REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2282/2023-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 30. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2011. godine pa do smrti KH dana **.**.2023..

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. KH, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. KH živjela u izvanbračnoj zajednici na adresi predlagateljice u [adresa] od 2011. g. pa do smrti KH, **.**.2023. ĐH je formalno ostao prijavljen na adresi [adresa], gdje se nalazila njegova kuća, međutim, faktično je živio s predlagateljicom na adresi njezina prebivališta. Da je ĐH živio u [adresa] slijedi iz činjenice što je Hitna pomoć je u nekoliko navrata pružala pomoć KH i dolazila na intervenciju na adresu [adresa]. O postojanju dugogodišnje izvanbračne zajednice može se zaključiti i iz slijedećih činjenica: predlagateljica i ĐH zajedno su putovali u inozemstvo, što je vidljivo iz preslika njihovih putovnica, predlagateljica je imala punomoć po računu KH u PBZ d.d., ĐH je godinama vozio osobno vozilo predlagateljice marke Škoda, registarskih oznaka [registarska oznaka] iz mjesta njezina prebivališta na servis u [adresa] i u njezino ime plaćao troškove servisa, predlagateljica i ĐH su zajedno podnijeli zahtjev za smještaj u dom za starije osobe Ksaver, Nemetova 2, Zagreb radi smještaja u dvokrevetnu sobu, kao bračni par. ĐH je u trenutku smrti bio umirovljenik te je ostvarivao mirovinu od HZMO temeljem rješenja klasa: UP/I-140- 02/14-01/03208051958 od 28. travnja 2014. g., broj spisa 910354. Predlagateljici, kao izvanbračnoj supruzi KH, pripadaju prava iz mirovinskog osiguranja u smislu odredbi čl. 22 st. 3 Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 22/15, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21 – dalje: ZMIO). U smislu odredbi čl. 8 Zakona o nasljeđivanju (NN 48/2003, 163/2003, 127/2013, 33/2015 i 14/2019) na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračni. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovog Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Zakonske pretpostavke za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice i KH su ostvarene, budući da su oni zajedno živjeli u [adresa] od 2011. g. do 2023. g., dakle, preko 12 godina neprekidno.

2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka DH, OH, GH, NH, FH te je pročitana izjava svjedoka ŠH.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 57-58 spisa) i izvadak iz matice umrlih (list 59-60 spisa) utvrđeno je da je ĐH rođen dana **.**.1952. umro dana **.**.2023. u [adresa]. Dana 21. prosinca 1976. zaključio je brak sa AH, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zaboku broj P-576/78 od 14. ožujka 1979.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 85-86 spisa) utvrđeno je da je VH rođena dana **.**.1955. te da je 20. studenoga 1976. sklopila brak sa ČH i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zlataru broj P2-16/79 od 9. siječnja 1980., te je 23. siječnja 1980. odobrena promjena prezimena iz ČH u novo VH.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 61 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 29. lipnja 1982. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. KH (list 62 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 4. veljače 1984. na adresi u [adresa].

11. Predlagateljica VH je na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. izjavila da se ona i pok. SH poznaju od 2000-ih godina obzirom da su radili u istom kvartu pa su se tako i upoznali. On je 7 godina živio sa tatom koji je umro 2001.g. a ona je imala supruga od kojeg se razvela te je nastavila živjeti u [adresa] sa roditeljima u roditeljskoj kući. Dijete je odškolovala. SH i ona su se počeli viđati, putovati zajedno, a 2011. su počeli i živjeti zajedno kod mene u [adresa]. Njen je tata umro 2005. a majka 2021. SH i ona su živjeli i [adresa] kod nje i putovali su u Zagreb na posao. Također, zajednički su odlazili na putovanja te su imali zajedničke financije. Živjeli su složno jer ih je vezala i životna i poslovna situacija. Ona je i domaćica i fino kuha a kako SH baš i nije tip za domaćinstvo on se brinuo o vanjskim radovima. Dijelili su zajedničku spavaću sobu. Smatra da je njihova veza bila emotivna. Nadalje navodi da se 1976. udala, dijete se rodilo 1977. a suprug ju je napustio 13 dana prije rođena djeteta. Razveli su se 2 godine nakon prekida zajedničkog života negdje 1979.g. Imali su i zajedničke planove za budućnost obzirom da su predali papire i za dom. Tražili su apartman kao bračni par. U [adresa] u [adresa] nitko ne živi od kada se on doselio kod nje te da se oni o toj kući brinu na način da bi došli pokositi. Režije su isključene. Ostavinska rasprava iza pok. SH još nije provedena obzirom je postupak prekinut do okončanja ovog postupka. Ona se u tom postupku prijavila kao izvanbračna supruga. SH nikada nije promijenio prebivalište u evidencijama MUP-a jer mu je isto bilo bitno za posao. Nikada nije došlo do prekida njihove izvanbračne zajednice te su do Branimirove smrti bile zajedno.

12. Svjedok DH na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. iskazao je da je on susjed predlagateljice i pok. ĐH te zna da su oni bili zajedno. Ne zna točno od kada ali je više od 10 godina. Bili su u dobrosusjedskim odnosima a dolazio je i k njima doma. Činili su se kao par u braku i bili su dobar i skladan par. Zna da su se skupa vozili na posao a u privatan život ne može ulaziti. Bili su skupa sve do Branimirove smrti. Sjeća se kada bih on išao na svoju njivu oni su skupa radili, obrađivali su i vinograd a SH je vozio i traktor. Također su zajednički i vodili brigu o mami predlagateljice. Nije znao da nisu u braku ali nije se glede toga posebno interesirao. Nikad nije uočio da bi SH bio odsutan neko duže vrijeme.

13. Svjedok OH na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. iskazao je da on V zna već dugo još iz [adresa] jer Đ nije tako daleko od njega doma. Moglo bi se reći da smsuo bili u prijateljskim odnosima te je on više puta bio kod njih doma. Mislio je da su oni u braku i bili su skladan par. Misli da su bili skupa 20-ak godina sve do Branimirove smrti. Ne zna koliko dugo su živjeli zajedno ali misli da je prošlo preko 10 godina od kada je SH tamo živio. O kući i okućnici kuće u [adresa] brinuli su zajednički predlagateljica i SH dok drugu poljoprivrednu parcelu koje je vlasnik SH u [adresa] on obrađuje i imam za to ugovor. Prilikom ovjere potpisa za plodouživanje bila je prisutna, osim njega i pok. SH, i predlagateljica. Nije bio prisutan na sahrani SH.

14. Svjedok GH na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. iskazala je da predlagateljicu poznaje od srednje škole a pok. SH od 2012., 2013.g. kada se doselio kod VH. Ona je prijateljica od VH a i sa SH je bila u dobrim odnosima. Puno je puta bila kod njih u kući. Oni su se lijepo ponašali jedno prema drugom, bili su skladni odnosi. Misli da je njihova veza bila emotivna. Od kada se doselio SH je stalno bio tamo sve do svoje smrti. Pok. SH je često i njima pomagao prevozivši njene roditelje iz Zagorja po potrebi. Zna da VH i SH nisu bili vjenčani. Nikada nije sa VH razgovarala o tome zašto se oni nisu vjenčali. Bila je na Branimirovom sprovodu. Zna da je VH platila sprovod te je i stajala uz odar.

15. Svjedok NH na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. iskazala je da predlagateljicu poznaje jer su susjede već godinama a SH poznajem još iz mladosti jer su zajedno radili. Ne zna kada se točno SH doselio kod VH ali je tijekom 2016. i nju vozio na posao. Pojašnjava da je SH svakodnevno vozio VH na posao i dolazio po nju u [adresa] pa je i ona od 2016. pa slijedećih 4 godina ljeti zajednički putovala sa njima. Oni su bili u jako dobrom odnosu. Bila je kod njih doma, a oni su se jako dobro slagali i nadopunjavali. Oslovljavali su se imenima. Vidjelo se jedno poštovanje između njih. Bili su skupa sve do Branimirove smrti. VH je brinula o njemu, dolazila mu u bolnicu i sve je dala za njega. Nije bila na sprovodu. SH nije nikada napuštao zajednicu sa VH te ih je često viđala na zajedničkim radovima u poljoprivredi, pa i na groblju. Njihovom odnosu je vladala idila, izuzetno su se poštovali i nadopunjavali.

16. Svjedok FH na ročištu održanom dana 12. prosinca 2024. iskazala je da je ona susjeda u [adresa], SH se tamo doselio od kada je Željkin sin odselio u [adresa] negdje 2013. ili 2014.g. SH se nikada od tamo nije odselio, niti na kratko. Ona je bila kod njih u kući. Činili su se kao normalan bračni par i lijepo su sve zajedno radili. Nije bila na sprovodu kod SH. VH i SH su išli zajedno traktorom po drva, u vinograd, njivu su zajednički obrađivali te su zajedno obavljali ostale poslove. Njoj su u svakom slučaju djelovali kao da su u emotivnoj vezi. Zna da su VH i SH bili u vezi i prije nego što se on doselio u [adresa]. VH i SH znali su zajednički putovati, VH bi sa SH odlazila na putovanja, znao je i SH VH odvesti na vlak i potom dalje raditi ali znam da su sve zajednički planirali. VH i SH su znali dolaziti u njeno kućanstvo na kavu. Njezin se muž dobro slagao s SH te su znali nekada i kartati.

17. Čitanjem izjave svjedoka ŠH utvrđeno je da on rođen u braku predlagateljice i LH koji brak je razveden. Njegova da je majka 2001. upoznala ĐH te su oni zajednički brinuli o nekretninama na adresi u [adresa] i [adresa]. 2011. ĐH dolazi živjeti u [adresa] jer oboje putuju na rad u Zagreb i treba brinuti o baki, odnosno, i dalje se brinu o nekretnini u [adresa].

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ĐH bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni ĐH nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni ĐH neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti ĐH. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 30. siječnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje 2. Protustranci