Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-30/2025-3

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Androš, predsjednika vijeća, Drage Grubeše, suca izvjestitelja i člana vijeća i Sanje Sušilović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tei Ivas, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., [adresa], OIB 14036333877, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Matiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5535/2022-19 od 20. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5535/2022-19 od 20. rujna 2024. pod toč. I. izreke, u dosuđujućem dijelu odluke o trošku (toč. II. izreke), kao i pod toč. III. izreke.

II. Tuženiku se ne dosuđuju troškovi sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Addiko Bank d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 14036333877 isplatiti tužitelju SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 10.646,38 eura zajedno sa zateznim kamatama računatim na iznos od:

5,02 EUR od 31.10.2008.

8,24 EUR od 31.12.2008.

11,52 EUR od 28.2.2009.

8,70 EUR od 31.3.2009.

9,24 EUR od 30.4.2009.

4,94 EUR od 31.5.2009.

1,78 EUR od 30.6.2009.

2,62 EUR od 31.7.2009.

4,29 EUR od 31.8.2009.

4,14 EUR od 30.9.2009.

2,46 EUR od 31.10.2009.

5,62 EUR od 30.11.2009.

8,16 EUR od 31.12.2009.

11,77 EUR od 31.1.2010.

10,94 EUR od 28.2.2010.

15,84 EUR od 31.3.2010.

14,91 EUR od 30.4.2010.

17,47 EUR od 31.5.2010.

32,40 EUR od 30.6.2010.

29,17 EUR od 31.7.2010.

39,03 EUR od 31.8.2010.

35,63 EUR od 30.9.2010.

30,15 EUR od 31.10.2010.

41,71 EUR od 30.11.2010.

55,29 EUR od 31.12.2010.

45,08 EUR od 31.1.2011.

49,01 EUR od 28.2.2011.

44,45 EUR od 31.3.2011.

45,28 EUR od 30.4.2011.

64,58 EUR od 31.5.2011.

66,46 EUR od 30.6.2011.

82,57 EUR od 31.7.2011.

74,29 EUR od 31.8.2011.

65,23 EUR od 30.9.2011.

61,77 EUR od 31.10.2011.

61,10 EUR od 30.11.2011.

65,25 EUR od 31.12.2011.

69,02 EUR od 31.1.2012.

68,36 EUR od 29.2.2012.

9.372,89 EUR od 15.3.2012.

do isplate u visini stope koja se do 31.07.2015. računa po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, od dana 01.08.2015. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.516,54 eura sa zateznim kamatama računatim od 20. rujna 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka."

2. Ovu presudu pod toč. I. i III. izreke, te u dosuđujućem dijelu odluke o troškovima parničnog postupka (toč. II. izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u smislu žalbenih navoda ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova parničnog postupka, te trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nasuprot žalbenim navodima tuženika prvostupanjska presuda sadržava valjane i iscrpne razloge, između izreke i razloga nema proturječnosti, a niti ima proturječnosti sa zapisnicima o izvedenim dokazima, pa stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

5. Nije sporno da je između stranaka zaključen 16. prosinca 2005. Ugovor o kreditu za kupnju stana, na rok otplate od 25 godina, da je tuženik odobrio tužitelju kredit u iznosu od 54.800,00 CHF prema srednjem tečaju za CHF Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. po važećem tečaju na dan korištenja kredita (čl. 2. Ugovora o kreditu broj 016- 2708/05) s početno ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom od 3,99% godišnje dekurzivno, da je tužitelj prijevremeno otplatio kredit 15. srpnja 2012.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio da se sasluša djelatnik banke na okolnost da se o ugovaranju valutne klauzule pojedinačno pregovaralo, ali je na ročištu održanom dana 10. lipnja 2024. odustao od saslušanja svjedoka EP.

7. Prvostupanjski sud je nakon uvida u presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. potvrđenu presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., te na temelju saslušanja tužitelja zaključio da se radi o standardiziranom (tipskom ugovoru), da tuženik nije upoznao tužitelja na valjan način o rizicima ugovaranja valutne klauzule, da je odredba Ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli suprotna načelu savjesnosti i poštenja i da uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, a što je sve utvrđeno i u odluci Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. i odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018.

8. U odredbama čl. 81. st. 1. i 4. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/04.) odnosno istovjetnim odredbama čl. 96. st. 1. i 4. ZZP/07 propisano je:

Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (st. 1.).

9. Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati (st. 4.).

10. Budući je tuženik odustao od izvođenja dokaza saslušanjem djelatnika banke, tuženik ne može prigovarati da parnica za zaštitu kolektivnih prava i interesa iz čl. 502.a i c. ZPP-a nema direktni učinak u individualnim parnicama potrošača i da se potrošač ne može pozivati na utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa i prava. Također, tuženiku na navode žalbe valja ukazati da je odredba čl. 2. Ugovora o kreditu nepoštena, te zbog povrede načela transparentnosti ništetna, te da je odluka prvostupanjskog suda u pogledu utvrđenja ništenosti ugovorne odredbe u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula u skladu s pravnim shvaćanjem iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022.

11. Stoga, zaključak prvostupanjskog suda da je odredba čl. 2. Ugovora o kreditu ništetna (čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) navodima žalbe tuženika nije dovedena u sumnju.

12. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ručević d.o.o. (MP) prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj u razdoblju od 31. siječnja 2006. do prijevremene otplate kredita 15. ožujka 2012. zbog tečajnih razlika preplatio na ime pozitivnih tečajnih razlika iznos od 80.215,00 kn / 10.646,38 EURA.

13. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka i tužitelju dosudio iznos od 10.646,38 EURA sa zateznim kamatama počev od uplate svakog povišenog anuiteta pa do isplate.

14. Na žalbene navode tuženika valja odgovoriti da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio opseg restitucijskog zahtjeva (čl. 1111. ZOO) da se odstupilo od shvaćanja iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1277/2022 od 8. ožujka 2023. da sudovi trebaju uračunati negativne tečajne razlike iako banka nije istakla prigovor radi prijeboja, procesno-pravnu kompenzaciju ili protutužbu za isplatu negativnih tečajnih razlika, pa se stoga ne prihvaćaju žalbeni prigovori da je restitucijski zahtjev trebalo umanjiti za negativne tečajne razlike.

15. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik nesavjestan stjecaoc tijekom trajanja ugovornog odnosa i da potrošaču pripada pravo po odredbi čl. 1115. ZOO zatezna kamata od dana uplate svakog povišenog anuiteta nastalog zbog promjene tečajnih razlika.

16. Prvostupanjski sud je ispravno odbio prigovor zastare tuženika. Tuženiku valja ukazati da restitucijski zahtjev potrošača zastarijeva u općem zastarnom roku (čl. 225. ZOO), da je zastara počela teći 14. lipnja 2018. i da zastarni rok nije istekao jer je tužitelj podnio tužbu 20. listopada 2022.

17. Prvostupanjski sud je ispravno odluku o troškovima utemeljio na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa) ispravno vrijednost boda odmjerio u iznosu od 2,00 EURA, te odluku o trošku u dosuđujućem dijelu iscrpno obrazložio pod toč. 36.

18. Navodima žalbe tuženika ispravnost odluke o troškovima prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju.

19. Budući nisu ostvareni žalbeni razlozi, a niti razlozi za žalbu na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu tuženika i odlučiti kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

20. Odluka o troškovima u nepobijanom odbijajućem dijelu ostaje neizmijenjena (toč. II. izreke).

Osijek, 30. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Androš