Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pr-811/2022-18

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Horvath na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužiteljice CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jeleni Batarelo Peh, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, zastupanog po punomoćniku Tončiju Ravliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ravlić & partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Jelene Batarelo Peh, odvjetnice i zamjenice punomoćnika tuženika ĆL, odvjetničke vježbenice, te presude javno objavljene dana 30. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženiku KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, da isplati tužiteljici CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.813,56 eura bruto, na ime mjesečnih novčanih iznosa s osnova razlike plaće i naknada zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini dospjeli, a neisplaćeni mjesečni iznos, osim zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, i to kako slijedi:

    - na iznos od 63,22 EUR od 16.01.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 93,76 EUR od 16.02.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 68,37 EUR od 16.03.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 108,41 EUR od 16.04.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 93,24 EUR od 16.05.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 29,73 EUR od 16.06.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 152,80 EUR od 16.07.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 115,68 EUR od 16.08.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 107,22 EUR od 16.09.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 198,37 EUR od 16.10.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 110,94 EUR od 16.11.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 76,87 EUR od 16.12.2019. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 113,61 EUR od 16.01.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 100,11 EUR od 16.02.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 127,48 EUR od 16.03.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 154,52 EUR od 16.04.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 34,74 EUR od 16.05.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 50,27 EUR od 16.06.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 6,16 EUR od 16.08.2020. godine, pa do isplate,

    - na iznos od 8,06 EUR od 16.09.2020. godine, pa do isplate;

    i to do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    II Nalaže se tuženiku KLINIČKA BOLNICA DUBRAVA, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, naknaditi tužiteljici CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog parničnog postupka u iznosu 750,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu – liječnik specijalist anesteziologije, subspecijalist intenzivne medicine. Rad tužiteljice zbog prirode posla organiziran je u raznim oblicima rada, i to u smjenama, dvokratno, noću, vikendima - subotom i nedjeljom i blagdanima te prekovremeno, a tijekom obavljanja svog rada tužiteljica je ostvarila velik broj prekovremenih sati. Plaća tužiteljice, kao i određena uvećanja plaća i ostala prava u utuženom razdoblju od prosinca 2018. do ožujka 2021. regulirana su Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 88/13, 143/13, 96/15), Dodatkom kolektivnom ugovoru ("Narodne novine" broj 96/15, 29/18, 92/19, 56/20), te Zakonom o plaćama u javnim službama, kao i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.

    2. Odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te pripadajućih dodataka kolektivnom ugovoru propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužiteljici i koji se obračunavaju za svaki efektivno odrađeni sat. Tužiteljica ističe da je tuženik nije isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan "padao" na "standardni" radni dan (od ponedjeljka do petka) prema članku 58. stavak 9. KU 88/13, članku 51. stavak 9., 10. i 11. KU, odnosno članku 49. stavak 9., 10. i 11. KU 29/18 i KU 92/19, KU 56/2020 sve u vezi s odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

    Tužiteljica u tužbi nadalje ističe da tuženik nije isplaćivao dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada za sve stvarno odrađene sate rada (odnosno i u prekovremenom radu), a u iznosu utvrđenom člankom 65. KU 88/13, člankom 57. KU, Dodatkom KU 29/18 odnosno čl. 55. KU 29/18, čl. 21 KU 92/19, KU 56/20 i Popisom radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika kojima je propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada, budući da je tužiteljica sve sate rada (pa tako i prekovremeni rad) odradila u posebnim uvjetima rada.

    Isto tako tuženik nije tužiteljici isplaćivao dodatak na plaću s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi za sve stvarno odrađene sate rada (odnosno i u prekovremenom radu), a u iznosu utvrđenom člankom 66. KU 88/13, čl. 59. KU, Dodatkom KU odnosno čl. 57. KU 29/18 Dodatkom II. KU odnosno čl. 23. KU 92/19 KU 56/2020 kojima je propisano je da doktori medicine ostvaruju pravo i na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi budući da je tužiteljica sve sate rada (pa tako i prekovremeni rad) bila odgovorna za život i zdravlje ljudi.

    Ujedno, tuženik nije isplaćivao tužiteljici naknadu za po jedan plaćeni slobodni dan nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom prema članku 60. st. 2 KU 88/13, KU 92/19 i Dodatak KU 56/20, kao niti dodatak po osnovi radnog staža u zdravstvenim ustanovama za sve sate koje je tužiteljica efektivno odradila, već samo na dio odrađenih sati.

    Obzirom da je tuženik tužiteljici isplaćivao manje isplaćenu plaću po gore navedenim osnovama, posljedično tome je pogrešno isplaćivao tužiteljici i naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini njezine prosječne plaće u prethodna tri mjeseca kako je to određeno čl. 81. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19) te odredbama čl. 36. st. 2. KU 143/13 i čl. 34. st. 2. KU 29/18. Nakon dostavljenog izračuna od strane tuženika, tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev te predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj s osnova razlika plaća i naknada plaća za razdoblje od prosinca 2018. godine do zaključno kolovoza 2020. iznos od 1.813,56 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, uz naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

    3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako pravnu osnovu tako i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor zastare potraživanja pri čemu ne spori činjenicu da je tužiteljica zaposlenica tuženika. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je sporno tumačenje pravnih propisa, i to naročito odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Navodi da je člankom 47. KU propisano da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Tuženik ističe da se svi dodaci i uvećanja plaća (stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće) obračunavaju na osnovnu plaću kako je to definirano čl. 47. st. 2. Kolektivnog ugovora. U pogledu navedene odredbe dana su mišljenja povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora koje je zauzelo stajalište kako se prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda sati plaća i obračunava sukladno članku 51. stavku 1. podstavku 4. KU, odnosno uvećava se za 50% na osnovnu plaću bez primjene položajnog dodatka. Isto tako Zaključkom br. 106 određeno je kako je osnovica za izračun plaće osnovna plaća bez dodataka na plaću. Iz navedenog jasno proizlazi da se svi dodaci i uvećanja plaće obračunavaju na osnovnu plaću, a u koju ne ulazi prekovremeni rad. Osim toga, tuženik navodi kako radnik koji ostvaruje pravo na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi nema pravo i na povećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada budući da iz Zaključka 152. zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora proizlazi da se dodatak s osnova posebnih uvjeta rada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi ne mogu kumulirati. Tuženik posebno ističe kako su tumačenja Zajedničkog povjerenstva obvezujuća i imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, a prema zaključcima povjerenstva isti su sve dodatke i uvećanja tumačili na način da se dodaci obračunavaju na osnovnu plaću, bez prethodno obračunatih drugih dodataka.

    Slijedom navedenog tuženik ističe da tužiteljica nema pravo na navedene dodatke kako ih potražuje u svojem tužbenom zahtjevu.

    Nadalje, u odnosu na navode tužiteljice o pogrešnom obračunavanju naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, tuženik navodi kako su izračuni i navodi tužiteljice proizvoljni i neosnovani te da je tuženik pravilno vršio ovdje sporni obračun i isplatu naknade plaće tužiteljici. Tuženik zaključno ističe da su tužiteljici isplaćeni predmetni dodaci te uvećanja plaća, kao i sati prekovremenog rada, što je sve prikazano u isplatnim listama.

    Slijedom svega gore navedenog, budući da se tužbeni zahtjev temelji na pogrešnom tumačenju pojma osnovne plaće i načina obračuna pripadajućih dodataka i uvećanja na osnovnu plaću, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

    4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu, obračunske isprave za isplatu plaća, evidencije o radnom vremenu, izračun potraživanja te u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu.

    5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

    6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće zbog pogrešnog obračuna prekovremenih sati, isplate uvećanja plaće po osnovi dodataka na plaću s osnove otežanih uvjeta rada, dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za utuženo razdoblje za sve efektivno odrađene sate rada u redovnom i u prekovremenom radu, kao i pogrešno obračunate naknade za korištenje godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

    7. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu doktor medicine specijalist iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, a što proizlazi i iz obračunskih lista plaća tužiteljice.

    8. Odredbom članka 83. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 149/09, 61/11 i 73/13, dalje ZR/09), odnosno članka 91. stavak 3. ZR/14 propisano je da se pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

    Odredbom čl. 86. ZR/09, odnosno čl. 94. ZR/14 propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

    Nadalje, odredbom članka 47. stavak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 143/13, dalje KU/13) odnosno članka 45. stavak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 28/18, dalje KU/18) , propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a stavkom 2. istog članka da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete za rada, dodaci i uvećanja plaća. Odredbom članka 51. stavak 1. KU/13 odnosno članka. 49. stavak 1. KU/18 propisano je da se osnovna plaća uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

    Odredbom članka 57. stavak 1. KU/13 odnosno članka 55. stavak 1. KU/18 propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Isto tako odredbom članka 69. KU 88/13 te članka 57. KU 29/18 propisano je da doktori medicine ostvaruju pravo na dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za živit i zdravlje ljudi.

    Odredbom članka 51. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12, dalje TKU/12) odnosno članka 50. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 128/17, dalje TKU/17), a koji se u utuženom periodu također primjenjuju na tužitelja plaća radnika je definirana na isti način kao i u KU/13 odnosno KU/18.

    9. Sud smatra da tužiteljici pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za svaki sat kada je radila u otežanim uvjetima rada pa tako i za sve odrađene prekovremene sate. Naime, ukoliko postoje otežani uvjeti rada, oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu, te tužiteljici pripada za sve efektivno odrađene sate rada uvećanje plaće za otežane uvjete rada bilo kao sati redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremeni sati.

    Isto se temelji na odredbi članka 57. KU/13 odnosno članka 55. KU/18 kojom je propisano da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Naime, u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iz članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18 navodi se i radno mjesto tužiteljice kao radno mjesto za koje joj pripada dodatak za posebne uvjete rada, s time da je navedene dodatke tuženik obračunavao tužiteljici za redovne sate rada u utuženom periodu.

    Nadalje, tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18, članka 59.a Dodatka I KU- a, odnosno članka 58. KU/18 i članka 60. KU/13 zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad budući isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodatka po osnovama iz gore navedenih članka KU-a, jer tužiteljica i kada radi prekovremeno također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada te ima odgovornost za zdravlje i živote pacijenata.

    Niti iz jedne odredbe KU-a ne proizlazi da radniku uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada i uvećanje plaće po osnovi otežanih uvjeta rada, po osnovi odgovornosti za život i zdravlje pacijenata, kao i po osnovi dodataka za staž u zdravstvu, međusobno isključuju.

    Dakle, tužiteljici za prekovremene sate treba priznati dodatak za posebne uvjete rada, kao i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad. Nadalje, treba naglasiti da pozivanje tuženika na Zaključke Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije odlučno u ovoj pravnoj stvari s obzirom da se navedeni Zaključci ne odnose na dodatke koji se potražuju u ovom postupku, (već na položajni dodatak) te iz istih ne proizlazi da tužiteljica ne bi imala pravo na dodatke za sve efektivno odrađene sate rada.

    10. Dakle, sud smatra osnovanim zahtjev tužiteljice za isplatu na ime uvećanja plaće za dodatak za otežane uvjete rada u utuženom razdoblju i za prekovremene sate primjenom odredbe članka 86. ZR/09 odnosno članka 94. ZR/14, te članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18.

    Također je utvrdio osnovanim i zahtjev tužiteljice za uvećanjem plaće za dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, u utuženom razdoblju za sve efektivno odrađene sate uključujući i prekovremene, prema članku 59. a Dodatka I KU odnosno članka 58. KU/18.

    Slijedom navedenog, sud smatra osnovanim i zahtjev tužiteljice za isplatom razlike naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i privremene nesposobnosti za rad u utuženom razdoblju, jer je tu naknadu tuženik pogrešno obračunao zbog umanjenja plaće po prethodno navedenim osnovama.

    11. Vezano za tuženikov istaknut prigovor zastare, valja istaknuti kako je isti neosnovan, ovo iz razloga što je sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu propisano kako potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, pa imajući u vidu da je tužiteljica tužbu u ovom predmetu podnijela 9. travnja 2022., a čije najranije potraživanje dospijeva 15. siječnja 2019. godine, razvidno je kako isto nije u zastari.

    12. Tužiteljica je tijekom postupka podneskom od 15. studenog 2023. uredila tužbeni zahtjev u skladu s izračunom tuženika.

    13. Tuženik je na ročištu od 19. prosinca 2024. učinio nespornim visinu potraživanja prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljice, kao i tijek zatezne kamate.

    14. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, kao i okolnost da među strankama nije bila sporna visina tužbenog zahtjeva, to je sud usvojio tužbeni zahtjev i dosudio tužiteljici na ime razlike bruto plaće za utuženo razdoblje iznos od 1.813,56 eura, te je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.

    15. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od šesnaestog u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZoR-a, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće.

    16. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

    17. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23) prema vrijednosti predmeta spora.

    Tako su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, trošak sastava obrazloženog podneska od 15.11.2023. kojim uređuje tužbeni zahtjev prema izračunu tuženika po Tbr. 8/1 - 100 bodova, pristupa na ročište dana 19.12.2024. po Tbr. 9/1 - 100 bodova, ukupno 300 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr 54.) i uvećano za 25 % PDV-a iznosi ukupno 750,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a). Odluka o plaćanju zateznih kamata na troškove parničnog postupka temelji se na primjeni odredbe čl. 41. st. 2. Ovršnog zakona („NN“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) pri čemu su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude do isplate. Tužiteljici je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

    Stoga je odlučeno kao pod točkom II izreke presude.

    18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    U Zagrebu 30. siječnja 2025.

    Sutkinja:

    Vesna Horvath

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

    DNA:

    1. tužiteljici po punomoćniku

    2. tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.