Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž -1131/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše, kao predsjednika vijeća, Sanje Sušilović sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te sutkinje Snježane Androš, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Stjepko Medved, odvjetnik iz Valpova, protiv tuženika VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Darko Šuper, odvjetnik iz Osijeka, radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti i upisa u zemljišne knjige, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj Psp-7/2024-20 od 3. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. U cijelosti se odbija, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se postojanje stvarne služnosti prolaska i provoza preko nekretnine tuženika upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranica „[adresa], ukupne površine 178847 m2, i to cijelom dužinom te nekretnine koji se pruža uz nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], označeno kao „[adresa], ukupne površine 9601 m2 (ili drugom prikladnom trasom po nalazu i mišljenju geodetskog vještaka), i to u širini od 3 (tri) metra, a u korist nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (330825), k. č. br. [katastarska čestica], oranica “[adresa] ukupne površine 231025 m2 i njihovog svakodobnog vlasnika.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava navedene služnosti u zemljišnim knjigama, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke."

II. Nalaže se tužitelju JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 829,63 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 03. srpnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik s preostalim zahtjevom za naknadom troškova postupka iznad priznatog iznosa od 829,63 eura do iznosa od 1.007,72 eura, kao neosnovanim.“

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbe i sudske pristojbe na žalbu. U žalbi ne navodi konkretno u kojem dijelu pobija presudu, pa se sukladno čl. 365. st.

1. ZPP-a uzima da se presuda pobija u dijelu u kojem tužitelj nije uspio u sporu, odnosno da se presuda pobija pod toč. I. i II. izreke.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se u cijelosti protivi žalbenim navodima te potražuje trošak sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana presuda nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), pa tako niti ona na koju žalitelj ukazuje u žalbi (čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a).

6. Sud prvog stupnja je raspravio sporna pitanja i ispitao okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, potpuno i valjano utvrdio činjenično stanje (čl. 7. i čl. 8. ZPP-a).

6.1. Naime, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Iz sadržaja obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je sud prvog stupnja presudu sastavio u skladu s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude izložio je zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, te je naveo i obrazložio koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio. Provedeni dokazni prijedlozi su valjano obrazloženi (čl. 8. ZPP-a).

6.2. Nije prihvaćen žalbeni navod tužitelja da je, odbijanjem dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka LA i geodetskog vještačenja, ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju sadržajno svojom žalbom upućuje tužitelj.

6.3. Žalitelju se ukazuje da pravo na raspravljanje podrazumijeva obaviještenost o zahtjevima i dokazima protivne strane, sudskim pismenima i pozivima, te mogućnost stranke iznošenja činjenica i predlaganja dokaza, što istovremeno ne znači da sud mora prihvatiti svaki dokazni prijedlog stranke. Naime, sud samostalno odlučuje koje će dokaze provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP-a ), a ujedno je temeljem članka 8. ZPP-a, ovlašten samostalno ocjenjivati dokaze, pa postupanjem prema ovim zakonskim ovlaštenjima nisu ostvarene bitne povrede postupka na koje se poziva tužitelj. Pravo ocjene dokaza je na prvostupanjskom sudu, s tim da slobodna ocjena dokaza ne znači i arbitrarnost u postupanju. U konkretnom slučaju obrazloženje pobijane odluke nema elemenata arbitrarnosti jer sadrži dovoljno razloga o tome zašto sud nije prihvatio tvrdnje tužitelja, odnosno zbog čega je odbio tužbeni zahtjev, a nije narušeno niti načelo jednakosti oružja iz svih navedenih razloga.

7. Svoja utvrđenja i zaključak je sud prvog stupnja potpuno i valjano obrazložio, pa ih u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

8. Žalbenim navodima tužitelja pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nije dovedena u sumnju te ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbe čl. 228. i 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV).

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja stvarne služnosti prolaska i prolaza preko nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica], kao poslužne, u širini od 3 metra uz rub nekretnine duž [adresa] kčbr. [katastarska čestica], a sve u korist tužiteljeve nekretnine 1756/1, kao povlasne.

10. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da su tužiteljev otac SA i ĆA, kao suvlasnici uvedeni u posjed kčbr. [katastarska čestica] dana 08. prosinca 2005. i to temeljem Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 21. studenog 2005., te da je Općina Bizovac 12. siječnja 2009. imenovanima odobrila upis prava vlasništva na predmetnoj čestici,

- da iz iskaza tuženika proizlazi da je 2005. kupio kčbr. [katastarska čestica] na natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske,

- da su i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a prije prodaje 2005., predstavljale poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske,

- da su otac tužitelja i ĆA dana **.**.2009. uknjiženi kao suvlasnici, svatko u 1/2 djela, na kčbr. [katastarska čestica],

- da su tužitelj i njegova sestra JAV uknjiženi kao suvlasnici na kčbr. [katastarska čestica] dana 08. lipnja 2017. temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog oca tužitelja poslovni broj O-1913/17 donesenog po javnom bilježniku Jeleni Grgić iz Valpova 02. lipnja 2017.,

- da je ĆA raspolagala svojim suvlasničkim dijelom kčbr. [katastarska čestica] na način da je isti kupoprodajom otuđila GA koji je nekretnine darovao ŠA, a nakon toga je ŠA taj dio nekretnine darovao OA, te je OA temeljem Sporazuma o prijenosu prava vlasništva nekretnina radi osiguranja potraživanja OV1644/2023 od 28. ožujka 2023. prenijela vlasništvo radi osiguranja tražbine na PPK Valpovo d.o.o.,

- da je 02. studenog 2023. sačinjen prijavni list za zemljišne knjige o cijepanju kčbr. [katastarska čestica] te je temeljem tog prijavnog lista, provedena parcelizacija na način da je dotadašnja kčbr. [katastarska čestica] koja je bila površine 462127 m2 cijepana na dvije čestice, i to 1756/1 površine 231025 m2 i 1756/9 površine 231024 m2,

- da su tužitelj i njegova sestra, kao i OA, a kao suvlasnici na novoformiranim kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], Diobnim ugovorom na kojem su ovjereni potpisi kod javnog bilježnika Pavla Gagre 17. svibnja 2024. pod brojem OV- 4137/2024, sporazumno razvrgnuli suvlasničku zajednicu na način da su tužitelj i JAV ostali suvlasnici u jednakim dijelovima na kčbr. [katastarska čestica], dok je OA stekla u samovlasništvo kčbr. [katastarska čestica],

- da se tužitelj obratio Općini Bizovac zamolbom zaprimljenom 22. svibnja 2023. kojom je tražio formiranje puta temeljem postojećeg uživanja na kčbr. [katastarska čestica] u širini od 5 metara, tvrdeći da nema pristup sa javnog puta na svoju kčbr. [katastarska čestica], a što je Općina Bizovac odbila, skrećući pozornost tužitelju da do kčbr. [katastarska čestica] ima pristup preko puta kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]., kao i da se radi o čestici u vlasništvu fizičke osobe,

- da iz satelitskih prikaza sa stanjem na dan 24. ožujka 2024. proizlazi da do novoformirane kčbr. [katastarska čestica], koja je prije cijepanja bila jedinstvena čestica 1756/1, postoji javni put koji je označen kao kčbr. [katastarska čestica], koji od sela dolazi do početka tuženikove čestice 1756/3 i koji se nakon toga pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] nastavlja uz duž cijele tuženikove čestice 1756/3 i cijele čestice kčbr. [katastarska čestica], te na kraju te čestice skreće prema nekad jedinstvenoj čestici 1756/1, a sada čestici 1756/9.

- da novoformirana čestica 1756/9 graniči sa česticom 1756/1 i da su obje te čestice bile jedinstvene te omeđene sa svih strana kanalima koji su označeni kao kčbr. [katastarska čestica].

- da je tuženik u listopadu 2022. zabranio tužitelju prolaz preko njegove kčbr. [katastarska čestica].

11. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

12. Žalbenim navodima tužitelja nije dovedena u sumnju pravilnost pobijane odluke.

13. Pravilan je stav prvostupanjskog suda da tužitelj ne raspolaže ugovorom ili bilo kojim drugim odgovarajućim aktom u smislu pravnog posla kojim se prema pretpostavkama iz čl. 219. st. 4. ZV-a osniva služnost. Također je pravilno zaključio i da ne postoji niti jedna sudska odluka ili odluka drugog tijela vlasti kojom bi bila osnovana služnost u opsegu i obliku naznačenom u tužbenom zahtjevu.

14. Odredbom čl. 228. i 229. ZV-a propisano je da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovati kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon, a tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, te da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

15. Razmatrajući žalbene navode tužitelja, ovaj sud je stava da je sud prvog stupnja pravilno ocijenio da, u odnosu na osnivanje služnosti dosjelošću, tužitelj nije dokazao da bi kao pošteni posjednik povlasne nekretnine izvršavao sadržaj služnosti kroz vremenski period od najmanje 20 godina, a u koje vrijeme da je uračunato i posjedovanje od strane njegovih prednika.

15.1. Naime, u odnosu na vrijeme izvršavanja prava stvarne služnosti prije 2005. žalitelju se ukazuje da su prije 2005. kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] predstavljale poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, pa je evidentno da prije prodaje nije postojala povlasna i poslužna nekretnina (radilo se o jednoj čestici u vlasništvu Republike Hrvatske), te se zbog toga nije mogao izvršavati sadržaj prava stvarne služnosti od strane prednika tužitelja (i oca tužitelja), a koje vrijeme bi se uračunavalo tužitelju kao vrijeme potrebno za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću. Stoga, od 2005. pa do podnošenja tužbe 6. ožujka 2024. nije proteklo vrijeme od 20 godina za osnivanje služnosti dosjelošću.

16. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja da nije proteklo 20 godina izvršavanja sadržaja stvarne služnosti potrebnih za osnivanje služnosti dosjelošću.

17. Žalitelju se ukazuje i da se nužni prolaz osniva na temelju odluke suda, dok je stjecanje prava stvarne služnosti puta moguće ostvariti temeljem zakonskih uvjeta. Stoga pravomoćno dovršen postupak u vezi služnosti ne isključuje mogućnost vođenja postupka radi osnivanja nužnog prolaza.

18. Također, ukazuje se i da je zahtjev za izdavanje tabularne isprave zahtjev obveznopravne prirode koji pretpostavlja postojanje određenog građanskopravnog odnosa između ugovornih stranaka, a u slučaju originarnog stjecanja prava vlasništva tužitelj je ovlašten zahtijevati od tuženika isključivo trpljenje upisa njegovog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, pod pretpostavkom osnovanosti njegovih tvrdnji o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti, te kako parnične stranke nisu u obveznopravnom odnosu, to tužitelj neosnovano traži i izdavanje tabularne isprave.

19. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.

20. Odluka o trošku pravilna je i zakonita, utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( „Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22).

21. Slijedom navedenog, a temeljem odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao pod I. izreke.

22. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu jer sa žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a), slijedom čega je odlučeno kao pod II. izreke presude.

23. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu jer navedena radnja nije bila potrebna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari (čl. 155. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a) te odlučeno kao pod III. izreke presude.

24. U nepobijanom dijelu, u kojem je odbijen dio zahtjeva tuženika za naknadu parničnog troška pod toč. III. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

Osijek, 30. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša