REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-2417/2022-213

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Petriću, odvjetniku iz OD Petrić i Kajić, Zagreb, Crvenog križa 27, protiv tuženika TPK ARMATURA d.o.o., OIB: 30817831374, Zagreb, Slavonska Avenija 20b, zastupanog po punomoćniku Marku Skukanu odvjetniku iz [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 23. siječnja 2025., u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 30. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TPK ARMATURA d.o.o., Zagreb, Slavonska Avenija 20b, isplatiti tužitelju DA, iz [adresa], na ime naknade štete iznos od neto 23.634,84 € neto (slovima: dvadesettritisućešestotridesetčetirieuraosamdesetčetiricenta), sa zateznim kamatama tekućim od 08.05.2012. pa do isplate, do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za iznos od 5.829,62 €, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku TPK ARMATURA d.o.o. naknaditi tužitelju DA parnični trošak u iznosu od 12.398,07 € sa zateznim kamatama tekućim od 30.01.2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj tužbi od 08.05.2012. navodi da je dana 12.05.2009.g., u 14,00 sati, na radnom mjestu, prilikom obavljanja radnih zadataka kod poslodavca TPK ARMATURA d.o.o., pretrpio ozljedu na radu na način da je prilikom rada na tokarskom stroju pretrpio ozljedu glave u predjelu nosa i oka, te ozljedu prsnog koša. Zbog karaktera pretrpljenih povreda tužitelj je proveo dulje vrijeme na bolovanju. Tužitelj navodi kako je istom povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da mu je nanesena i imovinska šteta, pa postavlja zahtjev za naknadu štete od TPK ARMATURA d.o.o., kako slijedi: za pretrpljene fizičke bolove 48.000,00 kuna; za pretrpljene duševne bolove zbog smanjene životne aktivnosti 96.000,00 kuna; za pretrpljeni strah 35.000,00 kuna; za naruženost 37.000,00 kuna i za tuđu pomoć 6.000,00 kuna, odnosno ukupno 222.000,00 kuna. Tužitelj je kao radnik u radnom odnosu kod TPK ARMATURA d.o.o. bio osiguran po Polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgoda) kod Croatia osiguranja d.d. s ugovorenom svotom osiguranja za trajni invaliditet 100.000,00 kuna, te je Croatia osiguranje d.d. isplatilo tužitelju, u lipnju 2010.g. iznos od 5.000,00 kuna s te osnove. Temeljem navedenog, tužitelj po Polici osiguranja od Croatia osiguranja d.d. potražuje daljnji iznos za trajni invaliditet od 50% i to iznos od 50.000,00 kuna. Tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti poslodavcu TPK ARMATURA d.o.o., da naknadi štetu zbog povrede na radu u iznosu od 222.000,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Također, tužitelj predlaže da sud naloži Croatia osiguranje d.d. da tužitelju VA s osnove trajnoj invaliditeta isplati iznos od 50.000,00 kuna, sa zateznom kamatom tekućom od 13.05.2009.g. pa do isplate, kao i da nadoknadi tužitelju trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Tužitelj je u tužbi kao I-tuženika naznačio poslodavca TPK ARMATURA d.o.o., a kao II-tuženika osiguratelja Croatia osiguranje d.d. temeljem Police osiguranja od posljedice nesretnog slučaja za trajni invaliditet.

2. Tužitelj je podneskom od 27.03.2015.g. (list 263-265 spisa), između ostaloga, obavijestio sud da je II-tuženik CROATIA osiguranje d.d. isplatio tužitelju na ime štete nastale tužitelju u predmetnom štetnom događaju iznos od 12.500,00 kuna dana 14.01.2015.g. (list 266 spisa), pa je tužitelj u skladu sa tom isplatom uredio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosio na tada II-tuženika CROATIA osiguranje d.d., na način da tužitelj potražuje od CROATIA osiguranja d.d. isplatu iznosa od 37.500,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 13.05.2009.g. pa do isplate. Zahtjev za naknadom parničnog troška je ostao neizmijenjen, također, zahtjev tužitelja usmjeren prema tada I-tuženiku TPK ARMATURA d.o.o., je u cijelosti ostalo neizmijenjen.

3. Tužitelj je podneskom od 03.03.2023. (str. 605 spisa) uredio tužbeni zahtjev u skladu s fiksnim tečajem konverzije HRK u EUR, prema fiksnom tečaju 1 € = 7,53450 kuna sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22), te s obzirom na promijenjenu kamatnu stopu. Konačno uređeni tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje na ime naknade štete zbog povrede na radu iznos od 29.464,46 € sa zateznom kamatom tekućom od 08.05.2012. do isplate.

4. U odgovoru na tužbu I-tuženik TPK ARMATURA d.o.o., navodi da priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, međutim osporava da bi bio odgovoran za štetu iz razloga što šteta nije nastala u svezi s radom. Tužitelju je u vrijeme nastanka štetnog događaja tokario za vlastite potrebe, odnosno u "fušu", a nije obavljao radni zadatak po nalogu I-tuženika. Metalni komad koji je tužitelj tokario neposredno prije nastanka štetnog događaja i koji je izletio iz tokarskog stroja i pogodio tužitelja, nije bio u vlasništvu, niti u posjedu I-tuženika, već je taj komad metala tužitelj samovoljno donio u prostorije I-tuženika, bez njegova znanja i odobrenja. Sve i da je tužitelj obavljao radni zadatak po nalogu I- tuženika, a nije, I-tuženik ističe kako je za nastanak predmetne štete isključivo odgovoran tužitelj, jer nije obavljao posao sa dužnom pažnjom, s kojom je posao trebao obavljati. Da je tužitelj na pravilan način i s dužnom pažnjom, obavio radni zadatak, ne bi došlo do ozljeđivanja tužitelja. I-tuženik posebno napominje da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za to radno mjesto, te je poslove tokarenja obavljao dugi niz godina (radni staž 23 godine), što znači da tužitelj u konkretnom slučaju nije postupao s pažnjom koja se u takvom poslu zahtijeva. Da tužitelj nije primijenio dužnu pažnju, proizlazi iz činjenice da je do ozljeđivanja tužitelja došlo radi odsutnosti koncentracije tužitelja. I-tuženik TPK ARMATURA d.o.o. osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužitelja u odnosu na I-tuženika i obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška I-tuženiku.

5. U odgovoru na tužbu II-tuženika CROATIA osiguranje d.d., navodi da priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, te pasivnu legitimaciju temeljem Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj: 026620002073, sa osiguranom svotom za slučaj trajanja invaliditeta u iznosu od 100.000,00 kuna. Tužitelj se obratio II-tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva u mirnom postupku dana 20-02-2010-g. Rješavajući odštetni zahtjev tužitelja II tuženik je na temelju medicinske dokumentacije i pregleda utvrdio trajanje i invaliditet kod tužitelja od 5% po točki 42. ugovorene Tablice invaliditeta, te isplatio iznos od 5.000,00 kuna. II tuženik - CROATIA osiguranje d.d. osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva daljnjeg potraživanja tužitelja, jer nisu zadovoljene definicije ostalih točaka ugovorene tablice. S tim u vezi, II-tuženik ističe da nije ugovoreno osigurateljima pokriće i da ne postoji obveza ocjenjivanja invaliditeta, ako su posljedice nesretnog slučaja kozmetički i estetski ožiljci bez funkcionalnih smetnji. Kakav je slučaj kod tužitelja. S obzirom na navedeno II tuženi predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u dijelu u kojem se odnosi na njega.

6. Dana 08.07.2019.g. tužitelj DA i tada II-tuženik CROATIA osiguranje d.d. riješili svoj prijepor u ovom predmetu, na način da su sklopili sudsku nagodbu kojom se osiguratelj CROATIA osiguranje d.d. obvezalo isplatiti tužitelju VA daljnjih iznos glavnice od 500,00 kuna za krajnji invaliditet po Polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, broj police: [broj police], zatim parnični trošak u iznosu od 10.000,00 kuna, trošak PDV- a u iznosu od 2.500,00 kuna i trošak vještačenja u iznosu od 1.100,00 kuna. Osiguratelj CROATIA osiguranje d.d. obvezao se isplatiti naprijed navedene iznose tužitelju u roku od 15 dana od dana potpisivanja sudske nagodbe na račun punomoćnika tužitelja. Ta sudska nagodba je postala pravomoćna 08.07.2019.g., a ovršna je postala 24.07.2019.g. U sudskoj nagodbi je navedeno da nakon što se tužitelju isplate dogovoreni naprijed navedeni iznosi, tužitelj više neće imati nikakvih daljnjih potraživanju prema osiguratelju CROATIA osiguranje d.d. u svezi štetnog događaja od 12.05.2009.g.

7. Dakle, tužitelj je tužbom jedan tužbeni zahtjev usmjerio isključivo na poslodavca, tada I- tuženika, a sada tuženika TPK Armatura d.o.o., a drugi tužbeni zahtjev je usmjerio isključivo na osiguratelja CROATIA osiguranje d.d. koji je tada bio II-tuženik. Sklapanjem sudske nagodbe između tužitelja i osiguratelja CROATIA osiguranje d.d., dana 08.07.2019.g. tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tada II-tuženika, osiguratelja CROATIA osiguranje d.d. je prestao egzistirati, pa je postupak nastavljen sa jednim tuženikom, odnosno sa poslodavce m tužitelja TPK Armatura d.o.o.

8. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u: spis Državnog inspektorata RH, Područna jedinica Zagreb, broj spisa: 115-04/09-01/115, u prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), u Izjavu direktora tuženika ĐA od 12.05.2009.g. (list 9 spisa), u radni nalog tuženika broj: 20044-80 za dan 12.05.2009.g. (list 241 spisa), u radni nalog tuženika, u tuženikov popis strojeva i opreme (list 521 spisa), u evidenciju održavanja strojeva i opreme za tokarski stroj proizvođača "prvomajska" Bohringer, tip: D-480, godina proizvodnje 1984.g., tvornički broj: [tvornički broj], inventurni broj 10601 (list 522 spisa), izvršen je uvid u nalog od 15.06.2010.g. osiguratelja CROATIA osiguranje d.d. za doznaku po šteti NEZ 20171 2010/1 (list 417 spisa), izvršen je uvid u nalog od 07.01.2015.g. osiguratelja CROATIA osiguranje d.d. za doznaku po šteti 62 NEZ 1660 2012/1 (list 418 spisa), izvršen je uvid u Policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj 026620002073 od 30.04.2009.g. sklopljenu između TPK Armatura d.o.o. i CROATIA osiguranje d.d. (list 419 spisa), u obavijest CROATIA osiguranja d.d. tužitelju o isplati štete (list 266 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 10-88 spisa, list 132-135,list 286-289,list 299 i 300, list 308-366, list 375, list 381, list 409-416, list 437-468 spisa), u karton pacijenta (list 469-487 spisa), u Tablice osiguratelja CROATIA osiguranje d.d. za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode)(list 114-121 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po timu medicinskih vještakinja, i to po tri vještakinje: dr. Jeleni Kovačić - specijalistica otorinolaringologije(list 157 i 158 spisa), dr. Nedi Stiglmayer - specijalistici oftalmologije (list 163 spisa) i dr. Nadi Lelas Bahun - specijalistici neuropsihijatrije (list 165-167 spisa), u pisani dopunski nalaz medicinske vještakinje dr. Nede Stiglmayer (list 205 spisa), proveden je dokaz usmenim saslušanjem medicinskih vještakinja dr. Kovačić, dr. Stiglmayer i dr. Lelas Bahun na ročištu održanom 10.11.2016.g. (list 294-297 spisa), izvršen je uvid u I dopunski nalaz temeljem nove medicinske dokumentacije vještakinja dr. Stiglmayer , dr. Lelas Bahun i dr. Kovačić (list 382-385 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem medicinskih vještakinja dr. Lelas Bahun i dr. Stiglmayer na prigovore na dopunski nalaz i mišljenje na ročištu od 08.03.2018.g. (list 405-407 spisa), izvršen je uvid u II dopunski nalaz temeljem nove medicinske dokumentacije vještakinja dr. Stiglmayer (list 508 spisa), dr. Lelas Bahun (list 434-436 spisa) i dr. Kovačić (list 489 spisa), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 22.05.2009.g. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu Područne jedinice Zagreb, Državnog inspektorata RH (list 523-525 spisa), izvršen je uvid u zapisnik od 09.06.2009.g. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Odjela za nadzor u području radnih odnosa i zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH (list 190-196 spisa), izvršen je uvid u zapisnik od 29.10.2009.g. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH (list 517-518 spisa), u optužni prijedlog od 12.06.2009. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH (list 197-198 spisa), u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj G-4899-209 od 18.06.2010.g. (list 199-203 spisa), u Uvjerenje od 24.06.2009.g. trgovačkog društva Centar za sigurnost iz Zagreba, Cankarova 11 o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima (list 209-214 spisa), saslušani su svjedoci GA (list 173-174 spisa), ŽA (list 175-176 spisa), EA (list 176-177, 235-236 spisa), TA (list 237 spisa), HA (list 238 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja DA, kao stranke (list 129-131, 236-237, 638-643 spisa), proveden je dokaz saslušanjem ovlaštene osobe tuženika ZA (list 239-240, 657-659, 678-683, 684-691 spisa), u zapisnik o ispitivanju primjene pravila zaštite na radu na predmetnom tokarskom stroju od 24.06.2009. (str. 614-617 spisa), u uvjerenje o ispitivanju stroja od 24.06.2009. (str. 618 spisa), u upute za rad potpisane po AA (str. 619 spisa), u evidenciju održavanja strojeva i opreme (str. 620 spisa), u uvjerenje o osposobljavanju tužitelja za rad na siguran način od 20.04.2006. (str. 622 spisa), u uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom od 20.04.2006. (str. 623 spisa), u račun tuženika broj 117-1-1 od 30.11.2016. izdan društvu Metal Kovis d.o.o. kojem je tuženik prodao stroj (str. 624 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka RA (str. 626-629 spisa), proveden je dokaz suočenjem svjedoka RA sa ovlaštenom osobom tuženika ZA (str. 658- 659 spisa) proveden je dokaz suočenjem svjedoka RA sa svjedokom EA (str. 659-668 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka OA (str. 701-704 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka FA (str. 731-734 spisa).

9. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

10. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

11. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede tužitelja na radu dana 12.05.2009.g..

13. U članu 109. st. 1. Zakona o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01 ,114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05) regulirana je odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku, te se navodi da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom.

14. Članom 15. Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/09) regulirano je da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

15. Poslodavac se od odštetne odgovornosti može osloboditi, odnosno potpuno ekskulpirati samo dokazivanjem kojeg od ekskulpacijskih razloga iz člana 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), dakle, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dože da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika.

16. Poslodavac je dužan radniku osigurati uvjete da može obavljati poslove koji su mu povjereni na siguran način, a u protivnom odgovara za nastalu štetu. Smatra se da je šteta nastala na radu ako ju je radnik pretrpio tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je zasnovao radni odnos ili prema posebnom nalogu poslodavca u okviru poslova koje je dužan obavljati u okviru radnih zadataka.

17. Da bi poslodavac odgovarao za štetu, jednako kao i kod odgovornosti radnika, mora postojati pravno relevantna uzročno - posljedična veza između radnje ili propuštanja poslodavca i nastale štete. Pravno relevantni uzrok štete je onaj štetni događaj čijem redovnom učinku odgovara konkretna šteta.

18. Među strankama nije sporno da je tužitelj dana 12.05.2009.g. bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu KV tokara, tokara I grupe, temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj ugovora 50971-10/96 od 20.03.1996..

19. Među strankama nije sporno da je tužitelj DA dana **.**.2009.g., oko 14,00 sati, pretrpio ozljede lica i glave prilikom rada na tokarskom stroju.

20. Među strankama je sporna odgovornost za štetu. Tuženik tvrdi da tužitelj u vrijeme štetnog događaja nije obavljao radni zadatak po nalogu poslodavca, već da je tokario za treću osobu, za vlastitu korist.

21. Među strankama je sporna visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

22. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), sud je utvrdio da se DA, zaposlenik tuženika, na radnom mjestu tokar, ozlijedio na redovitim poslovima na radnom mjestu u punom radnom vremenu; da je tužitelj DA osposobljen za rad na siguran način za poslove koje obavlja; da je u trenutku kada se dogodila ozljeda obavljao posao tokarenja; da je DA do trenutka ozljeđivanja 23 godine obavljao poslove tokara; da se ozljeda dogodila 12.05.2009.g. u 14,00 sati prilikom rada tužitelja VA na tokarskom stroju; da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio ozljede lica i glave; da je kao uzrok ozljede navedeno "odsutnost koncentracije", da je tužitelj koristio osobna zaštitna sredstva; da nije obavljen uviđaj od strane policije; da nije obavljen uviđaj od strane Inspekcije za zaštitu na radu; da je neposredni rukovoditelj tužitelja GA; da je očevidac štetnog događaja EA, da je o štetnom događaju obaviještena Inspekcija rada. Za poslodavca je prijavu o ozljedi na radu potpisao direktor ZA. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao je tužitelju VA ozljedu na radu.

23. Uvidom u Izjavu od 12.05.2009.g. (list 9 spisa) direktora tuženika ĐA, dipl. oec., sud je utvrdio da je direktor tuženika ZA dana **.**.2009.g. dao izjavu da su pri radu tužitelja na tokarskom stroju popustile "pakne" na tokarskom stroju, te je izletio metalni dio koji se strojno obrađivao. Uslijedio je udarac u glavu tužitelja u predjelu nosa, oka i prsnog koša. Navedeni događaj se dogodio 12.05.2009.g. u 14,00 sati.

24. Uvidom u radni nalog tuženika broj: 20044-80 za dan 12.05.2009.g (list 241 spisa) utvrđeno je da je tuženik dao radni nalog da se dana 12.05.2009.g. obradi 10 kućišta SO2 DN 50, šifra 70176, barkod: 100889.

25. Uvidom u Uvjerenje trgovačkog društva Centar za sigurnost iz Zagreba, Cankarova 11, o ispitivanju tokarskog stroja proizvođača Prvomajska - Raša, tvornički broj: [tvornički broj].1880- 06 (list 209-213, 614-617 spisa) od 24.06.2009.g., sud je utvrdio da je ovlaštena osoba navedenog trgovačkog društva, nakon provedenog ispitivanja, utvrdila da ispitivani stroj - uređaj, ispunjava sve uvjete propisane pravilima zaštite na radu, te je izdano uvjerenje broj: 1894-09-CS dana 24.06.2009.g. da stroj - uređaj ispunjava sve uvjete utvrđene pravilima o zaštiti na radu, a da je ponovno ispitivanje potrebno obaviti najkasnije do 22.05.2011.g. . Ispitivanje tokarskog stroja izvršeno je nakon štetnog događaja, točnije 43 dana nakon štetnog događaja (štetni događaj u kojem je ozlijeđen tužitelj dogodio se 12.05.2009.).

26. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 22.05.2009.g. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državni inspektorat RH (list 523-525 spisa), sud je utvrdio da je Inspektorat rada dana 22.05.2009.g., a to je 10 dana nakon štetnog događaja u kojem je tužitelj ozlijeđen, izvršio nadzor kod tuženika od strane inspektora rada dipl. ing. FA i inspektora rada OA, vezano za štetni događaj od 12.05.2009.g. u kojem je ozlijeđen tužitelj. Nadzor je obavljen temeljem pisane obavijesti poslodavca – tuženika od 18.05.2009. o štetnom događaju. Prilikom nadzora bili su prisutni GA, voditelj tehničke kontrole kod tuženika, EA KV- tokar i TA KV-tokar. Prema izjavi prisutnih, ozljeda se dogodila u hali proizvodnje ventila na lokaciji Zagreb, Žitnjak bb, na stroju za tokarenje (univerzalna tokarilica), proizvođača Prvomajska - Raša, tip: D-480, godina proizvodnje 1984.g., P 1925.1194-06. Mjesto ozljede je u hali za proizvodnju ventila, smještenoj u zapadnom dijelu prizemlja, poslovnog objekta na lokaciji Zagreb, Žitnjak bb. Stroj za tokarenje na kojem je tužitelj ozlijeđen je smješten sa desne strane transportnog puta uz zapadni zid. Oko stroja osigurano je dovoljno radnog prostora, pod je izveden od betonske podloge, isti je ravan i bez oštećenja. Sa prednje strane stroja, s koje se obavlja upravljanje, postavljena je drvena rešetkasta podnica na kojoj radnik stoji za vrijeme rada. Strojem se rukuje iz stojećeg položaja pomoću komandi izvedenih u obliku upravljačkih ručica za odabir brzine glavnog vretena. Na stroju je postavljena zaštita stezne glave. Rasvjeta radnog mjesta je osigurana putem rasvjetnih tijela od neonskih fluorescentnih cijevi izvedenih na stropu hale i na samom stroju je dodatno postavljena lampa napona 24W. Na radnom mjestu, tj. na stroju nisu istaknute upute za rad na siguran način i nisu postavljeni sigurnosni znakovi (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveze). U hali je na sjevernom zidu ovješen ormarić prve pomoći. Pregledom istog, je utvrđeno da nije popunjen propisanim sanitetskim materijalom. Prema izjavama prisutnih, radnik DA radio je samostalno na stroju, direktnih očevidaca samog događaja nije bilo. Najbliži mjestu događaja bili su TA i EA koji su se nalazili udaljeni od mjesta događaja oko 15 do 20 metara radeći na drugim strojevima. Ozlijeđeni radnik je prema radnom nalogu broj: 20044-80 obavljao obradu kućišta SO2 DN50, prema crtežu broj: C.75L.06/1. Nakon nezgode, prvu pomoć ozlijeđenom su pružili TA i EA koji su pozvali i hitnu pomoć koja je ozlijeđenog prevezla na KBC Rebro gdje je medicinski zbrinut. Rad u proizvodnji organiziran je u jednoj smjeni od 07,00 do 15,00 sati. Radne naloge za proizvodnju tehnološka priprema predaje poslovođi proizvodnje koji onda iste distribuira pojedinim radnicima. Da je suglasan sa sadržajem zapisnika, svojim potpisom je potvrdio, između ostalih GA, zaposlenik tuženika.

27. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Odjela za nadzor u području radnih odnosa i zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH od 09.06.2009.g. (list 526-532 spisa), sud je utvrdio da je dana 09.06.2009.g. obavljen nadzor kod tuženika od strane Inspektora rada za zaštitu na radu FA, dipl. ing. i OA, dipl. ing.. Sastavljanju zapisnika su nazočili direktor tuženika ZA, voditelj kontrole kod tuženika i stručnjak za zaštitu na radu kod tuženika (po usmenoj izjavi direktora) GA i povjerenik radnika za zaštitu na radu kod tuženika EA. Između ostaloga, u zapisniku je navedeno da je prilikom nezgode na radu koja se dogodila 12.05.2009.g. u 14,00 sati kod poslodavca TPK ARMATURA d.o.o., teške tjelesne ozljede zadobio radnik DA obavljajući posao strojne obrade kućišta ventila uslijed izlijetanja izrađevine sa stroja. DA je u tom trenutku radio kod tuženika 23 godine, 6 mjeseci i 8 dana. Prema Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme od 20.03.1996.g. radnik DA zaposlen je za obavljanje poslova KV tokara, tokara I grupe i za sve druge poslove koji se pokažu potrebnim u tehnološkom procesu proizvodnje armatura. Nezgoda na radu, prilikom koje je radnik DA ozlijeđen, dogodila se 12.05.2009.g. u hali proizvodnje kod tuženika na lokaciji Zagreb, Žitnjak bb, kada je za vrijeme centriranja izrađevine na tokarskom stroju ista odletjela iz stezne glave i pogodila radnika u predjelu glave nanijevši mu teške tjelesne ozljede. Ozlijeđeni radnik DA bio je osposobljen za rad na siguran način. Uvjerenje broj 1260-039/06 kojim se dokazuje da je radnik DA osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto tokar-serviser-radnik u montaži, prema sustavu, planu i programu osposobljavanja tvrtke, a temeljem vjerodostojnih dokumenata o usvojenom znanju i praktičnoj osposobljenosti izdanu od Centra za sigurnost d.o.o., Cankarova 11, dana 20.04.2006. Dana 12.05.2009.g. radnik DA je na radnom mjestu u proizvodnoj hali tuženika na lokaciji Zagreb, Žitnjak bb, bio od strane poslodavca, temeljem radnog naloga broj: 20044-80 raspoređen na posao strojne obrade na tokarskom stroju, serije od 10 komada kućišta ventila (broj nacrta C.1201L.06). Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), čl. 3. toč. 1. ovaj posao je posao s posebnim uvjetima, što je razvidno i u predočenoj Procjeni opasnosti. Kao dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti, za ozlijeđenog radnika VA, predočena je Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika broj: 111961-sposoban za poslove "Serviser armatura" izdana od Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, Služba za medicinu rada iz sporta, Zagreb, Mirogojska 16, dana 19.04.2008.g. Prema dobivenim izjavama, ozlijeđeni radnik DA je dana 12.05.2009.g. došao na posao u uobičajeno vrijeme i započeo s radom u 07,00 sati. Tijekom dana je obavljao nekoliko poslova, a oko 13,00 sati dobio je od poslovođe obavijest o slijedećem poslu. Na mjestu rada interne oznake SU-63, 2160 (univerzalna tokarilica) su uz stroj već bili dopremljeni odljevci kućišta ventila DN50 PN 16, broj tehničkog crteža C.1201L.06, komada 10. Na pomoćnom stolu je bila već dostavljena radna i tehnička dokumentacija i to radni nalog broj: 20044-80, razrađen tehnološki postupak izrade i tehnički crtež broj C.1201L.06. Crtež izrađevine datira još od 1979.g., te se radi o tipskoj izrađevini koja se već puno puta u ovoj tvrtki proizvodila u manjim ili većim serijama. Izrađevina je kućište "sigurnosnog ventila" DN 50 PN 16 krajnjih gabarita 207,5 x 245mm, mase 16,5 kilograma. Po niti jednoj osi izrađevina nije osno simetrična. Već mnogo godina postoji standardni tehnološki postupak u originalu otisnut na "ormig" matricama, a za ovu seriju kopiran sa originalne matrice. U tehnološkom postupku je propisano 6 radnih operacijama sa pripadajućim tehnološkim vremenima, poredanim tehnološkim slijedom. Prvih 4 i posljednja radna operacija obavljaju se na mjestu rada na tokarskom stroju označenom internom oznakom SU-63 2160, dok se peta po redu radna operacija obavlja na hidrauličkoj preši. Po primitku radnog zadatka, radnik JA je prema vlastitoj izjavi, prvo proučio radnu dokumentaciju,a zatim pripremio stroj. S obzirom da se radi o globalno osno potpuno nesimetričnom komadu, gdje su samo određene dosjedne površine koje se obrađuju skidanjem strugotine rotaciono simetrične, kod takvih izrađevina veliku pažnju treba posvetiti "centriranju" izrađevina. Postupak centriranja počinje prvim stezanjem komada uz steznu glavu, a onda se nastavlja sukcesivnim uključivanjem stroja i rotiranjem komada, mjerenjem ekscentričnosti i isključivanjem stroja, te popuštanjem stezne glave i lupkanjem čekićem po izrađevini na određenim mjestima proizvodeći pomak izrađevine tako da se sjecište simetrala površina za obradu dovede u os stezne glave. Taj postupak se ponavlja sve dotle dok se ne postigne centričnost površine koja će se tokariti. Nakon svakog lupkanja čekićem po komadu, u svrhu centriranja, čeljusti stezne glave treba ponovno stegnuti. Do ozljede je došlo u izvođenju prve radne operacije za vrijeme postupka centriranja izrađevina. Direktnih očevidaca nije bilo. EA, serviser i ispitivač sigurnosnih ventila, po njegovoj dobivenoj izjavi, bio je udaljen oko 10 metara od mjesta ozljeđivanja i pažnju mu je privukao zvuk udarca metalnog predmeta. Iz priložene procjene opasnosti vidljivo je da tokarski stroj na kojem je 12.05.2009.g. u vrijeme ozljeđivanja radio radnik DA, nije stroj sa povećanom opasnosti. Ozlijeđeni radnik je koristio osobna zaštitna sredstva, i to radno odijelo, radne cipele sa zaštitnom kapicom i zaštitne rukavice. Na radnom stroju, tj. na stroju nisu istaknute upute za rad na siguran način i nisu postavljeni sigurnosni znakovi (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveze). Prema izjavi dobivenoj od ozlijeđenog radnika do ozljede je došlo prilikom postupka centriranja izrađevine. U trenutku jednog uključivanja stroja za vrijeme postupka centriranja izrađevine, centrifugalne sile uzrokovane nesimetričnim masama i time proizvedeni momenti, koji su djelovali na izrađevinu su bili veći od stezne sile čeljusti u steznoj glavi i izrađevina se "istrgnula" iz steznih čeljusti i odletjela takvom brzinom prema glavi radnika i pogodila ga u predjelu nosa, da to radnik nije niti mogao registrirati, niti se izmaknuti. Radnik je izjavio da se ne sjeća na koji način je došlo do izlijetanja izrađevine iz radnog područja i da ne isključuje mogućnost da je nehotično uključio stroj u većoj brzini od one koja je pravilima struke određena ili da nije dovoljno stegnuo izrađevinu u steznu glavu. Očevidom na mjestu ozljede i tijekom nadzora je utvrđeno da poslodavac nije skrbio da na strojevima postavi Upute za rad na siguran način; da poslodavac nije skrbio da u radnoj prostoriji postavi sigurnosne znakove (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveze), te da poslodavac nije skrbio da osposobi radnike za pružanje prve pomoći radnicima. Zapisnik je pročitan prisutnima, te je direktor tvrtke ZA izjavio da nema primjedbi na sadržaj zapisnika i zapisnik je vlastoručno potpisao. To isto je izjavio EA, povjerenik radnika za zaštitu na radu i vlastoručno potpisao zapisnik. Zapisnik je i potpisao GA, stručnjak za zaštitu na radu koji je izjavio da je konstatacija iz zapisnika da je ormarić prve pomoći nepotpuno popunjen, netočna, zbog toga što je dio sadržaja (prvi zavoji, zavoji i flasteri) potrošen kod ukazivanja prve pomoći ozlijeđenom, ali da je u međuvremenu sadržaj dopunjen propisanim sadržajem.

28. Uvidom u Zapisnik od 29.10.2009.g. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH (list 517-518 spisa), sud je utvrdio da je 29.10.2009.g. izvršen nadzor, odnosno kontrola izvršenja rješenja upisanih u knjigu nadzora iz područja zaštite na radu. Kontrolnim nadzorom, utvrđeno je da je izvršeno postavljanje znakova sigurnosti i općih obavijesti, te postavljanjem pisanih uputa o načinu korištenja uz stroj RAŠA Prvomajska tvornički broj [tvornički broj]. Tuženik je osposobio dva radnika za pružanje prve pomoći i to KA i EA.

29. Uvidom u optužni prijedlog Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Područna jedinica Zagreb, Državnog inspektorata RH od 12.06.2009.g. (list 197 i 198 spisa), sud je utvrdio da je Državni inspektorat, Područna jedinica Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu, Zagreb, Prilaz Ivana Visine 1-3, podnio optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka protiv trgovačkog društva TPK ARMATURA d.o.o. i ovlaštene osobe, odnosno direktora trgovačkog društva TPK ARMATURA d.o.o., ĐA iz razloga što trgovačko društvo (nastavno poslodavac) obavljajući djelatnost proizvodnje ventila i slavina, na lokaciji Zagreb, Žitnjak bb, pri obavljanju kojih poslova postoji stalna opasnost od nastanka ozljeda na radu radnika nije provodila propise zaštite na radu, odnosno što je rasporedio radnika DA, **.**.2009.g. na obavljanje poslova strojne obrade ventila na tokarskom stroju Prvomajska - Raša, broj: P 1925.1194-06, a da na istom nisu postavljeni znakovi sigurnosti i općih obavijesti, sukladno Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08, iako je poslodavac bio dužan na sredstva rada trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti. Protiv ovlaštene osobe, pravne osobe, ĐA je podnijet optužni prijedlog iz razloga što je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da poslodavac nije organizirao i osigurao pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje u zdravstvenu ustanovu. Poslodavac je bio dužan osigurati u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika, najmanje jednog osposobljenog za pružanje prve pomoći, te još po jednog na svakih daljnjih 50 radnika.

30. Uvidom u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj G 4899-209 od 18.06.2010.g. (list 199-203 spisa), sud je utvrdio da je Prekršajni sud u Zagrebu presudio povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata od 12.06.2009.g. da su pravna osoba TPK ARMATURA d.o.o. i odgovorna osoba navedene pravne osobe ZA krivi što su dana 12.05.2009. obavljajući djelatnost proizvodnje ventila i slavina na lokaciji u Zagrebu, Žitnjak bb, pri obavljanju poslova kojih postoji stalna opasnost od nastanka ozljeda na radu, rasporedili radnika VA na obavljanje poslova strojne obrade ventila na tokarskom stroju Prvomajska - Raša, broj P 1925 1194-06, a da na istom nisu postavljeni znakovi sigurnosti i općih obavijesti sukladno Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08) što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom dana 09.06.2009.g.; nadalje, da su krivi što dana 09.06.2009.g. obavljajući djelatnost proizvodnje ventila i slavina na lokaciji u Zagrebu, Žitnjak bb, pri obavljanju kojih postoji stalna opasnost od nastanka ozljeda na radu radnika nisu organizirali i osigurali pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje u zdravstvenu ustanovu, pa je i pravnoj osobi i odgovornoj osobi izrečena novčana kazna za svaki prekršaj, a okrivljenici su obvezani i naknaditi troškove prekršajnog postupka.

31. Uvidom u spis Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, poslovni broj: 115- 04/09-01/115, a koji prileži ovome spisu, sud je utvrdio da je ovdje tužitelj DA, dana **.**.2009.g. u svojoj kući dao izjavu inspektoru rada SA o nastanku štetnog događaja, te je naveo da je dana 12.05.2009.g. započeo sa radom kao i svakog dana u 07,00 sati. Tijekom dana radio je razne poslove. Nije imao zdravstvenih tegoba, niti je bio pod utjecajem alkohola, niti drugih sredstava. Oko 13,00 sati dobio je nalog za rad na tokarskom stroju i to obradu kućišta sigurnosnog ventila. Dobio je radni nalog, crtež i komade. Upoznao se sa dokumentacijom i prešao na "štelanje" komada. Prvi komad je stegnuo u "amerikaner" i krenuo s centriranjem komada u sporoj brzini. Za vrijeme centriranja DA je palio i gasio stroj i centrirao komad. Kod zadnjeg paljenja stroja, stroj je pustio u rad i više se ničega ne sjeća, s obzirom da je prvo čega se sjeća nakon toga bilo da su mu kolege davale prvu pomoć. Posao koji je obavljao za njega je bio rutinski posao koji je radio više puta prije toga. Mišljenja je da je stroj bio ispravan. Nezgoda se dogodila ili zbog nedovoljno stisnute "pakne" stroja, ili prevelike brzine kod "štelanja" kućišta. Na sebi je imao radno odijelo, radne cipele, radne rukavice. U spisu prileži i revizija procjene opasnosti iz srpnja 2006.g. u kojoj se između ostalog navodi da je prisutna mehanička opasnost od predmeta, alata i strojeva u tehnološkom procesu proizvodnje ventila. U dijelu oznake C.5. propusti u primjeni osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, navedeno je da nije provedeno ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, a koja obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96 i 114/03), te Pravilnika o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02). Nije obavljen pregled i ispitivanje električnih instalacija u radnom prostoru. Nije obavljen pregled i ispitivanje gromobranskih instalacija na objektima koji se koriste za rad. Nije provedeno ispitivanje hidrantske mreže sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Transportni putovi po kojima se kreću viličari nisu obilježeni linijama svijetle boje ili metalnim klinovima. Nije provedeno ispitivanje parametara radnih okoliša u radnim prostorijama. Za rad na siguran način nisu osposobljeni svi radnici društva. Za početno gašenje požara nisu osposobljeni svi radnici društva. Radnici koji rukuju i upravljaju dizalicama nisu stručno osposobljeni za obavljanje navedenih poslova. Nije provedeno biranje i osposobljavanje povjerenika radnika iz područja zaštite na radu. U radnom prostoru nisu osigurani ormarići s priborom za pružanje prve pomoći. Niti jedan radnik nije osposobljen za pružanje prve pomoći. Na strojevima i uređajima nisu postavljene propisane oznake i upute za rad na siguran način sa konkretnim strojem. Na ormaru sa bojama za metal u prostoriji bojanja nisu istaknuti znakovi opasnosti i oznake upozorenja i sigurnosti, te upute o postupanju u slučaju pružanja prve pomoći i upute za rad na siguran način s prisutnim kemikalijama. Što se tiče organizacijskih propusta, navedeno je da je potrebno urediti i organizirati obavljanje poslova iz zaštite na radu, na način da za navedene poslove bude osposobljen radnik iz tvrtke, odnosno da se vođenje zaštite na radu ugovori sa vanjskim ovlaštenikom. Nadalje, Centar za sigurnost d.o.o., odnosno trgovačko društvo za usluge u području ispitivanja, zaštite i obrazovanja, u srpnju 2006.g. je navelo da je u proizvodnji ventila radno mjesto tokar, radno mjesto s posebnim uvjetima rada. U prilogu Procjene opasnosti broj 3, a koji se odnosi na popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, u tehnološkoj cjelini proizvodnja ventila, navedeno je da kod agregatnog stroja za obradu kućišta, postoje mehaničke opasnosti od predmeta obrade, alata, strojeva i druge opasnosti; opasnosti od električne struje, opasnosti od buke, te da nije provedeno ispitivanje tih strojeva kod tuženika. U spisu Državnog inspektorata je i skica kućišta DN 50 PN 16 C.1201L.06. U spisu Državnog inspektorata je radni nalog broj 20044-80 za dan 12.05.2009.g., zatim svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti DA, te uvjerenje tvrtke Centar za sigurnost d.o.o. od 20.04.2006.g. da je DA zaposlen kod tuženika na radnom mjestu tokar - serviser - radnik u montaži, osposobljen za rad na siguran način, sukladno sustavu, planu i programu osposobljavanja tvrtke. Također, vezano za Procjenu opasnosti revizija 0 RN 711-013/06 iz srpnja 2006.g., vezano za opis tehnološkog procesa proizvodnje ventila u TPK ARMATURA d.o.o., navodi se da se proizvodnja ventila obavlja u proizvodnom pogonu, smještenom na lokaciji Žitnjak. U proizvodnom pogonu za rad se koriste, pored ostalog i tokarilice, te agregatni strojevi za obradu kućišta i razni bravarski i drugi ručni alat i pribor za rad. O ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima nisu dana na uvid valjana uvjerenja, kao niti ispitivanja i pregledi radnog okoliša. Dio je radnika osposobljen za rad na siguran način. Nitko nije osposobljen za pružanje prve pomoći. U proizvodnji ventila postoje mehaničke opasnosti od predmeta, alata i strojeva, mehaničke opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu, opasnosti od električne struje, opasnosti od plinova, para, dimova i aerosola, opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti od prašine, od buke, od poremećenih temperatura, vlažnosti i strujanja zraka, od neprilagođene rasvjete, od rada u nefiziološkom položaju tijela, a radi se teškom tjelesnom radu. U proizvodnji ventila postoje radna mjesta predradnik - tokar, tokar, tokar I grupe, KV tokar, brusač - tokar, glodač i bušač.

32. Svjedok GA, zaposlenik tuženika, na ročištu održanom 08.04.2013.g. (list 173-174 spisa), iskazao je da je od strane direktora tuženika postavljen za ovlaštenika za zaštitu na radu. Na dan konkretnog štetnog događaja nije bio prisutan na radnom mjestu, već je o ozljeđivanju tužitelja čuo tek idućeg radnog dana. S događajem ga je upoznao EA koji mu nije posebno objašnjavao na koji način se tužitelj ozlijedio, već je EA svjedoku rekao da je samo čuo udarac nakon kojeg je tužitelj pao uz stroj i nakon čega je tužitelj prevezen hitno u bolnicu. S tužiteljem nikada nije razgovarao vezano za njegovo ozljeđivanje. Svjedok je u jednom trenutku rekao da je on sastavio lažni radni nalog retroaktivno kako bi se tužitelju priznala naknada plaće u visini od 100%, da je svjedok u radni nalog opisao nešto što je po tom opisu bilo najbliže onome što je tužitelj radio, a EA je svjedoku rekao da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja radio nešto za sebe, a što je to bilo točno, svjedok ne zna. Poslovođa tužitelja u to vrijeme je bio ŽA koji je svaki dan zadavao tužitelju radne zadatke. Radni nalozi se nisu pisali svakog dana, već bi oni obuhvaćali konkretan posao, zašto baš taj dan nije bio pokriven radni nalog, to svjedok ne zna. Jedina osoba s kojom je svjedok razgovarao vezano za ozljeđivanje tužitelja je bio EA. Tvrdi da je stroj bio ispravan. Direktor ZA je znao da je radni nalog lažiran, te je potpisao izvješće za inspekciju rada. Svjedok nije vidio predmet koji je tužitelja ozlijedio. Svjedok misli da je tužitelj na konkretnom radnom stroju radio preko 10 godina.

33. Svjedok ŽA, zaposlenik tuženika, saslušan na ročištu od 08.04.2013.g. (list 175-176 spisa), iskazao je da je on tužitelju zadavao radne zadatke, s time da kada je bilo posla, tada bi se za svaki pojedini posao izdavao radni nalog, a kada konkretnog posla nije bilo, radnici bi radili sve ostale poslove po potrebi. Konkretnog dana, nije bilo posla, te je svatko od njih određeno vrijeme kosio travu. Svjedok nije vidio kada se tužitelj ozlijedio jer je bio u drugoj hali. Vidio je da tužitelja odvoze kolima hitne pomoći. Nakon što je tužitelj odvezen, svjedok je razgovarao s kolegom EA koji mu je rekao da je tužitelj na tokarskom stroju radio nešto za sebe, a svjedok ne zna detalje što je to bilo. Koliko je njemu poznato, tužitelju nitko taj dan nije dao nikakav radni zadatak, niti mu je svjedok dao bilo kakav zadatak. Samom svjedoku se znalo dogoditi da mu neki komad kojeg obrađuje ispadne iz tokarskog stroja, ali da ukoliko se radi o točno određenoj proceduri koja je propisana, tada do takvog ispadanja komada iz stroja ne bi trebalo doći. I svjedok je radio na konkretnom stroju na kojem je tužitelj stradao. Svjedoku nije poznato da bi radni nalog za tužitelja bio retroaktivno sastavljen. Toga dana kada je tužitelj stradao, za tužitelja na tužiteljevom stroju nije bilo posla za raditi. Tehnički direktor je davao radne zadatke svjedoku, a potom je svjedok raspoređivao radne zadatke drugim radnicima. Tehnički direktor je tada bio AA koji više ne radi kod tuženika. Kod tuženika je u to vrijeme radilo oko 12 radnika, a tokara je bilo trojica ili četvorica. Svjedok tvrdi da mu je EA idućeg dana pokazao predmet kojeg je tužitelj tokario, a koliko se sjeća radilo se o nekom ventilu težine oko 10 kilograma. Taj predmet nije bio predmet koji se obrađuje i izrađuje kod tuženika.

34. Svjedok EA, zaposlenik tuženika saslušan na ročištu održanom 08.04.2013.g. (list 176-177, 235-236, 659-669 spisa), iskazao je da u vrijeme kada je tužitelj ozlijeđen nije bilo puno posla, pa su zaposlenici krenuli kositi travu. Tužitelju je poslovođa ŽA. On mu je zadavao radne zadatke. Svjedok je vidio između 13,00 i 14,00 sati tužitelja kako radi na tokarskom stroju. Bio je udaljen od njega 7 do 8 metara. U jednom trenutku je vidio kako mu je odbačena ruka, te je nestao iza stroja. Kako se nije dizao, svjedok je potrčao sa zaposlenikom TA do tužitelja, te su tužitelja našli kako kleči na podu, da se drži rukom za lice koje je bilo krvavo. Uz njega, na podu je vidio komad željeza koji je u stroju obrađivao, a radilo se o ventilu duljine oko 30 centimetara ekscentričnog oblika težine od oko 10-tak kilograma koji komad nije bio iz proizvodnog asortimana tuženika. Upravo radi takvog oblika tog komada je došlo do iskakanja tog komada iz stroja jer se vrlo dobro mora tehnički pripremiti po točno određenom tehnološkom postupku. Budući da je svjedok dugogodišnji zaposlenik tuženika, poznat mu je čitav asortiman tuženika, tako da je točno znao da taj komad nije iz asortimana poslodavca. Nije vidio radni nalog koji je naknadno napisan, ali misli da je pisan iz solidarnosti da tužitelj ne bi imao neku štetu. Svjedok zna da taj komad koji je bio na podu nije iz asortimana pa ga je osobno uzeo i maknuo u alatnicu. Došao je naknadno čovjek koji je bio vlasnik tog predmeta, te mu je svjedok predmet predao. Čovjek koji je došao preuzeti komad kojim je tužitelj ozlijeđen zove se RA. Svjedok je sve to napravio iz prijateljstva prema tužitelju. Nije uobičajeno da predmeti iskaču iz tokarskog stroja, a isto se može dogoditi u slučaju tehničke nepripremljenosti rada na siguran način. Na ročištu održanom 19.12.2023., svjedok EA je suočen sa svjedokom RA (str. 658-659 spisa), te je u cijelosti ostao kod svojih navoda koje je iznio na ročištu održanom **.**.2013. EA je ponovio da je tužitelj ozlijeđen na tokarskom stroju tuženika prilikom obrade ventila treće osobe odnosno RA. Naveo je da je nakon štetnog događaja drugi dan on osobno nazvao RA, rekao mu da je DA ozlijeđen, te je RA došao po komad kojim je ozlijeđen tužitelj, a koji je nakon štetnog događaja svjedok EA sakrio (po njegovim riječima spremio) u alatnicu, te taj komad nije predao policiji (dodao je da ga nitko od policije to nije niti tražio). EA je iskazao da je on sakrio komad metala kojim je ozlijeđen tužitelj kako se ne bi saznalo što se zapravo dogodilo. Isti je iskazao da je to učinio "da spasimo tužitelja da ne dobije otkaz, zato što je nastala šteta tužitelju u tom događaju". Da je sklonio kućište kojim je ozlijeđen tužitelj u alatnicu rekao je i poslovođi ŽA koji mu je rekao "dobro". EA je istaknuo i "svi smo bili solidarni, ja, ŽA poslovođa, GA koji je bio kontrolor i prvi nadređeni EA". Svjedok je iskazao i "ja sam predložio GA da lažiramo radni nalog za konkretno kućište kojim se tužitelj ozlijedio kako bi spasili tužitelja, pa je GA izradio takav lažni radni nalog".

35. Svjedok TA, tokar, zaposlenik tuženika, na ročištu od 07.07.2014.g. (list 237 spisa), iskazao je da tužitelja spornog dana nije vidio do pred kraj radnog vremena. U jednom trenutku EA i svjedok su vidjeli da stroj na kojem je radio tužitelj i dalje radi, a tužitelja nisu vidjeli. Otišli su do stroja, obišli stroj i zatekli tužitelja kako kleči na podu, te se drži rukama za glavu i govori "ubilo me" dok mu je čitavo lice bilo krvavo. Ne zna da li je netko tužitelju toga dana dao konkretni radni zadatak. Radne zadatke je dijelio poslovođa ŽA, a šef proizvodnje je bio g. AA. Radni zadatak bi se dodijelio ili uz skicu predmeta koji bi trebao obraditi ili bi se dao usmeno. Nakon što je tužitelj ozlijeđen i nakon što ga je odvela hitna, svi prisutni radnici, a bilo ih je petero, zajednički su komentirali da je tužitelj radio nešto za RA, s tim da je svjedok tu osobu i vidio. Ne zna tko je od radnika točno spomenuo da je tužitelj radio predmet za RA. Ne zna je li na podu bilo više predmeta tokarenja. Svjedok je bio u šoku pa se ne sjeća da je vidio nešto na podu. Na svakom radnom nalogu piše i brzina okretaja kojem se mora predmet obraditi.

36. Svjedok HA, zaposlenik tuženika, šef skladišta kod tuženika, saslušan na ročištu od 07.07.2014.g. (list 236 spisa), iskazao je da nema neposredna saznanja o ozljeđivanju tužitelja, već su mu nakon spornog događaja ŽA i EA pokazali kućište koje je tužitelj obrađivao kada je ozlijeđen. Kada je svjedok pogledao to kućište utvrdio je da isto ne pripada u proizvodni program tuženika. Za sve komade koji se nalaze u hali, svjedok kao skladištar mora imati izdatnice. Koliko je on vidio, nitko nije unosio ni iznosio iz hale predmete koji ne pripadaju u asortiman tuženika. Svjedok nije čuvarska služba da može sve primijetiti. Predmetnog dana, većina radnika je u drugoj hali radila servis ventila. Tužitelja je vidio toga dana da kosi travu s još jednom osobom. Tvrdi da nije ni taj dan ni par dana ranije izdao nikakav materijal za izradu kućišta, a tvrdi da kućište koje se nalazi u radnom nalogu od 22.05.2009. ne postoji na skladištu tuženika još od 2003.g. Svjedok tvrdi da je nekoliko puta vidio da u halu ulazi gospodin RA koji ima firmu Mating, te je obično tražio tužitelja.

37. Svjedok RA, na ročištu održanom 03.05.2023. (str. 626-629 spisa) i na ročištu održanom 19.12.2023., na kojem je suočen sa svjedokom EA (str. 658-659 spisa) iskazao je da je bio zaposlenik u tvrtki Mating d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Vlasnica te tvrtke bila je njegova supruga, a nakon njezine smrti poslovni udjeli su preneseni na njihovu zajedničku kćer LA. Tvrtka je osnovana 1993.. Djelatnost tvrtke je bila trgovina željeznom opremom. Iako je tvrtka bila osnovana i za proizvodnju slavina i ventila, bavila se trgovinom željezne opreme primjerice pumpi za centralno grijanje, mjerača protoka pare i sl.. Navedena tvrtka bavila se pretežno trgovinom. Tvrtka se nije bavila uvođenjem centralnih grijanja, niti se bavila vodoinstalaterstvom. Vlasnika tvrtke TPK ARMATURA d.o.o. ne poznaje, iako je tvrtka Mating d.o.o. bila u poslovnom odnosu sa tuženikom 15-tak godina. Naveo je da je tvrtka Mating d.o.o. kupovala od tuženika nivokaze, sigurnosne ventile sa sustav vode i pare, a vezano za kotlovnicu šećerane u Županji. Mating d.o.o. je kod tuženika kupovao dvije do tri stavke. Svjedok je bio kod tuženika prvi puta u prodajnom prostoru i koliko se sjeća jednom su imali reklamaciju neke opreme pa im je to vraćeno, pa su radnici tuženika to rastavljali u pogonu. Ne zna je li to bilo 2007., 2008. ili 2009. godine. Postojali su računi o poslovnom odnosu tvrtke Mating d.o.o. i tuženika. Po reklamaciji ventila zaposlenici tuženika su rastavili opremu, grešku otklonili i vratili nakon par dana ispravnu robu. Svjedok se prvi puta s tužiteljem DA upoznao tom prilikom kada je donio na reklamaciju robe koju je tvrtka Mating d.o.o. kupila od TPK ARMATURE d.o.o.. Kada je svjedok vršio adaptaciju kod svoje kuće privatno, odnosno kada je uvodio vodu u kuću na adresi [adresa], tužitelj je svjedoku dorađivao neke stvari, a to su bile cijevi, fitinzi (nastavci za priključke) i ventile. Primjerice ako je u Petrokolu svjedok kupio ventil na kojem navoji nisu valjali, to je trebalo doraditi, a budući da to nisu znali napraviti majstori koje je angažirao za adaptaciju, to je dao tužitelju. Svjedok je sam vidio tužitelja odnosno da tužitelj radi kod tuženika kada je rastavljan dio koji je reklamirala tvrtka Mating d.o.o.. Tužitelj je sve što je radio svjedoku radio kod svjedoka u svjedokovoj garaži s nareznicom koju je svjedok imao kod kuće. To je bilo sve skupa par puta i za napravljeno svjedok je tužitelju platio kao fizička osoba. Cijena je iznosila možda par stotina kuna. Svjedok ne zna ništa o ozljeđivanju tužitelja na radnom mjestu 12.05.2009.. Ne zna kako je tužitelj ozlijeđen. Tužitelj svjedoku ništa nije radio kod tuženika privatno, već je svjedoku radio isključivo u svjedokovoj kući na stroju koji mu je svjedok dao u svjedokovoj garaži, odnosno sa svjedokovim alatom. Svjedok RA tvrdi da nikada nije došao kod tuženika i tražio tužitelja da napravi nešto privatno za svjedoka na strojevima tužiteljevog poslodavca, ovdje tuženika. Iskazao je da ne odgovara istini da bi svjedok donio tužitelju da mu u poslovnom prostoru odnosno pogonu tuženika obradi neki metalni dio i da se tom prilikom tužitelj ozlijedio te da je svjedok zatim došao, uzeo taj metalni komad i odnio ga. Tvrdi da je sve to izmišljeno. Iskazao je da on ne bi mogao ući u poslovni pogon tuženika kao privatna osoba koja nema poslovni odnos u tom trenutku. Sve što ej tužitelj za svjedoka radio privatno nema veze s tužiteljevim poslom, a tužitelj je to odrađivao na svjedokom alatu u svjedokovoj garaži. Iskazao je i da svjedoka nikada nije nazvao vlasnik tuženika i postavio mu pitanje odnosno eventualno ga pitao što je svjedok radio u njegovoj firmi i kako je došlo do štetnog događaja. Da je taj metalni dio bio svjedokov, svjedok pretpostavlja da bi ga vlasnik tuženika zvao, dao mu neki papir, otpremnicu i sl.. Tužitelj u trenutku ozljeđivanja nije radio za svjedoka nije istina i izmišljeno je sve što tvrde zaposlenici tuženika. Nikada mu nitko od zaposlenika tuženika nije predao predmet koji bi bio tokaren za svjedoka privatno kod tuženika. Da se tužitelj ozlijedio 12.05.2009. saznao je tek na današnjem ročištu. Na upit poznaje li svjedoka EA iskazao je da to možda osoba kojoj je nosio predmet Matinga d.o.o. na reklamaciju, ali je dodao da je tom prilikom bilo prisutno i više zaposlenika tuženika kojima se ne sjeća imena. Predmet koji je Mating d.o.o. donio na reklamaciju tuženika je bio željezni ventil za sustav vode ili pare za šećeranu u Županji. Problem je bilo propuštanje tog ventila. Radilo se o većem ventilu koji je mogao biti težak 50-100 kilograma. Ne može se sjetiti je li bio obujma pola metra ili nešto manje ili nešto više, ali se radilo o težem ventilu. Po reklamaciji su radnici tuženika ventil rastavili na sastavne dijelove, te su ga popravili, a svjedok ne zna kako. Pretpostavlja da su ga pobrusili (pošlajfali). Taj ventil je kupila tvrtka Mating d.o.o. od tuženika, a po reklamaciji Matinga d.o.o. radnici tuženika su ventil popravili. Prilikom suočenja svjedoka RA sa svjedokom EA na ročištu održanom **.**.2023., RA je ostao kod svojih ranijih navoda, odnosno kod tvrdnje da osim ventila koje je reklamirala tvrtka Mating d.o.o. nije drugi ventil nije donio kod tuženika da mu tužitelj obradi na "crno". Čak je naveo da ako je tužitelj i ozlijeđen s tim ventilom taj ventil je dostavljen tuženiku na popravak radi reklamacije, a nije se radilo ni o kakvom popravku odnosno tokarenju "na crno". Sve što je preuzeo kod tuženika je preuzeo putem otpremnice. Radilo se o poslovnoj komunikaciji dviju pravnih osoba.

38. Svjedok OA, na ročištu održanom 22.04.2024. (str. 701-704 spisa), iskazao je da je po zanimanju viši inspektor rada u Državnom inspektoratu, te da je on zajedno sa FA također inspektorom u Državnom inspektoratu, izašao na mjesto predmetnog štetnog događaja. Taj predmet je vodio FA. Nakon što je izvršio uvid u zapisnike o izvršenim nadzorima (tri zapisnika) iskazao je da je prvi zapisnik sačinjen u svibnju 2009.. Zbog proteka vremena ne može se sjetiti detalja. U vrijeme očevida na mjestu štetnog događaja su bili poslovođa i glavni inženjer koji su inspektorima pokazali stroj na kojem je došlo do štetnog događaja, te su im rekli što se na stroju radilo u trenutku štetnog događaja. Ne sjeća se da li je vidio predmet koji je radnik obrađivao u vrijeme štetnog događaja i kojim je radnik DA ozlijeđen. Zapisnik su sastavili na temelju onoga što su vidjeli na terenu. Uzeli su izjave, te je sačinjen završni zapisnik. Da je nešto bili sporno to bi svakako bilo evidentirano u završnom zapisniku iz lipnja 2009.. Sadržaji zapisnika su vjerodostojni odnosno u njih je bilo uneseno ono što je bilo utvrđeno na terenu. Propusti koji su navedeni u zapisnicima su utvrđeni na terenu. Radni nalog koji je dan tužitelju nitko na terenu nije osporavao, niti poslodavac niti radnici. Sigurno je da su ispitali i tužitelja, jer je to bila obveza inspektora. Dužnost im je bila uzeti izjavu od ozlijeđenog radnika. Koliko se sjeća niti tužitelj nije stavio prigovor na sadržaj zapisnika. Koliko on zna 3 zapisnika koja prileže spisu su jedine radnje koje je Državni inspektorat poduzeo u konkretnom slučaju, a to zato jer nije bilo potrebe za bilo kojim drugim radnjama. Da je bilo nekog prijepora, spora, između poslodavca i ozlijeđenog radnika svjedok bi se toga sjetio. Po Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je imao obvezu sačuvati mjesto štetnog događaja onako kako je bilo u vrijeme nastanka štetnog događaja. Ponovio je da niti jedna strana nije imala primjedbe na zapisnike odnosno niti ozlijeđeni radnik niti poslodavac, a niti osobe koje su bile prisutne (radnici tuženika). Potpisivanje završnog zapisnika se dogovara kako bi svi uključeni mogli biti prisutni. Prije potpisivanja konačne verzije zapisnika, zapisnik čita svaki sudionik i potpisom odobrava. "Nema šanse" da je netko drugi potpisao zapisnik umjesto vlasnika tuženika ZA. To znači da je ZA potpisao zapisnik. Nitko od poslodavca nije naknadno ulagao prigovor niti pokrenuo postupak revizije. U prekršajnom postupku protiv tuženika i ovlaštene osobe tuženika svjedok nije saslušan, ali je saslušavan njegov kolega FA. Pojasnio je da je svjedok samo pomagao FA. Svjedok je tada radio pod mentorstvom ČA koji je u sporno vrijeme bio na godišnjem odmoru pa je zato svjedok izašao na teren sa FA, umjesto ČA. Potvrdio je da nisu vidjeli predmet kojim je tužitelj DA ozlijeđen. Inspektor FA bio je više involviran u konkretan slučaj jer je konkretan predmet bio predmet FA. Na mjestu štetnog događaja nije se utvrđivalo iz kojih razloga je došlo do izlijetanja predmeta iz tokarskog stroja. Propuste koje su utvrdili na terenu unijeli su u zapisnik.

39. Svjedok FA, na ročištu održanom 23.01.2025. (str. 731-734 spisa), iskazao se da je 2009. godine radio u Državnom inspektoratu. Nakon što su mu predočeni zapisnici Državnog inspektorata od 22.05.2009., 09.06.2009. i 29.10.2009., potvrdio je da se radi o zapisnicima na kojima se nalaze i njegovi potpisi, a koji su sačinjeni prilikom postupanja Državnog inspektorata. Zbog proteka vremena više se ne može sjetiti detalja, ali tvrdi da ono što je navedeno u tim zapisnicima je tako i bilo. Nije bilo razloga da netko bilo što falsificira. Iskazao je da on osobno nikada nije imao slučaj da je netko naknadno prigovarao na zapisnike koji su bili sačinjeni. Općenito svjedok se zbog proteka vremena nije sjećao detalja, star je 69 godina, u mirovini je unazad 3 godine, ali je naveo da ono što je uneseno u zapisnike je bilo i utvrđeno na terenu odnosno da su zapisnici istiniti.

40. Tužitelj DA, saslušan kao stranka na ročištu od 04.02.2013.g. (list 129-131 spisa), iskazao je da je prije štetnog događaja radio u pogodnu tuženika na Žitnjaku najmanje 15 godina, na istom tokarskom stroju na kojem je ozlijeđen. 12.05.2009.g. je trebao obraditi komad željeza, težine 10-15 kilograma, duljine 30-40 centimetara, te je taj komad željeza trebao staviti u dio stroja za obradu. Komad željeza se sa tri strane zategne "paknama", a zatezanje se vrši pomoću ručnog ključa. Tužitelj je taj komad željeza propisno zategnuo sa sve tri strane, te je morao približiti glavu tom komadu, kako bi vidio da li je pri obradi komad dobro centriran. Uključio je stroj kako bi počeo sa radom. Tada je komad željeza iskočio iz stroja i udario ga u glavu. Od tog trenutka se više ničega ne sjeća. Kada je došao k svijesti prvo je vidio EA koji ga je držao. Nije bilo neposrednih očevidaca događaja, budući da je EA stajao na udaljenosti od oko 10 metara od tužitelja u trenutku štetnog događaja. Pretpostavlja da je do iskakanja tog komada željeza došlo iz razloga što "pakne" više nisu dobro držale, pa je prilikom stavljanja stroja u pogon došlo do izlijetanja tog komada željeza. Imao je na sebi svu predviđenu zaštitnu opremu. Na glavi je imao i zaštitne naočale. Nije bilo predviđeno nošenje vizira. Poslovođa ŽA je u trenutku štetnog događaja bio u drugom pogonu i nije ništa vidio. Za vrijeme liječenja od posljedica štetnog događaja, kod kuće su mu pomoć pružali supruga i djeca. Istaknuo je da je stroj na kojem je radio bio star 30-tak godina. "Pakne" bi trebalo testirati bar jednom u pet godina, što nikada nije učinjeno. Tužitelj je nastavno na ročištu održanom 07.07.2014.g. (list 236 spisa), iskazao da u trenutku kada se ozlijedio nije obrađivao ventil za osobu po imenu RA kako su na tom ročištu tvrdili svjedoci, međutim, naveo je da su svi kod tuženika radili u fušu, da im je vlasnik tuženika rekao da slobodno mogu napraviti nešto izvan radnog vremena ako imaju potrebe. Na ročištu održanom 20.09.2023., tužitelj DA, nastavno je iskazao da mu je dana 12.05.2009. radno vrijeme bilo od 07,00 do 15,00 sati. Radne naloge je dobivao tijekom cijelog radnog dana, ovisno o potrebama poslodavca. Nekada su ti nalozi bili usmeni, a nekada pismeni. 12.05.2009. od početka radnog vremena zajedno s drugim radnicima kosio je travu u poslovnom krugu. Možda je bio i utovar robe. Do 13,00 sati nije ništa radio na tokarskom stroju, gdje inače radi jer je zaposlen kao tokar. Netko mu je usmeno oko 13,00 sati rekao "posao ti je na stroju…". To je znači da je dobio posao odnosno radni nalog koji mora izvršiti. Kada je došao do tokarskog stroja, zatekao je nacrt predmeta koji je trebao obraditi, te sirovo kućište ventila za grijanje težine 10-15 kila. To kućište ventila je bilo od željeza. Ventili znaju biti težine između 1-100 kilograma. Teži ventili se obrađuju na većem stroju. Nacrt ventila ej bio tvornički. Dobio je tzv. sirovo kućište odnosno komad metala koji je trebao tokarskim strojem obraditi, kako bi se kasnije na njega mogli ugraditi drugi dijelovi odnosno kako bi se ventil za grijanje mogao kompletirati. Taj ventil je bio za toplane. Prvo je pogledao nacrt, zatim pripremio noževe, zatim stavio komad željeza u steznu glavu tokarskog stroja, ručno stegnuo, te ga je počeo obrađivati odnosno okretati pomoću tokarskog stroja. Čim je uključio stroj za tužitelja je nastao mrak. Tužitelj je siguran da je taj komad željeza iskočio iz stezne glave, udario ga u lice i ozlijedio. Po njegovom mišljenju na konkretnom tokarskom stroju su se mogli obrađivati ventili maksimalne težine do 20 kilograma. Pretpostavlja da je skladištar do stroja donio taj komad željeza, jer je taj komad željeza već bio na podu pored stroja kada je tužitelj došao do stroja radi izvršenja radnog naloga. Svjedoka RA tužitelj poznaje jer je radio za njega privatno kao fizička osoba, većinom navoje cijevi i obradu kućišta ventila. Većinom je to radio u tvrtki Mating d.o.o., a ponekad je znao ponijeti i kod svog poslodavca, a to je bilo u slučaju kada posao nije mogao napraviti na strojevima RA. Konkretan komad željeza koji je tužitelja udario u glavu, nakon što je tužitelj uključio tokarski stroj nije bio vlasništvo RA jer je tužitelj ventil RA napravio dva ili tri dana prije. Poslodavac im je dopuštao da poslije radnog vremena mogu obavljati nešto privatno ako im to treba. Ventil koji je za RA obrađivao dva, tri dana ranije obrađivao je nakon radnog vremena, a ne za vrijeme radnog vremena. U to vrijeme je bilo problema s isplatom plaća kod tuženika. Plaće radnicima nisu redovno isplaćivane, pa im je poslodavac dopuštanjem da nakon radnog vremena rade privatno za sebe izlazio u susret kako bi radnici nešto zaradili jer im je u tom trenutku poslodavac bio dužan 6 mjesečnih plaća. Tužitelj ne zna je li nakon štetnog događaja pozvana policija. Ne zna je li poslodavac komad željeza kojim je tužitelj ozlijeđen sačuvao odnosno ostavio ga kao dokaz. Inspekcija rada je bila nakon štetnog događaja, ali ne odmah. Ne zna jesu li inspektori vidjeli taj komad željeza. Tužitelj je iskazao "ovo što sam sad iskazao je istina. Iskazi mojih radnih kolega koji su se "naknadno" sjetili da taj komad željeza nije bio od poslodavca ovdje tuženika, već su naknadno tvrdili da je vlasništvo svjedoka RA, nisu točni. Mislim da su iskazivali pod pritiskom, jer su svi tada bili zaposlenici kod tuženika. Gazda je znao "kupiti ljude". U situaciji kad ljudi nemaju novaca, kad im se ne isplaćuje plaća spremni su svjedočiti drugačije. Gazda im je bio dužan i 19 plaća. Ne mogu se sjetiti dali sam za taj dan kada sam doživio ozljedu na radu dobio i pisani radni nalog. Možda. U početku mog rada su radni nalozi izgleda drugačije, odnosno na radnom nalogu je bio detaljno opisan postupak rada kojeg se radnik mora pridržavati i radni nalog je potpisao šef proizvodnje ili poslovođa ili netko tko je radio same crteže. Kao što sam rekao, ŽA je poslovođa. On je taj dan 12.05.2009. bio moj poslovođa. GA je kod tuženika bio zadužen za zaštitu na radu. HA je bio skladištar. Vlasnik tuženika je ZA. ZA je prije bio stečajni upravitelj. Ne znam kako je stekao vlasništvo nad ovom tvrtkom. Mislim da ju je kupio za jednu kunu. Ta tvrtka je inače, ranije, prije privatizacije imala 200 radnika, radilo se u dvije smjene, a nakon što je ZA postao vlasnik, broj radnika je pao na 40-50, a ne zna koliko ih sada ima. Možda sada tamo radi Rončevićeva obitelj. Znam da sad tamo rade i HA i EA." Tužitelj je iskazao i da je dogovor s vlasnikom bio da poslije radnog vremena zaposlenici mogu za sebe privatno raditi na strojevima tvrtke za druge ljude. Nije bio dogovor da se to radi za vrijeme radnog vremena. Tvrtka Mating d.o.o. u kojoj je RA bio gazda je bila u poslovnom odnosu sa tuženikom. RA je kupovao neke dijelove od tuženika i radio servis ventila. Tuženik je proizvodio ventile i servisirao ventile, a Mating d.o.o. je od tuženika kupovao dijelove i kasnije to ugrađivao u strojeve. Tužitelj je RA upoznao kada je on donio kod tuženika ventil na servis. Taj ventil je bio puno teži od ventila koji je tužitelja pogodio u glavu i kojim je tužitelj ozlijeđen. Taj posao odnosno reklamacija je obavljena par mjeseci prije štetnog događaja za Mating d.o.o.. Tužitelj je iskazao da se sa bivšim radnim kolegama ponekad viđa, ali osobe koje je naveo u iskazu, a to su ŽA, GA, HA i EA ne ulaze u taj krug. S njima se ne druži i njih više ne viđa. Posljedice predmetnog ozljeđivanja tužitelj osjeća i sada, a osjećat će ih i cijeli život. Nema dana da ga ne boli glava. Na lijevo oko slabije vidi. Desna nosnica mu nema prohoda uopće. Imao je 12 operacija radi ovog događaja. Istaknuo je i: "nije istina to što su tvrdili svjedoci, odnosno moje radne kolege u svojim iskazima da sam ja taj komad željeza obrađivao za vrijeme radnog vremena, ne za poslodavca, već za svjedoka RA." Inače na drugom stroju je nakon tužitelja ozlijeđen i radnik MA. Tužitelj je čuo da je stroj na kojem je taj radnik ozlijeđen prodan, a da je tom prilikom prodan stroj na kojem je ozlijeđen i tužitelj iako je taj stroj bio jedan od možda najboljih tokarskih strojeva u tvrtki. Da su strojevi prodati rekao mu jedan njegov prijatelj koji je tamo radio. Proces rada u vrijeme kada je tužitelj ozlijeđen nije bio uređen u smislu da se poštuju procedure rada kao prije privatizacije. Stroj na kojem je tužitelj ozlijeđen je u trenutku štetnog događaja bio star oko 30 godina. Pretpostavlja da je problem bio u steznoj glavi, odnosno da je stezna glava pukla. U steznoj glavi postoje zubci. Ako zubac pukne automatski stezna glava ne drži komad za obradu. Stroj na kojem je tužitelj radio kod tuženika nije redovito održavan od strane poslodavca. 2002. ili 2003. godine raskinut je ugovorni odnos sa tvrtkom koja je radila održavanja i od tada se više nisu održavali strojevi kod tuženika. HZZO mu je ozljedu od 12.05.2009. priznao kao ozljedu na radu. Inspektor rada došao je u tužiteljevu kuću nakon što je tužitelj izašao iz bolnice nakon operacije i uzeo njegovu izjavu. Na upit tko mu je dao radni nalog dana 12.05.2009. isti je odgovorio da misli da mu je poslovođa ŽA rekao "posao je na stroju". Zadnji puta je bio kod RA godinu ili dvije godine prije štetnog događaja radi obavljanja posla, ali privatno za RA, a ne za tvrtku Mating d.o.o.. Iskazao je i da je svjedoka RA nakon ozljeđivanja prvi puta vidio na ročištu, a da ga je zadnji puta vidio tjedan dana prije ozljeđivanja. Za vrijeme bolovanja tuženik mu je isplaćivao na ruke 1.600,00 kuna na ime plaće i bolovanja, a nakon toga nije dobivao ni naknadu za bolovanje.

41. Ovlaštena osoba tuženika ZA, saslušan na ročištu održanom 07.07.2014.g. (list 239-240, 657-659, 678-683, 684-691 spisa), iskazao je da je bio na službenom putu kada se predmetna ozljeda tužitelja dogodila. Od prisutnih radnika je čuo da je tužitelj nastradao tokareći na stroju u proizvodnji kućišta iz asortimana tuženika, te se od ovlaštene osobe skrivala prava istina onoga što se dogodilo, a pravu istinu je čuo tek 8 mjeseci nakon događaja. Izjavio je da nije dozvoljavao rad u fušu, niti da se ostaje raditi iza radnog vremena. Tek je naknadno od EA čuo što se dogodilo. Vjerovao je svojim radnicima da je tužitelj tokario komad iz asortimana tuženika, te nije imao razloga provjeravati radne naloge. Što se tiče inspekcije rada, one obave razgovore, provedu kontrolu, te mu predoče izvješće o obavljenom nadzoru koje on potpiše ukoliko na njega nema primjedbi. S obzirom da u predmetno vrijeme nije znao pravu istinu, on je potpisao i predmetno izvješće. Osobe iz proizvodnje su inspektorima rada predočile komad za kojeg su rekle da ga je tužitelj tokario, a onaj kojeg je doista tokario je bio skriven u alatnicu kao što su već iskazivali. Komad koji je tokario tužitelj u alatnicu su sakrili radnici EA i GA. Nakon štetnog događaja je vršena kontrola ispravnosti kompletnog postrojenja, jer se to mora raditi svake dvije godine, te je stroj na kojem je tužitelj stradao, ocijenjen kao ispravan. Ovlaštena osoba tuženika ne zna je li taj stroj na dan nezgode imao važeće uvjerenje o ispravnosti. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru je pročitao i potpisao. U trenutku potpisivanja zapisnika o inspekcijskom nadzoru, nije znao da je tužitelj tokario komad koji nije iz procesa proizvodnje tuženika, te mimo tehničke dokumentacije koja postoji za svaki proizvod tuženika. Protiv radnika GA, koji je izdao lažni nalog nije podnio kaznenu prijavu, jer isti više ne radi kod tuženika. Trenutni asortiman tuženika broji oko 50 000 komada različitih dijelova. Budući da je o lažnom prikazivanju situacije saznao, tek nakon 8 mjeseci, nije ništa poduzeo po tome, jer GA više nije radio kod tuženika. Ne zna tko je osoba RA, niti je ikada s njim bio u poslovnom odnosu. Na zamolbu nekih radnika znao je dopustiti da se od otpadnog materijala za vrijeme radnog vremena i isključivo po prethodnom dogovoru s njim, nešto izradi za potrebe tih radnika. Na ročištu održanom 19.12.2023. (str. 657-659 spisa) suočeni su ovlaštena osoba tuženika ZA i svjedok RA. Na upit suda da li poznaju jedan drugoga, isti odgovaraju da se ne poznaju i da su se prvi puta vidjeli u hodniku prije tog ročišta. ZA je naveo da nije bio u poslovnom odnosu na RA do događaja koji je predmet ove parnice, a ako je poslovni odnos i ranije postojao, poslovna suradnja između njih je bila minorna. Na upit suda čiji je komad željeza kojim je ozlijeđen tužitelj ovlaštena osoba tuženika je odgovorila da je uvjeren da taj komad željeza nije tuženikov, a to zaključuje iz toga što su zaposlenici tuženika tri godine nakon štetnog događaja rekli ovlaštenoj osobi tuženika osobno u razgovoru što se dogodilo odnosno počeli su se međusobno otkrivati, a do tada su zaposlenici tuženika tu činjenicu skrivali od ovlaštene osobe tuženika. Na upit suda je li policija bila na mjestu štetnog događaja, ZA je odgovorio da je bila, ali da ne zna iz kojeg razloga policija nije tražila komad željeza kojim je tužitelj ozlijeđen. U trenutku štetnog događaja ZA je bio izvan Hrvatske, na službenom putu, a o štetnom događaju je saznao iz onoga što su mu radnici rekli, te da je u početku mislio da je nemoguće da taj komad željeza s kojim se tužitelj ozlijedio nije tuženikov. To je mislio u prvi mah, jer na obradu u proizvodnju ne može doći tuđi materijal bez popratne dokumentacije i odobrenja ovlaštene osobe tuženika. ZA nikada nije vidio komad željeza kojim je tužitelj ozlijeđen. Radnik EA mu je osobno rekao da je on osobno uzeo taj komad željeza i odložio ga u stranu, u alatnicu kako se ne bi vidio, te da je taj komad željeza nakon nekoliko dana predao svjedoku RA. Svjedok RA je iskazao da se ne sjeća da je od EA preuzeo bilo kakav ventil osim onoga za šećeranu u Županji, koji je reklamiran i koji je bio težak između 50-100 kilograma. Komunikacija sa tuženikom povodom te reklamacije je obavljena službenim putem uz popratnu dokumentaciju. Nikad niti jedan drugi ventil RA nije donio kod tuženika radi obrade na "crno". Istaknuo je da on osobno nije mogao ući u pogon tuženika i šetati po pogonu i vidjeti tko šta radi. Ako je tužitelj eventualno i ozlijeđen tim ventilom, taj ventil je dostavljen tuženiku na popravak radi reklamacije, a nije se radilo ni o kakvom popravku odnosno tokarenju na "crno".

42. Analizirajući sve provedene dokaze, i materijalne (dokumentaciju u spisu) i personalne (svjedoci i stranke), sud je utvrdio:

- da je tužitelj DA bio u trenutku štetnog događaja zaposlen kod tuženika na radnom mjestu tokara i da je bio osposobljen za rad na siguran način, a prije štetnog događaja radio je kod tuženika na istim poslovima i na istom tokarskom stroju najmanje 15 godina;

- da je tužitelj DA ozlijeđen za vrijeme radnog vremena kod tuženika dana 12.05.2009.g. oko 14,00 sati, a radno vrijeme je bilo od 07,00 do 15,00 sati;

- da se štetni događaj dogodio u tehnološkom procesu obrade ventila koji se obavlja u proizvodnom pogonu tuženika, smještenom na lokaciji Žitnjak bb;

- da je tuženik TPK ARMATURA d.o.o. izdao tužitelju radni nalog broj: 244-80 (list 241 spisa) za dan 12.05.2009.g. za obradu 10 kućišta SO2 DN 50, barkod: 1889, šifra: 70176;

- da neposrednih svjedoka štetnog događaja nije bilo;

- da je zapisnikom od 22.05.2009. o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu posl. br. klasa: 115- 04/09-01/115 utvrđeno da na radnom mjestu tužitelja DA, tj. na stroju nisu istaknute Upute za rad na siguran način i nisu postavljeni sigurnosni znakovi (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveze), da je u hali na sjevernom zidu ovješen ormarić prve pomoći, te da je pregledom istog utvrđeno da nije popunjen propisanim sanitetskim materijalom, da je ozlijeđeni DA prema radnom nalogu br. 20044-80 obavljao obradu kućišta SO2 DN 50, prema crtežu broj C.75L.06/1, da radne naloge za proizvodnju tehnološka priprema predaje poslovođi proizvodnje koji onda distribuira iste pojedinim radnicima, da revizija procjene opasnosti nije rađena;

- zapisnikom od 09.06.2009. o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu posl. br. klasa: 115-04/09- 01/115 utvrđeno je da je prilikom štetnog događaja 12.05.2009. oko 14,00 sati kod tuženika, obavljajući posao strojne obrade kućišta ventila i odlijetanjem izrađevine sa stroja, teške tjelesne ozljede zadobio radnik DA, da je dana 12.05.2009. tužitelj bio, na temelju radnog naloga poslodavca raspoređen na posao strojne obrade na tokarskom stroju, serije od 10 komada kućišta ventila, da je stroj na kojem je ozlijeđeni obavljao posao i na kojem je došlo do ozljeđivanja tužitelja univerzalna tokarilica proizvođača Prvomajska Raša, tip: D- 480, godina proizvodnje 1984., br. P1925.1194.06, da na radnom mjestu tj. na stroju nisu istaknute Upute za rad na siguran način i nisu postavljeni sigurnosni znakovi (opasnosti, zabrane, upozorenje i obveze), da je ozlijeđeni, ovdje tužitelj DA oko 13,00 sati dobio obavijest od poslovođe od predmetnom poslu, da je u tijeku nadzora utvrđeno da poslodavac u hali proizvodnje na sjevernom zidu ima ovješen ormarić prve pomoći, nepotpuno popunjen propisanim sanitetskim materijalom, te da poslodavac nije predočio da ima osobe osposobljene za pružanje prve pomoći, da su očevidom na mjestu ozljede utvrđeni propusti iz područja zaštite na radu i to da poslodavac nije skrbio da na strojevima postavi Upute za rad na siguran način, da poslodavac nije skrbio da u radnoj prostoriji postavi sigurnosne znakove (opasnosti, zabrane, upozorenje i obveze), da poslodavac nije skrbio da osposobi radnike za pružanje prve pomoći radnicima;

- da je zapisnikom od 29.10.2009. Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu posl. br. klasa: 115-04/09-01/115 utvrđeno da je predmet nadzora bio pregled stanja i primjena propisa iz zaštite na radu povodom teže ozljede na radu radnika DA, da su utvrđeni nedostatci obavljenim nadzorom i da su donesena rješenja o otklanjanju nedostataka koja su postala pravomoćna i izvršna dana 13.06.2009.;

- da iz sva tri naprijed navedena zapisnika Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu proizlazi da poslodavac nije poduzeo propisane mjere zaštite na radu odnosno da su prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora na strani poslodavca, ovdje tuženika, utvrđeni značajni propusti uslijed kojih je tužitelj kao radnik teško i trajno ozlijeđen;

- da spisu prileže dopisi Državnog inspektorata, u kojima se navodi da je inspekcijskim nadzorom utvrđen propust poslodavca i odgovorne osobe, te da je protiv poslodavca i odgovorne osobe podnesen optužni prijedlog od 12.06.2009. Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu koji je dana 18.06.2010. presudom posl. br. G-4899-2009 proglasio krivima poslodavca i odgovorne osobe poslodavca za propuste koji su utvrđeni naprijed navedenim inspekcijskim nadzorima;

- da iz Uvjerenja Centra za sigurnost d.o.o. za usluge u području ispitivanja, zaštite i obrazovanja, Zagreb, Cankarova 11, od 24.06.2009.g. (list 209-213 spisa), o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima, proizlazi da je navedeno ovlašteno trgovačko društvo obavilo ispitivanje tokarskog stroja Prvomajska -Raša u proizvodnoj hali tuženika Žitnjak bb;

- da je ispitivanjem utvrđeno da strojarski dio navedenog stroja zadovoljava, elektro dio zadovoljava, te da ispitani stroj - uređaj ispunjava sve uvjete propisane pravilima o zaštiti na radu, te je izdano Uvjerenje broj 1894-09-CS, dana 24.06.2009., da stroj – uređaj ispunjava sve uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu;

- da iz naprijed navedenog Uvjerenja proizlazi da je tokarski stroj na kojem je tužitelj ozlijeđen, a radi se o uređaju s povećanim opasnostima, ispravan, međutim iako je sud zahtijevao od tuženika da dostavi dokaz da je navedeni uređaj bio ispravan i prije štetnog događaja, traženu dokumentaciju, odnosno dokaz o ispravnosti navedenog uređaja na dan 12.05.2009.g. tuženik nije dostavio u sudski spis;

- da iz Procjene opasnosti TPK ARMATURA iz srpnja 2006.g., koja se nalazi u spisu Državnog inspektorata, a koji prileži ovom spisu, proizlazi da kod tuženika nije provedeno ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, iako ta obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu, te Pravilnika o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima;

- da se u Procjeni opasnosti koja je sačinjena gotovo tri godine prije štetnog događaja, navodi da na strojevima i uređajima nisu postavljene oznake i upute za rad na siguran način, te upute o postupanju u slučaju pružanja prve pomoći;

- da je u inspekcijskom nadzoru koji je proveden nakon štetnog događaja, to isto utvrđeno nakon gotovo tri godine od dana Procjene opasnosti ovlaštene tvrtke koja je za TPK ARMATURA d.o.o. vršila procjenu opasnosti, a to je Centar za sigurnost d.o.o., Zagreb, Cankarova 11;

- da je poslodavac je ispunio obrazac o prijavi ozljede na radu za tužitelja.

43. Iz pisane dokumentacije koja prileži spisu, a koja je naprijed navedena, i koja je nastala u kratkom razdoblju nakon samog štetnog događaja, proizlazi da je tužitelj ozlijeđen na radu za vrijeme radnog vremena obavljajući svoj posao na tokarskom stroju po nalogu poslodavca. Ovlaštena osoba tuženika ZA je u svojoj izjavi od 12.05.2009.g. navedeno i potvrdio. To su potpisom zapisnika inspektorata rada potvrdili i radnici tuženika GA, stručnjak zaštite na radu i EA, povjerenik radnika za zaštitu na radu, kao i ovlaštena osoba tuženika ZA. Osobe koje su neposredno nakon štetnog događaja, odnosno u kratkom vremenskom razdoblju nakon štetnog događaja, a prilikom obavljanja inspekcijskih nadzora od strane Državnog inspektorata, iskazivale, a radi se o zaposlenicima tuženika, nakon što je tužitelj ustao tužbom u ovom predmetu (tužba podnesena 08.05.2012.g.), konkretnije na ročištima na kojima su davali svoje iskaze, a misli se na svjedoke GA, EA i ovlaštenu osobu tuženika ZA, u potpunosti su promijenile svoje ranije iskaze i, tri godine nakon štetnog događaja, tvrdile da se tužitelj ozlijedio 12.05.2009. na tokarskom stroju tuženika, ali prilikom obavljanja posla za drugoga (treću osobu RA), a ne za tuženika, i ne po nalogu tuženika. Svjedok GA je na ročištu održanom 08.04.2013.g. (list 174 spisa - druga stranica zapisnika u sredini) iskazao "direktor ZA je znao da smo mi tako učinili (lažirali radni nalog), te je, unatoč tome potpisao izvješća inspekcije rada. Mislim da sam radni nalog potpisao ja, a nisam siguran da je isti potpisao i poslovođa ŽA.". Tijekom postupka nije utvrđeno da bi poslodavac nakon štetnog događaja pozvao policiju na mjesto događaja kako bi policija sačinila svoj uviđaj i eventualno sačinila fotoelaborat mjesta štetnog događaja i stanja na mjestu na kojem se štetni događaj zbio, te izuzela predmet kojim je tužitelj ozlijeđen. Svjedoci GA, EA i ovlaštena osoba tuženika ZA potpisali su, bez stavljanja primjedbi zapisnike sa inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata, u kojima je bilo naveden način na koji je došlo do štetnog događaja, te u kojima je bilo navedeno da je tužitelj ozlijeđen na radu, za vrijeme radnog vremena, izvršavajući radni nalog poslodavca. Svjedok TA, tokar, nije imao neposredna saznanja, već je prepričao ono što je čuo od drugih, pa sud njegov iskaz nije posebno cijenio. Niti svjedok HA nije imao neposredna saznanja o štetnom događaju. Prenio je samo ono što je čuo od drugih. Niti njegov iskaz zbog navedenog, sud nije posebno cijenio. Iako poslodavac i svjedoci, svi zaposlenici tuženika, u iskazima pred ovim sudom tvrde da prilikom ozljeđivanja, tužitelj nije radio za tuženika, već je na stroju tuženika obrađivao predmet u vlasništvu treće osobe – RA, činjenica je da poslodavac nije poduzeo nikakve sankcije protiv radnika koji su mu zatajili tako važnu činjenicu, ukoliko bi ta činjenica bila zaista istinita. Iskazi saslušanih svjedoka i ovlaštene osobe tuženika ne korespondiraju sa pisanom dokumentacijom koja se nalazi u spisu, odnosno suprotni su onome što je navedeno u dokumentaciji koja prileži spisu, pa sud izjave svjedoka GA, ŽA, EA i direktora tuženika ZA ne smatra vjerodostojnima. Sud nije poklonio vjeru tim svjedocima, niti direktoru tuženika, već je poklonio vjeru dokumentaciji koja o štetnom događaju prileži u spisu. Nije logično i životno da bi poslodavac zaposlenike koji su falsificirali (lažirali) dokumentaciju koja se odnosi na odštetnu odgovornost poslodavca, ostavio na radu, bez poduzimanja bilo kakvih sankcija protiv istih. Ukoliko je ovlaštena osoba tuženika ZA znao u trenutku inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata da je radni nalog za tužitelja s pratećom dokumentacijom falsificiran (lažiran), onda to znači da je sam pristao na nastupanje posljedica koje će iz toga proizaći. U konkretnom slučaju, poslodavac nije poduzeo ništa protiv radnika koji su na sudu promijenili svoje izjave koje su o štetnom događaju dali pred inspektorima Državnog inspektorata, pa i iz tog razloga ovaj sud smatra da njihovi iskazi nisu vjerodostojni i da su usmjereni na prebacivanje odgovornosti za nastanak štetnog događaja i štete sa poslodavca na oštećenog radnika. Svjedok RA, porekao je navode i zaposlenika tuženika i ovlaštene osobe tuženika, da bi tužitelj u vrijeme ozljeđivanja na tokarskom stroju tuženika obrađivao predmet u njegovom vlasništvu. Suočenjima između svjedoka EA i svjedoka RA te između svjedoka RA i ovlaštene osobe tuženika ZA nije utvrđeno ništa novo, jer je svatko od njih ostao kod svojih tvrdnji i navoda. EA je tvrdio da je predmet kojim je tužitelj ozlijeđen vlasništvo RA, RA je tvrdio da taj predmet nikako nije njegovo vlasništvo, a direktor tuženika ZA je tvrdio da su ga radnici prevarili odnosno da su na početku tvrdili da se tužitelj ozlijedio tokareći predmet iz asortimana tuženika, a zatim su nakon par godina "promijenili priču" i obavijestili ga da je tužitelj ozlijeđen tokareći predmet koji nije bio iz asortimana tuženika, već je bio u vlasništvu treće osobe RA, a da je taj rad poduzeo u korist treće osobe RA. Poslodavac nije dokazao da se štetni događaj dogodio na način kako to pred sudom tvrde svjedoci EA, GA, ŽA i drugi, poslodavac nije o štetnom događaju obavijestio policiju, nije od strane ovlaštenih osoba izuzet predmet kojim je tužitelj ozlijeđen, nije predloženo provođenje dokaza vještačenjem po vještaku za zaštitu na radu, nije prigovarao zapisnicima Državnog inspektorata, nije pokrenuo reviziju postupka pred Državnim inspektoratom, nije sankcionirao ni na koji način svoje zaposlenike koji su ga slagali, ako su ga slagali, nije utvrdio ništavima radni nalog i prateću dokumentaciju uz radni nalog koji se odnosi na tužitelja za dan 12.05.2009., pa ovaj sud smatra da se štetni događaj zbio na način kako je to navedeno u zapisnicima Državnog inspektorata rada, a koji su sačinjeni nedugo nakon štetnog događaja. Poslodavac nije dostavio u spis dokaz da je stroj na kojem je tužitelj radio u trenutku štetnog događaja bio ispravan. U spis je dostavljen zapisnik o ispitivanju ispravnosti tokarskog stroja na kojem je radio tužitelj dana 12.05.2009., a koji je sačinjen više od mjesec dana nakon štetnog događaja. Poslodavac je u razdoblju od štetnog događaja (12.05.2009.) do provjere ispravnosti tokarskog stroja na kojem je tužitelj ozlijeđen (24.06.2009.), imao dovoljno vremena popraviti stroj, ukoliko isti nije bio ispravan. Iz dokumentacije koja prileži spisu (zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odsjek za nadzor u području zaštite na radu od 22.05.2009.g., 09.06.2009.g.), proizlazi da je prilikom nezgode na radu koja se dogodila 12.05.2009.g. oko 14,00 sati kod poslodavca TPK ARMATURA d.o.o., obavljajući posao strojne obrade kućišta ventila teške tjelesne ozljede zadobio radnik DA; da je dana 12.05.2019.g. bio na temelju radnog naloga poslodavca raspoređen na posao strojne obrade na tokarskom stroju, serije od 10 komada kućišta ventila; da je stroj na kojem je ozlijeđeni obavljao posao i na kojem je došlo do ozljeđivanja radnika univerzalna tokarilica proizvođača Prvomajska Raša tip D-480, godina proizvodnje 1984.; da nema dokaza da je tokarski stroj u trenutku štetnog događaja bio ispravan; da je zadnja procjena opasnosti prije štetnog događaja po ovlaštenom trgovačkom društvu izvršena u srpnju 2006.g.; da revizija te procjene opasnosti do trenutka štetnog događaja nije obavljena; da na radnom mjestu, tj. na stroju nisu istaknute upute za rad na siguran način i nisu postavljeni sigurnosni znakovi (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveza); da je ozlijeđeni DA oko 13,00 sati dobio nalog poslovođe o predmetnom poslu; da su očevidom na mjestu ozljede, nešto više nakon mjesec dana od trenutka štetnog događaja, Državni inspektori rada utvrdili da poslodavac nije skrbio da na strojevima postavi upute za rad na siguran način; da poslodavac nije skrbio da na radnoj prostoriji postavi sigurnosne znakove (opasnosti, zabrane, upozorenja i obveze); da poslodavac nije skrbio da osposobi radnike za pružanje prve pomoći. Predmet nadzora od 09.06.2009.g. je bio pregled stanja i primjena propisa iz zaštite na radu povodom teže ozljede na radu radnika VA; da su donesena rješenja o otklanjanju nedostataka koja su postala pravomoćna i izvršna dana 13.06.2009.g. Iz te dokumentacije proizlazi da poslodavac nije poduzeo propisane mjere zaštite na radu, odnosno da su prilikom inspekcijskog nadzora na strani poslodavca utvrđeni značajni propusti uslijed kojih je tužitelj kao radnik teško ozlijeđen. Spornu činjenicu čiji predmet je tužitelj u trenutku štetnog događaja tokario, na temelju provedenih dokaza sud nije mogao pouzdano utvrditi s obzirom na promijenjene iskaze svjedoka, zaposlenika tuženika. Pisani dokazi govore u prilog tužitelju, jer iz dokumentacije koja nije utvrđena ništavom (radni nalog sa pratećom dokumentacijom) govore u prilog tužitelju, a ne tuženiku. Nikada nije pronađen predmet koji je tužitelj tokario i da je poslodavac par godina nakon štetnog događaja tokarski stroj na kojem se štetni događaj zbio prodao.

44. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je poslodavac odgovoran nadoknaditi štetu tužitelju koju je tužitelj pretrpio na radu obavljajući posao za tuženika na dan 12.05.2009.g. Tijekom postupka nije utvrđeno da postoje razlozi koji bi isključivali odgovornost poslodavca. Tokarski stroj u radu je stroj i uređaj koji predstavlja povećanu opasnost za okolinu. Tužitelj je u trenutku štetnog događaja bio osposobljen za rad na siguran način. Na temelju provedenih dokaza nije utvrđen doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja/štete. Poslodavac nije dostavio dokaz da je stroj na kojem je došlo do štetnog događaja na dan 12.05.2009.g. bio ispravan, niti je o samom događaju obavijestio policiju kako bi se nakon samog štetnog događaja osigurali dokazi, odnosno dokumentiralo samo mjesto štetnog događaja i utvrdilo kojim sredstvom je tužitelj ozlijeđen (imajući u vidu promijenjene iskaze ovlaštene osobe tuženika i svjedoka koji su drugačije iskazivali inspektorima Državnog inspektorata rada nakon štetnog događaja). Napominje se da je Prekršajni sud u Zagrebu povodom prijave Državnog inspektorata rada donio presudu kojom je kaznio novčanom kaznom i tuženika i ovlaštenu osobu tuženika ZA jer dana 12.05.2009.g., obavljajući djelatnost proizvodnje ventila i slavina na lokaciji u Zagrebu, Žitnjak bb, pri obavljanju kojih postoji stalna opasnost od nastanka ozljeda na radu radnika, rasporedili radnika DA na obavljanje poslova strojne obrade ventila na tokarskom stroju Prvomajska-Raša, a da na istom nisu postavljeni znakovi sigurnosti i općih obavijesti sukladno Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08), a ovlaštena osoba tuženika zato što dana 09.06.2009.g. obavljajući djelatnost proizvodnje ventila i slavina na lokaciji u Zagrebu, Žitnjak bb pri obavljanju kojih postoji stalna opasnost od nastanka ozljede na radu radnika, nisu organizirali i osigurali pružanje pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje u zdravstvenu ustanovu.

45. Budući da je poslodavac odgovoran za naknadu štete tužitelju, tužbeni zahtjev je valjalo cijeniti s obzirom na visinu.

46. Čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) propisano je što se smatra štetom. Prema toj odredbi, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Teret dokaza za primjenu navedene odredbe je na oštećenoj osobi koja mora dokazati opseg i visinu štete.

47. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

48. U ovom predmetu proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po timu sastavljenom od tri medicinska vještaka, i to dr. Jeleni Kovačić, otorinolaringologinji, dr. Nadi Lelas Bahun, neurologici i psihijatrici i dr. Nedi Stiglmayer, oftalmologinji. S obzirom da se tužitelj liječio i tijekom ovog postupka, isti je sukcesivno dostavljao novu medicinsku dokumentaciju, pa su naprijed navedene medicinske vještakinje u dva navrata sačinile dodatne nalaze i mišljenja.

49. Dr. Jelena Kovačić, otorinolaringologinja, subspecijalistica audiologije, u svom nalazu i mišljenju (list 157 i 158 spisa), navodi da je tužitelj u štetnom događaju od 12.05.2009.g. zadobio slijedeće tjelesne ozljede: prijelom nosnih kostiju s pomakom; ablacija (otkinuće) desne nosnice, VLC nosa i donje usne i eroziju lijeve rožnice. Vještakinja je mišljenja da je tužitelj u predmetnom događaju zadobio tešku povredu nosa, sa frakturom nosnih kostiju i avulzijom desne nosnice koja je rezultirala deformacijom i stenozom desne nosnice, praznom kolumelom i spuštenim vrškom nosa. Zbog navedenih povreda tužitelj otežano diše na nos i ima česte bolove, trnjenje i sekreciju iz nosa. Između povreda nosa i štetnog događaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Trajne posljedice zadobivene povrede nosa smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja od 10% u kojem će obimu morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Bolovi, kumulativno nakon 5 operativnih zahvata su jakog intenziteta trajali 5 dana, srednjeg intenziteta su trajali 25 dana, a slabijeg intenziteta još 2 mjeseca. Tuđa pomoć, nakon pet operativnih zahvata, bila je potrebna 2 sata dnevno kroz mjesec dana. Naruženje uvijek vidljivo je naruženje srednjeg stupnja.

Strah će vještačiti vještak psihijatar.

50. Nakon što je tužitelj naknadno dostavio medicinsku ORL dokumentaciju, medicinska vještakinja dr. Jelena Kovačić je dala I Dopunu ORL nalaza i mišljenja (list 385 spisa), u kojem je navela da je 30.04.2017.g. ponovno pregledala tužitelja koji se žali na otežano disanje na nos, stalnu sekreciju iz nosa, te pojačane bolove u desnoj nosnici koji u takvom intenzitetu traju od zadnje operacije (dana 18.04.2017.g. odstranjeni su tamponi iz nosa; nakon operacije u rujnu 2016.g. imao je tampone 7 dana i još 2 tjedna aerizacionu cjevčicu). Lokalni ORL nalaz; vanjski izgled nosa bez promjene. Rinoskopski nalaz: endonazalno desna nosnica ispunjena sukrvastim sadržajem, izražene edem sluznice i kože, kolumela prazna sa ptozom apeksa nosa. Mišljenje je vještakinje, sukladno nalazima iz dopunske medicinske dokumentacije kao i nalazu utvrđenom na kliničkom pregledu, da nije došlo do promjene trajnih posljedica, vezano uz povrede ORL područja. Bolovi kumulativno nakon dva operativna zahvata, jakog intenziteta, trajali su jedan dan, srednjeg intenziteta trajali su mjesec dana, te slabijeg intenziteta još mjesec dana. Tuđa pomoć bila je potrebna 3 sata dnevno, kroz 14 dana.

51. Nakon što je tužitelj naknadno dostavio medicinsku ORL dokumentaciju, medicinska vještakinja dr. Jelena Kovačić je dala II dopunu ORL nalaza i mišljenja (list 489 spisa), u kojoj je navela da je dana 21.03.2019.g. ponovo pregledala tužitelja koji se žali na otežano disanje na nos, stalnu sekreciju iz nosa, te povremene bolove u desnoj nosnici. Lokalni ORL nalaz; vanjski izgled nosa bez promjene. Rinoskopski nalaz također bez promjene; endonazalno u desnoj nosnici izražen je edem sluznice, parcijalna stenoza desnog kaluma, kolumela prazna sa ptozom apeksa nosa. Mišljenje je vještakinje da sukladno nalazima iz dopunske medicinske dokumentacije, kao i nalazu utvrđenom na kliničkom pregledu, nije došlo do promjene trajnih posljedica vezano uz povrede ORL područja. Bolovi, postoperativno jakog intenziteta trajali su jedan dan, srednjeg intenziteta 2 tjedna, te slabijeg intenziteta još 2 tjedna. Tuđa pomoć bila je potrebna 3 sata dnevno, kroz 7 dana.

52. Medicinska vještakinja dr. Neda Stiglmayer, oftalmologinja (list 163 spisa), je u svom nalazu navela da je izvršila uvid u svu medicinsku dokumentaciju, izvršila uvid u spis, pregledala tužitelja VA, te je dala mišljenje da je u štetnom događaju tužitelj DA zadobio ozljedu oba organa vida sa djelomičnim oporavkom, ali trajnim posljedicama lijevog oka u smislu ptoze (spuštena gornja vjeđa), te promjene strukture sluznog filma i staklovine (tanji suzni film - slabija zaštita prednjeg segmenta i mutnine u staklovini). Promjene na vidnim poljima nisu uračunate u trajne posljedice, jer je obrada u tijeku. Trajne posljedice su u direktnoj uzročno - posljedičnoj svezi sa štetnim događajem (direktna ozljeda obje očne jabučice) što mu smanjuje radnu i životnu sposobnost s oftalmološkog stajališta za 8%.

53. Nakon što je tužitelj naknadno dostavio novu medicinsku dokumentaciju, medicinska vještakinja dr. Nada Stiglmayer je dala I Dopunu oftalmološkog nalaza i mišljenja (list 382- 384 spisa), te je popisala novu dokumentaciju u koju je izvršila uvid, a koju je dostavio tužitelj u spis, te je navela da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu oba organa vida sa djelomičnim oporavkom, ali i trajnim posljedicama lijevog oka u smislu ptoze (spuštena donja vjeđa), te promjene strukture suznog filma i staklovine (tanji suzni film - slabija zaštita prednjeg segmetna i mutnina u staklovini). Promjene u vidnim poljima nisu uračunate u trajne posljedice, jer je obrada u tijeku. Trajne posljedice su u direktno-uzročno posljedičnoj svezi sa štetnim događajem (direktna ozljeda obe očne jabučice), što mu smanjuje radnu i životnu sposobnost s oftalmološkog stajališta za 7,5%.

54. Nakon što je tužitelj dostavio daljnju medicinsku dokumentaciju, medicinska vještakinja dr. Nada Stiglmayer - okulistica je dala II Dopunu svog nalaza i mišljenja (list 508 spisa), navodeći da je ponovo proučila sudski spis, priloženu medicinsku dokumentaciju, te je navela da je oftalmološki nalaz nepromijenjen od davanja i mišljenja i I Dopune, te da je i procjena nepromijenjena.

55. Medicinska vještakinja dr. Nada Lelas Bahun, specijalistica neuropsihijatrije, vještakinja za neurologiju i psihijatriju je u svom nalazu i mišljenju (list 165 -167 spisa) navela da je u štetnom događaju od 12.05.2009.g. tužitelj zadobio ozljede natučenja glave, potres mozga, reakciju na stres i PTSP. Vještakinja je pregledala tužitelja 07.03.2013.g., te je dala mišljenje da je tužitelj u štetnom događaju od 12.05.2009.g. zadobio kraniocerebralnu ozljedu natučenje glave sa potresom mozga, traumu i prijelom nosnih kostiju i leziju lijevog oka. Predmetni štetni događaj doveo je do trajne povrede tjelesnog i duševnog zdravlja koja se manifestira s neurološko-psihijatrijskog aspekta kao posttraumatska glavobolja i kao posttraumatski stresni poremećaj s depresivnom super poziciju. Bolovi iz neurološkog razloga manifestiraju se kao povremene glavobolje što je uračunato u trajne posljedice. Strah, primarni strah, strah u toku događanja nezgode, bio je jakog intenziteta, ali kraćeg trajanja. Sekundarni strah radi tjelesnih ozljeda, tijeka liječenja, dijagnostičkih postupaka i posljedica ozljeda, jačeg intenziteta 6 dan, srednjeg intenziteta 12 dana, i blažeg intenziteta još 6 tjedana. Zadobivene ozljede u vidu natučenja glave i potresa mozga, te psihičkih smetnji u vidu PTSP-s depresivnom simptomatologijom iziskuju pojačani napor za obavljanje opće životnih i radnih obveza s neurološko - psihijatrijske strane za 15% trajno. Posljedice se manifestiraju u glavoboljama, smetnjama koncentracije, nesigurnosti, usporenosti, anksioznosti, smetnjama sna, preosjetljivosti, sniženom raspoloženju, neprihvaćanju invaliditeta, reduciranim socijalnim kontaktima. Tuđa pomoć i naruženje ocijenjeno je po specijalistima ORL i oftalmologu.

56. Nakon što je tužitelj dostavio novu medicinsku dokumentaciju, vještakinja dr. Nada Lelas Bahun je u I Dopunskom nalazu i mišljenju (list 382-384 spisa), navela da je tužitelj u skladu sa kliničkom slikom nastavio kontrole psihijatra i liječenje po uputama i preporučenoj terapiji, ambulantno i u DB. Stanje uglavnom isto uz blaže oscilacije vezano uz egzogene faktore, radne, obiteljske i zdravstvene. Radi provedena dva operativna zahvata, tužitelj je trpio strah umjerenog stupnja 4 do 5 dana. Kao što je ranije navela u nalazu i mišljenju od 15.03.2013.g., kod tužitelja se radi o psihičkim stanju sa ustaljenim simptomima kronificiranog tipa koje oscilira, ovisno o nepovoljnim životnim okolnostima, bez bitnog pogoršanja. Nema osnove s neuropsihijatrijskog stajališta za promjenu već utvrđenih smanjenja životnih aktivnosti od 15% trajno.

57. Nakon što je tužitelj naknadno dostavio i daljnju medicinsku dokumentaciju, vještakinja Lelas Bahun je u II Dopunskom nalazu i mišljenju (list 434-436 spisa), utvrdila da je u međuvremenu od zadnje dopune nalaza 06.04.2017.g. zadnji nalaz (16.11.2016.g.) jednom u DB od 18.04.2017.g. do 30.05.2017.g. Stanje kronificirano i nepromijenjeno. U međuvremenu bio reoperiran u dva navrata (11.03.207.g. i 01.03.2018.g.). Mišljenje je vještakinje da je tužitelj u skladu sa kliničkom slikom nastavio kontrole psihijatra i liječenje po uputama i preporučenoj terapiji, ambulantno i u DB. Kao što je već navedeno u nalazu i mišljenju od 15.03.2013.g. i nadopuni od 06.04.2017.g. kod tužitelja se radilo o psihičkom stanju sa ustaljenim simptomima kronificiranog tipa koje oscilira ovisno o nepovoljnim životnim okolnostima bez bitnog pogoršanja do siječnja 2017.g. i bilo je ocijenjeno sa smanjenjem životnih aktivnosti od 15%. Nakon induciranog ponovnog operativnog zahvata 11.03.2017.g. te ponovno 01.03.2018.g. došlo je do pogoršanja psihičkog stanja u smislu anksioznosti od operativnih zahvata i fiksiranja na somatske probleme. Radi reoperacija u dva navrata, tužitelj je trpio strah umjerenog stupnja 10 dana i blažeg intenziteta 4 tjedna.

58. Sve tri medicinske vještakinje dr. Jelena Kovačić - ORL, dr. Neda Stiglmayer - oftalmolog i dr. Nada Lelas Bahun - neurolog i psihijatar, su na ročištu od 10.11.2016.g. (stranica 4 zapisnika - list 297 spisa), usuglasile trajne posljedice, odnosno smanjenje životne aktivnosti tužitelja na 30% ukupno.

59. Na sve prigovore koji su bili iznijeti na nalaze i mišljenja, i dopune osnovnom nalazu i mišljenju, a koje dopune su sačinjavane zbog nove medicinske dokumentacije, vještaci su se očitovali i u bitnome ostali kod naprijed navedenoga.

60. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja naprijed navedenog tima medicinskih vještakinja, njihove I i II dopune osnovnom nalazi i mišljenju, kao valjane podloge za donošenje odluke u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Vještakinje su svoje nalaze, odnosno očitovanja dale u skladu sa pravilima struke.

61. Visina pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući u vidu pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zauzeto na sjednicama održanim 05.03.2020.g. i 15.06.2020.g., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanjem pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH od 29.11.2002.g. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune), povećavaju za 50 %. navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50 %) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 ,125/11, 78/15 i 29/18), kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006.g. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima/05.

62. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja (rođen 1964. godine) ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada za taj vid neimovinske štete iznos od zatraženih 6.370,69 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 48.000,00 kuna.

63. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužitelja, sud smatra da tužitelju pripada za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe 1000. ZOO, pravična novčana naknada u iznosu od zatraženih 4.645,30 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 35.000,00 kn.

64. Kod tužitelja su po provedenom liječenju zaostale trajne posljedice od ukupno 30 %. Imajući u vidu postotak smanjenja životne aktivnosti, te promjenu od 05.03.2020. Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH, od 29.11.2002., za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete na način da se tada prihvaćeni novčani iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50 % ovaj sud smatra da tužitelju za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 7.299,75 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 55.000,00 kuna. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za ovaj vid neimovinske štete u iznosu od 5.441,64 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 41.000,00 kuna, tužitelj je odbijen, jer je u tom dijelu tužbeni zahtjev, po mišljenju ovog suda previsoko postavljen, odnosno za taj dio je neosnovan.

65. Tužitelj je kao posljedicu štetnog događaja pretrpio i naruženje uvijek vidljivo, srednjeg stupnja. Za ovaj vid neimovinske štete sud je dosudio tužitelju iznos od zatraženih 4.910.74 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 37.000,00 kuna, u cijelosti, jer je isti u skladu sa naprijed navedenim orijentacijskim mjerilima Vrhovnog suda RH.

66. Tužitelju je bila potrebna nestručna tuđa pomoć u trajanju od ukupno 123 sata (60 sati + 42 sata + 21 sat). Medicinska vještakinja dr. Jelena Kovačić je u svom nalazu i mišljenju i dopunama nalaza i mišljenja, navela da je tužitelju bila tuđa nestručna pomoć potrebna za uobičajene kućanske poslove, nabavku i pripremu hrane. Sud je tužitelju za 1 sat nestručne tuđe pomoći dosudio iznos od 3,32 prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 25,00 kuna po satu, smatrajući taj iznos primjerenim i u skladu sa postojećom sudskom praksom. Tužitelju je za tuđu pomoć dosuđen iznos od 408,36 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 3.075,00 kuna. S obzirom da je tužitelj za ovaj vid imovinske štete potraživao 796,34 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 6.000,00, s preostalim dijelom zahtjeva koji prelazi iznos od 408,36 prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 3.075,00 kuna, tužitelj je odbijen, odnosno tužitelj je odbijen za iznos od 388,21 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 2.925,00 kuna.

67. Na ime neimovinske štete tužitelju je dosuđeno: za pretrpljene fizičke boli 6.370,69 €, za pretrpljeni strah 4.645,30 €, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 7.299,75 € kuna, za naruženje 4.910.74 €, odnosno ukupno 23.226,48 €.

68. Tužitelju je na ime imovinske štete, odnosno tuđe pomoći dosuđeno 408,36 €.

69. Sveukupno je tužitelju i za neimovinsku i za imovinsku štetu dosuđeno 23.634,84 €.

70. Tužitelj je u konačno uređenom tužbenom zahtjevu od 27.03.2015.g. potraživao od tuženika na ime neimovinske i imovinske štete, ukupno 29.464,46 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 222.000,00 kuna. Budući da je sud dosudio tužitelju s navedenih osnova ukupno 23.634,84 prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 178.075,00 kuna, tužitelj je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva odbijen, odnosno odbijen je sa iznosom od 5.829,62 € prema fiksnom tečaju konverzije 1 € = 7,53450 kuna za iznos od 43.925,00 kuna jer je u tom dijelu tužbeni zahtjev previsoko postavljen, tj. neosnovan.

71. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj je u tužbenom zahtjevu koji je uređen podneskom od 03.03.2023.g. (list 605 spisa), potraživao tijek zateznih kamata od dana 08.05.2012. pa do konačne isplate, tj. od dana podnošenja tužbe, pa do isplate, što je u skladu s naprijed navedenim, pa je sud takav zahtjev za tijekom zateznih kamata na dosuđenu glavnicu i prihvatio. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

72. U ovoj parnici tužitelj je uspio sa iznosom od 23.634,84 € od ukupno zahtjevnih 29.464,46 €.

73. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 155 ZPP-a koji propisuju da u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud najprije utvrđuje postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela, oduzima postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, a nakon toga utvrđuje iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, a koji troškovi su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

74. Tužitelja je tijekom postupka zastupao odvjetnik, koji je do zaključenja glavne rasprave postavio zahtjev za naknadnom parničnog troška (str. 735-736 spisa).

75. Tuženika je tijekom postupka zastupao odvjetnik, koji je do zaključenja glavne rasprave postavio zahtjev za naknadnom parničnog troška (str. 737 spisa).

76. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 29.464,46 €. Tužitelj je uspio u sporu sa iznosom od 23.634,84 €. Kada se ta dva iznosa stave u omjer (23.634,84 €/29.464,46 €), proizlazi da je tužitelj u ovom sporu uspio sa 80 % vrijednosti predmeta spora, a tuženik sa 20 % vrijednosti predmeta spora. Kada se od postotka uspjeha tužitelja u sporu (80 %) oduzme postotak uspjeha tuženika u sporu (20 %), dobije se konačni postotak uspjeha tužitelja u sporu (60 %). U skladu sa tim postotkom, odmjereni su troškovi tužitelja koji su bili potrebni za vođenje ove parnice. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadalo: za sastav tužbe 250 bodova; za sastav četiri obrazložena podneska od 26.03.2013.g., 27.03.2015.g., 26.05.2020.g., 03.03.2023.g. za svaki po 250 bodova; za sastav podneska od 25.10.2012.g. 62,50 bodova; za sastav podnesaka od 08.04.2013.g., 19.03.2014.g., 13.07.2016.g., 17.05.2017.g., 11.09.2018.g., 18.05.2023.g. za svaki po 125 bodova; za zastupanje na ročištima od 11.10.2012.g., 04.02.2013.g., 08.04.2013.g., 05.09.2013.g., 07.07.2014.g., 16.09.2016.g., 10.11.2016.g., 08.03.2018.g., 06.06.2019.g., 21.10.2019.g., 09.09.2020.g., 14.01.2021.g., 06.03.2023.g., 03.05.2023.g., 20.09.2023.g., 08.11.2023.g., 19.12.2023.g., 19.02.2024.g., 22.04.2024.g, 19.06.2024.g., 11.11.2024.g., 23.01.2025.g. i to za svako po 250 bodova. Tužitelju bi pripadao i trošak pristupa na ročište od 22.02.2021. u visini od 125 bodova. Tužitelju bi pripadao i trošak pristupa na ročište za objavu presude 50 bodova. Kada se sve naprijed navedeno zbroji dobije se ukupno 7737,50 bodova. Međutim, s obzirom da je tužitelj u konačnici uspio sa 60 % VPS-a, 7737,50 bodova, se umanjuje do iznosa od 60 %, te se dobije 4642,50 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 9.285,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 2.321,25 €. Tužitelju je u cijelosti priznat trošak predujmova za medicinsko vještačenje, dopunsko medicinsko vještačenje i za pristupe vještakinja na ročišta radi usmenog očitovanja u ukupnom iznosu od 729,98 € (437,99€ + 33,18€ + 33,18€ + 66,36€ + 159,27€) jer je provođenje tih dokaza bilo neophodno za donošenje odluke u ovoj parnici. Tužitelju je priznat trošak predujmova za sudskog dostavljača za svjedoke u ukupnom iznosu od 61,84 € (30,92€ + 15,46€ + 15,46€). Sveukupno je tužitelju na ime troška ove parnice dosuđeno 12.398,07 €, a sve sukladno konačnom uspjehu tužitelja u ovoj parnici.

77. Tužitelj je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje ima pravo temeljem čl. 67 st.3 u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17) pa je njegov zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 30. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

78. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu 30. siječnja 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvjetnik Petar Petrić iz Zagreba

- pun. tuženika odvjetnik Marko Skukan iz Zagreba