Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-358/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te mr. sc. Zrinka Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice VO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice VOR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimir Brkić i Jasmina Brkić Kristanić, protiv tuženika CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin, odvjetnicima iz Karlovca, rješavajući žalbe stranaka protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 1. prosinca 2023., i žalbe tužiteljica na dopunsku presudu i rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 29. listopada 2024. u sjednici vijeća održanoj dana 30. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe stranaka kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 1. prosinca 2023.

II. Odbija se žalba tužiteljica kao neosnovana i potvrđuje dopunska presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 29. listopada 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljica i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 29. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženiku FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da 1. tužiteljici VO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici VOR iz [adresa], M. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade štetu u iznosu od 12.925,81 eur1 / 97.389,52 kn sa zakonskim zateznim kamatama u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, tekućim od 01.06. -31.07.2015. godine, od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredite odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi parnične troškove u iznosu od 1.525,99 eur1 / 11.497,54 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

2. Tužiteljice pobijaju presudu u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev i u odluci o troškovima postupka, te dopunsku presudu i rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te predlažu da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se u tom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik pobija presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i u odluci o troškovima postupka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalbe su neosnovane.

6. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za naknadu štete nastale istim zbog sječe šume na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma.

8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tuženik kao kupac sklopio s Republikom Hrvatskom kao prodavateljem Ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta 31. listopada 2012. kojim isti između ostalog, kupuje predmetnu nekretninu,

- da je u zemljišnim knjigama zabilježen još 2011. postupak mirnog rješenja spora između tužiteljice i Republike Hrvatske, a 2012. a izvršena je zabilježba spora,

- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-545/2015 od 10. listopada 2019., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-14/2021 od 17. veljače 2021. utvrđeno da su tužiteljice dosjelošću na jednakim dijelovima stekle pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi šuma 825 m2,

- da su tužiteljice uspjele u postupku smetanja posjeda vođenim pod poslovnim brojem P-8571/2013 u odnosu na tuženika,

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka šumarske struke Ivana Grginčića proizlazi da je u postupku osiguranja dokaza vještak utvrdio kako vrijednost drvnih sortimenata na panju, stabla koja su posjećena i odvezena iz šume iznosi 97.389,00 kuna i da su izračunata bez naknade za šumsku štetu i faktora uvećanja za 2,5 koji se inače računa po šumskom odštetnom cjeniku,

- da se vještak na raspravi održanoj 11. listopada 2022. očitovao da su se cijene po cjeniku u međuvremenu više puta mijenjale i rasle i da je cijena za 50% viša od dana osiguranja dokaza, pa su tužiteljice povećale tužbeni zahtjev na iznos od 365.210,70 kuna.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud smatra da je tuženik štetnom radnjom posjecanja brojnih stabala u šumi tužiteljica istima počinio štetu i da postoji uzročno posljedična veza između štetne radnje i nastale štete, te da budući tužiteljice nisu predložile izvršiti ponovnu procjenu vrijednosti posječene drvne mase i nastale štete, to je prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu iznos od 97.389,00 kuna sa zateznom kamatom od 1. lipnja 2015. do isplate, dok je za više traženo zahtjev odbio kao neosnovan.

10. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a stranke ih svojih žalbenim navodima nisu doveli u sumnju.

11. Tužiteljice su vlasnice predmetne nekretnine na kojoj je tuženik izvršio sječu stabala.

12. Tuženiku su u trenutku sklapanja Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta od 31. listopada 2012. bile poznate okolnosti iz kojih je mogao zaključiti da je vlasništvo predmetne nekretnine na kojoj vršio sječu stabala sporno budući je u zemljišnim knjigama 3. studenog 2011. bila upisana zabilježba podnošenja prijedloga radi mirnog rješenja spora, a 4. lipnja 2012. i zabilježba spora koju su pokrenule tužiteljice protiv Republike Hrvatske, odnosno da tužiteljice polažu pravo na spornom dijelu čest. zem. [katastarska čestica]. Kako je tuženiku nedostajala dobra volja, to isti nije mogao steći pravo vlasništva nekretnine Ugovorom, pa su neosnovani žalbeni navodi tuženika.

13. Budući da tuženik nije dokazao (članak 7., članak 219. ZPP-a) da je posječeno više šume nego što je isti posjekao, jer da su same tužiteljice nastavile sječu, to su i u tome dijelu žalbeni navodi tuženika neosnovani.

14. Tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (članak 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima – "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

15. Prema odredbi članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

16. Oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi (članak 1089. stavak 1. ZOO-a).

17. U odnosu na činjenicu da su tužiteljice vlasnice nekretnine na dijelu na kojim je istom nastala šteta sječenjem drva, treba cijeniti odredbu članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), kojom je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (stavak 1.), a kada je uznemiravanjem iz stavka 1. ovog članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (stavak 3.).

18. Kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja (članak 1115. ZOO- a). S obzirom da su tužiteljice vlasnice predmetnog dijela nekretnine na kojoj je tuženik izvršio sječu stabala, to imaju pravni osnov da zahtijevaju nastalu štetu, a kako su iste dokazale da bi izvršenom sječom bile i oštećene u iznosu od 97.389,52 kuna, to je na navedeni iznos pravilno dosuđena zatezna kamata koja teče od 1. lipnja 2015. od kada se tuženik neosnovano obogatio, dok je za više traženo pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan.

19. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), pravilno obračunao trošak postupka, cijeneći uspjeh stranaka kako kvalitativno tako i kvantitativno.

20. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbe stranke kao neosnovane, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove drugostupanjske presude.

21. Prvostupanjskim rješenjem ispravlja se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pn-57/2018 od 29. listopada 2024. na način da umjesto "iznosa od 243.473,80 kuna" ispravno treba stajati "iznos od 365.210,70 kuna".

22. Protiv tog rješenja žale se tužiteljice zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine.

23. Žalba je neosnovana.

24. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

25. Prvostupanjski je sud ispravio presudu poslovni broj Pn-57/2018 od 29. listopada 2024., obrazlažući da se u konkretnom slučaju radi o omašci u pisanju.

26. Odredbom članka 342. ZPP-a propisano je da pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.

27. Iz stanja spisa proizlazi da je došlo do očite pogreške u pisanju.

28. U konkretnom slučaju neosnovano tužiteljice u žalbi navode da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 342. ZPP-a.

29. Naime, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 17. prosinca 2018. zauzeto je pravno shvaćanje pod brojem Su-IV-4/18-19 prema kojemu je sud ovlašten po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ispraviti presudu na temelju odredbe iz članka 342. stavak 1. ZPP-a samo u slučaju postojanja pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke, nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom, odnosno pogreške suda koja je nastala prilikom pisane izrade presude, a ne i pogreške koje su posljedica dispozicije samih stranka, ali nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi člankom 342. stavkom 1. ZPP-a, ako je sud primjenom odredbe članka 342. stavak1. ZPP-a u situaciji kada tijekom postupka uopće nije bio sporan stvarni identitet stranke, ispravio oznaku imena ili prezimena stranke (ili OIB [osobni identifikacijski broj]a), iako je ta okolnost posljedica pogreške same stranke.

30. Slijedom navedenog, a budući je već obrazloženo zašto se odbijaju tužiteljice do utuženog iznosa, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljica kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu, 30. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović