Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
Poslovni broj: Pn-42/2023-55
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Snježani Kozina kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Drnasinu, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. iz Zagreba, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupan po punomoćniku OD Zagoršćak & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 17. prosinca 2024. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Marka Drnasina, odvjetnika iz Vinkovaca i punomoćnika tuženika u zamjeni Ane Birnbaum, odvjetnice iz Osijeka, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 30. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Tuženik Hrvatske autoceste d.o.o. iz Zagreba, Širolina 4, OIB: 57500462912, dužan je platiti tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime materijalne štete iznos od 3.996,40 eura (slovima: tri tisuće devetsto devedeset šest eura i četrdeset centi) uz pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja tj. 30. siječnja 2025. pa do isplate, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 2.665,61 eura (slovima: dvije tisuće šesto šezdeset pet eura i šezdeset jedan cent), sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na trošak parničnog postupka u iznosu od 254,43 eura (slovima: dvjesto pedeset četiri eura i četrdeset tri centa) kao neosnovanim.
Obrazloženje
1. Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.
2. U tužbi navodi da se dana 18. listopada 2020. na auto cesti A3 GP Bregana
– Zagreb - Sl. Brod - GP Bajakovo, Općina Staro Petrovo Selo na 180 km + 800 m, dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelju VM kao vozaču osobnog automobila marke "WV Golf" reg. oznake [registarska oznaka] oštećen automobil.
2.1. Tužitelj nadalje navodi da se prometna nesreća dogodila na način da je tužitelju upravljajući naznačenim automobilom, a krećući se navedenom prometnicom, iskočila divljač koja je uslijed udara i naleta automobila tužitelja bila podvučena pod automobil, no dok se tužitelj automobilom zaustavio životinja je pobjegla i nije pronađena. Kako Hrvatske autoceste upravljaju i gospodare prometnicom na kojoj se dogodio nalet na divljač koja je prošla kroz zaštićenu ogradu autoceste koja se proteže cijelom njenom dužinom s obje strane, te po objektivnoj odgovornosti po kojoj su odgovorni za slučajeve naleta na divljač na prometnicama kojim upravljaju, tužitelj postavlja tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika naknadu štete u iznosu od 27.032,17 kuna, kako je to postavio u podnesenoj tužbi uz pripadajuće kamate i naknadu troškova postupka.
2.2. Po provedenom strojarskom vještačenju u ovom postupku tužitelj je uskladio svoj tužbeni zahtjev s nalazom vještaka, te na ročištu od 17. prosinca 2024. postavio konačni tužbeni zahtjev potražujući isplatu iznosa od 3.996,40 eura s kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.
3. Tuženik Hrvatske autoceste d.o.o. u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik navodi kako tužitelj tužbom potražuje od tuženika da mu na ime naknade štete isplati iznos od 27.032,17 kn, koja je navodno nastala kao posljedica naleta vozila tužitelja na divljač 18. listopada 2020. u 19,20 sati na autocesti A3 na 180 km i 800 m kojom prilikom je došlo do oštećenja vozila, a za što je navodno odgovoran tuženik. Tuženik prvenstveno osporava način nastanka štetnog događaja odnosno dinamiku štetnog događaja opisanog u tužbi jer iz dokaza priloženih uz tužbu isto nije razvidno. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako je do predmetne prometne nesreće došlo kada je ispred vozila tužitelja iskočila divljač koja je uslijed udara i naleta automobila tužitelja bila podvučena pod automobil, te dok se tužitelj uspio zaustaviti, udaljila, te nije pronađena. Stoga, tuženik smatra da navod tužitelja predstavlja samo mogućnost za nastanak oštećenja vozila, a ne i utvrđenu činjenicu jer za to nema dokaza budući nije pronađena nikakva životinja.
3.1. Tuženik nadalje osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta (Narodne novine br. 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (Narodne novine br. 75/14), a sve sukladno odredbama Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14). Navedenim zakonskim i podzakonskim popisima propisana je svaka radnja koju su osobe nadležne za održavanje autoceste dužne poduzeti prilikom održavanja javne ceste, odnosno način na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe.
3.2. Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu ističe neosnovanost i netočnost tužiteljeve tvrdnje kako je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja, a da se ne navodi u čemu je taj propust tuženika, te da se za navedenu tvrdnju ne dostavlja niti jedan dokaz već je samo pretpostavka. Smatra netočnom pretpostavku tužitelja "kako je divljač prošla kroz zaštitnu žičanu ogradu", te tuženik ističe kako je zaštitna žičana ograda duž cijele autoceste postavljena sukladno svim propisima i standardima, a tužitelj u prilog svojih navoda nije dostavio niti jedan dokaz, niti je svoj navod obrazložio. Iz tužbe nije razvidno o kakvom se propuštanju od strane tuženika radi odnosno što je to tuženik trebao napraviti ili propustio napraviti kako bi spriječio navodni nalet vozila na divljač. Netočan je i navod tužitelja kako tuženik u slučaju naleta vozila na divljač odgovara temeljem objektivne odgovornosti. Sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta ophodarski dnevnik dokaz je da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje. Putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik mjerodavne su i vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena, kao i sve radnje koje se poduzimaju radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Iz putnog radnog lista vidljivo je da je mjesto prometne nesreće obiđeno prije nesreće, a iz ostalih podataka nesporno je da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika.
3.3. Tuženik također osporava visinu tužbenog zahtjeva, budući tužitelj nije priložio niti jedan dokaz na okolnost utvrđivanja visine materijalne štete, a na tužitelju je teret dokaza za utvrđivanje visine štete, što je tužitelj propustio učiniti. Visina štete utvrđuje se temeljem izvida štete od strane vještaka prometne struke ili procjenitelja šteta jednog od osiguravajućih društava kojim bi se utvrdila oštećenja na vozilu. Obzirom nemamo dokaza o tome, eventualni naknadni izvid štete ne može se priznati zbog značajnog proteka vremena od nastanka štetnog događaja do pokretanja sudskog postupka. Smatra da dostavljeni predračun odnosno ponuda servisa "Auto Toni" ne može koristiti kao dokaz za utvrđivanje visine štete, a između ostalog i jer je napravljena 12. studenog 2020. odnosno mjesec dana nakon predmetnog štetnog događaja, a u kojem vremenu je vozilo moglo biti oštećeno na drugi način.
3.4. Završno tuženik osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te postojanje bilo kakve radnje ili propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem i u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva koju tužitelj nije dokazao, niti učinio vjerojatnom, te se predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te da se tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u ponudu izdanu od "Auto Toni" na ime VM od 13.11.2020 (list 6), potvrdu Policijske uprave Brodsko- posavske Postaja prometne policije Slavonski Brod od 18.10.2020. (list 7-8), uvid u putni radni list od 18.10.2020. (list 21-22), dnevnik rada (list 23) ophodarski dnevnik od 18.10.2020. (list 24), putni radni list od 18.10.2020. (list 25-26), ophodarski dnevnik od 18.-19.10.2020. (list 27-28), zapisnik o prometnoj nesreći sastavljen od Hrvatskih autocesta (list 29-31), dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa (list 32- 37), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka OM i ČM, te tužitelja kao stranke na zapisniku od 28.09.2021. (list 63-67), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Draženu Jeđudu iz Osijeka od 14.02.2022. (list 79-88.)
4.1. Sud je pozvao vještaka radi saslušanja zbog obrazloženja nalaza i mišljenja, no vještak je ispričao svoj izostanak budući mu je u to vrijeme uskraćeno obavljanje poslova sudskog vještaka. Međutim, na ročištu od 15.09.2022. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da se rasprava provede u odsutnosti vještaka obzirom da ni tužitelj ni tuženik nemaju pitanja ni primjedbi na nalaz vještaka, stoga sud nije ponovno pozivao vještaka, a na istom ročištu stranke su se suglasile sa zaključenjem rasprave.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka ovaj sud je donio presudu poslovni broj Pn-204/2020-29 od 27. listopada 2022. koja presuda je povodom uložene žalbe tuženika ukinuta odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-276/2023-2 od 31. siječnja 2023.
6. Sukladno uputi Županijskog suda u Zagrebu iz odluke Gž-276/2023-2 od 31. siječnja 2023., i prijedlogu punomoćnika tužitelja, ovaj sud je rješenjem broj Pn- 42/2023-38 od 08. prosinca 2023. odredio provođenje prometno – strojarskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Draženu Jeđud iz Osijeka na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće i odgovornosti za istu, te da vještak nadopuni svoj nalaz od 14. veljače 2022. glede utvrđivanja visine štete koja je nastala na vozilu tužitelja ukoliko bi se ista otklanjala originalnim ili zamjenskim dijelovima.
7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: Zakon o parničnom postupku) sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim.
8. Među strankama je nesporno da se dana 18. listopada 2020. u 19,20 sati dogodila prometna nezgoda na cesti A3 GP Bregana – Zagreb - Sl. Brod - GP Bajakovo, Općina Staro Petrovo Selo na 180 km + 800 m, u kojoj je tužitelj upravljao osobnim vozilom marke "WV Golf" reg. [registarska oznaka], kada je na njegovo vozilo istrčala divljač, te da je pritom na osobnom vozilu tužitelja nastala imovinska šteta.
9. Među strankama je sporna odgovornost tuženika za nastalu štetu i visina nastale štete.
10. Tužitelj saslušan kao stranka na ročištu 28.09.2021. iskazao je da je toga dana išao u Zagreb i isti dan se vraćao nazad. Navodi da je vozio prilagođenom brzinom od 120-130 km na sat i u jednom trenutku kad je obilazio dva kamiona kroz ogradu mu je izletila nekakva žuta životinja. U retrovizoru je vidio da mu netko blica, pustio je kočnicu jer se bojao za sigurnost svoje obitelji. Obilazio je dva kamiona, možda 700-800 m, te kada ih je obišao zaustavio se na sporednom traku i odmah izašao iz automobila i pregledao automobil. Pozvao je policiju i Hrvatske ceste koje su mu savjetovale da ne ide u nikakve obilaske jer će to oni obaviti, a postoji mogućnost i vjerojatnost da bude životinja bijesna, pa da ne bi bilo dodatnih problema. Na lice mjesta su izašli djelatnici policije i djelatnici Hrvatskih cesta, te je sačinio svako svoj zapisnik. Na automobilu je došlo do velikih oštećenja i to prednjeg branika, hladnjaka, maglenki, rešetke branika, spojlera, fara, veznog lima koji drži te branike, svi ventilatori hladnjaka klime, hladnjak zraka, antifriz, iscurila je klima i dr. Ne zna da li je netko našao životinju koja mu je podletila pod automobil. Policajac koji je uslikao automobil odnosno branik našao je tragove dlake i krvi životinje i rekao da se to pohranjuje u policijskoj upravi radi eventualnih potreba vještačenja. Popravio je automobil zamjenskim dijelovima jer mu je automobil bio neophodan radi svakodnevnog odlaska na posao, obzirom da radi u Lipovcu i izuzetno mu je loša veza za odlazak u treću smjenu. Automobil je popravio kod Auto Tonija novim zamjenskim dijelovima, a obzirom na svoje financijsko stanje nije mogao prihvatiti druge ponude kako bi popravio automobil originalnim dijelovima.
11. Svjedok PM u svom iskazu navodi da je zaposlen u Hrvatskim autocestama na radnom mjestu ophodara. Poznato mu je da se 18.10.2020. dogodila prometna nezgoda. Od centra 112 zaprimili su dojavu o prometnoj nezgodi, te je izašao na lice mjesta oko 19,00 sati. Napravili su brzu ophodnju tako što su prošli dva - tri kruga pregledavajući sve uokolo mjesta prometne nesreće tražeći životinju koja je naletila na automobil, ali nisu ništa našli. Navodi da životinje mogu doći odasvuda sa svih strana. Autocesta je omeđena žičanom ogradom, ali iz iskustva zna da se nakon prometne nezgode životinje i povuku. Žicu inače ophodari pregledavaju kada imaju detaljne preglede hodajući kraj žice, a nekada ju pregledavaju samo iz vozila kako bi vidjeli da li je žica negdje pokidana. Dionica koju pregledava četiri ophodara je dugačka 45 km, a dionica na kojoj se dogodila nezgoda nije njegova dionica, pa ne zna točno kada je pregledavana. On ju je osobno pregledao nakon ove prometne nezgode i to kilometar do kilometar i pol sa svake strane i nije uočio nikakva oštećenja. Žica je visine 1,4 m, a ispod te žice zemljana je površina, tako da životinja može i preskočiti tu žicu i podvući se ispod žice i pretrčati preko ceste. Navodi da je vidio automobil tužitelja nakon prometne nezgode koji je imao oštećenja prednjeg kraja. Policija je također izašla na lice mjesta, te su sačinili svatko svoj zapisnik. Nije vidio tragove životinje na automobilu tužitelja, a pretpostavlja da je to vidjela policija. Nije mu poznato kojom brzinom je tužitelj vozio jer nije bio nazočan nastanku prometne nezgode. U blizini mjesta prometne nezgode nisu postavljeni nikakvi znakovi da je opasnost od divljači na cesti.
12. Svjedok ČM u svom iskazu navodi da je zaposlen u Hrvatskim autocestama, Tehnička jedinica Slavonski Brod i to na radnom mjestu ophodara. Poznato mu je da se dogodila prometna nezgoda 18.10.2020. u kojoj je tužitelj pretrpio štetu, ali nije bio na očevidu jer je bio u prvoj smjeni do 19,00 sati. Vršio je ophodnju i pregledao žicu uz cestu u svojoj smjeni toga dana i to oko 17,00 sati u ophodnji iz automobila i nije primijetio nikakva oštećenja na žičanoj ogradi, a niti životinju. Zaprimio je obavijest da se dogodila prometna nezgoda o čemu su dobili dojavu oko 18,30 sati, a na očevid je išao kolega koji dolazi u drugu smjenu. Prometna nezgoda se dogodila između Nove Gradiške i Lužana, a kako su dobili dojavu da se dogodila između čvora Lužani i odmorišta Brodski Stupnik na očevid su izašle kolege iz druge smjene koji su upravo iz tog razloga što je bila neispravna dojava otišli prvo na Lužane, pa se vratili na odmorište Stupnik, te se vratili nazad na Brod. Koliko zna ni kolege iz druge smjene nisu zatekle životinju niti su uočili kakvo oštećenje na žičanoj ogradi. Ovakve prometne nezgode se često događaju. Životinje se teško mogu spriječiti da istrče na cestu. Bio je na sličnom očevidu prije 4 - 5 mjeseci kada se dogodila slična prometna nezgoda. Ne nađu svaki puta životinju koja podleti pod automobil. Policija je bila na licu mjesta no ne zna da li su oni uočili kakve tragove životinje na automobilu, ali zna da se obavezno traži dlaka ili tako neke tragove i to se evidentira.
13. Iz potvrde MUP PU Brodsko-posavske, PP Slavonski Brod od 18.10.2020. nesporno je utvrđeno da se 18.10.2020. u 19,20 sati na cesti A3 GP Bregana – Zagreb - Sl. Brod - GP Bajakovo, Općina Staro Petrovo Selo na 180 km + 800 m dogodilo oštećenje osobnog automobila uslijed naleta na divljač. Osobnim automobilom marke "Volkswagen Golf" reg. oznake [registarska oznaka] upravljao je vlasnik AM, te su u točki 5. evidentirana oštećenja na vozilu. Očevidu na licu mjesta bili su nazočni djelatnici Hrvatskih autocesta d.o.o., Tehnička jedinica Slavonski Brod, ophodar PM. Pregledom vozila na prednjem braniku u središnjem dijelu istog pronađeni su tragovi dlake koji su izuzeti s vozila i pohranjeni u skladište materijalnih tragova Postaje prometne policije Slavonski Brod, a unutar prednjeg desnog blatobrana vidljivi su tragovi rasprsnute krvi.
14. Uvidom u ophodarski dnevnik sastavljen od Hrvatskih autocesta d.o.o. na listu 27, kao i uvidom u zapisnik o prometnoj nesreći sastavljen od Hrvatskih autocesta d.o.o. na listu 29, te dnevnika rada referenata - operatera za praćenje prometa HAC d.o.o., nesporno je utvrđeno da se na autocesti A3 GP Bregana – Zagreb - Sl. Brod - GP Bajakovo, Općina Staro Petrovo Selo na 180 km + 800 m dogodila prometna nesreća uslijed naleta na divljač radi čega je nastupila materijalna šteta. Izvršen je pregled vozila, a životinja nije pronađena.
15. Analizom svih izvedenih dokaza, a osobito imajući u vidu iskaz saslušanog svjedoka OM tj. djelatnika tuženika nesporno je utvrđeno da je po dojavi o nastanku prometne nesreće izašao na lice mjesta i napravili su ophodnju automobilom, ali ne i hodajući kraj žice, pa već ovo ukazuje da djelatnici HAC-a nisu napravili detaljan pregled žice kako bi utvrdili da li je i u kolikoj mjeri ograda pokidana. Valja naglasiti da je ovaj svjedok izričito iskazao da životinje mogu doći na autocestu sa svih strana. Autocesta je omeđena žičanom ogradom u visini 1,4 m, ali ispod te žice je zemljana površina i životinja može i preskočiti tu žicu i podvući se ispod žice da bi prešla preko ceste. Ovaj svjedok je također iskazao da u blizini mjesta prometne nezgode nisu bili nikakvi prometni znakovi da je opasnost od divljači na cesti.
16. Iz iskaza svjedoka ČM, koji je također djelatnik tuženika, nesporno proistječe da se ovakve prometne nezgode često događaju, i to 2 – 3 puta mjesečno na autocesti, jer je životinje teško spriječiti da istrče na cestu. Iz iskaza ovog svjedoka i svjedoka OM nesporno je utvrđeno da nakon svake prometne nezgode ne nađu životinju koja je podletila pod automobil.
17. Imajući u vidu iskaze svjedoka OM i ČM tj. djelatnika tužene, kao i potvrdu MUP PU Brodsko-posavske, PP Slavonski Brod od 18.10.2020. iz koje je vidljivo da su pronađeni tragovi dlake koji su izuzeti s vozila i pohranjeni u skladište materijalnih tragova, te da su unutar prednjeg desnog blatobrana vidljivi tragovi rasprsnute krvi, to sud prihvaća tvrdnju tužitelja da se prometna nezgoda dogodila na način kako je naveo u tužbi odnosno u svom iskazu tj. uslijed naleta divljači pod njegov automobil, te da je u ovakvim okolnostima za tužitelja divljač na cesti bila iznenadna pojava i opasnost na koju nije mogao reagirati.
18. Prema čl. 50 st. 1 Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje: ZOC) tužena kao organizacija koja upravlja javnom cestom dužna ju je propisno ograditi što proizlazi iz čl. 1., čl. 2. toč. 13., čl. 4., čl. 9. i čl. 26. ZOC-a, ali i čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine br. 90/14). Dakle, da postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju proizlazi iz citiranih odredbi ZOC-a, koje između ostalog propisuju u čl. 1. i 2. toč. 13. planiranje, građenje i održavanje javnih cesta, s tim da cestu između ostalog u smislu čl. 4. i čl. 9. čine i građevina i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (među ostalim i zaštitne i sigurnosne ograde), a u smislu čl. 26. ZOC-a u odnosu na stanje cesta određuje se da javne ceste moraju biti građene i održavane na način da ih sigurno mogu koristiti svi korisnici cesta kojima su one namijenjene, a to je propisano i čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta.
18.1. Navedene zakonske odredbe ukazuju da organizacija za održavanje cesta odgovara trećim osobama po načelu krivnje za nastalu štetu, a ovakav svoj stav sud temelji na odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-847/1990 od 03.08.1990., te PSP-50/1996.
18.2. Nadalje, prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 134/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23) tko drugom prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema čl. 1049. istog Zakona krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.
19. Odgovornost tuženika, osim iz naprijed navedenih odredbi, proizlazi i iz čl. 21. i 46. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine br. 92/19) prema kojim je odredbama tuženik kao odgovorna osoba za održavanje prometnice bio dužan propisanim znakovima označiti blizinu dijela ceste ili mjesto kojim se sudionicima u prometu označava prijetnja, opasnosti, što je u konkretnom slučaju propušteno učiniti, a što nedvojbeno proistječe iz iskaza svjedoka OM i ČM. Prema ocjeni suda tuženik je dužan održavati autocestu na siguran način za sve sudionike u prometu i poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje ulaska životinja na autocestu. Sukladno čl. 93. i 94. Pravilnika o prometnim znacima, signalizaciji i opremi na cestama postavljajući prometne znakove štite se sudionici u prometu na autocesti, te sukladno čl. 23. Zakona o javnim cestama tuženik dužan je održavati javne ceste poduzimajući sve potrebne mjere za sprječavanje ulaska životinja na autocestu i to održavanjem ograda što u konkretnom slučaju tuženik nije dokazao. Valja naglasiti da tuženik nije dokazao da je kritičnog dana žičana ograda bila ispravna jer djelatnici HAC-a nisu vršili pregled žice hodajući uz žicu nego su pregled obavili vožnjom automobilom, te na taj način sigurno nisu mogli uvidjeti i utvrditi da li je na nekom mjestu žica oštećena niti u kojem dijelu ispod žičane ograde je životinja mogla proći jer se prema iskazima svjedoka ispod žice nalazi zemljana površina koju tuženik treba održavati, kao i žičanu ogradu.
20. Imajući u vidu sve navedeno sud smatra da je tuženik odgovoran za nastalu štetu i štetne posljedice jer je tužitelj dokazao da mu je šteta prouzročena stanjem javne ceste, a koja se očituje u propustu tuženika da sukladno ZOC postavi odgovarajuće prometne znakove i održava zaštitne ograde, te u tome leži njegova odgovornost za nastalu štetu. Dakle, po stavu suda, a obzirom na iskaz svjedoka OM koji je decidirano iskazao da u blizini mjesta prometne nezgode nisu bili postavljeni nikakvi prometni znakovi da je opasnost od divljači na cesti, to je stanje prometne signalizacije i opreme na dijelu ceste na kojem se dogodila prometna nezgoda i neposredno prije nje, takvo da se promet na toj cesti nije mogao odvijati na siguran način za sve sudionike u prometu.
21. Tijekom postupka tužitelj tvrdi da je kritičnog dana upravljao osobnim automobilom dopuštenom brzinom od 120 – 130 km/h što je tuženik osporavao ističući da se brzina mogla utvrditi jedino prometnim vještačenjem.
22. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće, brzine kojom se kretao tužitelj i odgovornosti za prometnu nesreću, sud je proveo vještačenje koje je povjereno vještaku Draženu Jeđudu, univ. spec. traff., stalnom sudskom vještaku za promet, procjenu i tehniku motornih vozila, strojarstvo i zaštitu na radu iz Osijeka. Vještak je sačinio svoj pismeni nalaz i mišljenje dana 01.02.2024. u kojem navodi da se prometna nesreća dogodila kao puni frontalni nalet prednjeg lijevog i središnjeg dijela osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] na desni bočni dio tijela divljači. Obzirom da očevidom nisu pronađeni i evidentirani tragovi na kolniku, niti je pronađeno tijelo divljači, a osobni automobil je pomaknut sa mjesta događaja, tehničkim putem nije moguće točno odrediti mjesto naleta na kolniku, brzinu osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u pojedinim fazama prometne nesreće, niti je moguće provesti vremensko - prostornu analizu i točnu analizu mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće. Nadalje vještak navodi da obzirom na stupanj i prostorni raspored oštećenja na osobnom automobilu tehnički je moguće da se osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nesreće kretao prema iskazu tužitelja u okviru dopuštene brzine, odnosno brzinom ne većom od 130 km/h. U trenutku prometne nesreće je bio astronomski sumrak koji prosječan vozač percipira kao noć. Za razmatrani slučaj i konkretne uvjete vidljivosti tužitelj je mogao uočiti divljač približno u trenutku njezinog izlaska iz ravnine zaštitne ograde, odnosno prostorno oko 2,9 m i vremenski oko 0,42 s prije dolaska divljači u naletni položaj. Obzirom da je vrijeme mogućeg uočavanja divljači bilo u okviru vremena reagiranja prosječno trijeznog vozača, tužitelj nije imao tehničku mogućnost za izbjegavanje prometne nesreće, pa sve naprijed navedeno sud navodi na zaključak da tužitelj svojom vožnjom i brzinom kretanja nije prouzrokovao prometnu nesreću niti doprinio nastanku prometne nesreće i štete.
23. Kako je među parničnim strankama bila sporna visina nastale štete na vozilu tužitelja to je vještačenjem po istom vještaku 14.02.2022. utvrđeno da je vještak pregledao svu dokumentaciju glede procjene štete s fotografijama oštećenja na vozilu i izvidom štete od Euroherc osiguranja d.d., kao i fotografije koje je sačinio tužitelj po demontaži vozila. Vještak je sačinio kalkulaciju troškova popravka, te je utvrdio da je u trenutku prometne nezgode tržišna vrijednost vozila prema procjeni bila 54.000,00 kuna, a vrijednost ostatka se procjenjuje na 35 % tržišne vrijednosti ili 18.900,00 kuna odnosno granica rentabilnosti popravka je 35.100,00 kuna. Obzirom da su troškovi popravka vozila manji od granice rentabilnosti istog, to smatra da je na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta koja sa PDV-om iznosi 30.093,95 kuna, te da je kalkulacija troškova popravka izvršena sa cijenama originalnih dijelova na dan vještačenja.
24. U dopuni svog nalaza i mišljenja od 01.02.2024. vještak utvrđuje da popravak vozila tužitelja s originalnim dijelovima i s PDV-om iznose 3.994,44 EUR, a sa zamjenskim dijelovima i PDV-om iznose 1.511,80 EUR, no kako dokumentacija procjene štete ne sadrži podatke da bi na vozilu tužitelja eventualno bili ugrađeni zamjenski dijelovi, to se prema pravilima struke kalkulacija troškova popravka vrši sa cijenama originalnih dijelova.
25. Valja naglasiti da se vještak Dražen Jeđud u dopuni svog nalaza od 15.03.2024. očitovao na primjedbe tuženika od 29.02.2024. ističući da očevidom nisu pronađene i evidentirani tragovi na kolniku na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi dinamiku prometne nesreće, te je stoga u vještačenju analizirao dinamiku prometne nesreće prema iskazu tužitelja i pri tome ostao i na dalje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 01.02.2024.
26. Nalaz vještaka sud cijeni stručnim i objektivnim, te je sud u skladu sa istim nalazom i dosudio visinu štete tužitelju za oštećeni automobil u iznosu od 3.994,40 eura, a kako tužitelj i potražuje na ročištu od 17.12.2024.
27. Budući da je u konkretnom slučaju visina štete utvrđena tek strojarskim vještačenjem, to sud dosuđuje iznos nastale štete sukladno čl. 1089. u vezi sa čl. 29. st. 1. Zakon o obveznim odnosima, tj. od dana donošenja sudske odluke.
28. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je sukladno označenoj vrijednosti predmeta spora i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 151/22 i 138/23) odobren trošak i to: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na četiri rasprave i to 20.05.2021., 28.09.2021., 15.09.2022. i 17.12.2024. u iznosu od po 200,00 eura, trošak sastava četiri obrazložena podneska 11.03.2022., 21.04.2022., 16.02.2024. i 05.03.2024. u iznosu od po 200,00 eura, što uz pripadajući PDV u iznosu od 450,00 eura čini iznos od 2.250,00 eura.
28.1. Tužitelju je također priznat zatraženi trošak vještačenja u iznosu od 265,60 eura, pristup na ročište za objavu presude u zatraženom iznosu od 66,40 eura, te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 83,61 euro, tako da je tužitelju sveukupno dosuđen parnični trošak u visini od 2.665,61 eura.
28.2. Tužitelju nije dosuđen zatraženi trošak za sastav odštetnog zahtjeva jer ovo nije ničim dokazao, niti trošak sudske pristojbe na presudu jer istu nije platio, te je stoga tužitelj s iznosom od 254,43 eura odbijen.
U Vinkovcima 30. siječnja 2025.
Sudac
Snježana Kozina
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka, a o njoj odlučuje drugostupanjski sud.
DOSTAVITI:
1. Odvjetnik Marko Drnasin, Vinkovci – pun. tužitelja
2. OD Zagoršćak & partneri d.o.o., Zagreb – pun. tuženika
