REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

R1-36/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice TUZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Vjekoslavu Bobanu, odvjetniku u Splitu, protiv predloženika TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., zastupan po pun. Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, 30. siječnja 2025.g.

r i j e š i o j e :

S obzirom da je između stranaka nastao spor o tome je li dioba predmetnih nekretnina već izvršena te su sporni suvlasnički udjeli stranaka upućuju se predlagateljica da sporna pitanja riješi u parnici, a ovaj izvanparnični postupak se obustavlja.

Odbija se prijedlog predloženika za naknadom troškova zastupanja u ovom postupku ukupno 200 bodova uvećano za PDV kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Dana 26. siječnja 2023. zaprimljen je prijedlog predlagatelja protiv predloženika, radi razvrgnuća suvlasništva. U prijedlogu je navedeno kako su predlagateljica i predloženik suvlasnici, svaki za ½ dijela, nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], ZU 8463, K. O. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina ima površinu od 1688 m2 i u katastru nekretnina upisana je kao dvorište 1672 m2, voćarska kuća 16 m2. Predlagateljica smatra da je, obzirom na konfiguraciju i površinu predmetne nekretnine, geometrijska dioba moguća te je svoj prijedlog za diobu predložila predloženiku, no predloženik njezin prijedlog nije prihvatio. Stoga, predlagateljica podnosi ovaj prijedlog za sudsku diobu nekretnine i predlaže da sud naloži, odnosno izvede dokaz geodetskog vještačenja predmetne nekretnine, te da nakon pribavljenog mišljenja vještaka ili temeljem eventualnog dogovora stranaka donese rješenje o diobi nekretnine među suvlasnicima.

2. Podneskom predloženik od 07. travnja 2023. daje odgovor na prijedlog predlagatelja te navodi kako je predmetna nekretnina u naravi već podijeljena oko trideset godina između predloženika i oca predlagateljice OU, koje je stanje razvidno na terenu.

2.1. Predlagateljica se tome protivi i navodi kako predloženik koristi i dio nekretnine koja nadilazi veličinu njegova suvlasničkog udjela.

2.2. Predloženik ponavlja navode iz podnesak od 7.4.2023., da je suvlasnička zajednica između parničnih stranaka razvrgnuta prije 30 godina da svaka od njih od tada u kvalificiranom posjedu drži svoj dio nekretnine. U tom smislu, a neovisno što je razvidno postojanje spora između stranaka, predlaže se po načelu ekonomičnosti i efikasnosti postupka u ovom predmetu sačiniti skicu lica mjesta po faktičnom stanju posjeda uz prikaz međašnih linija i ostalo.

3. Sudski vještak Ivan Barbalić u nalazu i mišljenju od 12. svibnja 2024. između ostalog navodi kako se predmetna č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], uvidom u informacijski sustav prostornog uređenje nalazi u zoni P3 (ostala obradiva tla – Prilog 1). Sukladno navedenom predmetna čestica ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljšta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja (Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 57/2022).

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva 1 i na Skici vještva 2 predstavlja lik označen točkama A, B, C, …, K, L, A, te u naravi predstavlja poljsku kućicu, vinograd, maslinik, te uređeno zemljište pod više kultura. Čestici se pristupa s jugo- zapadne strane poljskim putem širine cca od 1.5 do 2 m s javno prometne površine. Čestica je s južne, zapadne i istočne strane omeđena zidovima, dok sjeverna međa nije materijalizirana na terenu. Međa označena linijom A-B ne koincidira s postojećim suhozidom na terenu. Sukladno zapisniku s očevida i nalogu suda u nastavku su dane 2 varijante geometrijske diobe: 1. Na Skici vještva 1, prikazan je lik označen točkama A, B, M, L, A, šrafiran zelenom bojom, koji bi predstavljao put širine 3.5 m površine 115 m², a kojim bi bio omogućen pristup na oba dijela posjeda. Lik označen točkama M, N, O,…, K, L, M, šrafirna plavom bojom predstavlja posjed površine 958 m², na jugu i sjeveru omeđen suhozidom (trenutni posjed umanjen za širinu 'novog' puta širine 3.5 m). Ostatak čestice, označen točkama B, C, D,…, N, M, B, šrafiran crvenom bojom površine je 958 m².

2. Na Skici vještva 2, prikazan je lik označen točkama A, B, M, L, A, šrafiran zelenom bojom, koji bi predstavljao put širine 3.5 m površine 90 m², a kojim bi bio omogućen pristup na oba dijela posjeda. Ostatak čestice podijeljen je na dva jednaka dijela - Posjed 1 i Posjed 2, šrafirani crvenom i plavom bojom, podijeljeni linijom B-M-H, svaki površine 799 m².

4. U odnosu na nalaz i mišljenje sudskog vještaka predloženik navodi kako nalaz i mišljenje u cijelosti potvrđuje tvrdnje protustranke iz dosadašnjeg tijeka postupka, i to da su se on i njegov brat – sada pok. otac predlagatelja u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] realno podijelili prije više od trideset godina. A to na način da je ocu predlagatelja pripao sjeverni, a protustranci južni dio ove nekretnine. Na to da je predmetna realna podjela doista izvršena ukazuje stanje na terenu. Naime, na skici vještva 1 jasno je prikazan suhozid u točkama B-M-N-O-G koji u naravi i predstavlja među između navedena dva realna dijela ove nekretnine. Kućicu koja je prikazana na južnom dijelu sagradila je isključivo protustranka, a nakon izvršene realne podjele. Sve poljoprivredne kulture koje se nalaze na ovom južnom dijelu su kulture koje je zasadio i održava ih isključivo protustranka, a sve kao isključivi vlasnik i posjednik tog realnog južnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Predlagateljica se navodima predloženika protivi kao u cijelosti pravno i činjenično neosnovanim posebno u dijelu u kojem se tvrdi da je izvršena faktična dioba predmetne nekretnine. Opisani suhozid nije jedini suhozid na ovoj nekretnini a posebno isti ne podrazumijeva među između realnih dijelova ove nekretnine.

6. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uređeno je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje ZV) i to čl. 47. - 56. toga zakona. Međutim, odredbe koje su navedene, govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak sudskog razvrgnuća.

6.1. Zbog toga, na postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuje Zakon o sudskom izvanparničnom postupku. Prema odredbi § 267. st. 2. tog zakona, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

6.2. Ukoliko u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, na temelju odredbe § 268. citiranog Zakona sud će predlagatelja sa njegovim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

7. U konkretnom slučaju, sud smatra da između stranaka postoji spor o tome je li dioba predmetnih nekretnina već izvršena te su sporni suvlasnički udjeli stranaka na predmetnoj nekretnini pa je predlagateljicu valjalo uputiti na pokretanje parnice radi rješavanja spornih pitanja, budući da je među strankama nastao spor sve temeljem Pravnog pravila § 267. u vezi s § 268. Uvodnog zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine (u daljnjem tekstu UVP) koji se primjenjuje temeljem članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (“Narodne novine” br. 73/95) te obustaviti ovaj postupak i uputiti predlagateljicu da sporna pitanja riješi u parnici. Napominje se kako predlagateljica može i ne mora pokrenuti parnicu, a nema ograničenja u pogledu rokova kada tu parnicu mora pokrenuti. Pokretanje parnice (ili nepokretanje) nije od utjecaja na ovaj izvanparnični postupak razvrgnuća, jer je isti obustavljen. Zbog svega naprijed navedenog riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

8. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, u izvanparničnom postupku priznaju se samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Navedene troškove je predlagateljica predujmila. Predloženika ne pripada trošak zastupanja po punomoćniku.

Split, 30. siječnja 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- pun. predloženika

- u spis