REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-295/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sanji Bravar, odvjetnici iz Rijeke, protiv protustranke RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, od 9. siječnja 2024., poslovni broj: R1-96/2022, 30. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja GG, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, od 9. siječnja 2024., poslovni broj: R1-96/2022, te se predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I. Uređuje se međa između nekretnina kčbr. [katastarska čestica] upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo predlagatelja i nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke pravičnom ocjenom suda na način da se ista proteže točkama K1 prema A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L kako je to prikazano na skici lica mjesta 2 na listu 52 vještaka geodetske struke Sandra Viškanića iz listopada 2023., koja skica je sastavni dio ovog rješenja, a međa je na licu mjesta označena međašnim znakovima crvenom bojom u spisu prema popisu točaka iskolčenja s lista 92 spisa.

II. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

III. I nakon što je sud u postupku uređenja međe ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može zahtijevati to nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

IV. Protustranka je dužna predlagatelju naknaditi trošak postupka u iznosu od 508,53 EUR , u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja predlagatelj je podnio pravodobnu žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), posebno ističući članak 354. stavak 1. i 2. točka. 11. ZPP-a. Predložio je žalbu usvojiti i preinačiti pobijano rješenje na način da se u cijelosti prihvati prijedlog ili podredno da se ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

2.1. U žalbi navodi da prvostupanjsko rješenje sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, da isto proturječi samom sebi i razlozima rješenja, da rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika.

2.2. Navodi i da je međa sukladno obrazloženju pobijanog rješenja uređena prema članku čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, po pravičnoj ocjeni suda obzirom da sud nije mogao utvrditi posljednji mirni posjed u odnosu na sporni suhozid, odnosno spornu međašnu površinu koju je podijelio na način da svakoj od stranaka pripadne ½ dijela istoga, zatim da prvostupanjski sud pogrešno i selektivno u obrazloženju rješenja opisuje iskaze gotovo svih svjedoka, da nije cijenio iskaz svjedoka HG koji je na ročištu održanom 12. listopada 2023., rekao: „nisam vidio da netko od protustranaka ili njihove obitelji dolazi tu gore na ovaj zid“, zatim iskaz svjedoka VG bivšeg vlasnika nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koji je izjavio: “zid između nekretnina bio je granica, po ovoj skici premjeravanja što se nalazi uz prijedlog ja sam prodao nekretninu predlagatelju. Logično je da ako ja radim zid da zid pripada meni, to radi onaj koji ne želi da mu zemljište-materijal ide dole zbog visinske razlike.“, koji svjedok je je izjavio isto kao što je navedeno u prijedlogu da zid pripada „višoj“ nekretnini, također da nije cijenjen niti iskaz svjedoka ĐG koji je iskazao: „G (predlagatelj) je uvijek održavao zelenilo i živicu te zid. Nikada nisam vidio protustranku i njezinu majku da održavaju ovaj zid.“ Smatra da je na temelju pogrešne interpretacije iskaza svjedoka prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te da sve utvrđene činjenice upućuju na to da njemu pripada zid kako je prikazano na skici nalaza i mišljenja vještaka Sandra Viškanića (stvarno stanje-situacija-na kopiji katastarskog plana), odnosno da se međa nalazi i nekoliko centimetara ispod krune podzida, jer samo on ima pristup istome obzirom na visinsku razliku, te da je logično da zid pripada „višoj“ nekretnini, a takvo stanje je i po katastarskom nacrtu, pa je prvostupanjski sud mogao urediti među prema katastarskom nacrtu koji je jednak kao i posljednji mirni posjed. Nadalje ističe da je prvostupanjski sud zanemario i njegov iskaz, koji protustranka nije osporila, u dijelu da je proširio suhozid na način da je na prijašnju širinu suhozida od 30 cm, napravio još suhozid u širini 20 cm, pa kada je sud uređivao među po pravičnoj ocjeni, morao je među urediti na način da mu pripadne dio suhozida koji je za 20 cm širi od dijela koji bi pripao protustranci.

2.3. Naposljetku navodi da iz pobijanog rješenja nije razvidno zašto međa nije uređena po posljednjem mirnom posjedu, jer nisu navedeni relevantni razlozi zbog kojih sud nije mogao urediti među po posljednjem posjedu, niti je razvidno zašto je utvrđena linija razgraničenja pravična, pa da je prvostupanjski sud na pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo i to odredbu čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jer je pravilnom primjenom materijalnog prava međa trebala biti uređena po katastarskom nacrtu odnosno po posljednjem mirnom posjedu.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu odluku u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a i paragrafa 21. stavka 1. Zakona o vanparničnom postupku, koji se primjenjuje s obzirom na početak ovog sudskog procesa („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj: 45/1934 i „Narodne novine Republike Hrvatske“ broj: 73/91; dalje ZVP), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, međutim prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje u žalbi jer je prvostupanjsko rješenje nerazumljivo, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika, pa se ne može ispitati, te je prvostupanjski sud na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo kada je među uredio prema pravičnoj ocjeni.

5. Iz prvostupanjske odluke proizlazi da je međa između nekretnine u vlasništvu predlagatelja označene u zemljišnim knjigama kao kčbr. [katastarska čestica] (što je nekretnina na višoj nadmorskoj visini) upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke označene kao kčbr. [katastarska čestica] (što je nekretnina na nižoj nadmorskoj visini) upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uređena prema pravičnoj ocjeni suda na način da se ista proteže točkama K1 prema A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L kako je to prikazano na skici lica mjesta 2 (strana spisa, list 52) vještaka geodetske struke Sandra Viškanića, dipl. ing. geod., sačinjenoj u listopadu 2023., prema popisu točaka iskolčenja (strana spisa, list 92). Pri tome, prvostupanjski sud zaključuje da među nije mogao urediti prema posljednjem mirnom posjedu jer ga nije mogao utvrditi, pa je stoga spornu međašnu površinu suhozida uredio prema pravičnoj ocjeni na način da svakoj stranci pripadne ½ dijela suhozida, tako da predlagatelj može uređivati zid sa gornje strane (između nekretnina stranaka postoji visinska razlika, nekretnina predlagatelja je viša za oko 1,5 - 2 m, u odnosu na nekretninu protustranke, što je razvidno iz fotografija koje priliježu spisu sačinjenih po vještaku geodetske struke, proizlazi i iz njegovog nalaza, te iskaza svjedoka VG), bez da ulazi na nekretninu protustranke, a protustranka može uređivati dio suhozida sa svoje strane.

6. Prvostupanjski sud je izvršio očevid na licu mjesta 12. listopada 2023. i 9. siječnja 2024., ali niti na jednom od zapisnika sačinjenih tim prilikama, nije naveo svoja neposredna zapažanja, nije opisao stvarno činjenično stanje na terenu, nije na jasan i nedvojben način opisao među pokazanu po predlagatelju i protustranci, slijedom čega po mišljenju ovoga suda nije dostatno cijenio navod predlagatelja da se na području Kvarnera suhozdid gradi na „višoj“ nekretnini u cilju sprečavanja pada zemljišta na „nižu“ nekretninu, što je potvrdio i svjedok ZG, a logičnost toga navoda proizlazi i iz konfiguracije terena vidljivog iz fotografija sačinjenih po vještaku geodetske struke.

6.1. Na okolnosti posjedovanja nekretnine i pravca međe, prvostupanjski sud je u postupku saslušao svjedoke i stranke, međutim njihove iskaze nije analizirao niti ocijenio, iako je sud dužan dati ocjenu iskaza svjedoka, te jasno i logično objašnjenje o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti pojedinih iskaza, primjenjujući odredbu članka 8. ZPP-a.

6.2. Međa je uređena prema pravičnoj ocjeni suda na način da svakoj stranci pripada ½ dijela suhozida, koji termin koriste i prvostupanjski sud i predlagatelj, iako iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Sandra Viškanića, dipl. ing. geod., jasno proizlazi da među strankama nije sporna površina suhozida, nego je sporna površina kruna podzida jer se kčbr. [katastarska čestica] vlasništvo predlagatelja, nalazi na višoj nadmorskoj visini u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke.

6.3. Vještak je na skicama: stvarno stanje-situacija na kopiji katastarskog plana (strana spisa, list 50), te skicama lica mjesta 1 i 2 (strana spisa, list 51-52), sačinio „kazalo“ na kojima je suhozid označio posebnom slikovnom oznakom, iz kojih skica je vidljivo da suhozid nije bio predmet uređenja međe koju je sud uredio na način da se ista proteže točkama K1 prema A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L, kako je to prikazano na skici lica mjesta 2 (strana spisa, list 52), niti se suhozid nalazi unutar označenih točaka iskolčenja (strana spisa, list 51).

6.4. Nadalje, iako protustranka nije osporila dio iskaza predlagatelja da je ranije postojeći suhozid (ispravno bi bilo kruna podzida) širine 30 cm, proširio za 20 cm na svojoj nekretnini, prvostupanjski sud prilikom uređenja međe prema pravičnoj ocjeni to nije uzeo u obzir niti je naložio vještaku da proširenje od 20 cm, ucrta na skici lica mjesta, slijedom čega je vještvo nedostatno i treba ga dopuniti, jer čak i kada bi se u konačnici međa uredila prema pravičnoj ocjeni na način da svakoj stranci pripadne ½ dijela krune podzida, predlagatelju bi pripadao dio koji je za 20 cm širi od dijela koji pripada protustranci.

7. Članak 103. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZVDSP), vrlo striktno uređuje pitanje redoslijeda načina uređenja međe, prema kojima će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, ako među nije moguće obnoviti na navedeni način, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni.

7.1. Stoga je sud dužan držati se propisanog redoslijeda i pravila o uređenju međe, pa u situaciji kada stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom nacrtu i nisu postigle sporazum o međi, tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu ako ga utvrdi, a ako ne, tek tada sud može među urediti prema pravičnoj ocijeni.

7.2. Obzirom da u konkretnom slučaju stranke nisu dale suglasnost da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, te da sporazuma o uređenju međe nema, prvostupanjski sud je bio dužan kritički i sveobuhvatno ispitati je li među moguće urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Posljednji mirni posjed utvrđuje se svim raspoloživim dokaznim sredstvima i neposrednim opažanjem na licu mjesta, međutim sud prvog stupnja, kako to osnovano u žalbi navodi predlagatelj, uopće ne analizira iskaze saslušanih svjedoka, ne navodi svoja zapažanja sa lica mjesta, niti se osvrće na posljednji mirni posjed, niti je ovaj posjed sa strankama pokušao na jasan način utvrditi, uslijed čega nisu jasno obrazloženi razlozi zašto sud među određuje po pravičnoj ocjeni. U slučaju kad jedna stranka pravac međe pokazuje na jedan način, a druga stranka na drugi način, prvostupanjski sud ne može prijeći preko zakonskog kriterija uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, a da pri tome nije dao valjano obrazloženje i ocjenu provedenih dokaza.

8. U konačnici analizirajući pobijano rješenje za zaključiti je da prvostupanjski sud nije obrazložio koje činjenice važne za donošenje odluke kojom je među uredio prema pravičnoj ocjeni, smatra istinitima i na čemu zasniva svoju odluku, pa se prvostupanjsko rješenje u pogledu postojanja odlučnih okolnosti za uređenje međe prema pravičnoj ocjeni, a ne prema posljednjem mirnom posjedu, ne može ispitati. U obrazloženju pobijanog rješenja, prvostupanjski sud je propustio dati zaključke i ocjenu provedenih dokaza, odnosno razloge o tome kojim je dokazima poklonio vjeru, a kojima nije i iz kojih je razloga tako postupio, pa je u cijelosti osnovana žalba predlagatelja da je prvostupanjsko rješenje nerazumljivo i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, slijedom čega se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

9. Na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi članka 21. stavka 1. ZVP-a, valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti istom sudu na ponovno odlučivanje.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, vodeći računa o navodima i uputama ovog drugostupanjskog suda, te će ponovo urediti među u skladu sa odredbom članka 103. stavka 2. i 3. ZVDSP-a, na način da će ponovno provesti očevid na licu mjesta sa vještakom geodetske struke, dati nalog vještaku da na skici lica mjesta ucrta proširenje spornog zida od 20 cm u odnosu na ranije postojeći, opisati svoja neposredna zapažanja, pozvati stranke na očevid i u zapisniku jasno navesti što je linija međe po kazivanju predlagatelju, a što po protustranci. Ako se stranke ne suglase sa međom po katastarskom nacrtu i ne postignu sporazum o međi, prvostupanjski sud će utvrditi posljednji mirni posjed analizirajući iskaze svjedoka i stranaka, a po potrebi ih i dodatno saslušati. Tek ukoliko ne bude u mogućnosti urediti među prema navedenom zakonom propisanom redoslijedu, među će urediti prema pravičnoj ocijeni, vodeći računa o svim relevantnim okolnostima: pokazanoj međašnoj liniji po strankama, spornoj međašnoj površini, iskazima svjedoka, konfiguraciji tla, izgrađenosti i zasađenosti nekretnina stranaka, postojećim znakovima međe, kao i drugim bitnim okolnostima konkretnog slučaja, dakle ponovno će odlučiti o prijedlogu predlagatelja, te donijeti odluku koja ima uporište u stanju spisa i provedenim dokazima, dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge, te ocjenu svih provedenih dokaza i utvrđenog stanja na terenu.

11. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o parničnom trošku, te će o cjelokupnim troškovima postupka biti naknadno odlučeno.

Slavonski Brod, 30. siječanj 2025.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec