REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

P 4519/22-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužitelja PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun. Ivanu Milišiću, odvj. u Splitu protiv tuženika OPĆINE DUGOPOLJE, OIB: 57240842564, Trg Franje Tuđmana 1, zastupanog po pun. Vinku Samardžiću, odvj. u Splitu, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 30. listopada 2024. g. u prisutnosti pun. tužitelja i zamjenice pun. tuženika, dana 30. siječnja 2025. g.,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužitelj PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prikazanog na skici za rješavanje imovinskopravnih odnosa t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. kao lik ''A'' omeđen brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 u površini od 171 m².

II.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude formirati zasebnu čest. zem. u katastru i zemljišnoj knjizi na način da od postojeće čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdvoji dio koji je o površini i obliku prikazan na skici za rješavanje imovinskopravnih odnosa t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. kao lik ''A'' omeđen brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 u površini od 171 m² u novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m² te temeljem presude zatraži i postigne upis prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

Obrazloženje

Tužitelj je ustao tužbom pred ovim sudom dana 13. prosinca 2022. g. u kojoj je naveo da je u zemljišnim knjigama ovog suda, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Solinu, na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan tuženik. Takvo vlasničko stanje da ne odgovara stvarnom stanju jer da je tužitelj stvarni vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m². Taj dio da je prikazan na skici za rješavanje imovinsko pravnih odnosa izrađenoj od t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. i označen kao lik ''A'' omeđen brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 u površini od 171 m². Tužitelj da se nalazi u posjedu označenog dijela nekretnine kao savjestan i pošten posjednik, ni od koga ometan. Taj dio nekretnine tužitelj da je stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji zaključenim između LO, kao prodavatelja, i tužitelja, kao kupca od 6. lipnja 2015. g. te je ogradio svoj posjed. Predloženo je donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužitelj u odnosu na tuženika vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to upravo onog dijela prikazanog na skici za rješavanje imovinsko pravnih odnosa izrađenoj od t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. i označenog kao lik ''A'' omeđen brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 u površini od 171 m², tužitelj ovlastiti temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojeće čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdvoji dio čestice prikazan i opisan na navedenoj skici u novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m² te ovlaštenje temeljem presude zatražiti i postići upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj mora na nedvojben način dokazati zakonitost, istinitost i poštenje posjedovanja točno određenog realnog dijela predmetne nekretnine. Stoga da je potrebno provesti dokaze predložene u tužbi.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Ugovora o kupoprodaji od 6. lipnja 2015. g., potvrde rezervacije brojeva katastarskih čestica, izvoda iz katastarskog plana od 8. prosinca 2022. g., skice za rješavanje imovinskopravnih odnosa od 8. prosinca 2022. g. t.d. Geobiro d.o.o. Split, saslušanjem tužitelja i svjedoka ZO i FO.

Stranke su popisale parnični trošak.

Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev kojim je tužitelj zatražio utvrđenje svog prava vlasništva za cijelo odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela označenog na skici t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. kao lik ''A'' i brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 te ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava na novoformiranoj čest. zem. za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.

Prema izvatku iz zemljišnih knjiga nekretnina čiji je dio predmet ovog postupka upisana je kao vlasništvo tuženika za cijelo, a radi se o nekretnini opisanoj kao Grgasov krč, put i s upisanom površinom od ukupno 210 m²

U postupku nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika ni identifikacija fizički i geometrijski odvojenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Tuženik se, naime, u podnesku od 21. lipnja 2024. g. očitovao o geodetskom elaboratu koji je dao izraditi tužitelj odnosno o geodetskoj skici koju je izradilo t.d. Geobiro d.o.o. Split od 8. prosinca 2022. g. u kojoj je predmet spora označen kao lik ''A'' i označen brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1 u površini od 171 m², te je formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m², navodeći da skica sadrži prikaz stvarnog stanja na terenu, da tu skicu tuženik prihvaća te da je suvišno provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta.

Što se tiče ostalih dokaza koje je proveo sud treba navesti da su provedeni svi predloženi dokazi: saslušani su svjedoci ZO i FO te tužitelj u svojstvu parnične stranke.

Svjedok ZO je sin prodavatelja iz Ugovora o kupoprodaji, sada pok. LO. Kazao je da je to zemljište bilo u posjedu njegove obitelji od pamtivijeka, da je zemljište čiji je dio prodan tužitelju bilo ograđeno sa svih strana suhozidom, da je pok. djed P tu imao loze, da su sad tu nove loze, da ima i kamenjara te da nikad nitko nije ometao posjed njegovoj obitelji niti prigovarao. Nakon što je uspješno završio postupak pred sudom da je on jedini vlasnik preostalog dijela tog zemljišta. Pokazao je na skici s lista 13 spisa da je između točke 1 i sredine pravca između točaka 2 i 3 prije nekih 15 godina izgradio betonski zid, a između sredine i točke 3 da nema zida jer mu je bio potreban ulaz u parcelu.

Svjedok FO potvrdio je da se o parceli koja je bila u posjedu LO, koji je umro prije 4 ili 5 godina i koju je kupio tužitelj. Prije LO to zemljište da je bilo u posjedu njegovih roditelja, a u naravi je bilo vinograd, pašnjak i voćnjak jer se sjetio da je kao dijete tu brao trešnje. Zemljište u posjedu obitelji LO da je bilo ograđeno sa svih strana, a prema cesti da je bio ogroman suhozid od kojeg je uzimao dijelove za temelje kuće koju je gradio. Taj veliki suhozid da je zamijenjen betonskim zidom kad se gradila cesta. Betonski zid da se nalazi i s južne i sa sjeverne strane jer su se s tih strana uređivale prometnice.

Tužitelj je u svom iskazu naveo da je sporni dio čest. zem. sadašnje oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 2015. godine od LO. U Ugovoru da je točno označeno da je kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je, nakon nekih parcelacija, nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Objasnio je sudu da nije kupio cijelu površinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer mu mali trokut koji se vidi na skici s lista 13 spisa nije trebao. Potvrdio je da mu je kupljeni dio zemljišta trebao za put do njegovih susjednih čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potvrdio je i da je između točaka označenih brojevima 5, 6, 7 i 8 podigao betonski zidić, na mjestu gdje misli da je nekada bio suhozid. Nadalje, da je i susjed ZO isto podigao betonski zid između točaka označenih brojevima 1, 2 i 3, na kojem se mjestu, a kako je točno pretpostavio sud, u prošlosti nije nalazio suhozid jer je sve do točaka 5, 6, 7 i 8 bila jedna jedinstvena parcela koju su posjedovali članovi obitelji ZO dugi niz godina, dakle, i prije prodavatelja LO, kojeg je dobro poznavao dok njegovog oca L nije upoznao jer je stradao nakon Drugog svjetskog rata. Tu jedinstvenu parcelu da je obitelj ZO posjedovala na način da su uzgajali vinovu lozu i imali voćke. Tužitelju je bilo poznato i da je nasljednik LO, ZO, kojeg je sud saslušao kao svjedoka, pred sudom uspio u predmetu ispravke uknjižbe u odnosu na čest. zem. od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je dokazao svoj posjed. U odnosu na stjecanje prava vlasništva tužitelja u odnosu na predmet spora: fizički i geometrijski odvojeni dio čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m², na skici koju je tuženik prihvatio od od 8. prosinca 2022. g. označen kao lik ''A'' i brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1, treba navesti da je kao osnov stjecanja tužitelj u tužbi naveo osim pravnog posla (kupoprodaja) i dosjelost jer je u iskazu naveo da su prodavatelj tog dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] LO i njegovi prednici bili dugogodišnji posjednici nekad jedinstvene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jer su tu uzgajali voće, vinovu lozu te je koristili za ispašu, što su potvrdili svjedoci ZO, sin prodavatelja LO i svjedok FO.

Prema odredbi čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. ovog čl., što znači najmanje dvadeset godina.

Iz navoda tužitelja, saslušanih svjedoka i skice koju je tuženik prihvatio proizlazi da predmet ovog postupka u naravi predstavlja put kojim tužitelj prilazi na svoje čest. zem. [katastarska čestica] (na kojoj je ucrtan i objekt) te da se tim putem nitko drugi osim tužitelja nema potrebe služiti. Sud je prihvatio prvenstveno navod svjedoka LO koji je u cijelosti suglasan iskazu tužitelja, da se radi o dijelu nekada cjelovite čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je bila u dugogodišnjem posjedu njegovog oca i drugih pravnih prednika prije njega, u čemu ih nitko nije ometao.

Stoga je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da ga sud utvrdi vlasnikom za cijelo realnog geometrijski odijeljenog dijela nekretnine označenog kao dio čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 171 m², na skici od 8. prosinca 2022. g. označen kao lik ''A'' i brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 1, koja skica je sastavni dio presude, ocijenjen u cijelosti osnovanim, a budući da je tužitelj osobno, putem svog neposrednog pravnog prednika LO i članova njegove obitelji prije njega, odnosno posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme, stekao vlasništvo originarnim putem odnosno dosjelošću. Posjed tužitelja, računajući i posjed pravnog prednika LO, s kvalitetom poštenja protezao se, naime, u svakom slučaju kontinuirano od 8. listopada 1991. g. do 8. listopada 2011. g., odnosno u periodu od 20 godina.

I pored toga treba navesti da je odredba čl. 388. st. 4. ZV-a propisivala da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koji su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Odlukom Ustavnog suda RH iz Narodnih novina broj 137/99 od 17. studenog 1999. g. ta je odredba ukinuta jer nije u suglasnosti s Ustavom RH, te je novelom ZV-a objavljenom u Narodnim novinama broj 114/01 čl. 388. dopunjen novim st. 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu kao i za sjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

Međutim, u predmetima ESLJP-a Z protiv [adresa] i F protiv RH u kojima je činjenično stanje slično kao u ovoj pravnoj stvari jer se radi o situaciji podnošenja tužbe nakon što je odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a Ustavni sud ukinuo kao neustavnu, a što nije bio slučaj u predmetu Trgo protiv RH, izraženo je mišljenje, koje primjenjeno na konkretan slučaj dovodi do zaključka: da je u trenutku stupanja na snagu ZV-a (1. siječnja 1997. g.) tužitelj ex lege postao vlasnik spornog zemljišta jer su u tom trenutku bile ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. Naime, stupanjem na snagu ZV-a koji je sadržavao i odredbu čl. 388. st. 4. koja je dopuštala stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu te računanje u rok za sjecanje vlasništva i vrijeme proteklo do 8. listopada 1991. g. došlo je do ex lege stjecanja vlasništva origirnarnim putem.

U odnosu na zahtjev tužitelja da ga sud ovlasti temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, treba navesti da se tuženik nije detaljno očitovao ni na ovaj dio zahtjeva te da je, prihvaćajući tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje da je tužitelj vlasnik posebnog, fizički određenog, realnog dijela nekretnine, neophodno dopustiti i ovlast za parcelaciju te i ovlast za uknjižbu na novoformiranoj čestici. Parcelaciju i uknjižbu ne provodi parnični sud, već, u skladu s odredbom čl. 127. st. 1., odnosno odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a, daje ovlast za parcelaciju i uknjižbu, radi čega je i u tom dijelu sud prihvatio zahtjev tužitelja.

Odluka o troškovima postupka nije donesena, iako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, jer je tužitelj naknadu troškova u tužbi zatražio samo ukoliko se tuženik ''opre tužbi''. Ni jedna od stranaka, naime, na zadnjem ročištu nije postavila zahtjev za naknadu troškova. Trošak je popisan samo u tužbi (i to pod uvjetom) te u odgovoru na tužbu.

Iako je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu sud je sagledao cijeli postupak, okolnost da je tuženik u odgovoru na tužbu kazao da je suglasan s prijedlozima tužitelja da se u nastavku postupka izvedu predloženi dokazi, da se tuženik suglasio s korištenjem skice s identifikacijom predmeta spora koju je privatno dao izraditi tužitelj te da tuženik nije iznio nikakve prigovore nakon saslušanja svjedoka. Stoga je sud zaključio da se tuženik faktično uopće nije usprotivio (ili kako se izrazio tužitelj ''opro'') tužbenom zahtjevu pa odluka o troškovima nije donesena.

U Splitu, 30. siječnja 2025. g.

S U D A C:

SANDI PETRIČIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).