Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U RIJECI

    Prekršajni odjel

    Posl.br. Pp-2852/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Karoline Dragojević, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZO zbog prekršaja iz članka 22 stavka 3 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 – ZZNO-a), pokrenutom povodom optužnog prijedloga PU Primorsko-goranske, Policijske uprave primorsko-goranske, II policijske postaje Rijeka, Klasa: 211-07/24-5/17631, Urbroj: 511-09-24-24-1 podnesenom Sudu 11.srpnja 2024., nakon održane glavne rasprave 27.siječnja 2025., u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog ovlaštenog tužitelja, na temelju odredbe članka 179 i članka 183 Prekršajnog zakona ("Narodne novine"107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ-a), 30.siječnja 2025., objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    okrivljenik ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i B, djevojačko E, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju plinoinstalater, SSS, zaposlen u KD Vodovod i kanalizacija Rijeka, s mjesečnom plaćom cca 1.200,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, prekršajno osuđivan i kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi postupak – prema vlastitom kazivanju,

    k r i v  j e

    što je

    I. 06.07.2024., u 21,00 sati na adresi [adresa] u stubištu zgrade ispred stana, došlo do psihičkog nasilja u obitelji pred maloljetnom djecom K (2014.) i I (2016.) na način da je okrivljeni u alkoholiziranom stanju od 0,73 g/kg alkohola u organizmu došao pred vrata stana u kojem su se nalazili njegova supruga ZOC sa djecom U i I te kako ga ZOC iz straha nije htjela pustiti u stan počeo je lupati po vratima i vikati da ga pusti unutra, te je slao tekstualne poruke uvrjedljivog sadržaja prema istoj obraćajući se prema njoj riječima: „Otvori jebena vrata“, „probit ću ih“, jeben ti kruh kojeg si jela danas“, platit ćeš mi za ovo“, „uništit ću te“, „smeće odvratno“, „glupačo otvori jebena vrata“; Sve navedeno duboko je uznemirilo djecu dok je kod ZOC prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost;

    dakle, kao suprug i otac u nazočnosti djece počinio psihičko nasilje prema supruzi i djeci, a koje je kod majke i djece izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime je postupio protivno odredbi članka 10 stavka 1 točka 3, te počinio djelo prekršaja iz članka 22 stavka 3. ZZNO-a,

    pa se na temelju članka 22 stavka 3. istog zakona, okrivljeniku

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura (tisuću sto)

    Na temelju čl. 40. PZ-a okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od 6.srpnja 2024. u 23:20 sati do 7.srpnja 2024. u 10:00 sati, kao 79,64 eura (sedamdeset devet šezdeset četiri) tako da okrivljenik ima za platiti novčanu kaznu u iznosu od 1.020,36 eura ( tisuću dvadeset i trideset šest centi)

    Na temelju članka 33.stavka 11.PZ-a, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti

    u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti presude.

    Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena.

    Na temelju članka 13. i članka 15. ZZNO-a okrivljeniku se

    izriče

    zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana

    Navedena zaštitna mjera izvršiti će se po pravomoćnosti ove presude i traje dok za istu postoje razlozi prema ocjeni stručnog tima, u trajanju od najmanje 6 (šest) mjeseci.

    Okrivljenik je dužan postupiti u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a ukoliko ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri čini prekršaj iz članka 24. ZONOB-a, za koji je Zakonom zapriječena novčana kazna u iznosu od najmanje 390,00 eura ili kazna zatvora od najmanje 10 (deset) dana.

    Po pravomoćnosti ove presude oduzeti predmeti od strane II Policijske postaje Rijeka plinski pištolj Blow F-06 sa pripadajućim spremnikom u kojem se nalazi 6 komada plinskog streljiva pobliže naveden u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj oružja], vratiti će se okrivljeniku.

    Ukoliko okrivljenik ne preuzme privremeno oduzeti predmeti u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti ove presude, predmeti iz točke II. izreke postaju vlasništvo Republike Hrvatske, te će se s njime postupiti sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 38/14 i 60/14).

    Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. PZ-a, okrivljenik je dužan nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 39,81 eura ( trideset devet i osamdeset jedan cent) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude.

    O b r a z l o ž e n j e

    1.MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, II policijska postaja Rijeka, podnijela je Sudu 11.srpnja 2024., optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/17631, Urbroj: 511-09-24-24-1 protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

    2.Okrivljenik ispitan na održanoj glavnoj raspravi 27.siječnja 2025., izjavio je da se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja za koje se tereti, da je tog dana 6.srpnja 2024., radio i njegova žena ZOC da ga je zvala na telefon no da se nije javio, zbog čega da je bila jako ljuta. Taj dan da je radio sa fekalijama i jedva da je čekao doći doma i istuširati se, a ZOC da je htjela da on ode na Krk jer da je mislila da će se svađati. Kako joj se nije javio ona da mu je poslala poruku da ode spavat na Krk, a da se on zbog posla nije mogao javiti. Kada je došao doma da su vrata bila zaključana i da je pokucao i zvonio no da nije točno da bi on lupao po vratima, te da nije niti točno da bi on vikao jer da bi sigurno to čuli i susjedi. Riječi koji se navode u optužnom prijedlogu da on njoj to nije izgovarao već da joj je poslao na mobitel jer da je bio ljut budući da se od fekalija htio što prije otuširati. Taj dan da je i popio alkohol dvije ili tri pive što da je normalno na njihovom poslu. Ona da je mislila da je on zvao policiju zato što je ispred zgrade bio i parkiran policijskih auto, pa da je zato ona išla zvat policiju. Djeca da su bila u stanu s ZOC i to sin K i I, oni da nisu tada plakali nego misli da je I počeo plakati kad je došla policija. Između njega i ZOC da se nisu događale ovakve situacije, i oni nakon toga da su otišli 4-5 dana na godišnji odmor, ZOC i on da su oduvijek u dobrim odnosima kao i sada.

    2.1. Okrivljenik nije imao dokaznih prijedloga.

    2.2. U daljnjem dokaznom postupku saslušana je svjedokinja žrtva ZOC koja je izjavila da joj je tog dana suprug rekao da će doći doma oko 4,5 sati, no da nije došao i da se nije javljao na mobitel, ona da je bila nervozna jer da zna kada se ne javlja da se zabrine da se nešto nije dogodilo, da je bila ljuta i poslala mu poruku da se ne mora vraćat doma, da ode na Krk, nakon otprilike sat vremena da joj je poslao poruku da radi da se zato nije mogao javiti na mobitel, te da mu je putem poruke rekla da mu neće otključati vrata na što da se je on naljutio. Nadalje ista je izjavila da je počeo zvoniti na vrata no ne zna da li je lupao ili kucao, ne sjeća se jer da je bila uznemirena, a uznemirena da je bila zato jer da su oboje temperamentni i da je znala ako uđe da će se početi svađati pred djecom a da to nije htjela. Misli da se nije niti derao ispred vratiju. U tom trenutku djeca da su bila u dnevnom boravku, te da su se uznemirili kad su vidjeli da ga neće pustiti u kuću, stariji sin da se je rasplakao. Ona da je stavila krpu na zvono da se ne čuje, i ne zna da li je on otisao pa je onda otišla zapaliti cigaretu na balkon da se smiri i tada da je vidjela ispred zgrade policijsko vozilo i da je pomislila da ih je on zvao zato što ga ne pušta u kuću, onda da je on išla zvat policiju, kako bi dobili i njezin poziv milo za drago. Nije mislila da će dovesti do ovoga svega. Taj dan da su došli policajci ušli u stan i onda da je dala izjavu a suprug da je bio na stubištu i oni da su ga odveli. Nju da je bilo strah u smislu da će se jako posvađati, a ne za njezin život da bi on nešto napravio. Između njih da nije bilo ovakvih situacija, svađali su se i ranije ali ne često. On da zna konzumirati alkohol u prigodnim okolnostima, no da nije alkoholičar, kada popije isti bude, nije nasilan. Oni da su i dalje u dobrim odnosima.

    2.3. Nakon što je svjedokinji pročitan iskaz od 6.srpnja.2024., u odnosu na dio koji je izjavila da je vidjela da je u pripitom stanju te da ju je bilo strah od prijašnjeg ponašanja prema njoj, ista je pojasnila da je to izrekla iz razloga jer kad se svađaju da izgovore ružne riječi koje ne misle, a da nije htjela da to djeca slušaju, da su se u 10 godina braka sigurno i prije događale svađe. Na daljnji upit Sud ista je izjavila da više ne zna da li je vikao ili ne, a da sad drugačije iskazuje jer da se ne sjeća zbog proteka vremena, jer da joj je samo zvanje policije i posljedice izazvalo traumu. Izjavila je da je bila uznemirena i da joj je bilo povrijeđeno dostojanstvo. Između njih da nije u tijeku brakorazvodna parnica niti da se želi razvesti od supruga, ne zna da li je izjavila policiji da nasilje prema njoj ponavlja unazad više godina, te da je u tijeku brakorazvodna parnica i da se je odlučila rastati zbog sklonosti nasilja prema njoj.

    2.4. U daljnjem dokaznom postupku pročitani su i izvršen uvid u; zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, potvrdu o oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj], zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve, službene zabilješke policijskih službenika, i obrazac rizičnih faktora.

    2.6. Izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenika iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za prekršaj iz nasilja u obitelji.

    3. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud smatra nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik počinio nasilje u obitelji iz članka 22. stavak 3. ZZNO-a, kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke, te je stoga istoga valjalo osuditi i kazniti po zakonu.

    4. Čitajući zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve od 6.srpnja 2024., Sud je utvrdio da je svjedok žrtva izjavila da je okrivljenik oko 21,00 sati došao na vrata, u pripitom stanju, te da je zbog straha od prijašnjeg ponašanja prema njoj, psihičkog i vrijeđanja, nije pustila u stan zbog čega da je okrivljenik počeo lupati na vrata stana, zvoniti, vikati i slat joj poruke "otvori jebena vrata", " probit ću ih", "jebem ti kruh kojeg si danas jela", "platit ćeš mi za ovo", "uništit ću te smeće odvratno"," glupačo otvori jebena vrata"., zbog čega da je zvala policiju, a u to vrijeme da su bila prisutna i njihova maloljetna djeca.

    4.1. Izvršenim uvidom u obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja Sud je utvrdio da je svjedok žrtva izjavila da će napustiti okrivljenika, da ju je strah, te je od strane policijskih službenika navedeno da je žrtva u emocionalnom šoku, a okrivljenik u polu agresivnom pod utjecajem alkohola.

    5. Slijedom takvih utvrđenja, Sud nije prihvatio obranu okrivljenika da isti nije počinio djelo prekršaja za koji se tereti, sve iz razloga jer je Sud kao vjerodostojan, istiniti i objektivniji iskaz uzeo iskaz svjedoka žrtva dan u policijskoj postaji obzirom je isti dan neposredno nakon događaja, te zato jer je iz obrazaca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja razvidno da je svjedok žrtva iskazala strah od počinitelja, te da se je nalazila u emocionalnom šoku. Sud smatra da je žrtva izmijenila iskaz dan pred Sudom sve iz razloga proteka vremena te pokušaja umanjenja okrivljenikove odgovornosti. No i sam iskaz dan pred Sudom nije životan i logičan da bi ista vidjela policijsko vozilo ispred zgrade, pa da bi unatoč tome išla zvat policiju, već Sud smatra upravo suprotno da je svjedok žrtva zvala policiju jer ju je bilo strah i jer je bila uznemirena, a sve kako je to i izjavila u policijskoj postaji.

    5.1. Nadalje, u ovom postupku nije sporno da su tijekom navedenog događaja prisustvovala i zajednička maloljetna djeca K (2014.) i I (2016.), što u svojem iskazu potvrđuju i okrivljenik i svjedok žrtva. No, sud je cijenio i iskaz svjedoka žrtve dan pred Sudom istinitim da su tijekom tog događaja djeca bila u dnevnom boravku, da su se uznemirili kad su vidjeli da ga neće pustiti u kuću, te stariji sin da se je rasplakao, a ona da je stavila krpu na zvono da se ne čuje. Sud smatra da lupanja po vratima, vikanje od strane okrivljenika je ponašanje koje može prouzrokovati uznemirenost kod maloljetne djece, pogotovo ako je i majka bila uznemirena, što u konkretnom slučaju je bio slučaj jer je svjedok žrtva, majka djece, bila uznemirena i u strahu.

    6. Odredbom članka 10 stavka 1 točke 3 ZZNO-a, za koje se tereti okrivljenik, definiran je pojam nasilja u obitelji i u točci 3. propisano je da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, što znači da je prouzročenje povrede dostojanstva i uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Dakle, radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje i bez kojeg se ne može raditi o prekršaju. Dakle da bi netko izvršio psihičko nasilje, moralo bi kod žrtve izazvat uznemirenost ili povredu dostojanstva. Nadalje odredbom članka 22 stavka 3 ZZNO-a propisano tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    7. Na temelju provedenih dokaza, saslušanja svjedoka žrtve, materijalnih dokaza u spisu, Sud smatra da je navedeno ponašanje okrivljenika kod žrtve, prouzročilo uznemirenost, strah i povredu dostojanstva, jer je iz provedenih dokaza razvidno da ponašanje okrivljenika nije izuzetak, već da se očito radi o opetovanom ponašanju,

    te način počinjenja prekršaja gdje okrivljenik u agresivnom stanju lupa na vrata, viče i šalje porukama uvrijeđujuće i prijeteće riječi (što okrivljenik niti ne osporava) predstavlja prema mišljenju Suda u potpunosti psihičko nasilje prema žrtvi. Slijedom ovakvih utvrđenja, sud smatra da su u ponašanju okrivljenika ostvarena obilježja djela prekršaja za koji se isti tereti.

    8. Pri izboru vrste i mjere kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj, Sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. PZ-a. Olakotne okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao. Otegnute okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao. Za navedeno djelo prekršaja zakonom je zapriječena novčana kazna u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    8.1. Cijeneći utvrđene okolnosti, Sud smatra opravdanim okrivljeniku izreći novčanu kaznu u iznosu koji predstavlja zakonom propisani minimumu, smatrajući da će se tako ostvariti svrha kažnjavanja.

    8.2. Sukladno članku 40. PZ-a sud je vrijeme koje je okrivljenik proveo u uhićenju i to od 6.srpnja 2024. u 23:20 sati do 7.srpnja 2024. u 10:00 sati, uračunao u izrečenu novčanu kaznu, kao dva dana zatvora odnosno 79,64 eura.

    8.3. Valja istaći da okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

    9. Nadalje, Sud je ocijenio da bi prema okrivljeniku trebalo izreći na temelju članka 13. i članka 15. ZZNO-a zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana. Naime, radi se o osobi koji je otac dvoje mlt. djece pa bi bilo svrsi shodno da se otkloni nasilničko ponašanje okrivljenika, te opasnost da bi mogao ponovno počiniti takvo nasilje u obitelji.

    9.1. Sud je uvjerenja da će se izricanjem ove zaštitne mjere okrivljenik steći uvide u vlastito ponašanje i prihvatiti odgovornost za njega, te uspostaviti samokontrolu nad svojim emocijama i ponašanjem, kako bi se ubuduće zaustavilo i spriječilo nasilno ponašanje u obitelji, te otklonile okolnosti koje pogoduju i mogu poticajno djelovati na počinjenje novog djela prekršaja.

    9.2. Izrečena zaštitna mjera izvršava se sudjelovanjem u postupku psihosocijalne terapije u određenom trajanju, ciljano, radi zaustavljanja nasilja u obitelji, te prevencije ponovnog činjenja istovrsnog prekršaja.

    10. Sud je ocijenio da radi zaštite opće sigurnosti i opasnosti od ponavljanja prekršaja nije potrebno okrivljeniku oduzeti predmete prekršaja, plinski pištolj Blow F-06 sa pripadajućim spremnikom u kojem se nalazi 6 komada plinskog streljiva pobliže navedeni u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj oružja], a sve i obzirom da okrivljenik nije ranije osuđivan za prekršaje iz ZZNO. Ukoliko okrivljenik ne preuzme privremeno oduzeti predmeti u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti ove presude, predmeti iz točke II. izreke postaju vlasništvo Republike Hrvatske, te će se s njime postupiti sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 38/14 i 60/14).

    11. Odredbom članka 13 PZ-a propisano je da troškovi prekršajnog postupka su izdaci učinjeni u povodu prekršajnog postupka od njegova pokretanja, pa i prije, pa sve do njegova završetka, te izdaci za uništenje oduzetih predmeta prekršaja. Sud je

    okrivljenika obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu, koji je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka, te imovnom stanju okrivljenika.

    12. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Rijeka, 30.siječnja 2025.

    Sudski savjetnik:

    Sutkinja:

    Karolina Dragojević,v.r.

    Melita Šimić,v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci u 2(dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

    DNA:

    1. Okrivljeniku

    2. Tužitelju

    Po pravomoćnosti:

    1. Žrtvi

    2. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.