnovi jubilarne nagrade, božićnice i regresa za godišnji odmor za razdoblje od 2001. do 2006. Također, tuženik Istarske knjižare d.d. se obvezao tužiteljici OG isplatiti i parnični trošak u iznosu od 19.404,25 kuna.
14.2. Istarske knjižare su izvršile uplatu sukladno sudskoj nagodbi 26. listopada 2010., kako to proizlazi iz izvatka s lista 87 spisa.
15. Uvidom u porezno rješenje od 27. siječnja 2015. utvrđeno je da je tuženik ĐG, O, [adresa], na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju od
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
6. prosinca 2014. naslijedio nekretninu iza pokojne OGO, [adresa] te da je predmet oporezivanja bio stan u [adresa].č. br. 1157/zgr. površine 58,06 m2.
16. Iz pregleda prometa po partiji kredita 5103073819 utvrđeno je da je predmetni kredit podignuo tuženik u iznosu od 22.900,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti te da je otplaćivan u razdoblju od 29. kolovoza 2006. pa do rujna 2015., kada je konačno otplaćen, dok je iz pregleda prometa po partiji kredita 5103440783 utvrđeno je da je predmetni kredit podignuo tuženik te da je otplaćivan u razdoblju od 28. veljače 2007. do zaključno ožujka 2016., a da se radilo o kreditu podignutom u iznosu od 180.000,00 kuna.
17. Iz Uvjerenja o prebivalištu od 16. studenog 2017. utvrđeno je da je tuženik od 28. prosinca 1982. do 3. rujna 2008. imao prijavljeno prebivalište u [adresa], da je od 3. rujna 2008. do 27. kolovoza 2013. imao prijavljeno prebivalište u [adresa] te da od 27. kolovoza 2013. tuženik ima prijavljeno prebivalište u [adresa], O, [adresa].
17.1. Pritom je iz izjave o davanju suglasnosti od 3. rujna 2008. utvrđeno da je tužiteljica u istoj navela da je suglasna da njen dragi ĐG stanuje kod nje na adresi [adresa].
17.2. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pazin, Ispostava Pula od 25. rujna 2009. zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] na području Općine Ližnjan određen je broj 6/D, te da nova adresa glasi [adresa].
18. Iz ugovora o najmu stana od 22. rujna 2015. utvrđeno je da je isti sklopljen između tuženika kao najmodavca i DG kao najmoprimca, te da je predmet tog ugovora bio stan u [adresa], na trećem katu površine 58,06 m2, a da je u ugovoru iznos najamnine određen u iznosu od 1.000,00 kuna mjesečno. 19. Nadalje, sud je iz iskaza svjedoka ŠG, AG, RG, FG, IG, NG, KG, JG, EG, BG, PG i MG utvrdio da su tužiteljica i tuženik živjeli zajedno u stanu tužiteljice u [adresa], što ne spori niti tuženik u postupku, dok je iz, u tom dijelu, suglasnih iskaza stranaka utvrđeno da su se tužiteljica i tuženik upoznali 2004. te da su se počeli družiti, a da su kasnije počeli i živjeti zajedno i to u stanu tužiteljice u [adresa].
19.1. Iz iskaza svjedoka FG utvrđeno je da je tužitelj doselio kod tužiteljice dvije godine prije smrti tužiteljičine majke (koja je umrla 2008.), dok je i iz iskaza BG utvrđeno da je tuženik doselio kod tužiteljice prije 2007. i da je njihova veza trajala dugo („možda čak i desetljeće“), a da je tuženik stanovao s tužiteljicom i prije 2008. utvrđeno je i iz iskaza svjedoka AG i RG koji su u [adresa] doselili 2007. te su u [adresa] upoznali tuženika, kao i tužiteljicu koja je s tuženikom dolazila u [adresa], a s kojima su se počeli i intenzivnije družiti i odlaziti kod njih u goste u [adresa], u stan u [adresa]. Sud je iz iskaza svjedoka NG utvrdio da je ista preselila u [adresa] u kuću koju su zidali i da su sa zidanjem počeli 2005. - 2006. a tužiteljica i tuženik kasnije, te da su tuženiku potpisivali
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
neke suglasnosti za gradnju (suglasnosti je potpisivala majka svjedokinje), da su tuženik i tužiteljica dolazili u [adresa] nakon što su kupili zemlju i da je to bila livada koja se nije obrađivala, da je viđala tuženika da bi radio na toj kući, kao i njegov sin i raznorazni majstori. Nadalje i iz iskaza svjedoka OK (tužiteljičinog sina) utvrđeno je da tuženik živio s tužiteljicom već tijekom ljeta 2006., a i iz iskaza svjedoka CK utvrđeno je da ga je tuženik upoznao s tužiteljicom negdje 2005., 2006. ili 2007. te da je za tuženika radio hidroizolaciju u podrumu 2006. i krov 2007., kao i da ga je tuženik pitao da izvede radove na terasi u jednom stanu u gradu i da je tako upoznao tužiteljicu a da je u stanu bio i tuženik i tužiteljičina majka. I iz iskaza svjedoka ZG utvrđeno je da poznaje tužiteljicu preko tuženika i da je bio u stanu kod tužiteljice u kojem je bio tuženik i tužiteljičina majka, a da je za tuženika radio podrum, mrtvu ploču, zidove i završnu ploču.
19.3. Na temelju iskaza navedenih svjedoka sud je utvrdio da je životna zajednica tužiteljice i tuženika započela 2006. kada se tuženik doselio k tužiteljici u stan u [adresa], te da su tužiteljica i tuženik bili u emotivnoj vezi, da su bili kao u braku i da su zajedno privređivali, zajedno radili i primali goste. Iz iskaza svjedoka AG i RG sud je utvrdio da je tuženik počeo živjeti u [adresa] u siječnju 2016., što potvrđuje i svjedok EG koji je u svom iskazu naveo da je u studenom 2015. tuženik još živio u stanu s tužiteljicom u [adresa]. Dakle, utvrđeno je su tužiteljica i tuženik živjeli zajedno do siječnja 2016., što proizlazi i iz iskaza tužiteljice koja je navela da je 1. ožujka 2016. dala kao krajnji rok za iseljenje tuženika iako prije toga već dva mjeseca nisu imali ništa. Pritom sud nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza tuženika u kojem navodi da je s tužiteljicom počeo živjeti kada je i prijavio prebivalište na njezinoj adresi u kolovozu 2008., jer je očito da tijekom 2008. odnosno i ranije tuženik nije živio u stanu u [adresa] kako je to navedeno u uvjerenju o prebivalištu (list 61 spisa) s obzirom da je navedeni stan prodan još 2004. (list 20 -22 spisa), pa takvo uvjerenje nije odražavalo stvarno stanje i adresu tuženika. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan niti navod tuženika da su pred majkom tužiteljice krili svoju vezu s obzirom da je navedeno u suprotnosti sa iskazima saslušanih svjedoka koju su naveli da bi u stanu u [adresa] uz tužiteljicu i tuženika bila i tužiteljičina majka (tako su iskazivali i svjedoci ŠG, FG, JG, BG, ZG).
20. U skladu s odredbom čl. 3. ObZ/03 utvrđeno je da su tužiteljica i tuženik živjeli u životnoj zajednici, odnosno u emotivnoj i ekonomskoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine odnosno od 2006. do siječnja 2016. te koja je ispunjavala sve zakonske pretpostavke izvanbračne zajednice.
21. Prema odredbi čl. 248. Obiteljskog zakona iz 2003. ("Narodne novine" br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., 75/14., 5/15., 103/15. – dalje u tekstu: ObZ/03) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije dogovorili (čl. 249. ObZ/03). U skladu s odredbom čl. 258. ObZ/03 izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz čl. 3. toga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
22. Nesporno je između stranaka da je tuženik stekao zemljište na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije zasnivanja izvanbračne zajednice njega i tužiteljice i to 15. lipnja 2005., te da je navedeno zemljište kupio vlastitim novčanim sredstvima ostvarenim od prodaje stana u [adresa].
22.1. Pritom je iz iskaza NG utvrđeno da je to zemljište u naravi predstavljalo livadu koja nije bila obrađivana, te da je tek kasnije na tom zemljištu izgrađena kuća kako je to iskazivala i svjedokinja ČG. Tuženik je na zemljište dovodio i tužiteljicu, kao i članove njezine obitelji (sina, majku) te su naknadno počeli izvoditi i radove 2006., 2007. i 2008., a da su s radovima započeli upravo tada sud je utvrdio i iz činjenice da je u kolovozu 2006. i veljači 2007. tuženik podignuo dva kredita radi izgradnje kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radove na kući izvodili su majstori koje je angažirao tuženik, a dio radova izveo je i sam tuženik i njegov sin, ali usprkos činjenici da je tuženik izveo dio radova sam i da je dio troškova izgradnje kompenzirao s majstorima jer im je vodio financijske knjige (na ime naknade za svoj rad), ocjena je ovog suda da je za izgradnju kuće bilo potrebno kupiti i materijal za izgradnju iste, kao i platiti potrebne naknade i troškove glede izrade projekata i građevinske dozvole, te platiti i dio radova za angažirane radnike, pa je životno logično da je upravo iz navedenih razloga tuženik i podignuo predmetne kredite. Oba kredita podignuta su za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika te su oba i u cijelosti otplaćena za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice i to sredstvima parničnih stranaka ostvarenih radom. S računa tuženika odnosno s njegove plaće otplaćivale su se rate kredita, a sredstva koje je ostvarila tužiteljica radom (odnosno kasnije iz mirovine) koristila se za njihove potrebe, a kako je to iskazivala i tužiteljica.
22.2. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz tuženika u dijelu u kojem iskazuje kako je drugi kredit koristio za luksuzan život i da mu nije bio potreban za izgradnju kuće, jer da je to tako onda bi kuća danas bila dovršena, a što u konkretnom predmetu nije slučaj jer kuća niti na dan uviđaja nije bila u potpunosti dovršena (nije bilo dovršen podrum, nije bila napravljena fasada i drugo). Upravo suprotno, na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da su se radovi na kući izvodili postepeno tijekom godina, a da je uređena i dovršena (do stanja kakva je i danas) 2009. odnosno 2010. kako je to iskazivao i svjedok ŽK, što potvrđuje i činjenica da je kući upravo 2009. dodijeljen i kućni broj. Tuženik na kojem je bio teret tog dokaza nije u skladu s odredbom čl. 219. u vezi s čl. 221.a ZPP s dovoljnom izvjesnošću (sa sigurnošću) dokazao da je pored sredstva ostvarenih radom u izgradnju kuće uložio i vlastita sredstva (posebnu imovinu) i u kojem iznosu, a niti je dokazao svoje navode o podjeli bračne stečevine s bivšom suprugom LG, niti je u tom smislu u postupku predložio materijalne dokaze glede visine te imovine i troškova vezanih uz podjelu njihove imovine (primjerice posredničke agencije). Nesporno je da je tuženik je od dr. OGO, o kojoj je brinuo, naslijedio stan u [adresa], ali je vezano uz nasljeđivanje navedenog stana morao platiti porez (list 70 spisa) te ga je morao i renovirati 2015. kako bi ga mogao iznajmljivati, a za što je morao uložiti i novčana sredstva. Valja, ukazati kako je u postupku utvrđeno da je i tužiteljica tijekom trajanja izvanbračne zajednice stekla značajna novčana sredstva iz sudskog, radnog spora s Istarskim knjižarima d.d., a koja sredstva je tužiteljica utrošila djelom u renovaciju stana u [adresa] (u kojem su prema navodima tužiteljice i tuženika popločena terasa, ugrađena PVC stolarija, renovirano kupatilo, zamijenjen odvod i dovod u kuhinji i postavljene pločice) te je očito da su i tuženik i tužiteljica pored izgradnje predmetne kuće zajednički renovirali i stan u [adresa] te stan u [adresa], u
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
koje renovacije su uložili i svoja (vlastita) novčana sredstva, kao i u kupnju automobila koji je u potpunosti platila tužiteljica (što tuženik ne spori) a zajednička sredstva dijelom su uložili i u stjecanje dionica.
22.3. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da su tužiteljica i tuženik razriješili svoje imovinsko pravne odnose i da je isplatio tužiteljici njezin udio u izvanbračnoj stečevini isplatom iznosa od 25.000,00 EUR, jer je u tom dijelu njegov iskaz u suprotnosti s iskazom svjedoka LK a koji u svom iskazu nije uopće naveo da je dio svojih novaca od prodaje stana u [adresa] (list 81- 86 spisa) dao svom ocu da isplati tužiteljicu. Iznos od 25.000,00 EUR je tuženik dao tužiteljici da ga stavi na bankovni račun, što tužiteljica ne spori u postupku, a navedena sredstva su kako to proizlazi iz izvoda prometa po računu (list 45 spisa) korištena upravo tijekom 2015. kada je tuženik i stekao nasljeđivanjem stan u [adresa] koji je tada počeo renovirati. Navedena sredstva su i utrošena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i tuženika, te je nesporno da tužiteljica i tuženik svoje imovinske odnose nisu uredili sklapanjem ugovora u pisanom obliku, a tuženik nije u skladu s odredbom čl. 219. u vezi s čl. 221.a ZPP dokazao da je navedeni iznos tužiteljici predao na ime isplate njezina udjela u izvanbračnoj zajednici, niti je to utvrđeno iz iskaza svjedoka SG i HK koji su u svom iskazima naveli da nisu nazočili predaji novca niti dogovorima tužiteljice i tuženika. Tuženik je u postupku naveo da mu je tužiteljica posudila novac za stolariju (list 46-47 spisa) te da je platila i pločice i bojler za stan u [adresa], koji je adaptirao 2015., te da joj je upravo stoga prepustio podstanarinu (u iznosu od 1.500,00 kuna mjesečno tijekom srpnja 2015. do srpnja 2017.), međutim pritom ne iskazuje ništa i o iznosu od 25.000,00 EUR koji je korišten tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice a koji bi zasigurno vratio tužiteljici po prestanku izvanbračne zajednice da je isti predstavljao isplatu tužiteljice na ime njezinog udjela u izvanbračnoj stečevini.
23. Provedenim građevinskim vještačenjem po vještaku Mod grupa d.o.o., ŠK od 10. veljače 2024., ispravljenim 2. svibnja 2024., utvrđeno je da vrijednost predmetnog građevinskog zemljišta iznosi 52.400,00 EUR, dok vrijednost stambene građevine iznosi 63.100,00 EUR te da ukupna vrijednost nekretnine iznosi 115.500,00 EUR. Utvrđeno je da udio zemljišta u ukupnoj vrijednosti nekretnine iznosi 45,37 %. U nalazu i mišljenju vještak je istaknuo kako vrijednost jedinične cijene procjenjivane građevine iznosi s PDV-om 654,63 EUR/m2, a da bruto površina građevine iznosi 147,60 m2. Troškove stručnog nadzora nad gradnjom vještak je procijenio u iznosu od 3.464,38 EUR, vrijednost komunalnog doprinosa u iznosu od 5.119,49 EUR, a vrijednost troškova priključaka građevine u iznosu od 6.850,00 EUR. 23.1. U očitovanju od 3. listopada 2024. vještak je objasnio da je kod vrijednosti nekretnine uzeo u obzir i da je građevina legalna na temelju zabilježbe u zemljišne knjige te da sama vrijednost ozakonjenja iznosi 10.800,00 EUR.
23.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručno i pravilno s obzirom da je vještak jasno odgovorio na sve upite stranaka, a iz kojeg razloga sud nije našao razloge koji bi dovodili u pitanje njegovu pravilnost.
24. Kako je u postupku nesporno utvrđeno da je zemljište na kojem je izgrađena kuća vlastita imovina jednog izvanbračnog druga i to tuženika, a na kojem su oba izvanbračna druga sredstvima koja predstavljaju izvanbračnu stečevinu sagradila kuću
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
(sredstvima ostvarenim kreditom odnosno radom), a da vrijednost izgrađene kuće iznosi 63.100,00 EUR te da vrijednost predmetnog građevinskog zemljišta iznosi 52.400,00 EUR odnosno 45,37 % vrijednosti cijele nekretnine (zemljišta s izgrađenom kućom), odnosno da vrijednost izgrađene kuće u odnosu na vrijednosti cijele nekretnine (zemljišta s izgrađenom kućom) iznosi 54,63 %, ocjena je ovog suda kako je osnovan stvarnopravni zahtjev tužiteljice za utvrđenje suvlasništva na izvanbračnoj stečevini u idealnom dijelu od 27315/100000 (što predstavlja polovicu utvrđene vrijednosti izgrađene kuće u odnosu na vrijednost cijele nekretnine), sve to u skladu s odredbama čl. 2. st. 3. i čl. 9. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje u tekstu: ZVDSP) u vezi s čl. 153. ZVDSP.
24.1. Pritom, valja istaknuti kako tuženik nije dokazao da je u izgradnju kuće uložio i svoja vlastita sredstva (posebnu imovinu) i u kojem iznosu, niti je dokazao svoje navode o ušteđevini i podjeli imovine s bivšom suprugom, kako je to već ranije obrazloženo. Tuženik je pored izgradnje kuće koja se financirala sredstvima kredita, ulagao novac i u obnavljanje stana koji je naslijedio od dr. OGO, kao i u obnavljanje stana u kojem je živio s tužiteljicom, a koja ulaganja nisu predmet ovog postupka.
24.2. Konačno, valja istaknuti i kako promjena i uvećanje vrijednosti imovine koja predstavlja bračnu stečevinu nakon prestanka izvanbračne zajednice, a koja se ogleda u ulaganju u legalizaciju kuće, nije od utjecaja na veličinu suvlasničkih udjela izvanbračnih drugova u imovini stečenoj za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, sve to kraj činjenice da je tijekom trajanja izvanbračne zajednice kuća sagrađena do stanja u kojem se i danas nalazi, a iz kojeg razloga tuženiku za ta ulaganja pripada samo obveznopravni zahtjev na ime naknade za izvršene korisne poboljšice, a koji zahtjev u ovom postupku nije istaknuo.
25. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.
26. Tužiteljici su dosuđeni parnični troškovi na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i to za sastav tužbe 500 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje u tekstu: Tarifa), za ročišta održana 18. siječnja 2019., 8. svibnja 2019., 4. veljače 2020., 4. svibnja 2022., 15. rujna 2022., 16. ožujka 2023., 10. rujna 2024. i 11. prosinca 2024. po 500 bodova za svako prema Tbr. 9/1 Tarife, te za ročišta od 22. ožujka 2018. i 11. svibnja 2018. 250 bodova prema Tbr. 9/2 Tarife, za sastav podnesaka od 12. siječnja 2019., 12. ožujka 2024. i 14. rujna 2024. po 500 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife) i pripadajući iznos PDV-a od 25 % (Tbr. 46 Tarife) iznosi ukupno 16.250,00 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu u ukupnom iznosu od 561,03 EUR (sukladno Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi), kao i trošak vještačenja u iznosu od 265,45 EUR. Tako je tužiteljici sveukupno priznat trošak u iznosu od 17.076,48 EUR. Međutim, tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 20. ožujka 2018., 3. veljače 2020. i 9. rujana 2024. jer su isti predani na ročištu pa je tužiteljica navode iz navedenih podnesaka mogla izložiti i na ročištu, a trošak kojih ročišta je priznat tužiteljici.
P o s
l
o
v
n i b r
o
j P O
b -
8 0 /
2 0 2
1 -
7 1
27. Tuženik nije uspio u sporu, stoga je u cijelosti odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan, a na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a.
U Puli-Pola, 30. siječnja 2025.
S u t k i nj a
Tamara Dagostin Mušković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužiteljici po pun.
2. Tuženiku po pun.
