REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1683/2023-15

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, kojeg zastupa gradonačelnik ČF, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe za podršku radu građevinske inspekcije, Šubićeva 29, Zagreb, OIB: 33706439962, kojeg zastupa službena osoba ŠF, radi uklanjanja proširenja prometnice, 30. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe za podršku radu građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/618, URBROJ: 443-01-15-23-2 od 30. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u izreci ove presude, naređuje se investitoru Gradu Zagrebu, da u roku od 90 (devedeset) dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni izvedena proširenja prometnice u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dijelu prometnice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između bočnih okomitih parkirnih mjesta između k. brojeva 1A i 19, bez ishođene građevinske dozvole (točka 1. izreke rješenja). Upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako u određenom mu roku ne postupi po naredbi iz točke l . izreke (točka 2. izreke rješenja). Upozorava se investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne (točka 3. izreke rješenja). Upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu (točka 4. izreke rješenja). Upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke l. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete (točka 5. izreke rješenja). Upozorava se investitor da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke l . izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nije uklonio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete (točka 6. izreke rješenja). Troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada snosi investitor (točka 7. izreke rješenja).

2. Tužitelj u tužbi osporava pravilnost zaključka tuženika iz utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu evidentiranja izrađenog elaborata odnosno geodetskog snimka postojećeg stanja tog dijela prometnice izrađenog po tvrtki Gemark GGA j.d.o.o.. Pojašnjava da je navedeni elaborat izrađen i predan na provedbu nadležnim tijelima, a usklađen je sa svim prijašnjim elaboratima koji se tiču upravo te prometnice. Naime, tom elaboratu RN 81/2023 k. o. [katastarska općina] za provedbu u zemljišnim knjigama prethodi geodetski elaborat RN 2064/1994 iz 1994. koji u cijelosti do danas nije proveden u zemljišnim knjigama odnosno nisu provedene jedinstvene katastarske čestice prema stanju u katastru. Pojašnjava kako elaboratom RN 2064/1994 treba provesti usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim stanjem za cijeli SRC Jarun te je u tu svrhu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu 2020. dostavljen geodetski elaborat RN 2064/1994 za diobu čestica pod brojem Z-4031/2020 koji je proveden 2023. i geodetski elaborat RN 2064/1994 za spajanje čestica pod brojem Z-14103/2021 koji još nije proveden. Nadalje, pojašnjava da se geodetski elaborat za nerazvrstanu cestu RN 81/2023 može provesti u zemljišnoj knjizi tek nakon provedbe Z-14103/2021 iz 2021. stoga se mora čekati rješenje Suda po tom zahtjevu. Ističe kako i sam tuženik u osporavanom rješenju potvrđuje da mu je predočen snimak izvedenog stanja tog dijela prometnice u kojem su obuhvaćeni dijelovi na obje čestice. Projekt održavanja postojeće nerazvrstane ceste Aleje Matije Ljubeka i geodetski snimak izvedenog stanja prometnice sadrže sve promjene koje su se tijekom godina događale na nerazvrstanoj cesti, a koje se do danas nisu u cijelosti provele od strane nadležnih tijela, stoga je tuženik iz tako nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja izveo nepravilan zaključak te na kraju i donio nepravilno i neosnovano rješenje. Smatra kako tuženik nije pravilno utvrdio da se u cijelosti radi o nerazvrstanoj cesti te nije uzeo u obzir da je od nadležnog tijela izdano Uvjerenje o kategorizaciji nerazvrstane ceste KLASA: 340-01/22-001/ 1542 od 31. listopada 2022. kojim je i utvrđeno da je javno prometna površina Aleja Matije Ljubeka dana 28. srpnja 2011. stupanjem na snagu Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.) bila evidentirana i ostala cesta, put, ulica, parkiralište i dr. te se prema članku 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dijelovi nerazvrstane ceste. Navedena činjenica potvrđena je i Uvjerenjem KLASA: 340-01/22-001/ 1542, URBROJ: 251-10-80/01-23-62 od 17. svibnja 2023. i Uvjerenjem KLASA: 340-01/22- 01/1542, URBROJ: 251-10-80/010-23-83 od 7. lipnja 2023. Dakle, nerazvrstana cesta Aleja Matija Ljubeka na terenu obuhvaća dijelove k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a budući da su radovi izvedeni u gabaritima postojeće nerazvrstane ceste, radi se o radovima održavanja postojeće prometnice, pa za iste nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Naime, riječ je o održavanju postojeće prometnice. Navodi da je člankom 100. sada važećeg Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22. i 04/23) propisano što sve čini nerazvrstanu cestu, dok je člankom 101. istog zakona propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Pojašnjava i da se prema članku 102. stavku 2. Zakona o cestama nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Navodi kako sukladno Zakonu o cestama nerazvrstanu cestu čine: cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo), zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično). Poziva se i na članak 23. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'', broj: 68/18., 110/18., 32/20., dalje: ZKG) prema kojem se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Prema njegovom mišljenju, da je tuženik uvažio objektivno činjenično stanje tada je pravilno trebao utvrditi kako se radovi nisu „proširili” na dijelove prometnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. proširenje na zelene površine („zelene otoke”), već se u cijelosti radi o postojećoj nerazvrstanoj cesti, ali za koju nadležna tijela nisu u propisanim rokovima nakon uredno predane dokumentacije izvršila svoje obveze evidentiranja. Isto tako, da su nadležna tijela na vrijeme provela sve promjene u katastarskom i zemljišnoknjižnom operatu sukladno predanim geodetskim elaboratima bilo bi potpuno jasno da je Grad Zagreb na Aleji Matije Ljubeka izvršio održavanje ceste unutar gabarita cestovnog zemljišta. Navodi kako na temelju ZKG-a i Zakona o cestama postoji pravo i obveza održavanja ovakvih površina i to upravo od strane jedinice lokalne samouprave na čijem se području takva prometnica i nalazi. Smatra da je tuženik trebao uvažiti i činjenicu da je u pravosudnim tijelima tijekom lipnja i srpnja 2023. u tijeku bio štrajk te se opravdano može pretpostaviti da se provedba uredno i pravovremeno predane dokumentacija neće izvršiti u skorije vrijeme (zbog štrajka i posljedica štrajka), pa se predlaže odrediti privremenu mjeru obustave izvršenja osporavanog rješenja jer bi provedbom rješenja (nalogom za povrat u prijašnje stanje) za tužitelja nastala teška i nepopravljiva šteta na komunalnoj infrastrukturi koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi, a koju je sukladno zakonu dužan održavati. Predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti rješenje tuženika, podredno izreći privremenu mjeru obustave izvršenja osporavanog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koji su utvrđeni u osporavanom rješenju te ostaje u cijelosti kod navoda u obrazloženju akta koji se osporava i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužitelj u podnesku od 20. ožujka 2024., u bitnome, ističe da ovlast Grada Zagreba za izvođenje radova na postojećoj prometnici proizlazi kako iz odredaba ZKG- a kao i Zakona o cestama. Navodi da je člankom 21. ZKG-a propisano da su komunalne djelatnosti djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti time da je odredbom članka 22. stavka 1. točke 1. ZKG-a propisano da je komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, između ostalog, održavanje nerazvrstanih cesta, pri čemu se u sklopu obavljanja djelatnosti održavanja može osigurati i građenje komunalne infrastrukture sukladno stavku 2. istog članka. Nadalje, navodi da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa (načelo javne službe), sukladno odredbi članka 8. ZKG-a. Poziva se i na članak 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji (''Narodne novine'', broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZG) kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim zakonom ili propisom donesenim na temelju istoga nije drukčije propisano kao i da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole. Pojašnjava da je člankom 3. stavkom 23. ZG-a propisano da je postojeća građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena, dok je stavkom 21. istog članka propisano da je održavanje građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Nadalje, pojašnjava kako su Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (''Narodne novine'', broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22. i 155/23., dalje: Pravilnik) određene jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova. Ističe kako je odredbom članka 3. stavka 1. Pravilnika propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi održavanja postojeće građevine. Ističe kako tuženik nije naveo iz kojeg propisa točno proizlazi da bi za predmetne radove bilo nužno ishoditi građevinsku dozvolu s obzirom na to da, kako je prethodno navedeno, nije nužno za sve radove ishoditi građevinsku dozvolu nego se neki radovi mogu izvoditi i na temelju Pravilnika. Pojašnjava i kako je člankom 59. stavkom 1. točkom 1. ZKG-a propisano da su nerazvrstane ceste komunalna infrastruktura koja sukladno odredbi članka 61. stavka 4. ZKG-a stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. Ujedno, poziva se na odredbu članka 131. Zakona o cestama kojom je propisano da se ceste koje se na dan stupanja na snagu toga zakona, dakle 28. srpnja 2011., koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste pri čemu sve one koje su izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.), a nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, dok su sve one koje su bile u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze te će se upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Ističe da je člankom 133. stavkom 3. Zakona o cestama propisano da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige. Stoga, navodi kako se status nerazvrstane ceste ne stječe upisom u katastar i zemljišne knjige nego samom izgradnjom nerazvrstane ceste kao komunalne infrastrukture, već stvarno izvedeno stanje na terenu predstavlja konstitutivan čin nastanka nerazvrstane ceste pri čemu evidentiranje stvarnog stanja u katastru i zemljišnim knjigama predstavlja samo deklaratoran čin, izjavu o stanju koje već postoji i nastalo je i prije toga upisa. Smatra da je, kad se uzmu u obzir sve sastavnice nerazvrstane ceste propisane člankom 100. Zakona o cestama, razvidno da u konkretnom slučaju sporni dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između bočnih okomitih parkirnih mjesta između kućnih brojeva 1A i 19 predstavljaju sastavni dio nerazvrstane ceste jer istu čine, osim samog kolnika, pripadajuća parkirališta i zelene površine sukladno odredbi čanka 100. Zakona o cestama. Tužitelj je, u cilju evidentiranja stvarnog stanja izvedene prometnice, predao na provedbu u katastar i zemljišne knjige elaborate iz 1994. i 2023. koji čekaju rješavanje od strane nadležnih tijela. Smatra da činjenica što u katastru i zemljišnim knjigama još nisu provedeni elaborati o izvedenom stanju sporne prometnice, nije od utjecaja na činjenicu da predmetni dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] kao i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju nerazvrstanu cestu koja se mora održavati sukladno odredbama ZKG-a i Zakona o cestama te je pravo i obveza održavanja nerazvrstanih cesta upravo na jedinici lokalne samouprave na čijem se području takva prometnica i nalazi. Prilaže geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne ceste, broj 2023-173 od 16. svibnja 2023.

5. Sud je ovaj spor riješio bez rasprave na temelju članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS) budući da je Sud odluku u konkretnom predmetu mogao donijeti na temelju stanja spisa, a tuženik u odgovoru na tužbu nije tražio održavanje rasprave niti je predlagao izvođenje dokaza. Time je Sud postupio u skladu s načelom učinkovitosti opisanim u članku 8. ZUS-a na način da se upravni spor provede brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju koja je priložena spisu kao i u spis provedenog upravnog postupka te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a, ovaj Sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21., dalje: ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom, a stavkom 3. istog članka propisano je da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.

8. Člankom 113. stavkom 1. točkom 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. Iz zapisnika koji prileži spisu upravnog postupka proizlazi da je inspekcijskim nadzorom izvođenja građevinskih radova na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka, između brojeva 1A i 19, obavljenog 26. lipnja 2023., nakon pregleda na licu mjesta na navedenoj lokaciji i predočene dokumentacije utvrđeno kako je po uvjerenju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet KLASA: 340-01/22- 01/1542, URBROJ: 251-10-80/010-23-83 od 7. lipnja 2023. prometnica u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka koja je izgrađena na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] kategorizirana kao nerazvrstana cesta.

9.1. Nadalje, utvrđeno je kako je za predmetne radove izrađen projekt održavanja nerazvrstane ceste Aleja Matije Ljubeka između k.br. 1 A i 19, na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] građevinski projekt prometnice izrađen po tvrtki Trasa Adria d.o.o. iz Zagreb, I. Stožira br. 6. zajedničke oznake 22/2023 od travnja 2023. razine glavni i izvedbeni projekt, projektant ŽF, mag.ing.aedif. ovlašteni inženjer građevinarstva.

9.2. Uvidom u katastar Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove utvrđeno je da je u katastar upisan dio prometnice koji se vodi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok dio prometnice odnosno proširenje na dijelove k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a odnosi se na zelene površine (''zelene otoke'') između bočnih okomitih parkirnih mjesta nije upisan u katastar kao dio prometnice, a sada je dio biciklističke trake prometnice.

9.3. Također, tijekom inspekcijskog nadzora predočen je i geodetski snimak izvedenog stanja tog dijela prometnice od svibnja 2023. izrađen po tvrtki Gemark GGA j.d.o.o. u kojem su obuhvaćeni dijelovi na obje čestice.

9.4. Utvrđeno je i da se izvođenje građevinskih radova odnosi na održavanje nerazvrstane ceste na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od cca 1140 m, između k.br. 1 A i 19 i proširenje prometnice na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tj. proširenje na zelene površine (''zelene otoke'') smještene između bočnih okomitih parkirnih mjesta u odnosu na prometnicu. Utvrđeno je i da za proširenje prometnice na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije predočena građevinska dozvola te se radi o izvođenju radova na proširenju bez ishođene građevine dozvole. Također, u zapisniku se navodi kako je prema građevinskom dnevniku sa radovima započeto 8. veljače 2023., a završeno 28. travnja 2023. te da je investitor radova Grad Zagreb.

10. Nadalje, iz osporavanog rješenja proizlazi kako isto, pored citiranja utvrđenja iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. lipnja 2023. i zakonskih odredbi iz kojih proizlaze pretpostavke za izricanje rješenja o uklanjanju građevine te ovlasti tijela na donošenje takvog rješenja, ne sadrži jasne i dostatne razloge za njegovo donošenje. Također, osporavano rješenje ne sadrži nikakvu ocjenu materijalne dokumentacija koja je priložena prilikom inspekcijskog nadzora, a koja se spominje u zapisniku o provedenom inspekcijskom nadzoru od 26. lipnja 2023.

11. Kako je dakle, osporavano rješenje doneseno bez valjanog obrazloženja koje bi sadržavalo ocjenu dokaza prilaženih tijekom provedenog inspekcijskog nadzora, Sud prigovore tužitelja da je u upravnom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, uz obrazloženje kakvo je u osporavanom rješenju dano, nije mogao otkloniti.

12. Pored navedenoga, iz obrazloženja osporenog rješenja u kojem se citira zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru proizlazi da se radovi sastoje od održavanja nerazvrstane ceste na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i proširenja prometnice na na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koje proširenje da nije predočena građevinska dozvola. Prema tome, Sud smatra kako je točka I. izreke osporavanog rješenja, nejasna i u smislu članka 117. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj: 47/09. i 110/21.) proturječna njegovom obrazloženju jer iz istoga proizlazi zaključak da tužitelj ne raspolaže građevinskom dozvolom za radove proširenja prometnice na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne i za radove održavanja nerazvrstane ceste na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu u potpunosti izostaje pozivanje na materijalni propis koji bi zahtijevao postojanje građevinske dozvole za isti zahvat.

13. Slijedom navedenoga, po ocjeni ovog Suda, podaci spisa predmeta za sada ne daju dovoljno osnove za zaključak koje je to točno radove tužitelj izvodio bez građevinske dozvole i na kojim nekretninama te je li mu za izvođenje takvih radova bila potrebna građevinska dozvola, stoga Sud osporavanu odluku tuženika ne može ocijeniti zakonitom.

14. Ujedno, valja reći kako je prema mišljenju ovoga Suda pri donošenju rješenja kojim se naređuje uklanjanje izvedenih radova povrijeđeno i konvencijsko pravo jer nije razvidno da bi prilikom donošenja osporavanog rješenja bio proveden test razmjernosti, tim više što iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj sporne radove proveo u javnom interesu, te da je finalizacija istih ovisila i (dijelom) o radu državnih tijela.

15. Uzevši u obzir navedeno, primjenom članka 117. stavka 1. ZUS-a Sud je poništio osporavano rješenje tuženika i odlučeno je kao u izreci ove presude.

16. S obzirom na način rješavanja ovoga spora, Sud nije razmatrao prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere.

U Osijeku 30. siječnja 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku