Poslovni broj: Us I-3059/2023-12

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja RV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II i ŽV, [adresa], protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 24, radi poništenja rješenja, nakon javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja ŽV (sin) i inspektora sigurnosti plovidbe MV, objavljene 30. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Ploče, KLASA: UP/I-342-24/23-03/345, URBROJ: 530-04-10-2-23-6 od 23. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-342-24/23-03/345, URBROJ: 530- 04-10-2-23-6 od 23. listopada 2023., pod točkom 1. je naređeno RV, ovdje tužitelju, u roku od 30 dana, povrat pomorskog dobra u prvobitno stanje zbog protupravnog zahvata u prostor kojim je izgrađen bazen dimenzija cca 7x4 metra, koji se nalazi na pomorskom dobru oko 1,00 m od linije obale, neposredno ispred k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] – Trn u mjestu [adresa], Općina Slivno. Također, tužitelju je naređen povrat u prvobitno stanje pripadajućeg prostora pomorskog dobra koji je popločan površine oko 100 m2, a koji se nalazi uokolo bazena. Pod točkom 2. je određeno kako je rok izvršenja 30 dana.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 24. studenog 2023., tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito i neosnovano. U bitnom ističe kako inspektor sigurnosti plovidbe nije bio ovlašten donijeti osporeno rješenje, a niti je isto moglo biti utemeljeno na odredbi članka 181. i 182. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 83/23). Nadalje, ističe kako je izreka rješenja nerazumljiva i neodređena, navodeći kako bi dijelovi zemljišta na kojima su izvršeni građevinski radovi trebali biti točno opisani, te ujedno ističe kako tuženik u obrazloženju osporenog rješenja nije izložio razloge kojima se rukovodio prilikom izvođenja zaključka o pravnom statusu predmetnog zemljišta (pomorsko dobro). Nastavno, ističe kako na zemljištu na kojem su izvedeni građevinski radovi nije utvrđena granica pomorskog dobra. Stoga da osporava utvrđenje tuženika kako bi se u konkretnom slučaju radilo o pomorskom dobru. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) i to na ime sastava tužbe od 500 bodova, odnosno 1.000,00 eura, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je pobijano rješenje donio ovlašteni službenik tuženika, sukladno propisima. Nadalje, a u pogledu prigovora tužitelja glede neodređenosti izreke rješenja, ističe kako digitalne ortofotografıje iz 2011., 2017/2018., 2021. i 2023. Geoportala jasno pokazuju predmetni dio pomorskog dobra ispred k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Trn, te se vidi stanje terena prije i nakon što je izgrađen bazen. Iz navedenog kako je jasno da je bazen točno u moru i neotuđiv je dio pomorskog dobra. U zapisniku kako je izrađena skica zahvata, dok tužitelj nije učinio spornim da je predmetne građevinske radove izveo, pa mu je jasno koje radove i treba ukloniti. Također, kako je jasno vidljivo da je bazen nastao pregrađivanjem mora, te je nastao na samom moru. U pogledu prigovora tužitelja kako zemljište ne bi bilo pomorsko dobro, ističe kako se predmetni bazen i popločani dio oko bazena, nalaze unutar granica iz članka 6. stavak 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nadalje, ističe kako je uvidom u podatke Državne geodetske uprave utvrđeno kako je čestica kojoj pripada mul k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-Trn upisana kao pomorsko dobro, dok je daljnjom provjerom digitalne ortofotokarte Državne geodetske uprave, izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 2011., te usporedbom ortofotokarata iz 2017/18, 2021 i 2023, nesporno utvrđeno kako je bazen izrađen u moru (priložene fotografije). Zaključno se poziva na ovlaštenja propisana odredbom 190. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te članka 41. stavak 6. Zakona o lučkim kapetanijama ("Narodne novine", broj 118/2018), te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Ujedno, potražuje trošak upravnog spora.

4. U sporu je održana rasprava 16. siječnja 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS), koji zakon je u skladu s odredbom članka 169. stavak 1. ZUS-a u primjeni u konkretnom slučaju, dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja ŽV (sin) izjavio kako je u međuvremenu bazen zatrpan, međutim, opunomoćenik tuženika je naglasio kako se time nije postupilo po nalogu iz osporenog rješenja, budući da je bilo naloženo vratiti pomorsko dobro u prvobitno stanje.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, odnosno dokumentacija priložena uz odgovor na tužbu.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

8. Iz dokumentacije sadržane uz odgovor na tužbu tuženika proizlazi kako je 1. rujna 2023. izvršen inspekcijski nadzor u mjestu [adresa], Općina Slivno, [adresa], ispod kuće na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-Trnj, o čemu je sastavljen zapisnik. Inspekcijskim nadzorom kako je nađeno betonirano i popločano pomorsko dobro odmah uz obalu. Na betoniranom platou, površine cca 100 m2, kako se nalazi bazen, dimenzija oko 7mx4m, koji da se nalazi oko 1 m udaljen od linije mora, odnosno obale. U kući koja se nalazi poviše tog djela pomorskog dobra kako nije zatečen vlasnik, dok je iz posjedovnog lista broj 233 razvidno kako je kao vlasnik kuće na navedenoj čestici upisan ŽV za cijelo, kojem je i upućen poziv za davanje iskaza u svojstvu svjedoka. Zaključno se navodi kako je uvidom u stranice "World Imagery Wayback" utvrđeno kako predmetni bazen nije bio izgrađen na dan 18. travnja 2021., a da je na dan 19. svibnja 2021. bio izgrađen.

9. Dokumentaciji dostavljenoj uz odgovor na tužbu je priložen i zapisnik o saslušanju ŽV u kojem je sadržana izjava imenovanog, kako je naslijedio zemljište s kućom i dvorištem od oca te je 13. siječnja 2023. postao vlasnik. Dio prostora ispred objekta prema moru da je bio uređen za boravak gostiju za što su bila i izdata koncesijska odobrenja. Na zapisnik je priložen i izvadak iz zemljišne knjige broj 223 za K. O. [katastarska općina]-Trn.

10. Nadalje, u provedenom inspekcijskom postupku je pribavljena i izjava RV, dana po pozivu inspektora da se očituje na okolnost gradnje zahvata u prostoru – betonski bazen i popločani plato, te u pogledu pravnog osnova korištenja pomorskog dobra. U izjavi imenovani je izjavio kako su sve navedene radnje u neraskidivoj vezi s njim, a sve što je napravio da je vezano uz djelatnosti kojima se bavio u određenom razdoblju života. U dogovoru sa sinom kako je pokrenuo utvrđivanje granice pomorskog dobra ispred kuće, u svrhu jasnog utvrđenja gdje se iste nalaze. Također je napomenuo kako je riva napravljena kao pristanište za plovila, koja su dopremala materijal za izgradnju kuće, kako je porat iskopan za zaštitu manjih plovila od nemirnog mora (1970.), te je pretvoren u zatvoreni prostor bazenskog tipa za uzgoj ribe i držanje jegulje (prije 40 godina). Nadalje, da su zbog neugodnih mirisa, koji su nastajali zbog slabog toka morske vode i algi, otvorili unutarnji dio, uredili bočne strane kako bi dobile prikladan izgled, dok ugradnjom bazenske kade i podizanjem okvirnih zidića nastaje današnji izgled, koji da služi manjoj djeci za kupanje i za oslobađanje od straha od vode.

11. Odredbom članka 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je kako je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

12. Prema odredbi članka 6. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pomorsko dobro čine: unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje; dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe: morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost. Stavkom 2. je propisano kako se morska obala proteže od crte srednjih viših visokih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, na čije prirodno obilježje i izgled utječe more, a koji je prema svom položaju i izgledu u izravnom kontaktu s morem. Prema stavku 3. kopneni dio pomorskog dobra je pojas kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem i prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra, a širok je najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno.

13. Odredbom članka 12. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako nitko nema pravo bez pravne osnove propisane ovim Zakonom na: 1. posebnu upotrebu pomorskog dobra, 2. gospodarsko korištenje pomorskog dobra, 3. obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, 4. gradnju i/ili obavljanje drugih radova i/ili zahvata u prostoru pomorskog dobra koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, kao i uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. ovoga Zakona, 5. ograničavanje i/ili isključivanje opće upotrebe pomorskog dobra, 6. zaposjedanje pomorskog dobra na bilo koji način za sebe ili drugoga. Prema stavku 2. navedene zakonske odredbe pravna i fizička osoba koja je, na temelju akta koji predstavlja valjanu pravnu osnovu određenu ovim Zakonom, stekla pravo posebne upotrebe i/ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra, gradnje i/ili obavljanja drugih radova, ograničenja ili isključenja dijela pomorskog dobra od opće upotrebe te drugog ovlaštenja stečenog na temelju odredbi ovoga Zakona, dužna je to pravo koristiti na način, u opsegu i granicama određenim aktom kojim je to pravo stekla te u skladu s odredbama ovoga Zakona.

14. Odredbom članka 181. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je kako poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije (u daljnjem tekstu: inspektori pomorskog dobra), u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa kojima se uređuje rad lučkih kapetanija.

15. Prema odredbi članka 182. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama inspektor pomorskog dobra ovlašten je obavljati sve poslove inspekcijskog nadzora i poduzimati sve inspekcijske mjere propisane ovim Zakonom, na cijelom području pomorskog dobra Republike Hrvatske u općoj i posebnoj upotrebi, koje je dano u koncesiju i u lukama otvorenim za javni promet, bez ograničenja, te je u skladu sa stavkom 2. te odredbe neovisan u poduzimanju mjera inspekcijskog nadzora pomorskog dobra.

16. Odredbom članka 183. stavak 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako upravne mjere inspekcijskog nadzora pomorskog dobra su: 1. zabrana korištenja pomorskog dobra, 2. naredba za uklanjanje, 3. naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje, 4. naredba za otklanjanje nepravilnosti, koje se u skladu sa stavkom 3. te zakonske odredbe izriču rješenjem.

17. Odredbom članka 190. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano kako naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje je upravna mjera inspekcijskog nadzora kojom se nalaže saniranje i vraćanje pomorskog dobra u prvotno stanje, sukladno njegovoj prirodi i namjeni, radi otklanjanja posljedica protupravnog zahvata u prostoru ili drugih ljudskih radnji zbog kojih se može donijeti upravna mjera zabrane korištenja pomorskog dobra i/ili druga upravna mjera inspekcijskog nadzora propisana odredbama ovoga Zakona. Prema stavku 2. te zakonske odredbe naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje može se donijeti kao zasebna upravna mjera inspekcijskog nadzora ili uz druge upravne mjere propisane odredbama ovoga Zakona.

18. Nadalje, odredbom članka 3. stavak 1. točka 10. Zakona o lučkim kapetanija je propisano kako ovlašteni službenik je inspektor ili drugi službenik Ministarstva koji je za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe osposobljen i ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

19. Prema odredbi članka 41. točka 6. Zakona o lučkim kapetanijama kada obavlja nadzor nad primjenom pomorskih i plovidbenih propisa, ovlašteni službenik ovlašten je narediti povrat pomorskog dobra u prijašnje stanje sukladno njegovoj prirodi i namjeni.

20. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i naprijed utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako je tužitelj izveo protupravne zahvate na pomorskom dobru, pravilno je tužitelju od strane inspektora sigurnosti plovidbe, kao ovlaštene osobe, izrečena naredba za povrat pomorskog dobra u prvotno stanje, dok prigovori tužitelja nemaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom inspekcijskog nadzora.

21. Naime, pregledom digitalnih ortofoto snimaka iz 2017/18 i 2021. je jasno kako je predmetni bazen izgrađen na moru, odnosno na mjestu gdje su ranije bile usidrene brodice, a popločani plato je neposredno uz more, te dijelom i na čestici oznake 1190 K. O. [katastarska općina]-Trn, koja je u zemljišnoj knjizi upisna kao pomorsko dobro, na koju okolnost prileži zk izvadak broj 793. Također, mjesto izvršenja je dovoljno određeno, te je ujedno izvan svake razumne sumnje kako tužitelj zna gdje se nalazi predmetni bazen i popločani plato, pa tako nema zapreke izvršenju predmetnog rješenja.

22. Ujedno, nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. ZUP-a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti.

23. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, a tuženik nije popisao trošak, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 30. siječnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. RV, [adresa], putem opunomoćenika Tonća Milića, odvjetnika u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II i ŽV, [adresa]

2. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 24

3. u spis