Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kžzd-19/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac, kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Marijana Garca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog IĆ, zbog dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi optuženika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Kzd-97/2024 od 21. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optuženog IĆ kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1.Pobijanom presudom i rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Kzd-97/2024 od 21. studenog 2024. na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) utvrđeno je da je optuženi IĆ počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 i jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz članka 179.a KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, te je na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 protiv optuženika određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Žalbu protiv presude pravodobno je podnio optuženi IĆ po branitelju Emanuelu Mikcu, odvjetniku iz Pule-Pola, a žali se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženika oslobodi optužbe.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu vratilo je predmet na daljnji postupak (članak 474. stavka 1. ZKP.)

    5. Žalba optuženika nije osnovana.

    6. Žalitelj ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja držeći da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje s obzirom na rezultate provedenog dokaznog postupka Općinskog državnog odvjetništva u Puli, koje nije uspjelo dokazati da bi optuženik svojim radnjama u stanju neubrojivosti počinio inkriminirana protupravna djela zakonskih obilježja kaznenih djela na način i pod uvjetima kako je to opisano optužnim aktom. Drži da iz iskaza svjedokinje PĆ i HĆ, a koji iskazi da su međusobno kontradiktorni proizlazi kako optuženi IĆ svojim radnjama ni na koji način nije negativno utjecao na razvoj sina mlt. ĆĆ, da mu je sin bio "najbolji", pa samim time sigurno optuženik ne bi svojim ponašanjem kod sina izazvao psihičku bol i strah te ugrozio njegov psihofizički razvoj, pa se stoga nikako ne može utvrditi da bi optuženik počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na štetu mlt. ĆĆ, a nastavno nisu točne niti tvrdnje da bi optuženik govorio mlt. HĆ pogrdne riječi prezentirane u optužnom aktu jer da je svjedokinja isto opovrgla u svom iskazu. Nastavno drži da je mlt. ĆĆ odbio iskazivati na dokaznom ročištu u fazi istrage, a da je tijekom rasprave odbijen dokazni prijedlog njegovog ispitivanja kao nevažan, pa je samim time činjenično stanje u tom pogledu ostalo nepotpuno utvrđeno.

    6.1.Žalitelj prigovara i nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. Helene Marčinko, držeći da bi se psihijatrijsko liječenje, odnosno sigurnosna mjera psihijatrijskog liječenja mogla provoditi ambulantno, ako to optuženik prihvati, te se sadržajno zapravo protivi hospitalizaciji na zatvorenom psihijatrijskom odjelu.

    7. Suprotno žalbenim navodima činjenično stanje je pravilno i u potpunosti utvrđeno.

    8. Naime, iz iskaza oštećene PĆ ep ĆĆ koja detaljno opisuje postupanje optuženika prema njoj i djeci, da se ponašao na način kako mu je to stavljeno optužnim aktom, proizlazi i iz iskaza djeteta HĆ.

    9. Naime, svjedokinja PĆ iskazala je da se stanje optuženika pogorša kada prestane piti lijekove, te da ju je vrijeđao, da joj je govorio da je krava, govno, stoka, budala, a za njezinog oca da je govno…, udario je po licu nakon čega joj je ruke stavio na usta i nos tako da ne može disati, udarao ju je po tijelu, a sve to da su vidjela djeca. Kćeri je također govorio da je govno kao i ona, da je govno kao i mama, da je lažljiva kao majka, sinu nije govorio ružno, ali je on to sve trpio, djeca su plakala od straha jer ga se boje.

    10. Suglasno je iskazala i svjedok dijete HĆ koja navodi da se ovakvo ponašanje optuženika intenzivira kad prestane piti lijekove, da je vikao na majku da laže, vikao je također i na nju, da je uzeo majci mobitel i bacio ga iz ruku, te joj savio ruku, te je svjedokinja istaknula da se bojala oca da ne ubije majku. Nastavno je svjedokinja iskazala da fizički nije bio nasilan prema njoj, već samo prema majci, da je majci stiskao ruku da ne može otići od njega pri tome govoreći da se šali, da je to igra, imao je kontrolu nad svima tako da se majka nije mogla maknuti od njega, a imala je modrice na rukama. Brata nije vrijeđao jer mu je on prije bio najbolji.

    11. Upravo iz ovakvih iskaza prvostupanjski sud je utvrdio da je optuženik počinio u stanju neubrojivosti protupravna obilježja kaznenih djela povrede djetetovih prava i nasilja u obitelji, a koji iskazi se temelje kako na iskazu oštećene supruge optuženika, tako i kćeri optuženika HĆ, a koje iskaze je prvostupanjski sud cijenio vjerodostojnim jer su u bitnim dijelovima suglasni. Za takva utvrđenja sud je dao valjane i jasne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud te je pravilno utvrdio činjenično stanje.

    12. Protivno stavu žalitelja prvostupanjski sud je odbio osnovano dokazni prijedlog da se ispita mlt. ĆĆ kako se ne bi dodatno viktimiziralo oštećenika mlt. dijete jer je činjenično stanje u odnosu na kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 u odnosu na tog oštećenika utvrđeno iskazima majke i sestre.

    13. Pravilno je prvostupanjski sud cijenio i nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Helene Marčinko iz kojeg proizlazi da optuženik boluje od sumanutog poremećaja proganjajućeg tipa, uslijed kojeg bolesnici vjeruju da su progonjeni i oštećeni, s time da su zablude kod takvih bolesnika sistematizirane, koherentne i naizgled imaju jasnu logiku te je stoga i vještakinja uslijed toga predložila izricanje sigurnosne mjere prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu sukladno članku 551. stavak 1. ZKP, a koji prisilni smještaj je shodno tom nalazu prvostupanjski sud i odredio, pa samim time je i nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka pravilno prvostupanjski sud cijenio vjerodostojnim jer je dan od stručne osobe u skladu s pravilima nauke i struke.

    14. Slijedom iznijetog, prvostupanjski sud je utvrdio pravilno i potpuno sve odlučne činjenice. Slijedom iznijetog, ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka ili povrede zakona na štetu optuženika na koje sud pazi po službenoj dužnosti pa je valjalo odbiti žalbu optuženika, te na temelju članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 30. siječnja 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.