REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska br. 31

Poslovni broj: Pr-12/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Pojedincu Đuri Drušku, u pravnoj stvari tužitelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupaju punomoćnici Damir Varga i Jurica Barbarić, odvjetnici u Vinkovcima, Vladimira Nazora 3, protiv tuženika Adriatica Dunav d.o.o., OIB: 19669028337, [adresa], koga zastupa punomoćnik Igor Plavšić, odvjetnik u Vinkovcima, Vladimira Nazora 1, radi naknade štete zbog ozljede na radu, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 17. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na temelju odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, 30. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojim tužitelj traži da sud naloži tuženiku Adriatica Dunav d.o.o., OIB: 19669028337, [adresa] da tuženik isplati tužitelju LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime naknade štete zbog ozljede na radu sveukupan iznos od 22.900,00 kn (slovima: dvadeset dvije tisuće i devetsto kuna), od čega na ime naknade neimovinske štete 21.100,00 kn (slovima: dvadeset jedna tisuća i sto kuna) sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od 21. studenoga 2019. godine do isplate te da tuženik isplati tužitelju na ime naknade imovinske štete iznos od 1.800,00 kn (slovima: tisuću osamsto kuna) sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od 15. listopada 2021. godine do isplate.

II. Nalaže se tužitelju LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku Adriatica Dunav d.o.o., OIB: 19669028337, [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.866,50 € (slovima: dvije tisuće osamsto šezdeset šest eura i pedeset centi), u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan preostali dio zahtjeva tuženika za naknadu parničnoga troška u iznosu od 39,00 € (slovima: trideset devet eura).

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnoga postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj tvrdi u tužbi da je bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 30. lipnja 2016. godine i da je dana 6. ožujka 2019. godine oko sedam sati zadobio ozljedu na radu prilikom obavljanja redovnih poslova u sklopu procesa rada kod tuženika kao poslodavca na adresi u [adresa], a koja se sastoji u multifragmentarnom prijelomu distalnog članka prsta desne šake, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć a liječenje je trajalo više mjeseci.

2. Tužitelj tvrdi da je trpio strah zbog neizvjesnosti liječenja a imao je popratne tegobe koje prate učestale odlaske k liječnicima u sličnim slučajevima, morao je provesti višednevnu fizikalnu terapiju a kao posljedica ozljede mu je ostala smanjena pokretljivost četvrtog prsta desne šake u jakom stupnju.

3. Tužitelj dalje navodi da je zbog ozljede na radu kod tuženika pretrpio neimovinsku štetu za čiju naknadu potražuje od tuženika ukupan iznos od 15.000,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom i parničnim troškom bez posebnog navođenja koliko od toga za pretrpljene fizičke bolove, koliko za pretrpljeni strah, zatim za pretrpljene duševne boli zbog naruženosti i smanjenja životne aktivnosti, kao i da je pretrpio imovinsku štetu u vidu potrebe za pružanje tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.000,00 kn.

4. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je tužitelj kod njega bio zaposlen temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog 30. lipnja 2016. godine, kao i da je tužitelj zadobio ozljedu na radu 6. ožujka 2019. godine, o čemu je sačinjena i prijava ozljede na radu ali u cijelosti osporava svoju odgovornost za štetu koju je pretrpio tužitelj i tvrdi da se radi o tzv. samoozljeđivanju (tužitelja- primjedba suda) uslijed nepridržavanja pravila i propisa te uslijed nepažljivog poduzimanja radnji od strane tužitelja a na što tuženik nikako nije mogao utjecati već je štoviše poduzeo što je u njegovoj obvezi i moći da spriječi nastanak bilokakvih ozljeda svojih radnika.

5. Tuženik tvrdi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način zatim da je zdravstveno bio sposoban i da je osposobljen za provedbu preventivnih mjera i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom jer je uspješno položio test znanja kod Zavoda za unaprjeđivanje sigurnosti d.d. Osijek, zatim da iz pisane izjave samog tužitelja proizlazi da je do ozljede došlo isključivo odgovornošću samog tužitelja koji je usprkos činjenici da mu je tuženik stavio na raspolaganje sredstva za siguran rad samovoljno odlučio ne koristiti ovo sredstvo, na koji način si je "pričepio" prst, a što potkrepljuje i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru iz kojeg je vidljivo da je tužitelj sam sebe ozlijedio.

6. Tuženik predlaže sudu da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan. 7. U podnesku tužitelja sastavljenog 5. ožujka 2020. godine a zaprimljenog 10. ožujka 2020. godine tužitelj u cijelosti osporava navode tuženika iz odgovora na tužbu da je isključivo odgovoran za nastalu štetu sam tužitelj i da se nije pridržavao pravila i propisa i da tužitelj nije potpisao zapisnik o osposobljenosti za rad na siguran način koji je navodno sačinjen 3. srpnja 2015. godine a tužitelj je s tuženikom sklopio ugovor o radu 30. lipnja 2016. godine, zatim da je odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu propisano da poslodavac odgovara radniku za štetu zbog pretrpljene ozljede na radu i profesionalne bolesti po načelu objektivne odgovornosti tj. uzročnosti na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti zdravlja na radu.

8. Tužitelj se poziva i na odgovornost za štetu što je radnik pretrpi na radu ili u svezi sa radom odnosno odredbu članka 111. stavak 1. Zakona o radu kao i na odredbu članka 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima koja govori o odgovornosti bez obzira na krivnju za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu, a za koju odgovara njezin vlasnik prema članku 1063. Zakona o obveznim odnosima.

9. U podnesku zaprimljenom 8. rujna 2021. godine (list 73-74 spisa) tužitelj je nakon provedenog medicinskog vještačenja povisio tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete na iznos od 28.800,00 kn i naknadu imovinske štete zbog potrebe pružanja tuđe pomoći i njege na iznos od 2.250,00 kn, a što sud smatra preinačenjem tužbe, što je dopušteno rješenjem na ročištu održanom 24. rujna 2021. godine, sve na temelju čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZPP - „Nar.nov.“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH., 84/08., 123/08. -ispr., 57/11., 25/13. 89/14 – Odluka USRH i 70/19), zato što tužitelj nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka nego tek nakon provedenog medicinskog vještačenja a i zato što je ova preinaka tužbe svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

10. Nakon toga, glavna rasprava je zaključena te je ovaj sud donio presudu poslovni broj: Pr-6/2020-17 od 15. listopada 2021, kojom je u točki I. izreke djelomično prihvatio tužbeni zahtjev te je nalažio tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade štete zbog ozljede na radu sveukupan iznos od 22.900,00 kn spripadajućom kamatom te na ime naknade imovinske štete iznos od 1.800,00 kn s pripadajućom kamatom, kao i da nadoknadi tužitelju parnične troškove u iznosu od 9.812,50 kn s pripadajućom kamatom, dok je u točki II. izreke presude odbio preostali dio tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 8.150,00 kn, od čega na ime naknade neimovinske štete 7.700,00 kn s pripadajućom kamatom te na ime naknade imovinske štete iznos od 450,00 kn s pripadajućom kamatom, zatim zahtjev tužitelja za plaćanje zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete u visini od 1.800,00 kn u razdoblju od 21. studenog 2019 godine pa do 14. listopada 2021. godine, kao i preostali dio zahtjeva tužitelja za nadoknadu parničnoga troška u iznosu od 3.195,00 kn s pripadajućom kamatom, a točkom III. presude u cijelosti je odbijen zahtjev tuženika za nadoknadu parničnoga troška u iznosu od 5.937,50 kn s pripadajućom kamatom.

11. Na označenu presudu od 15. listopada 2021. žalio se tuženik, povodom koje žalbe je Županijsli sud u Rijeci rješenjem poslovni broj: Gž R-1671/2021-5 od 29. ožujka 2023. uvažio žalbu tuženika te je ukinuo presudu Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pr-6/2020-17 od 15. listopada 2021. godine u točkama I. i III. izreke te je u tom dijelu predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

12. U obrazloženu spomenutoga rješenja od 29. ožujka 2023. Županijski sud u Rijeci naveo je kako slijedi: "31. U ovom postupku nije sporno da je tužitelj pretpio ozljedu na radu kao radnik tuženika (njegovog poslodavca), ali se ne može za sada prihvatiti kao pravilno utvrđenje suda da bi tuženik bio isključivo odgovoran za nastanak predmetne štete. 32. Naime, tuženik je tijekom postupka osporavao svoju odgovornost za nastalu štetu tvrdnjama da je do štete došlo uslijed nepridržavanja pravila i propisa od strane tužitelja, te njegovog nepažljivog postupanja prilikom obavljanja radnog procesa, na koje okolnosti je predložio i provođenje dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu, a koji prijedlog je sud prvog stupnja neosnovano odbio. 33. To stoga jer okolnost da bi tužitelj u konkretnom slučaju prilikom obavljanja svojih poslova na radnom mjestu postupao na uobičajeni način ne znači da već samim time isti ne bi mogao biti makar djelomično odgovoran za nastanak štete, u slučaju ako bi se utvrdilo da prilikom obavljanja tih poslova nije postupao dužnom pažnjom, vodeći pri tome računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu, dakle da eventualno nije postupao na način propisan odredbom članka 68. ZZR-a, a koje okolnosti bi se mogle utvrditi gore predloženim vještačenjem. 34. Stoga je uvaženjem žalbe tuženika i primjenom odredbe članka 370. ZPP-a valjalo ukinuti pobijanu presudu u točki I. izreke, a posljedično tome i u točki III. izreke, te vratiti predmet u tom dijelu sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, ne upuštajući se zbog navedenog u ocjenu onih žalbenih navoda kojima tuženik osporava visinu dosuđene neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti, jer je u ovoj fazi postupka još uvijek sporna (su)odgovornost za nastanak utuženog štetnog događaja, te štete kao njegove posljedice. Pri tome je odbijen prijedlog tuženika da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem, jer za to nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbe članka 371. ZPP-a. 36. U nastavku postupka sud prvog stupnja će provesti novu glavnu raspravu, te odrediti provođenje dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu na gore navedene okolnosti, nakon čega će na temelju tog dokaza, kao i svih ostalih dokaza, a cijeneći iste na način propisan odredbom članka 8. ZPP-a, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, kao i o zahtjevima tužitelja i tuženika za naknadu parničnih troškova. 37. Presuda suda prvog stupnja u točki II. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.".

13. U ponovljenome postupku, a postupajući po uputi Županijskoga suda u Rijeci iz označenoga rješenja od 29. ožujka 2023. na raspravi održanoj 7. svibnja 2024., sud je rješenjem usvojio dokazni prijedlog tuženika za provođenje dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu, na okolnost odgovornosti tuženika za nastalu štetu te na okolnost je li do štete došlo uslijed nepridržavanja pravila i propisa od strane tužitelja odnosno njegovoga nepažljivog postupanja prilikom obavljanja radnoga procesa.

14. Dana 21. lipnja 2024. stalni sudski vještak zaštite na radu Dražen Jeđud, dipl. ing. strojarstva, je u spis dostavio vještački nalaz i mišljenje, u kojemu je naveo kako slijedi: "1. U trenutku događaja tužitelj je spuštao kolut (bobinu) s namotanim vrećama na paletu pri čemu je njegova desna šaka priklještena između tog koluta i koluta koji se već nalazio na paleti. 2. U trenutku događaja tužitelj je radio poslove koje je ugovorio ugovorom o radu i radio je poslove s posebnim uvjetima rada za koje je ispunjavao propisane uvjete. 3. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio u trenutku događaja. 4. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pripreme i kontrole vreća i paleta u prostoru za pakiranje u koje spada i odlaganje koluta na paletu. 5. U trenutku događaja tužitelj posao nije obavljao dužnom pažnjom čime je postupio protivno čl. 68 st. 1 i 2 Zakona o zaštiti na radu. 6. Kod ozljeđivanja tužitelja nije bilo propusta poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu.".

15. Tuženik je u podnesku od 9. srpnja 2024. elaborirao kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tužitelj u podnesku od 17. srpnja 2024. naveo kako je nalaz tendenciozan i protivan pravilima struke te da je utemeljen na pretpostavkama, slijedom čega treba provesti novo vještačenje.

16. Dana 17. prosinca 2024. u ovoj pravnoj stvari održano je ročište glavne rasprave, na kojemu je punomoćnik tužitelja izjavio kako ostaje pri tužbi, tužbenom zahtjevu te svim navodima iznesenim tijekom parnice. Dodaje da tužitelj nije jedini kojemu su prsti i ruka priklješteni na isti način kako se to dogodilo tužitelju te na ove okolnosti kao i na okolnosti samog ozljeđivanja tužitelja, a za koje svjedoke je tužitelj saznao tek nedavno kada je slučajno razgovarao s navedenim osobama predložio je da se saslušaju svjedoci TŠ iz [adresa], D [adresa] DŠM., KŠ iz [adresa], ČŠ iz [adresa] i voditelj smjene papirnice CŠ iz [adresa]. Ujedno predlaže da sud nakon saslušanja navedenih svjedoka provede novo vještačenje na okolnost ozljeđivanja samog tužitelja, iz razloga što smatra da vještačenje koje je prethodno provedeno nije objektivno te sadrži sve one elemente koje je tužitelj naveo u svom podnesku od 17. srpnja 2024., odnosno navedeno vještačenje je u najmanju ruku arbitrarno. Punomoćnica tuženika je izjavila kako ostaje pri navodima odgovora na tužbu, kao i pri svim navodima iznesenim tijekom parnice te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. U odnosu na danas iznijete dokazne prijedloge tuženik ističe prvenstveno da je tužitelj prekludiran u predlaganju novih dokaza obzirom na stadij postupka, činjenicu da se štetni događaj dogodio u mjesecu ožujku 2019. tako da predlaganje novih svjedoka na predložene okolnosti zaista predstavlja odugovlačenje postupka, a posebno imajući u vidu sam iskaz tužitelja saslušanog na raspravi, samu izjavu koju je dao u državnom inspektoratu, kao i nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu. Stoga predlaže odbiti danas predložene dokaze od strane tužitelja.

17. Na navedenome ročištu sud je rješenjem odbio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanje svjedoka TŠ iz [adresa], Kralja DŠM., KŠ iz [adresa], UŠ iz [adresa] i voditelja smjene papirnice CŠ iz [adresa], kao i dokazni prijedlog tužitelja za provođenje novog vještačenja na okolnost ozljeđivanja samog tužitelja. Naime, prethodni postupak u ovoj parnici je zaključen, a tužitelj je imao mogućnost predložiti saslušanje navedenih svjedoka i prije zaključenja prethodnoga postupka. K tome izvođenje navedenih dokaza ne bi bilo u skladu s načelom ekonomičnosti parničnog postupka iz čl. 10.st.1. ZPP-a. Također, sud pisani nalaz i mišljenje vještaka Dražena Jeđuda prihvaća kao stručan, objektivan, nepristran, logičan, uvjerljiv i načinjen sukladno pravilima struke tako da nije potrebno provoditi novo vještačenje po vještaku zaštite na radu, a isti vještak će biti saslušan na današnjem ročištu te će punomoćnik tužitelja imati mogućnosti istome neposredno postavljati pitanja vezano za vještački nalaz i mišljenje.

18. Stalni sudski vještak zaštite na radu Dražen Jeđud saslušan je na ročištu održanom 17. prosinca 2024. te je izjavio kako slijedi: "U cijelosti ostajem pri svom nalazu i mišljenju kojega sam dostavio ovome sudu 21. lipnja 2024. Nalazu i mišljenju nemam ništa drugoga za dodati. To je sve što imam za izjaviti.".

19. Punomoćnica tuženika izjavila je kako nema pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

20. Na pitanje punomoćnika tužitelja, vještak izjavljuje: "U trenutku događaja tužitelj posao nije obavljao dužnom pažnjom čime je postupio protivno čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu. Prema čl. 68.st.1. Zakona o zaštiti na radu radnik postupa dužnom pažnjom kada posao obavlja prema pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca i na način na koji je bio osposobljen za rad na siguran način. Obzirom da je prema dokumentaciji spisa u trenutku događaja tužitelj bio osposobljen na rad na siguran način za posao radnika u proizvodnji i pakirnici slijedi da tužitelj nije postupao u skladu s pravilima zaštite na radu i obzirom na svoju osposobljenost za rad na siguran način. U konkretnom slučaju postupanje u skladu s pravilima zaštite na radu prilikom odlaganja koluta bi bilo na način da se niti jedan dio tijela, pa tako niti ruka prilikom rada ne dovodi u prostor u kojem može doći do prignječenja. Tužitelj je trebao obaviti navedenu radnju na način da se ruka ne nađe u prostoru gdje može biti prignječena. Tužitelj je mogao ručnim putem dokotrljati kolut do palete, podići na paletu i prevaliti kolut na bočnu stranu bez da desna ruka bude u zoni mogućeg prignječenja. Nisam bio prisutan prilikom osposobljavanja tužitelja za rad na siguran način. Obzirom da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za poslove "radnik u proizvodnji i pakirnici", a navedeno radno mjesto prema procijeni rizika obuhvaća i poslove pripreme i kontrole vreća i paleta u prostoru za pakiranje mišljenja sam da je prilikom osposobljavanja za rad na siguran način tužitelj bio upoznat i sa načinom sigurnog izvršenja radne operacije odlaganja koluta. Bitno je napomenuti i da je procjenu rizika za poslodavca na temelju koje se izrađuje program osposobljavanja radnika za rad na siguran način i postupak osposobljavanja tužitelja za rad na siguran način provela ista ovlaštena pravna osoba Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek. Taj Zavod je prvo napravio procjenu rizika za poslodavca za sva radna mjesta, pa tako i radno mjesto tužitelja, a nakon toga je isti taj Zavod izvršio osposobljavanje tužitelja za rad na siguran način.".

21. Sud je na navedenome ročištu punomoćniku tužitelja kao nepotrebno i usmjereno na odugovlačenje postupka zabranio pitanje vještaku je li vještak bio neposredno prisutan kada je ovlaštena pravna osoba Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek osposobljavao tužitelja za rad na siguran način odnosno za postavljanje koluta na paletu, iz razloga što je sam vještak izjavio kakav je to proces i kako teče proces osposobljavanja radnika za rad na siguran način, a životno je nelogično da je vještak fizički prisustvovao trenutku osposobljavanja tužitelja za rad na siguran način, jer vještak nalaz i mišljenje je dao na temelju dokumentacije koja prileži spisu, a k tome vještak bi bio u sukobu interesa te ne bi mogao vještačiti da je bio neposredno prisutan kada je tužitelj bio osposobljavan za rad na siguran način, jer bi u tom slučaju morao biti ili zaposlenik poslodavca odnosno tuženika ili zaposlenik ovlaštene pravne osobe koja je provela osposobljavanje.

22. Na glavnoj raspravi su se izveli dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, kao i dokumentacije koja prileži istome, nakon čega je glavna rasprava zaključena.

23. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnoga postupka (članak 8. ZPP-a), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev neosnovan.

24. Naime, u ponovljenome postupku, a postupajući po uputi Županijskoga suda u Rijeci iz označenoga rješenja od 29. ožujka 2023. na raspravi održanoj 7. svibnja 2024., sud je rješenjem usvojio dokazni prijedlog tuženika za provođenje dokaza vještačenjem po vještaku zaštite na radu, na okolnost odgovornosti tuženika za nastalu štetu te na okolnost je li do štete došlo uslijed nepridržavanja pravila i propisa od strane tužitelja odnosno njegovoga nepažljivog postupanja prilikom obavljanja radnoga procesa.

25. Dana 21. lipnja 2024. stalni sudski vještak zaštite na radu Dražen Jeđud, dipl. ing. strojarstva, je u spis dostavio vještački nalaz i mišljenje, u kojemu je naveo kako je u trenutku kritičnoga događaja tužitelj spuštao kolut (bobinu) s namotanim vrećama na paletu pri čemu je njegova desna šaka priklještena između tog koluta i koluta koji se već nalazio na paleti. U trenutku događaja tužitelj je radio poslove koje je ugovorio ugovorom o radu i radio je poslove s posebnim uvjetima rada za koje je ispunjavao propisane uvjete. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio u trenutku događaja. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pripreme i kontrole vreća i paleta u prostoru za pakiranje u koje spada i odlaganje koluta na paletu. U trenutku događaja tužitelj posao nije obavljao dužnom pažnjom čime je postupio protivno čl. 68 st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. Kod ozljeđivanja tužitelja nije bilo propusta poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu. Vještak je također na ročištu glavne rasprave od 17. prosinca 2024. izjavio kako u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju te da mu nema ništa za dodati. Na pitanja punomoćnika tužitelja izjavio je kako u trenutku događaja tužitelj posao nije obavljao dužnom pažnjom čime je postupio protivno čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu. Prema čl. 68.st.1. Zakona o zaštiti na radu radnik postupa dužnom pažnjom kada posao obavlja prema pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca i na način na koji je bio osposobljen za rad na siguran način. Obzirom da je prema dokumentaciji spisa u trenutku događaja tužitelj bio osposobljen na rad na siguran način za posao radnika u proizvodnji i pakirnici slijedi da tužitelj nije postupao u skladu s pravilima zaštite na radu i obzirom na svoju osposobljenost za rad na siguran način. U konkretnom slučaju postupanje u skladu s pravilima zaštite na radu prilikom odlaganja koluta bi bilo na način da se niti jedan dio tijela, pa tako niti ruka prilikom rada ne dovodi u prostor u kojem može doći do prignječenja. Tužitelj je trebao obaviti navedenu radnju na način da se ruka ne nađe u prostoru gdje može biti prignječena. Tužitelj je mogao ručnim putem dokotrljati kolut do palete, podići na paletu i prevaliti kolut na bočnu stranu bez da desna ruka bude u zoni mogućeg prignječenja. Vještak nije bio prisutan prilikom osposobljavanja tužitelja za rad na siguran način. Obzirom da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za poslove "radnik u proizvodnji i pakirnici", a navedeno radno mjesto prema procijeni rizika obuhvaća i poslove pripreme i kontrole vreća i paleta u prostoru za pakiranje mišljenja je da je prilikom osposobljavanja za rad na siguran način tužitelj bio upoznat i s načinom sigurnog izvršenja radne operacije odlaganja koluta. Bitno je napomenuti i da je procjenu rizika za poslodavca na temelju koje se izrađuje program osposobljavanja radnika za rad na siguran način i postupak osposobljavanja tužitelja za rad na siguran način provela ista ovlaštena pravna osoba Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek. Taj Zavod je prvo napravio procjenu rizika za poslodavca za sva radna mjesta, pa tako i radno mjesto tužitelja, a nakon toga je isti taj Zavod izvršio osposobljavanje tužitelja za rad na siguran način. 26. Sud ovakav nalaz i mišljenje vještaka prihvaća kako životan, logičan, uvjerljiv te načinjen sukladno pravilima struke pa stoga kako iz istoga proizlazi da ne postoji odgovornost tuženika za nastanak utuženoga štetnog događaja, jer tužitelj prilikom obavljanja predmetnih poslova nije postupao dužnom pažnjom, vodeći pri tome računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu, dakle nije postupao na način propisan odredbom članka 68. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.), a koje okolnosti su utvrđene gore navedenim vještačenjem po stalnome sudskom vještaku zaštite na radu, čime je ovaj sud u potpunosti postupio po uputi Županijskoga suda u Rijeci iz označenoga rješenja od 29. ožujka 2023.

27. Slijedom iznesenoga, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan (u dijelu u kojem je predmet vraćen ovome sudu na ponovni postupak) i odlučio kao u izreci presude pod točkom I.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 151., 154., 155. i 164. ZPP-a, polazeći od vrijednosti predmeta spora u visini od 3.039,35 €, kao i na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23., dalje: OTRH).

29. Tuženiku, koji je zastupan po punomoćniku odvjetniku sukladno OTRH i navedenoj vrijednosti predmeta spora, priznat je, imajući u vidu konačno postavljeni zahtjev za naknadu troška na glavnoj raspravi održanoj 17. prosinca 2024., trošak sastava odgovora na tužbu u smislu Tbr. 8.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 19. studenoga 2020. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV- om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 20. siječnja 2021. u smislu Tbr. 9.2. OTRH u iznosu od 100,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 3. veljače 2021. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 24. rujna 2021. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 7. svibnja 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava žalbe protiv presude u smislu Tbr. 10.1. OTRH u iznosu od 250,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak obrazloženoga podneska od 9. srpnja 2024. u smislu Tbr. 8.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište održano 17. prosinca 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište za objavu presude u smislu Tbr. 9.3. OTRH u iznosu od 100,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak vještačenja po vještaku zaštite na radu u iznosu od 400,00 € te trošak sudske pristojbe na žalbu protiv presude u zatraženome iznosu od 154,00 € u smislu Tbr. 3.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/23.), što ukupno čini iznos od 2.866,50 € pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

30. Sud je odbio zahtjev tuženika za naknadu troška sudskih pristojbi za odgovor na tužbu u zatraženome iznosu od 39,00 €, jer sukladno članku 4. točki 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/18. i 51/23.) obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, a tuženik je u ovoj parnici uspio u cijelosti te ne plaća pristojbu na odgovor na tužbu, slijedom čega je sud odlučio kao u izreci presude pod točkom III.

31. Kako je, slijedom iznesenoga, tužitelj izgubio parnicu, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnoga postupka i odlučiti kao u izreci presude pod točkom IV.

32. Iz iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Vukovaru 30. siječnja 2025.

Sudac

Đuro Druško

Uputa o pravnome lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (pet) dana od dana dostave otpravka presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju, putem punomoćnika

2. Tuženiku, putem punomoćnika

3. Kalendar 30 dana