REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-31/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LO, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog LO podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-7409/2024 od 4. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenog LO osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na djelo prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te se u tom dijelu predmet vraća na ponovno suđenje.
p r e s u d i o j e
I Uslijed odluke iz gornjeg rješenja, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, na način da se okrivljenom LO za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), za koji je proglašen krivim u točci 2. izreke pobijane presude, uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče novčana kazna u iznosu 250,00 (dvjesto pedeset) eura, koju kaznu je dužan platiti u roku tri mjeseca od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. U preostalom ostalom dijelu žalba okrivljenog LO odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a neukinutom i nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c, u svezi s člankom 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, okrivljeni LO oslobađa se dužnosti naknade paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-7409/2024 od 4. studenog 2024., okrivljeni LO proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona utvrđena novčana kazna od 850,00 eura i prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji mu je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona utvrđena novčana kazna od 250,00 eura, tako da mu je izrečena ukupna novčana kazna od 1.100,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne.
Istom presudom, zbog počinjenog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenom LO je na temelju odredbe članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja žrtve nasilja VO u trajanju od šest mjeseci.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je platiti paušalni iznos od 30,00 eura.
2. Protiv presude, pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni LO po svome branitelju Domagoju Grahovcu, odvjetniku iz Zagreba, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Predlaže preinačiti pobijanu presudu odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je djelomično osnovana.
U odnosu na rješenje
4. Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, utvrdio je osnovanost žalbenih navoda okrivljenika u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na odluku o krivnji za djelo prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5. Okrivljeniku se optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II Policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/24-5/15705, Urbroj: 511-19-28-24-1, od 17. lipnja 2024., na teret stavlja psihičko nasilje počinjeno na štetu žrtve VO, u nazočnosti djeteta, i to na način da bi istoj izgovarao riječi sadržaja „Mater ti lezbijsku, ti si kurva“, a što je kod iste izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, te povredu dostojanstva. Sva opisano valjalo je u dokaznom postupku utvrditi budući se radi o zakonskom obilježjima prekršaja.
6. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku okrivljenika proglasio krivim za inkriminaciju onako kako je upravo navedeno, prepisavši činjenični opis optužnog prijedloga, iako iz u dokaznom postupku izvedenih personalnih dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik izgovarao navedeni sadržaj. Upravo sadržaj izgovorenog kada je psihičko nasilje počinjeno verbalno predstavlja odlučnu činjenicu da bi riječi, i kada prelaze granice očekivane, prihvatljive i pristojne komunikacije, uzimajući u obzir cjelokupni okvir inkriminiranog događaja mogle imati značaj i težinu psihičkog nasilja u obitelji.
7. Nadalje, prvostupanjski sud činjenicu tražene posljedice kod prekršaja iz materijalne odredba članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatra utvrđenom time što je žrtva u svom iskazu navela da je bila u strahu i uznemirena, dok je ostatak obrazloženja lišen bilo kakvih utvrđenja i analiza u pogledu tog zakonskog obilježja prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim.
8. Naime, osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva je uistinu subjektivan doživljaj i kao takvog ga ovaj sud ne dovodi u pitanje, ali ono što jest predmet razmatranja ovoga suda je njegova objektivna snaga da predstavlja ostvarenje zakonskih obilježja prekršaja nasilja u obitelji. U tom smislu valjalo je sagledati cjelokupni kontekst događaja, pa i dijelove obrane okrivljenika kojemu se moralo odgovoriti na njegove tvrdnje „da se i prije događalo da VO radi slične scene“, ali i iskaz same žrtve koja ne spori da je i sama podizala ton, ali i snimala okrivljenika u inkriminaciji. U smislu upravo navedenog prvostupanjski sud je morao dati odgovor da li se sagledavši kompletnu dinamiku kod žrtve moglo raditi o takvom intenzitetu straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva, da sve skupa ima objektivnu snagu nasilja u obitelji. Za sve je neizostavno valjalo dati razloge.
9. U smislu posljednje navedenog, ukazuje se potrebnim u postupak uključiti i nadležni zavod za socijalni rad, tim više što iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je okidač za inkriminaciju upravo uputa zavoda žrtvi. Uvažavajući da oni nemaju neposrednih saznanja o inkriminaciji, ali i imajući u vidu obranu okrivljenika u dijelu u kojem navodi „scene koje mu radi žrtva i provokacije“, od koristi bi bilo imati uvid u obiteljsku dinamiku, ako ništa drugo onda radi svestranijeg uvida u vjerodostojnost pojedinih izjava stranaka i sudionika.
10. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenika u dijelu odluke o prekršaju iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji žalbeni navodi upravo spore da bi valjano bila utvrđena zakonska obilježja prekršaja i valjanu ocjenu vjerodostojnosti dokaza prvenstveno dokaza provedenog suočenjem okrivljenika i žrtve. U ponovnom suđenju za djelo prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe, na sve okolnosti događaja ponovno izvesti sve već izvedene dokaze, po potrebi i druge te u novoj odluci savjesno, s više pažnje i kritički ocijeniti, da li je okrivljenik u kontekstu cijelog događaja izgovorenim riječima počinio prekršaj psihičkog nasilja u obitelji kojim je oštećenu tako grubo uznemirio da se ista zbog upućenih joj riječi može smatrati žrtvom nasilja u obitelji u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili se u konkretnom slučaju radilo o uvredi koja nema zakonska obilježja prekršaja nasilja u obitelji, a imajući u vidu i odredbu članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
11. Na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, donesena je odluka u dijelu izreke pod rješenjem.
U odnosu na presudu
12. Ispitujući pobijanu presudu u odnosu na djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog red i mira, osim što nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 202. Prekršajnog zakona pazi po službenoj dužnosti, nije utvrđena niti osnovanost žalbenih navoda.
13. Sadržajno, okrivljenik pobijanu presudu u odnosu na krivnju za djelo prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira spori tek u dijelu gdje navodi da je NO blago odgurnuo i da joj time nije mogao nanijeti ozljede.
14. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj počinitelj koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Da je u inkriminirano vrijeme vikao na NO i to na neograničeno otvorenom javnom mjestu proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, a pri tome niti sam ne spori da ju je i odgurnuo (ekvivalent tuči). Tek valja navesti da kod ovog prekršaja sadržaj vike nije zakonsko obilježje, kao što zakonsko obilježje prekršaja nisu niti eventualno nastale ozljede. U tom smislu u ponašanju okrivljenika ostvarila su se sva obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji je proglašen krivim, a žalbeni navodi tako utvrđeno činjenično stanje nisu doveli u sumnju.
15. U odnosu na odluku o kazni, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda koji je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao blažu, budući Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kažnjavanje počinitelja prekršaja iz članka 13. i kaznom zatvora do 30 dana, a potom je odmjerio ispod granice zakonskog minimuma primjenjujući odredbe o ublažavanju kazne imajući u vidu raniju prekršajnu neosuđivanost, osobne životne prilike i okolnosti prekršaja.
16. Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c, u svezi s člankom 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, okrivljeni LO oslobađa se dužnosti naknade paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka.
17. Na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, donesena je odluka u dijelu izreke pod presudom.
Zagreb, 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu, Hrvatski zavod za socijalni rad i tužitelja.
