Poslovni broj: Us I-1895/2024-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja JŠZ, s privremenim boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Žarko Čogelja i Dragica Čogelja, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, Stjepana Radića 30, Šibenik, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja JŠ, odvjetničke vježbenice kod Nikole Jurića, odvjetnika u Splitu, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 30. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/670, URBROJ: 443-02-03-21-24-1 od 15. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/670, URBROJ: 443- 02-03-21-24-1 od 15. lipnja 2024., naređeno je investitoru JŠZ, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja, ukloni:

‑ građevinu za povremeni boravak gotove konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 9,0 x 4,2 m + natkrivena terasa 6,1 x 3,0 m, visine cca 3,0 m, ravnog krova, etažnosti prizemlja, izgrađene od 4 modula postavljenih na čelične stope, te

‑ nadstrešnicu nepravilnog tlocrta dimenzija unutar 4,7 x 5,7 m, čelične konstrukcije pokrivne limenim panelima, uključujući podno opločenje kamenom; na zemljištu oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Tisno, Prosika 18, izvan granica građevinskog područja, lokacija unutar područja obuhvata Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero, te na zakonit način izvrši zbrinjavanje građevinskog otpada, a zemljište na kojem se nalazila građevina dovede u uredno stanje. Pod točkom 2. je utvrđeno kako je postavljanjem službenog znaka 11. lipnja 2024. obustavljeno daljnje građenje građevine/izvođenje radova na zemljištu k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 30. srpnja 2024., a poslana je preporučenom pošiljkom 25. srpnja 2024., tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, tužitelj prigovara kako je tuženik pogrešno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o izgrađenoj građevni, budući da se radi o modulima postavljenima na čelične stope i metalnoj konstrukciji sa limenim krovom. S tim u vezi ističe kako se postavljanje mobilnog modula i konstrukcija koje nisu spojene sa tlom na zemljištu koje se ne nalazi u obuhvatu građevinskog područja u prostornom planu ne može smatrati zahvatom u prostoru koji je građenje, jer ih je moguće premještati na drugu lokaciju bez rastavljanja, te takvi objekti ne zahtijevaju gradnju i nemaju stalnu lokaciju, pa ne podliježu definiciji gradnje i građevine u smislu Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), koje odredbe citira. Navodi kako je postavljanje mobilnog modula i konstrukcija na vlastitom poljoprivrednom zemljištu zahvat u prostoru koji nije građenje, te je nadležnost komunalnog redara jedinice lokalne samouprave. Činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o mobilnim modulima i konstrukciji da potvrđuje i stavak 1. izreke pobijanog rješenja. Stoga, smatra kako je neosnovano i neutemeljeno 11. lipnja 2024. provedena obustava građenja postavljanjem oznake zatvorenog gradilišta, pri čemu citira točku 8. članka 3. stavak 1. Zakona o gradnji, kojom je propisano značenje pojma gradilište, a koja da je i bespredmetna. Potonje iz razloga jer je privremeno postavljanje na javnim i privatnim površinama uobičajeno u praksi. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i da sud naloži uklanjanje oznake zatvorenog gradilišta postavljene 11. lipnja 2024. na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja. Ujedno, dostavlja očitovanje građevinskog inspektora, u kojem se u bitnom ističe kako je nesporno da je predmet ovog postupka po definiciji građevina, kao sklop nastao građenjem. Zakon o gradnji kako ne poznaje pojmove "mobilno", "modul" i "privremeno", već se isti koriste u opisu primjene tehnologije građenja u fazi projektiranja neke građevine te nemaju utjecaja na utvrđenje je li za neki zahvat u prostoru potreban akt za građenje ili ne.

4. Podneskom od 13. siječnja 2025. tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu tuženika, u bitnom ponavljajući tužbene navode, pri čemu je posebno naglasio kako je u smislu Zakona o gradnji za građevinu bitno da je povezana sa tlom, a što ovdje nije slučaj. Ujedno je istaknuo kako je iz prikaza sa katastra nekretnina razvidno kako se u konkretnom slučaju radi o izgrađenom području, slijedom čega je tužitelj započeo pripremne radnje za ishođenje dokumentacije potrebne za gradnju objekta, dok je predmetni modul postavljen privremeno za potrebe pripremnih radova za gradnju.

5. U sporu je održana rasprava 16. siječnja 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS), koji zakon je u skladu s odredbom članka 169. stavak 1. ZUS-a u primjeni u konkretnom slučaju, dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika.

6. Zamjenica opunomoćenika tužitelja je popisala trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i podneska od 13. siječnja 2025., te zastupanja na raspravi od 16. siječnja 2025. sve po 500 bodova, ukupno 1500 bodova, odnosno 3.000,00 eura, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava. Naime, tužitelj osporava utvrđenje tuženika kako bi se u konkretnom slučaju radilo o građevini, odnosno mišljenja kako za postavljenje pa spornog objekta nije trebao niti ishoditi akt za gradnju, pa u konkretnom slučaju ne postoji nadležnost građevinskog inspektora za postupanje.

10. Iz dokumentacije sadržane u spisu upravnog tijela proizlazi kako je dana 11. lipnja 2024. na lokaciji u [adresa], uz sudjelovanje tužitelja, kao investitora, obavljen inspekcijski nadzor, o čemu u spisu prileži zapisnik, a nalazom je utvrđeno kako je na toj lokaciji izgrađena građevina za povremeni boravak dimenzija 9,0 x 4,2 m + terasa 6,1 x 3,0 m, ravnog krova, visine cca 3 m, izgrađena od 4 modula (osnovni dio 3 dijela + terasa 1) dovezenih i postavljenih na čelične stupe (visine od tla do podne konstrukcije cca 0,5 m), koja se koristi. Na parceli kako je još izgrađena i nadstrešnica, čelične konstrukcije, pokrivena limenim panelima, nepravilnog tlocrta, dimenzija unutar 4,7 x 5,7 m. Prema izjavi tužitelja i supruge tužitelja parcelu da su kupili prije 10-tak godina, kada je napravljena nadstrešnica, a u ožujku 2023. da je izgrađena građevina za povremeni boravak, sve bez odgovarajućeg akta za građenje, jer da su smatrali kako im isti nije potreban. Na zapisniku se konstatira kako je postavljena tabla za oznakom zatvorenog gradilišta, te je obustavljeno daljnje građenje na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Prilog zapisniku su fotografije.

11. Spisu tuženika je priložen i izvadak iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], iz kojeg proizlazi kako je predmetno zemljište upisano kao voćnjak u površini od 485 m2, te je ujedno upisna zabilježba pod Z-15936/2022 kako se radi o zaštićenom području, Park prirode Vransko jezero.

12. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 10. Zakona o gradnji propisano je kako je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je pod točkom 11. tog Zakona propisano građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Prema točki 38. navedene odredbe, zgrada je zatvorena ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi.

13. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako navedenim Zakonom ili propisom donesenim na temelju toga Zakona nije drukčije propisano.

14. Prema odredbi članka 128. stavak 1. Zakona o gradnji jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole, a u skladu sa stavkom 2. građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka. Stavkom 4. te zakonske odredbe propisano je kako su u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. Prema stavku 5. te zakonske odredbe iznimno od stavka 4. ovoga članka, protivno prostornom planu mogu se projektirati, graditi i izvoditi radovi na: 1. završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj fasade i ravnog, kosog ili zaobljenog krova bez nadozida; 2. rekonstrukciji zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili nije namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida; 3. građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade radi izgradnje cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27 m³ te sustava sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu, osim u nacionalnom parku i parku prirode; 4. postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo.

15. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

16. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

17. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

18. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

19. Odredbom članka 115. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

20. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, naprijed utvrđeno činjenično stanje, sud smatra pravilnim utvrđenje građevinskog inspektora kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji bez prethodno ishođene građevinske dozvole, čime je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, dok su prigovori tužitelja neutemeljeni.

21. Naime, iz utvrđenja s očevida, kao i priloženih fotografija, nesporno proizlazi kako je predmetna građevina (gotove konstrukcije, izgrađena od 4 modula) postavljena na pripremljenu podnu konstrukciju, obložena je, te je opremljena s odvodima za vodu, priključkom za vodu, kao i klima uređajima. Dakle, radi se o građevini koja je postavljena u svrhu boravka ljudi, pri čemu činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna, jer trajna povezanost konstrukcije s tlom prema dosljednoj sudskoj praksi nije Zakonom o gradnji propisani uvjet za određenje pojma građevine. Stoga sud ne može prihvatiti navode tužitelja da predmetni objekt ne predstavlja građevinu.

22. Također, iz priloženih dokaza i utvrđenja građevinskog inspektora proizlazi kako je na predmetnom zemljištu izgrađena i nadstrešnica, pri čemu se ne radi o nadstrešnici iz članka 2. stavak 1. točka 1. c Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23). Naime, navedenom podzakonskom odredbom propisano je kako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Stoga je pravilno utvrđenje građevinskog inspektora kako je istu potrebno ukloniti.

23. Slijedom sveg navedenog sud je ocijenio kako osporenom rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Također, nisu ostvareni ni razlozi ništavosti iz članka 128. stavak 1. ZUP-a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3.

ZUS-a pazi po službenoj dužnosti.

24. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 30. siječnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. JŠZ, s privremenim boravištem u Betini, Tisno, Prosika 18, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Žarko Čogelja i Dragica Čogelja, sa sjedištem u [adresa]. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, Stjepana Radića 30

3. u spis