Republika Hrvatska
Trgovački sud u Bjelovaru
Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42.
Poslovni broj: P-31/2024-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu Tomislavu Mrazoviću, u pravnoj stvari tužitelja Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 4, OIB: 16575582886, zastupano po punomoćnici Jacinti Toš Špehar odvjetnici u Bjelovaru, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, radi isplate, nakon zaključenja glavne i javne rasprave dana 18. prosinca 2024. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika po zakonu tužene, 29. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja protiv tuženika kao neosnovan, koji glasi:
"I Tuženik Republika Hrvatska zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Građansko upravni odjel, OIB: 52634238587, dužna je tužitelju Veleučilište u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika 4, OIB: 16575582886, isplatiti iznos od 31.856,73 eura, sa zateznom kamatom počev od 17. listopada 2023. godine do 31. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena a u ostalim odnosima za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II Tuženik Republika Hrvatska dužna je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka po određenju suda, sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.
Poslovni b roj: P-31/2024-19
siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana. "
II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.100,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj Veleučilište u Bjelovaru podnio je ovome sudu tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske radi isplate iznosa od 31.856,73 eura. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ističe da presudom Županijskog suda u Bjelovaru br. K-8/2020-46 od 17. rujna 2019. godine potvrđena po Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske broj:
K-371/2021-8 od 21. ožujka 2023. godine pod toč. IV izreke presude od optuženog ŽU se oduzima imovinska korist koju je ostvario kaznenim djelom iz čl. 291. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11 u iznosu od 240.024,55 kuna/31.856,73 eura, te je naloženo optuženiku da navedeni iznos uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude. Temeljem navedene presude Županijskog suda u Bjelovaru u postupku ovrhe Županijsko državno odvjetništvo podnošenjem Zahtjeva za izravnu naplatu kod Financijske agencije od optuženika ŽU sa njegova računa otvorenog kod Privredne banke Zagreb d.d. naplatio je u korist državnog proračuna Republike Hrvatske iznos od 240.024,55 kuna/31.856,73 eura. Tužitelj se radi mirnog rješenja spora obratio Županijskom državnom odvjetništvu 17. listopada 2023. godine. U podnesenom zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelj je tražio da se na njegov račun izvrši povrat novčanih sredstava odnosno imovinska korist za koju je sud u kaznenom postupku utvrdio da je ostvarena kaznenim djelom počinjenim od strane osuđenika, budući da se radi o isplatama plaće koja je isplaćena osuđeniku ŽU i radi kojih radnji je osuđenik ŽU proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporaba položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 2. u svezi st. 1. KZ-a, te za koje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine uvjetno na 4 godine, međutim podneskom broj: N-DO-101/2023-2 od 31. listopada 2023. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru je navelo da zahtjev za isplatu odbija jer da imovinska korist ostvarena kaznenim djelom postaje imovina Republike Hrvatske. Tužitelj je u kaznenom postupku izričito naveo da će imovinskopravni zahtjev protiv osuđenika ostvarivati u posebnom parničnom postupku kod nadležnog suda, pa je takav postupak nakon pravomoćnosti presude kaznenog suda pokrenut dana 20. travnja 2023. godine podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Bjelovaru broj: P-378/23 radi isplate iznosa od 583.910,65 kuna/77.498,26 eura s pripadajućim zateznim kamatama. Obzirom da je već u kaznenom postupku utvrđeno da je tužitelj isplatama plaće osuđeniku ŽU oštećen za iznos od 583.910,65 kuna/77.498,26 eura, dakle, tužitelj je nedvojbeno oštećenik radnjama osuđenika, pa kako imovinska korist pribavljena kaznenim djelom se ne može zadržati, a pripada oštećeniku te imajući u vidu činjenicu da je tuženik u vremenskom periodu od 26. rujna 2023. do 30. rujna 2023. u postupku ovrhe osuđeniku oduzeo imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom u ukupnom iznosu od 240.024,55 kuna/31.856,73 eura. Naime, nije sporno da je presudom Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020-46
Poslovni b roj: P-31/2024-19
od 17. rujna 2019. potvrđena presudom Visokog kaznenog suda RH broj: K- 371/2023-8 od 21. ožujka 2023. godine oduzeta imovinska korist u iznosu od 240.024,55 kuna/31.856,73 eura. Nije sporno jer proizlazi iz priznanja tuženika i dokumentacije priložene po tuženiku da je tuženik navedeni iznos imovinske koristi naplatio od osuđenika ŽU putem zahtjeva za izravnu naplatu kod Financijske agencije. Također nije sporno da se navedeni novčani iznos odnosi na nezakonito isplaćene plaće osuđeniku ŽU, koje je isplatio tužitelj. Upravo iz presude Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019. (toč. 17. presude) proizlazi da je tužitelj oštećen za iznos od 583.910,65 kuna/77.498,26 eura. Navedeni iznos se po svojoj strukturi sastoji od netta u iznosu od 240.024,55 kuna /31.856,73 eura koje su isplaćene na račun optuženika na ime plaća, dok se ostatak iznosa odnosi na pripadajuće poreze i doprinose koje je tužitelj nesporno isplatio na propisane račune. Tužitelj kao oštećenik ima pravo na potpunu naknadu štete i to u punom iznosu i opsegu zbog počinjenja kaznenog djela i to zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od dana kada su nezakonite isplate izvršene do dana vraćanja isplate. U kaznenom postupku gdje je tužitelj imao položaj oštećenika nije mogao zahtijevati od vještaka da izvrši obračun potraživanja koji bi bio cjelovit u smislu zahtjeva oštećenika za potpunim obeštećenjem jer u kaznenom postupku to nije uobičajeno upravo radi odugovlačenja kaznenog postupka. Osim toga vještačenje iznosa protupravno stečene imovinske koristi vještak Marijana Matijević je obavila temeljem naloga Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru o K-DO-11/18 Is- DO-9/18 od 7. svibnja 2019. godine a zadaća vještaka određena je temeljem naloga toga tijela u kojemu nije sudjelovao tužitelj kao oštećenik. Županijsko državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti vodio kazneni postupak i progon protiv ŽU isto je legitimirano temeljem Kaznenog zakona jer se radi o kaznenom djelu za koje se goni po službenoj dužnosti. Kada je okrivljenik osuđen i izrečena mu kaznenopravna sankcija ostvaren je bio cilj progona dok sama činjenica da je sud oduzeo imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom a tuženik isto naplatio putem prisilne naplate, ne znači da tuženiku ta imovinska korist pripada, jer je ovdje oštećenik tužitelj i njemu pripada oduzeta imovinska korist. Dakle, tuženik ne može zadržavati imovinsku korist već ju je dužan isplatiti oštećeniku ukoliko on to zahtjeva, a zahtjeva i pokušao je tu stvar riješiti u mirnom postupku. Neprimjereno je da država goni počinitelja kaznenog djela za počinjeni kriminal a potom i istodobno zadržava imovinsku korist koja nedvojbeno pripada oštećeniku. Nadalje, iz stanja kaznenog predmeta proizlazi da je oštećenik navodio da će imovinsku korist odnosno naknadu štete ostvarivati u posebnom građanskom postupku pa je to i učinio podnošenjem tužbe sudu. U tom postupku koji se vodio pred Općinskim sudu u Bjelovaru u spisu predmeta tog suda broj: P-378/2023. zaključena je sudska nagodba sukladno kojoj je tužitelj kao oštećenik namiren sa iznosom od 45.641,53 eura, a koji iznos predstavlja razliku između ukupne štete koja je tužitelju pričinjena i iznosa koji je oštećenik već uplatio tuženiku temeljem prisilne naplate. Dakle, a suprotno navodima tuženika postupak nije tekao o istoj stvari i između istih osoba nego između drugih osoba u kojima tuženik nije stranka postupka. Tužitelj kao oštećenik ima pravo na potpuno obeštećenje a tuženik ne može zadržati naplaćeni iznos jer tuženik nije oštećena strana. Prava tuženika iscrpljena su u kaznenom postupku kada je okrivljenik proglašen krivim i izrečena mu kaznenopravna sankcija. Tuženik nema pravo na
Poslovni b roj: P-31/2024-19
naknadu štete i naplaćeni iznos drži bez pravne osnove. Tužitelj je posramljen činjenicom stava tuženika koji zadržava nešto što ga nikako ne pripada. S druge strane niti od ŽU se ne može naplaćivati dva puta za istu stvar. Neupitno i jasno proizlazi iz stanja kaznenog spisa da je tužitelj u više navrata izjavio da će imovinskopravni zahtjev ostvarivati u posebnom postupku što je učinjeno te itekako ima smisla jer se u provedenom kaznenom postupku vještačenjem nije utvrđivalo potpuno činjenično stanje potrebno radi postavljanja cjelovitog imovinskopravnog zahtjeva. Kao dokaze svojih tvrdnji tužitelj predlaže da sud u svrhu dokaza izvrši uvid u Presudu Županijskog suda u Bjelovaru poslovni b roj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019., uvid u Presudu Visokog kaznenog suda RH broj: K-371/2021-8 od 21. ožujka 2023., uvid u Izvod Privredne banke Zagreb d.d, uvid u Zahtjev tužitelja od 17. listopada 2023., uvid u podnesak Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj:
N-DIO-101/2023-2 od 31. listopada 2023., uvid u tužbu od 20. travnja 2023., uvid u spis poslovni broj: K-8/2020, da se radi dokaza pribavi spis Općinskog suda u Bjelovaru broj: P-378/23, da se u svrhu dokaza saslušaju stranke. Da se u svrhu dokaza provede financijsko vještačenje, pa da nakon tako provedenih dokaza sud usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te potražuje trošak prema troškovniku koje je priložen u spis.
2. U svom odgovoru na tužbu i tijekom ovog postupka tuženik navodi da u cijelosti osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Točni su navodi da je presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019., koja je potvrđena presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske posl. broj:
K-371/2021-8 od 21. ožujka 2023., toč. IV. izreke od optuženog ŽU oduzeta imovinska korist ostvarena kaznenim djelom u iznosu od 240.024,55 kn / 31.856,73 eura. Točan je navod tužbe da je od optuženika ŽU sa računa kojeg ima otvorenog kod Privredne banke d.d. ustegnut iznos oduzete imovinske koristi od 240.024,55 kn / 31.856,73 eura te je isti uplaćen na račun Državnog proračuna. Netočan je navod tužitelja da je zahtjev za izravnu naplatu podnijelo Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru. Postupka prisilne naplate pokrenulo je Općinskog državno odvjetništvo u Bjelovaru na inicijativu Županijskog suda u Bjelovaru. Točan je navod iz tužbe da je zahtjev za mirno rješenje spora odbijen kao neosnovan iz razloga što je odredbom čl. 560. st. 2. ZKP-a propisano je da imovinska korist ostvarena kaznenim djelom postaje imovina Republike Hrvatske što su sudovi i utvrdili u citiranim odlukama. Točno je da je tužitelj kao oštećenik tijekom kaznenog postupka isticao da će imovinskopravni zahtjev ostvarivati u posebnom postupku. To je punomoćnik oštećenika izjavio na raspravama održanima kod Županijskog suda u Bjelovaru 29. lipnja 2020. i 22. siječnja 2021. Nadalje, punomoćnik oštećenika, ovdje tužitelj, je na raspravi održanoj 17. rujna 2021. kada je rasprava i zaključena te je objavljena presuda, naveo da imovinskopravni zahtjev neće ostvarivati u ovom kaznenom postupku. Tužitelj je protiv tuženika **.**.2023. ŽU i AU kod Općinskog suda u Bjelovaru pod posl. brojem: P-378/23 pokrenuo parnični postupak radi isplate iznosa od 77.498,26 eur / 583.910,65 kn što predstavlja iznos za koji je tužitelj oštećen počinjenjem kaznenog djela što je utvrđeno knjigovodstveno financijskim vještačenjem u kaznenom postupku. Tužba u ovom predmetu pokrenuta je 31. siječnja 2024. što znači da o istom zahtjevu već
Poslovni b roj: P-31/2024-19
teče parnica. U cijelosti se osporava navod iz toč. 5 tužbe da bi iznos oduzete imovinske koristi koju je optuženik sebi pribavio počinjenjem kaznenog djela kako je to opisano u presudi Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019. pripao tužitelju kao oštećeniku jer odredbom čl. 560. Zakona o kaznenom postupku propisano je da imovinska korist ostvarena kaznenim djelom postaje imovina Republike Hrvatske što su sudovi i utvrdili u citiranim odlukama. Tužitelj je mogao do zaključenja kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev, ali to nije učinio, čak je u tri navrati izjavio da će ga neće ostvarivati u kaznenom postupku. Budući da je zakonom određeno da nitko ne može zadržati protupravno stečenu imovinsku korist, kazneni sud je odlučio da se sporni iznos optuženiku oduzima te se uplaćuje u Državni proračun. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu da tužitelj do dovršetka kaznenog postupka nije postavio imovinskopravni zahtjev, te je prije pokretanja ovog parničnog postupka protiv ŽU pokrenuo parnični postupak radi isplate kod Općinskog suda u Bjelovaru, a niti je u tužbi naveo temeljem koje odredbe zakona potražuje isplatu od Republike Hrvatske, koja nije štetnik niti postoji protupravno postupanje tuženika, tužbeni zahtjev se u cijelosti ukazuje neosnovanim. Nadalje, u cijelosti se osporava navod tužitelja da on kao oštećenik u kaznenom postupku nije mogao zahtijevati od vještak da izvrši obračun potraživanja koji bi bio cjelovit u smislu zahtjeva oštećenika za potpunim obeštećenjem jer u kazanom postupku to nije uobičajeno radi odugovlačenja kaznenog postupka. Ovaj navod tužitelja je potpuno pogrešan jer je u vještačkom nalazu točno naveden iznos kojeg je tužitelj isplatio ŽU s naslova neto i bruto plaće. Dakle, tužitelju su ti iznosi bili poznati već tijekom kaznenog postupaka, a dokaz tome je i sama činjenica da je tužitelj kada je pokrenuo parnični postupak protiv ŽU radi isplate tužbeni zahtjev postavio upravo u visini koja je utvrđena vještačenjem u kaznenom postupku. Dakle, tužitelj je bio upoznat s iznosima za koje je oštećen pa unatoč tome ne postavlja imovinskopravni zahtjev iako sudjeluje u kaznenom postupku te prisustvuje raspravama kao što se i pridružuje završnom govoru državnog odvjetništva u kojem se predlaže oduzimanje nepripadne materijalne koristi pribavljene kaznenim djelom. Postavlja se pitanje zašto tužitelj iako mu je poznata visina štete ne postavlja imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku? Može li tužitelj štetu potraživati od Republike Hrvatske ili od onoga koji mu je štetu počinio? Zbog činjenice da tužitelj kao oštećenik, iako upoznat s pričinjenom štetom detaljno opisanom u vještačkom nalazu i mišljenju, ne postavlja imovinskopravni zahtjev, već državno odvjetništvo predlaže oduzimanje imovinske koristi počinjene kaznenim djelom od osuđenika ŽU u spornom iznosu od 31.856,73 EUR (240.024,55 kn) pri čemu se napominje da je potpuno nebitno što je vještačenje obavljeno temeljem naloga državnog odvjetništva, jer očito tužitelj pokušava opravdati svoje pasivno postupanje u kaznenom postupku. Također se ističe da je tužitelj imao mogućnost postaviti imovinskopravni zahtjev o kojem kazneni sud nije dužan odlučivati ako smatra da bi to dovelo do odugovlačenja postupka te bi sud u tom slučaju oštećenika uputio da svoj zahtjev ostvaruje u parničnom postupku. Čak niti nakon pravomoćnosti presude tužitelj kao oštećenik ne inicira bilo kakav postupak radi naknade štete sve dok Republika Hrvatska postupajući po pravomoćnoj presudi u postupku prisilne naplate ne oduzme protupravno stečenu imovinsku korist od osuđenika. Slijedom navedenog, a imajući u vidu činjenicu da
Poslovni b roj: P-31/2024-19
tužitelj tijekom kaznenog postupka nije postavio imovinskopravni zahtjev, iako su mu iznosi pričinjene štete bili poznati, kao i činjenicu da odredbe Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona ne sadrže odredbu prema kojoj bi Republika Hrvatska izvršila isplatu spornog iznosa tužitelju kao oštećeniku, niti je Republika Hrvatska štetnik koji je oštećeniku prouzročio štetu, a niti je naplata oduzete imovinske koristi izvršena bez valjane pravne osnove, dapače ima utemeljenje u čl. 560. Zakona o kaznenom postupku i pravomoćnoj sudskoj odluci, tužbeni zahtjev se ukazuje neosnovanim. Pored navedenog ističe da tužitelj u tužbi nije naveo zakonsku osnovu na kojoj temelji svoj tužbeni zahtjev. Kao dokaze svojih tvrdnji tuženik predlaže da sud u svrhu dokaza izvrši uvid u dopis Općinskog državnog odvjetništva poslovni broj: O-DO-563/2023-3 od 21. rujna 2023., uvid u zapisnike o raspravama od 29. lipnja 2020., 22. siječnja 2021. i 17. rujna 2021., pa da nakon tako provedenih dokaza sud odbije tužitelja s tužbom u cijelosti kao neosnovanom, te potražuje trošak prema troškovniku koji je priložen u spis.
3. Radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u dopis Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru poslovni broj: N-DO-101/2023-2 od 31. listopada 2023. (list 10 spisa), uvid u Presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj: I Kž-371/2021-8 od 21. ožujka 2023. (list 11-18 spisa), uvid u Presudu Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2021. (list 20-43 spisa), uvid u dopis odvjetnice Jacinte Toš Špehar od 16. listopada 2023. upućen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru (list 46 spisa), uvid u Izvadak br. 0174 Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb (list 52-53 spisa), uvid u tužbu upućenu Općinskom sudu u Bjelovaru tužitelj Veleučilište u Bjelovaru protiv 1. tuženika ŽU iz [adresa] i 2. tuženika AU iz [adresa] (list 54-60 spisa), uvid u Specifikaciju tražbine Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru poslovni broj: O-DO-563/2023-3 od 21. rujna 2023. upućenu Financijskog agenciji [adresa] (list 74 spisa), uvid u Zapisnik Županijskog suda u Bjelovaru od 29. lipnja 2020. poslovni broj: K-8/2020-6 (list 76-79 spisa), uvid u Zapisnik Županijskog suda u Bjelovaru od 22. siječnja 2021. poslovni broj: K- 8/2020-23 (list 80-93 spisa), uvid u Zapisnik Županijskog suda u Bjelovaru od 17. rujna 2021. poslovni broj: K-8/2020-44 (list 94-107 spisa), uvid u Zapisnik od 5. ožujka održanog kod Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: REF 12 P-378/2023- 23 (list 112-115 spisa), uvid u vještački nalaz stalnog sudskog vještaka knjigovodstveno-financijske struke Marijane Matijević proveden u spisu Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru u predmetu poslovni broj: K-DO-11/18 (list 119- 132 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P- 378/2023., izvršen je uvid u spis Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj: K- 8/2020, dok druge dokaze sud nije provodio jer smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka temeljem članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, - dalje: ZPP), presudio kao u izreci ove presude.
Poslovni b roj: P-31/2024-19
4. Između stranaka je nesporno da je tužitelj dana 17. listopada 2023. podnio sada zastupniku po zakona tuženika Zahtjev za povrat isplate oduzete imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom u iznosu od 240.024,55 kuna kojim je tražio od tuženika da se na tužiteljev račun izvrši povrat novčanih sredstava odnosno imovinska korist za koju je sud u kaznenom postupku pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem K-8/2020-46 od 17. rujna 2021. koja je potvrđena presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: I Kž-371/2021-8 od 21. ožujka 2023. presudio da se optuženiku ŽU oduzima imovinska korist u iznosu od 240.024,55 kuna/31.856,73 eura ostvarena kaznenim djelom počinjenim od strane ŽU a radi se o isplatama plaće koja je isplaćena osuđeniku ŽU radi kojih radnji je osuđenik ŽU proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 2.u svezi st. 1. KZ ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24., - dalje: KZ), te da je taj iznos naložen ŽU u roku od 15 dana uplatiti u korist državnog proračuna, pa kako ŽU nije uplatio taj iznos oduzete mu imovinske koristi u ostavljenom roku a niti nakon pravomoćnosti i ovršnosti pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim borjem K-8/2020-46 slijedom čega je Županijski sud u Bjelovaru zatražio od zastupnika po zakonu tuženika Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru da pokrene ovrhu na novčanim sredstvima ŽU za taj iznos u korist državnog proračuna sada tužena Republika Hrvatska kao ovrhovoditelj pokrenula je kod Financijske agencije taj ovršni postupak protiv ŽU te je provedena ovrha na novčanim sredstvima ŽU kao ovršenika. Nadalje, nesporno je da je zastupnik po zakonu tuženika Republike Hrvatske dana 31. listopada 2023. odbio taj Zahtjev tužitelja za povrat isplate oduzete imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, kojim sada tužitelj potražuje od tuženika isplatu upravo tog iznosa od 31.856,73 eura za koji je provedena ovrha od strane ovrhovoditelja Republike Hrvatske, a sada tuženika, jer optuženi i osuđeni ŽU nije sukladno kaznenoj presudi nakon njene pravomoćnosti u ostavljenom roku uplatio oduzetu mu i ostvarenu imovinsku korist upravo u tom iznosu, te je nesporno da je tužitelj nakon što mu je tuženik odbio zahtjev za mirno rješenje ovog spora odnosno isplate navedenog iznosa od 31.856,73 eura podnio ovu tužbu pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru dana 1. veljače 2024. pod poslovnim brojem P-31/2024. protiv tuženika Republike Hrvatske radi isplate tog iznosa od 31.856,73 eura, a za koji iznos je tužitelj kao oštećenik oštećen radnjama optuženika i osuđenika ŽU, te mu je ovaj iznos oduzet od strane sada tuženika kao iznos protupravno stečene imovinske koristi temeljem pravomoćne kaznene presude.
5.Sporna je pravna osnov i visina utuženog potraživanja tužitelja od tuženika u utuženom iznosu od 31.856,73 eura radi isplate istog od tuženika.
6. Iz uvida u spis Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K- 8/2020. te uvida u presudu u tom spisu pod poslovnim brojem K-8/2020-46 od 17. rujna 2021. i uvida u sadržaj presude Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: I Kž-371/2021-8 od 21. ožujka 2023. ovaj sud je utvrdio da je
Poslovni b roj: P-31/2024-19
tom predmetu presuda pod poslovnim brojem K-8/2020-46 od 17. rujna 2021. postala pravomoćna dana 21. ožujka 2023., a ovršna dana 27. svibnja 2023. kojom je prvo optuženi ŽU oglašen krivim da je počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti zlouporabe položaja i ovlasti jer je iskoristio svoj položaj i ovlasti čime je sebi pribavio znatnu imovinsku korist a drugom prouzročio znatnu štetu time da mu se istom presudom oduzima imovinska korist koju je ostvario tako počinjenim kaznenim djelom iz čl. 291. st. 2. u vezi st. 1. KZ u iznosu od 240.024,55 kuna odnosno sada 31.856,73 eura (prema fiksnom tečaju konverzije 1€ = 7,53450 kn) i ujedno mu se nalaže da isti iznos uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti te presude, temeljem čl. 560. Zakona o kaznenom postupku i čl. 77. Kaznenog zakona. Iz uvida u sadržaj obrazloženja pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K-8/2020- 46 proizlazi da je u tom postupku financijsko knjigovodstvenim vještačenjem utvrđeno da razlika koja je ŽU isplaćena s osnova plaće kao da radi puno radno vrijeme iznosi netto 240.024,55 kuna (31.856,73 eura), ali istovremeno da je Veleučilište u Bjelovaru oštećeno za 583.910,65 kuna (77.498,26 eura) bruto kada se obračuna trošak plaće na tu netto isplaćenu razliku ŽU, te svi pripadajući porezi i doprinosi.
7. Nadalje iz uvida u spis Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem K-8/2020. i to uvida u Zapisnik istog suda od 17. rujna 2021. ovaj sud je utvrdio da se punomoćnica oštećenika u tom kaznenom postupku a sada tužitelja Veleučilišta u Bjelovaru izjasnila da u tom kaznenom postupku neće ostvarivati imovinskopravni zahtjev.
8. Iz uvida u sadržaj priložene Obavijesti Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K-8/2020-66 od 10. listopada 2023. naslovljeno Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru ovaj sud utvrdio da Županijski sud u Bjelovaru obavještava Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru da je prvo osuđeni ŽU platio u cijelosti navedene troškove kaznenog postupka i oduzetu mu imovinsku korist, obzirom da je Županijski sud u Bjelovaru prethodno dopisom od 18. rujna 2023. dostavio Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Građansko upravnom odjelu pravomoćnu i ovršnu presudu Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K-8/2020-46 radi prisilne naplate troškova kaznenog postupka i oduzete imovinske koristi prvo osuđenom ŽU budući isti nije platio troškove kaznenog postupka i oduzetu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 33.092,11 eura /249.332,55 kuna.
9. Iz uvida u dopis sada tuženog od 31. listopada 2023. naslovljenog punomoćniku sada tužitelja ovaj sud je utvrdio da je sada tužitelj tek 17. listopada 2023. podnio sada tuženiku Zahtjev za isplatom iznosa od 240.024,55 kuna (31.856,73 eura) koji je temeljem pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem K-8/2020 oduzet kao ostvarena imovinska korist kaznenim djelom optuženiku ŽU, te da je sada tuženik odbio taj zahtjev jer za isti ne postoji pravna osnova jer sada tužitelj u kaznenom postupku nije podnosio
Poslovni b roj: P-31/2024-19
imovinskopravni zahtjev, slijedom čega kazneni sud nije niti odlučivao o tom zahtjevu.
10. Iz uvida u spis Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj: P-378/2023. ovaj sud je utvrdio da je u tom predmetu tužitelj Veleučilište u Bjelovaru protiv 1. tuženika ŽU i 2. tuženika AU dana **.**.2023. podnijelo tužbu radi solidarne isplate iznosa od 77.498,26 eura/583.910,65 kuna, te da je u tom predmetu dana 5. ožujka 2024. zaključena sudska nagodba između istih stranaka na ime naknade štete po osnovi imovinskopravnog zahtjeva proizašlog iz pravomoćne osuđujuće presude Županijskog suda u Bjelovaru br. K-8/2020-46 od 17. rujna 2021. između tužitelja Veleučilište u Bjelovaru i 1. tuženika ŽU i 2. tuženika AU kojom se 1. tuženik ŽU obvezao tužitelju Veleučilištu u Bjelovaru u roku od 3 dana od sklapanja ove sudske nagodbe na ime naknade štete po osnovi imovinskopravnog zahtjeva proizašlog iz pravomoćne osuđujuće presude Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020 isplatiti iznos od 45.641,53 eura, a podmirenjem ovog iznosa od 45.641,53 eura u cijelosti je namireno potraživanje tužitelja Veleučilišta u Bjelovaru prema tuženicima ŽU i AU iz [adresa] na ime svih vidova štete i troškova postupka proizašlih iz pravomoćne osuđujuće presude Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020-46, čime je u cijelosti razriješen i predmet spora iz tog postupka, time da je ova sudska nagodba bez utjecaja na postupak koji Veleučilište u Bjelovaru vodi pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru u spisu predmeta broj: P-31/2024. protiv Republike Hrvatske radi naplate iznosa od 31.856,73 eura.
11. Kako iz provedenih dokaza proizlazi da je sada tužitelj u ovom predmetu Veleučilište u Bjelovaru kao oštećenik u kaznenom predmetu Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K-8/2020. mogao sve do 17. rujna 2021. godine kao dana zaključenja kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev u tom postupku u kojem je proveden dokaz financijsko knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost visine protupravno stečene imovinske koristi počinjenjem kaznenog djela od strane 1. optuženog ŽU, kao i nastale štete oštećeniku a sada tužitelju te da to sada tužitelj Veleučilište u Bjelovaru kao oštećenik u tom kaznenom postupku nije učinio već je izjavio da neće ostvarivati taj svoj imovinskopravni zahtjev za naknadu štete u tom kaznenom postupku, te kako u parničnom postupku kojeg je tužitelj pokrenuo protiv ŽU i AU kod Općinskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: P-378/2023. radi naknade štete po osnovi imovinskopravnog zahtjeva proizašlog iz kaznenog postupka temeljem pravomoćne osuđujuće presude Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020-46 nije bio pravomoćno okončan sve do dana 5. ožujka 2024. kada je zaključena sudska nagodba, te zbog toga što optuženi i osuđeni ŽU nije niti nakon pravomoćnosti a niti nakon ovršnosti kaznene presude koja je nastupila 27. svibnja 2023. platio sukladno osuđujućoj kaznenoj presudi Županijskom sudu u Bjelovaru pod poslovnim brojem: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019. iznos protupravno stečene imovinske koristi u visini od 240.024,55 kuna (odnosno 31.856,73 eura), u korist državnog proračuna Republike Hrvatske to je isti naplaćen putem ovrhe na temelju pravomoćne i ovršne isprave na novčanim sredstvima optuženog i osuđenog ŽU **.**.2023., to je sukladno čl.
Poslovni b roj: P-31/2024-19
560. Zakona o kaznenom postupku taj novčani iznos kao protupravno stečena imovinska korist ostvarena kaznenim djelom osuđenog ŽU postala imovina Republike Hrvatske kao dio državnog proračuna temeljem ovršne i pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru broj: K-8/2020-46 od 17. rujna 2019. slijedom čega je tužitelj Veleučilište u Bjelovaru odbijen sa tužbenim zahtjevom u ovom predmetu kao neosnovanim jer temeljem čl. 560. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, - odluka Ustavnog suda, 243/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22., dalje: ZKP/08), protupravno stečena imovinska korist kaznenim djelom postaje imovina Republike Hrvatske, pa nedostaje pravni osnov tužitelju u pogledu njegovog tužbenog zahtjeva za isplatom istog iznosa tužitelju od strane sada tuženog. Prema mišljenju ovog suda tužitelj kao oštećenik može potraživati naknadu štete na temelju kaznene presude prouzročene kaznenim djelom samo protiv štetnika odnosno počinitelja kaznenog djela a sada već pravomoćno osuđenih ŽU i AU, a sa kojima su u parničnom postupku pred Općinskim sudom u Bjelovaru kao tužitelj protiv tuženih ŽU i AU pod poslovnim brojem: P-378/2023. upravo o naknadi te štete već zaključili sudsku nagodbu, dok je protupravno stečena imovinska korist u visini od 240.024,55 kuna odnosno sada 31.856,73 eura već temeljem kaznene presude postala imovina tužene Republike Hrvatske, te ista nije počinila nikakvu štetu tužitelju već su štetu počinili pravomoćno osuđeni u navedenom kaznenom postupku.
12. Odluka o dosuđenom trošku tuženiku u iznosu određenom kao u izreci ove presude (toč. II) temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Visina parničnih troškova tuženika odmjerena je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 102/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa), vrijednosti predmeta spora i troškovniku tuženika. Parnični trošak tuženika sastoji se od troškova za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1. Ot), od troškova za sastav obrazloženog pisanog podneska od 21. svibnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR-a (Tbr. 8. toč. 1. Ot), od troškova zastupanja zastupnika po zakonu na ročištu kod suda održanom dana 1. listopada 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Ot), od troškova zastupanja zastupnika po zakonu na ročištu kod suda održanom dana 18. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Ot) te od troškova zastupanja zastupnika po zakonu na ročištu kod suda za objavu i uručenje presude 29. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR-a odnosno sveukupno trošak u iznosu od 2.100,00 eura, a koji trošak je bio neophodan za tuženika tijekom ovog postupka.
U Bjelovaru 29. siječnja 2025.
Sudac
Tomislav Mrazović
Poslovni b roj: P-31/2024-19
Pouka o pravnom lijeku: protiv ove presude pristoji pravo žalbe u roku 15 dana računajući od dana dostave na Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka.
