Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Križevcima

I. Z. Dijankovečkog 14

48260 Križevci

Poslovni broj: Psp-30/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu Marijanu Vrbančić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po ZOU Milenko Ščetar i Vesna Rajić u Križevcima protiv tuženika OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po ZOU Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić u Križevcima, radi smetanja posjeda, na ročištu održanom 30. siječnja 2025., u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika,

r i j e š i o  j e

I

Utvrđuje se da su 1. tuženik OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženik ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetali tužiteljicu FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] Vinograd u Bijeloj Gorici s 56 čhv, upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a za koje smetanje posjeda od strane 1. tuženika OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je tužiteljica saznala nakon 14. rujna 2022. godine, a za smetanje posjeda od strane 2. tuženika PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], je tužiteljica saznala 3. srpnja 2022. godine, time što su na navedenoj nekretnini postavili drvene kolce, pa im se zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje i nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja, time što će maknuti drvene kolce koje su postavili na nekretnini tužiteljice i istu predati u posjed tužiteljici, slobodnu od osoba i stvari, u roku od 8 dana.

II

Nalaže se 1. tuženiku OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženiku PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno naknade troškove ovog postupka u iznosu od 903,09 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, teče od dana presuđenja 30. siječnja 2025. do plateža, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.

Tužiteljica je podnijela tužbu 13. 10. 2022. protiv tuženika OS, a dana **.**.2022. podnijela je tužbu protiv PS u kojoj tužbi navodi, kao i u tužbi protiv VS i da je bila u mirnom i stvarnom pojedu nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] Vinograd u Bijeloj Gorici s 56 čhv, upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ukupne površine 56 čhv. Tvrdi da je istu kupila 11. lipnja 2018. godine i odmah stupila u posjed. Tvrdi da je istu radi održavanja dala kositi ĐS, što je on i činio.

1.1.

Tvrdi dalje tužiteljica u tužbi da je njezinog oca ZS LS dana **.**.2022. nazvao telefonom i priopćio mu da je nekretnina njegove kćeri FS ograđena, odnosno da je tuženik na nekretnini tužiteljice postavio kolce i ogradio ju, a čime je samovlasno smetao tužiteljicu u posjedovanju njene nekretnine te joj oduzeo posjed. Ona i njezin otac DS otišli su pogledati nekretninu tužiteljici i vidjeli da je njezina nekretnina ograđena kolcima, a o čemu su sačinili fotografije dostavljene uz tužbu. Prema njezinom saznanju upravo je tuženik ŽS izvršio ovu radnju jer se njegova nekretnina nastavlja na nekretninu tužiteljice, a do koje nema drugog pristupa osim preko njene nekretnine.

1.2.

Kako se radi o dvije tužbe između tužiteljice i tuženih PS i OS koje su tužbe činjenično i pravno istovjetne, odnosno radi se o istoj nekretnini u odnosu na koju su tuženici počinili smetanje, tako da je sud donio rješenje na ročištu 9. veljače 2023. kojim je odlučio da se predmet Psp-30/2022 spaja sa predmetom Psp-24/2022 i proveden je jedinstveni postupak, a sukladno načelu ekonomičnosti postupanja.

2.

U odgovoru na tužbu tužiteljice tuženik OS prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da tužiteljica navodi u toč. 2 tužbe da je po saznanju tužiteljice upravo brat tuženika ŽS izvršio radnju smetanja posjeda. Stoga predlaže da se tužba prvenstveno odbaci.

2.1.

Iz tužbe proizlazi da je čin smetanja počinjen dana 3. srpnja 2022., a tužba je u predmetu podnesena 13. 10. 2022. te smatra da je protekao rok od 30 dana kao prekluzivni rok za podnošenje tužbe i protivi se snašanju troškova. Isto tako ističe da tužba nije potpisana niti po stranci niti po punomoćniku, dakle sukladno čl. 106. i 106a. Zakona o parničnom postupku. No, radi parnične discipline tuženik daje odgovor na tužbu te se protivi u cijelosti i tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.2.

Kada su ovdje tuženikov brat ŽS i tuženik te njihov sada pok. otac SS saznali za prodaju nekretnine čk.br. 231/3, upozorili su i tužiteljicu i AS da ta nekretnina preko ceste nije njihova, na što je AS istaknuo da on nije uživao nikakve nekretnine južno od ceste, ali da je nekretninu prodao.

2.3.

Tuženik ističe da se u k.o. G. Rijeka provodi nova katastarska izmjera te je stavljen i prigovor u vezi navedene nekretnine. O tome do kuda se uživala nekretnina u naravi imaju saznanja svjedoci BS koja je tu nekretninu prodala AS te ČS, RS, KS te tuženikova majka MS te brat ŽS, a koji svi znaju da je AS uživao nekretninu sjeverno od puta. Stoga se tuženik OS protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3.

U odgovoru na tužbu tužiteljice tuženik ŽS ističe da su on i njegov brat OS i njihov pok. otac SS čim su saznali za prodaju nekretnine označene kao čk.br. 231/3, upozorili tužiteljicu i AS da ta nekretnina preko ceste nije njihova, a na što je rekao AS da on nije nikada uživao nekretninu južno od ceste. Poriče tuženik da bi postavljao kakove kolce, a ako je to netko i napravio to je mogao napraviti jedino tuženikov brat OS koji je nasljedstvom iza pok. JS naslijedio čk.br. 220/3 te je u nesmetanom posjedu i prethodno navedenog dijela te čestice 231/3, a koje dvije nekretnine čine jednu cjelinu, odnosno istu je nekretninu naslijedio OS te ističe i prigovor promašene legitimacije.

3.1.

Poriču, dakle, tuženici da bi počinili smetanje posjeda i predlažu da se tužba odbaci.

4.

U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u kupoprodajni ugovor (list 5-7), zk. izvadak (8), prijepis posjedovnog lista (9), fotografija nekretnina od 25.

1. 2019. (10), fotografije priložene iza lista 10 (list 11-12), kupoprodajni ugovor i Aneks istog ugovora u predmetu Psp-24/2022 (list 5-7), zk. izvadak (8), posjedovni list (9), fotografije (10-12), rješenje o nasljeđivanju O-1398/2020 (list 22-23), nalaz i mišljenje te skica lica mjesta s očevida od 20. 3. 2023. (list 64), dopis NS od 14. 6. 2023. (list 71), zatim je proveden očevid na licu mjesta 20. ožujka 2023. s mjerničkim vještakom Šteficom Tukša koja je na istom očevidu izvršila izmjere i mjerenja te je sačinila i skicu lica mjesta s tog očevida (list 64). Kao svjedoci preslušani su AS, BS, HS, KS, RS, MS na ročištu 20. rujna 2023. (list 75-77), zatim su preslušani DS, LS i CS na ročištu 23. travnja 2024. (list 86-87) i na kraju same parnične stranke u svrhu dokaza na ročištu 30. siječnja 2025. tužiteljica FS i tuženici US i ŽS (list 93-97).

5.

Tuženici ističu prigovor promašene pasivne legitimacije, a isto tako ističu da je tužba u odnosu na OS podnesena izvan prekluzivnog roka od 30 dana, jer da je tužba u odnosu na njega podnesena 13. 10. 2022., a smetanje počinjeno 3. srpnja 2022. što proizlazi iz tužbe, pa radi proteka prekluzivnog roka od 30 dana predlaže tuženik OS da se tužba odbaci.

6.

Kako su tužbe od 13. 10. 2022. i 18. 7. 2022. podnesene protiv tuženika OS i PS, a od strane iste tužiteljice i u odnosu na istu nekretninu i čin smetanja posjeda, valjalo je sukladno načelu ekonomičnosti postupanja spojiti ova dva predmeta i provesti jedinstveni postupak radi smanjenja troškova, što je sud i učinio i donio raspravno rješenje 9. veljače 2023. (list 26) da se na predmet Psp-30/2022 spaja predmet Psp-24/2022 i da se provede jedinstveni postupak.

7.

Da bi se utvrdile sve sporne činjenice vezane za čin smetanja posjeda, počinitelja smetanja posjeda i rokove u kojima je tužba podnesena, prvenstveno je sud proveo očevid na licu mjesta s mjerničkim vještakom Šteficom Tukša dana 20. ožujka 2023. godine kada je neposrednim opažanjem utvrđeno o kakovim se nekretninama u naravi radi. Tako je utvrđeno da su nekretnine tužiteljice u naravi voćnjak, klijet i klijetište, a nekretnine tuženika zatravljena oranica. Između njihovih nekretnina je makadamski put posut kamenom. Sukladno ovim utvrđenjima na temelju neposrednog opažanja suda mjernički vještak Štefica Tukša sačinila je skicu lica mjesta te označila nekretnine stranaka te konstatirala da je prijeporni dio nekretnine zemljišna površina obilježena točkama A, B i C koje su spojene pravcem pravocrtnim linijama. Naime, ista je prijeporna čestica u suštini označena u zemljišnim knjigama kao čk.br. 231/3, a upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. G. Rijeka. Sve je to pregledno označeno u skici lica mjesta sačinjenoj od strane mjerničkog vještaka, a na temelju neposrednog opažanja na samom očevidu.

8.

Nesporno je da je nekretnina tužiteljice iznad puta označena kao čk.br. 221/3 dok je nekretnina tuženika označena kao čk.br. 220/3 tako da je prijepor u suštini cijela čk.br. 231/3 koja je kao prijeporna površina označena na skici lica mjesta slovima A-B-C-A.

9.

Svjedoci LS i CS, koji su nesrodni sa parničnim strankama, dali su svoje iskaze na ročištu 23. travnja 2024. I jedan i drugi svjedok bili su na očevidu 20. ožujka 2023. te se sjećaju da je prijeporni dio zemljišta trokut konstatiran na očevidu, a koji je bio vlasništvo AS, a poslije tužiteljice i njezinog oca. Tako tvrdi svjedok LS da je njegov sin CS nekad na traženje AS, a poslije ZS, s kosilicom pokosio i tu površinu prijepornu, a na traženje vlasnika. Tako ČS tvrdi da je na toj površini znao parkirati na tom trokutu s traktorom i nikad mu to nitko nije branio, a jedan njihov susjed je rekao da je to ograđeno s kolcima. Tko je kolce postavio ne zna, a on je javio ŠS da su postavljeni kolci, a to je bilo početkom srpnja 2022., čini mu se 3. srpnja 2022. Ovaj svjedok LS objasnio je da je prije nego su to F kupili on to kosio AS. On sam ima svoju parcelu dalje pa je malčer postupio i po njihovom da bi mogao proći.

10.

Svjedok CS zna da je tužiteljica kupila od AS taj prijeporni dio i dok je ES bio vlasnik on je njima dopustio da to kose i da se tu parkiraju. Ima saznanja da je netko nabio kolce početkom srpnja 2022. i onda tu više nije kosio niti se parkirao, niti on niti otac.

11.

Svjedok AS, nesrodan sa parničnim strankama, objasnio je da je on prodao svoje nekretnine tužiteljici, a to je kupio još 1978. od čovjeka prezimenom BS iz [adresa]. Sjeća se da je prodao jedan komadić dolje ispod makadamskog puta u obliku trokuta (svjedok misli na prijeporni dio nekretnine). Tvrdi da je par puta tu površinu u obliku trokuta pokosio jer je to bilo zapušteno pa je morao to flaksirati s onom kosom gdje je nož na vrhu, jer su tu bile i šibe. Ostalo je tvrdi kosio CS ČS i CS jer je njemu smetalo dok je tu parkirao traktor, jer je on imao svoju nekretninu malo dalje. Pojašnjava svjedok da ovi O nisu u srodstvu s tuženima. Kad je tužiteljica to kupila on je pokazao da je ta čestica ispod puta dio njegove nekretnine gdje je klijet i klijetište. Taj trokut prijepor se nije niti orao, bilo je zapušteno, a ne zna kakvo je stanje bilo prije nego je to kupio od BS. Tvrdi da je na tom prijeporu on sam nekoliko puta pokosio, a to je prodao prije pet, šest godina, a možda je pokosio prije taj trokut koju je poslije nekretninu prodao. Taj prijeporni dio je bio zatravljen i neobrađen, kukuruz je bio ispod tog trokuta, ali su tuženi odustali jer je bio slabog rasta. Na tom dijelu prijepora su se parkirali CS ČS i CS i to im nitko nije branio, niti on niti nitko drugi jer imaju svoje nekretnine zapadno od ovih nekretnina. Tvrdi da je 9, 10 godina kosio taj trokut, ali nije kosio ispod trokuta. Dok je to prodavao nije pozvao međaše jer je smatrao da to nije potrebno, jer je sve ucrtano i gruntovno preneseno.

12.

Svjedok HS, koji je nesrodan sa strankama, daje kontradiktorni iskaz, jer govori da prijeporni dio koji mu je predočen na skici lica mjesta kao trokut, da pripada P i da su to oni dobili od svojeg djeda Ž, oca njihove majke. No, u drugom dijelu iskaza govori da su CS i ČS taj prijeporni dio malčirali, odnosno tvrdi da su CS i ČS na tom prijeporu kosili gdje je taj trokut, a ES nije održavao niti gore, a kamoli to dolje.

13.

Iako je iskaz ovog svjedoka TS kontradiktoran, uspoređujući taj iskaz s iskazom NS, proizlazi da su CS i ČS na tom prijeporu znali kositi, jer su se tu i parkirali kao što tvrdi AS i to im nitko nije branio.

14.

BS, koja je nesrodna sa strankama, u iskazu je kontradiktorna i ne može se izjasniti tko bi bio u posjedu tog prijepora jer tvrdi da tamo više ne ide i ne zna što se dešava, jer tu nema više svoje nekretnine. Iskaz daje na temelju pretpostavki i onog što je čula, a nema neposrednih saznanja. 15.

Sud nije povjerovao iskazima ĆS i MS jer su isti u srodstvu sa tuženima, a RS koja nije u srodstvu sa strankama, ima saznanja da su se MS misleći na ĐS i ČS na tom dijelu počeli parkirati, a tuženi su se navodno tome protivili misleći da je to njihovo. Nisu u srodstvu iako imaju isto prezime. Tvrdi da kad su se tu ČS i CS počeli parkirati, US je došao i to zagradio jer da je to naslijedio od svojeg oca, a to je zagradio i ŽS.

16.

Svjedok DS, otac tužiteljice tvrdi dok su to kupovali, odnosno njihova kći, da je AS koji je to prodao njima pokazao dokumentaciju za te nekretnine. On se sjeća da su kupili iznad puta i dio ispod puta u obliku trokuta i ta čestica ima svoju oznaku i taj dio isto je obilježen kolcima dok su bile izmjere pa su geodeti pokazali o kojim se česticama radi. Svjedok se sjeća da je taj AS pokazao i taj trokut da prodaje, jer su u ugovoru i te dvije čestice navedene. Taj trokut bio je zapušten, tu je rasla šuma, grmlje, a ima i geodetski snimak. Svjedok DS, otac tužiteljice, detaljno obrazlaže kako su se pogađali sa GS, a kad se radila nova izmjera za k. o. [katastarska općina] bili su svi vlasnici pozvani da se očituju koje su njihove parcele. Znao je da je bila izmjera i došao je i pokazao gruntovni izvadak da je to njegova parcela koju su kupili. Zaposlenica koja je radila izmjeru je to vidjela i rekla da je to u redu, ali da je uložen prigovor da donji susjedi polažu pravo na taj trokut. Stoga je čekao da sud to riješi po prigovoru.

17.

U tijeku davanja iskaza svjedoka ZS, oca tužiteljice, punomoćnik tuženika je postavio upit svojim strankama i tužiteljici da li postoji mogućnost da se ovaj postupak riješi mirnim putem na način da OS kupi od tužiteljice prijeporni dio i da si riješe vlasništvo, a tužiteljica je izjavila da mora razmisliti o tom prijedlogu tuženika. Stranke su neposredno komunicirale oko dogovora vezano za mirno rješenje spora, odnosno da na prijedlog tuženika tužiteljica proda taj dio trokuta kako bi riješili sporove u pogledu smetanja posjeda i vlasničke odnose.

18.

LS, svjedok koji je nesrodan sa strankama, pojasnio je da je bio vlasnik ovih nekretnina prije ES, a poslije tužiteljica. Tu se znao on parkirati na tom trokutu s traktorom i to mu nitko nije branio niti ga smetao, a jedan susjed mu je rekao da je to ograđeno kolcima, tko je kolce postavio ne zna, ali je javio IS početkom srpnja 2022., čini mu se 3. srpnja 2022. Tvrdi da je prije kosio prije nego su F to kupili i to ES.

19.

Uspoređujući iskaze svih preslušanih svjedoka te posebno svjedoka ĐS, FČ, ZS i svjedoka NS, a u odnosu na utvrđenja na očevidu na licu mjesta od 20. ožujka 2023. dolazi se do zaključka da je AS prodao svoje nekretnine tužiteljici pa između ostalog i prijeporni dio površine u obliku trokuta koji nosi oznaku čk.br. 231/3. Na skici lica mjesta ista je prijeporna površina označena slovima A-B-C-A i nalazi se ispod puta. Da je stvarno AS bio posjednik i tog dijela proizlazi iz dokumentacije koju je predočio tužiteljici kod kupoprodaje, a to proizlazi i iz iskaza nesrodnih svjedoka ĐS i FČ. Oni sami su osobno taj dio prijepora kosili, a da to kose dopustio im je vlasnik AS pa im je dopustio da se tu parkiraju. Prema tome, očito je da je AS prenio kako vlasništvo, tako i posjed na tužiteljicu, a za to je imao i potrebnu dokumentaciju izvadak iz zemljišnih knjiga i posjedovni list. AS koji je bio upisan kao vlasnik i ovog prijepornog dijela, bio je upisan i kao posjednik u katastru nekretnina, što je vidljivo iz posjedovnog lista (list 9). Prema tome, pored vlasništva, AS prenio je i posjed na nove vlasnike i posjednike koji su to kupili od njega. Tuženici i njihovi prednici nikada nisu bili niti vlasnici ni posjednici tog prijepornog dijela označenog kao čk.br. 231/3.

Iz iskaza ovih

svjedoka isto proizlazi da su tuženici postavili kolce i počeli braniti da se ČS i CS parkiraju na tom dijelu prijeporne površine koju su kosili po odobrenju bivšeg posjednika NS pa su isto tako i po njegovom odobrenju tu parkirali svoje vozilo traktor i prikolicu, jer u nastavku oni imaju sjeverozapadno svoje nekretnine. Neuvjerljivi su iskazi svjedoka koji govore o tome da bi to obrađivali tuženici i njihovi prednici, jer je očito iz samih fotografija vidljivo da taj dio nije bio obrađivan kao poljoprivredno zemljište, ali je očito bio košen. Naime, na fotografiji se izričito vidi da je taj prijepor malo manje obrašten (list 10) nego što je ostali dio južnije ispod tog prijepora gdje je veće raslinje i grmlje, tako da su iskazi ČS i ĐS da su to kosili po odobrenju prijašnjeg posjednika NS, uvjerljiviji i logičniji da su oni to kosili sam o po odobrenju bivšeg posjednika i tu se po njegovom odobrenju i parkirali. Prema tome posjed je prenesen na novu vlasnicu tužiteljicu, a tužiteljica nije imala razloga sumnjati da bi i taj dio pripadao preostalom dijelu nekretnina koje je kupila. Kada su tuženici postavili kolce počinili su smetanje posjeda u smislu čl. 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužiteljica stoga ima pravo na sudsku zaštitu posjeda jer postavljanjem tih kolaca očito je da je počinjeno smetanje posjeda.

20.

Kako su tuženici prigovorili da bi se radilo o proteku prekluzivnog roka od 30 dana potrebno je razjasniti od kada teče taj rok čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U st. 3. propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Prema tome radi se o subjektivnom prekluzivnom roku i objektivnom prekluzivnom roku.

21.

Tužiteljica je u svojem iskazu pojasnila da je od NS kupila 11. lipnja 2018. te nekretnine koje je on išao pokazati, a sjeća se da su dobili pozive prilikom izmjere u [adresa] novih čestica, dobili su pozive i tu su bile navedene te dvije čestice koje su bila pokazane prilikom očevida na licu mjesta. I gornja čestica iznad puta i donja ispod puta kad su prvi puta prije nego je to kupila od NS bile zatravljene jer nije kosio, jer je to namjeravao prodavati. Sjeća se da su tu bili kolci od prijašnjih izmjera, a to je odgovaralo onome što je bilo u dokumentaciji. Sjeća se da su u 7. mjesecu 2022. na donjoj čestici koja je bila sporna bili postavljeni šiljci kao za ogradu i to kratki drveni kolci. Morala je izvidjeti o čemu se tu radi pa su ustanovili da je to napravio jedan od braće ĐS, a čovjek koji je to vidio nije htio svjedočiti da ne ulazi u sukobe s njima, nakon čega se ona obratila odvjetnici i počeo je ovaj spor. Po njezinom saznanju obadva brata O su tu postavljala kolce. Tužiteljica pojašnjava da od kad je to kupila dobila je posao na terenu pa nije mogla ići gore stalno, već su išli njeni roditelji koji su u mirovini, a LS koji nije u srodstvu s njima, znao je to kositi na njezino traženje kako tu ne bi rasla džungla. Ispod tog trokuta bila je zapuštena zemlja i travom i šibljem obraštena, a tuženi su to poslije očistili. Prvo i drugo tuženi dali su iskaze suprotno iskazu tužiteljice i svjedoka kojima je sud poklonio vjeru, tvrdeći da je njihov dio prijeporna površina u obliku trokuta, no niti jedan niti drugi od tuženika nisu konkretno obrazložili na koji način bi bili u posjedu bilo oni neposredno, bilo netko kome bi to dali obrađivati. Dok je naprotiv tužiteljica obrazložila da je još AS dao kositi V ĐS ovaj prijeporni dio površine, a da se taj dio prijepora uživao na način da se barem više puta taj prijepor i pokosio iako ne redovito, vidljivo je iz same fotografije koja ja priložena uz tužbu (10), gdje je taj prijepor nešto čišći nego dio nekretnine ispod tog trokuta. Tako da se čini uvjerljivi iskaz i tužiteljice i bivšeg posjednika i vlasnika NS da je on prodao i taj prijeporni dio tužiteljici označen kao čk.br. 231/3 pa je prenio na nju i posjed. Naime, AS bio je upisan i kao vlasnik ove nekretnine i kao posjednik što je vidljivo iz zk. izvatka (8) i posjedovnog lista (list 9). Tužba u odnosu na OS podnesena je 13. 10. 2022. dok je tužba protiv PS podnesena 18. 7. 2022. Očito je tužiteljici trebalo vremena da sazna tko su počinitelji smetanja, odnosno tko je postavljao kolce za ogradu i počeo braniti PS ĐS i V da se tu parkiraju.

22.

Tužiteljica tvrdi u tužbi da je saznala za činjenicu da je te kolce na nekretnini tužiteljice postavio brat PS OS. Tužiteljica je za tu činjenicu saznala tek nakon rasprave koja je održana 14. rujna 2022. kada je njezina punomoćnica poslala odgovor na tužbu, a u zakonskom roku sada je podnijela tužbu protiv i OS. Očito je da je tužba podnesena i u roku od 30 dana u odnosu na US i u odnosu na PS, s obzirom na saznanje o činu smetanja i o tome tko je počinio smetanje posjeda tako da je zakonski rok prekluzivni od 30 dana tužiteljica poštivala podnoseći tužbe u rokovima koje propisuje čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

23.

Kada se ocjene iskazi svih svjedoka, parničnih stranaka te činjenica utvrđenih na licu mjesta te ocjena svih tih provedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku dolazi se do utvrđenja da je tužiteljica dokazala i čin smetanja na svojoj nekretnini i dokazala tko su počinitelji istog smetanja te je iz tog razloga sud u cijelosti usvojio tužbene zahtjeve u odnosu na PS i u odnosu na OS.

24.

Sama činjenica da su tuženi bili spremni ovaj spor riješiti mirnim putem, a što je na početku prihvaćala tužiteljica, ne znači da je na temelju tih pokušaja mirnog rješenja spora izveden zaključak o osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva. Do utvrđenja da je tužba osnovana sud je došao na temelju provedenih dokaza, a pokušaj mirnog rješenja uvijek je moguć pa je to sud predlagao strankama. No, očito je da je između njih prijepor u pogledu smetanja posjeda prijeporne nekretnine tako da je usvojen tužbeni zahtjev i obvezani tuženici da solidarno nadoknade troškove ovog parničnog postupka. Troškovi parničnog postupka sastoje se od jednokratne nagrade od 400,00 €, PDV na taj iznos od 25% 100,00 €, predujma za očevid s vještakom 350,00 € i pristojbe na tužbu i rješenje u iznosu od 53,09 € odnosno ukupni trošak koji su tuženici dužni solidarno nadoknaditi tužiteljici iznosi 903,09 €, a sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

25.

Iz svih navedenih razloga riješeno je kao u izreci.

Križevci, 30. siječnja 2025.

Sudac: Marijan Vrbančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka u roku od 8 dana, računajući od dana dostave ovog rješenja.