Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Gospiću

    Gospić

    Gž Ob-2/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĆĆA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Martini Arapinac Radičević, odvjetnici iz Zagreba i protustranke ĆĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Gordanu Maroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi upisa u osnovnu školu mlt KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici NĆ iz Centra za posebno skrbništvo, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2154/2024-7 od 25. listopada 2024., 29. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e:

    Odbija se žalba protustranke kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2154/2024-7 od 25. listopada 2024..

    Obrazloženje

    1. Rješenjem suda prvog stupnja majci ĆĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], odobrena je samostalna roditeljska skrb nad mlt. KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu i na način da će samostalno donijeti odluku o upisu mlt. djeteta u osnovnu školu.

    2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i ukine prvostupanjsko rješenje jer je isto nezakonito.

    3. Na žalbu protustranke nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a koji se primjenjuje sukladno odredbi članka 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje ObZ).

    6. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe poziva protustranka, a ovo iz razloga jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i pravno utemeljeni.

    7. Također nije počinjena niti bitna povreda odredbe članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a na koju se poziva protustranka, a ovo iz razloga jer suprotno žalbenim navodima protustranke sud nije prekoračio zahtjev predlagateljice.

    8. Naime, točno je da iz predlagateljičinog prijedloga za osiguranje od 30. travnja 2024. proizlazi da je predlagateljica tražila od suda donošenje privremene mjere kojom zahtjeva da joj se trajno odobri samostalna roditeljska skrb nad mlt. KĆ u dijelu i na način da će samostalno donijeti odluku o upisu mlt. djeteta u osnovnu školu, već zahtjev glasi na donošenje privremene mjere.

    9. Međutim, iz podataka u spisu proizlazi da je predlagateljica između ostalog 2. listopada 2024. u spis predala podnesak – prijedlog (list 42 prvostupanjskog spisa) u kojemu navodi da s obzirom da roditelji ne mogu postići suglasnost oko upisa mlt. KĆ u osnovnu školu, predlagateljica predlaže da prvostupanjski sud nadomjesti suglasnost oca ĆĆ za upis djeteta mlt. KĆ u prvi razred [obrt] u [adresa] u školskoj godini 2024/2025, odnosno da umjesto roditelja donese odluku o upisu u prvi razred osnovne škole mlt. KĆ u najbližu osnovnu školu u svojem mjestu stanovanja i to u Osnovnu školu [adresa] Langa u [adresa] u školskom godini 2024/2025.

    10. Dakle, suprotno žalbenim navodima protustranke, prvostupanjski sud u ovom predmetu nije počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a, budući je odlučio u okviru zahtjeva predlagateljice, s time da je donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je imao u vidu najbolje interese i dobrobit mlt. djeteta, pravilno stavljajući navedeno ispred interesa roditelja.

    11. Naime, prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka, iz dokumentacije priložene u spis i iskaza stranaka utvrdio da stranke imaju zaključen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Ono što se promijenilo u životu stranaka i djeteta je prvenstveno činjenica da je mlt. dijete krenulo u osnovnu školu te je obvezno prisustvovati nastavi. Nadalje promijenilo se u životu stranaka i djeteta i to da je majka preselila u [adresa]. Iz navoda protustranke iz očitovanja te njegovih izjava u HZSR-u ne može se razabrati zašto se točno protivi i promjeni prebivališta djeteta i posljedično tome, zašto se protivi upisu djeteta u školu kojoj bi pripadalo po faktičnom prebivalištu. Dijete je sada dovedeno u situaciju da prema važećoj sudskoj odluci živi s majkom u [adresa], da se svako jutro ranije budi i da ga majka vozi u školu u [adresa] te ga nakon škole preuzima, dakle dijete je polaznik škole u kojem kvartu u kojem ne živi, pa je i socijalni život djeteta ostankom u školi u [adresa] doveden u pitanje jer se djeca povežu s djecom s kojom idu u razred, imaju zajedničke izvanškolske aktivnosti, ostaju zajedno nakon nastave na igri, međusobno se posjećuju, a iz svega navedenoga bi mlt. KĆ bila u većoj mjeri eliminirana jer bi njezina mogućnost sudjelovanja u druženju s prijateljima iz razreda ovisila o mogućnostima njezinim roditelja. Također bi ostanak u školi u [adresa] utjecao i na razvoj samostalnosti mlt. KĆ jer bi joj na taj način bila uskraćena mogućnosti da sama odlazi u školu u relacijama koje su uobičajene i sigurne za djecu te dobi što obično podrazumijeva kretanje unutar istoga kvarta.

    12. Imajući u vidu navedeno prvostupanjski sud je zauzeo pravilno stajalište da je u interesu mlt. KĆ da bude polaznik one škole kojoj pripada po mjestu gdje stanuje, a kako mlt. dijete stanuje u [adresa], gdje živi unazad godinu dana, to je u njezinom interesu da bude polaznik osnovne škole u [adresa]. Na taj način dijete ne bi bilo opterećeno svakodnevnim putovanjima od [adresa] do škole i povratno. Otac nije tijekom ovog postupka dao svoj protuprijedlog kako smatra da bi se trebalo odvijati Katjino školovanje, npr. da je on vozi svaki dan iz [adresa] u [adresa], ili da se dijete upiše u školu u [adresa] (gdje on živi). U konkretnom slučaju potrebno je voditi brigu o svim aspektima djetetovog života i to o sigurnosti djeteta (da nije izloženo svakodnevnim dužim putovanjima), o društvenom, socijalnom i psihološkom aspektu djetetovog života (povezivanje s djecom iz razreda, druženje izvan nastave, posjećivanje prijatelja ili da prijatelji dolaze kod njega), o razvoju samostalnosti djeteta adekvatno njegovim godinama (mogućnost da unutar kvarta odlazi sam u školu s vremenom, da ostane sam dok kuće i sl.), o potrebi za mirom i stabilnosti. I posebna skrbnica i HZSR smatraju da je životno i logično da dijete ide u onu školu koja je najbliža djetetovom faktičnom prebivalištu, a to je [obrt] u [adresa].

    13. Ovaj sud u cijelosti prihvaća ovako utvrđeno činjenično stanje i pravni zaključak prvostupanjskog suda da je u najboljem interesu djeteta mlt. djeteta KĆ, da se majci ĆĆA odobri samostalna roditeljska skrb u dijelu i na način da će samostalno donijeti odluku o upisu mlt. djeteta u osnovnu školu.

    14. Naime, slijedom svega navedenog, a polazeći od činjeničnih utvrđenja u prvostupanjskom postupku, sud mora štiti prava djeteta, njegovu dobrobit i interes mora biti iznad bilo kakvih drugih interesa, a sve to u smislu konvencijskih, ustavnih i zakonskih odredbi.

    15. Dakle, država je dužna poduzimati mjere radi očuvanja obitelji što jamči i ustav Republike Hrvatske u odredbama koje govore o tome da je obitelj pod osobnom zaštitom države, da svatko ima pravo na zaštitu obiteljskog života, kao i da svatko ima pravo sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život, s time da je i člankom 8. Konvencije svakome zajamčeno pravo na poštovanje obiteljskog života.

    16. Imajući u vidu sadržaj odredbi članka 108. stavak 1. – 3., članka 109. ObZ- a i odredbi članka 12. stavak 1. i članka 16. stavak 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/17, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 97/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23), prvostupanjski sud je pravilno zauzeo stajalište da je u interesu mlt. KĆ da bude polaznik one škole kojoj pripada po mjestu gdje stanuje, a kako mlt. dijete stanuje u [adresa] gdje živi unazad godinu dana, to je u njezinom interesu da bude polaznik osnovne škole u [adresa]. Na taj način dijete ne bi bilo opterećeno svakodnevnim putovanjima od [adresa] do škole i povratno, s tim više što otac djeteta tijekom postupka nije dao svoj protuprijedlog kako smatra da bi se trebalo odvijati Katjino školovanje, npr. da je on vozi svaki dan iz [adresa] u [adresa], ili da se dijete upiše u školu u [adresa] gdje on živi. U konkretnom slučaju potrebno je prije svega voditi brigu o svim aspektima djetetovog života i to o sigurnosti djeteta (da nije izloženo svakodnevnim dužim putovanjima, zatim o društvenom, socijalnom i psihološkom aspektu djetetovog života, pozivanje s djecom iz razreda, druženje izvan nastave, posjećivanje prijatelja ili da prijatelji dolaze kod njega), o razvoju samostalnosti djeteta adekvatno njegovim godinama (mogućnost da unutar kvarta odlazi sam u školu s vremenom, da ostane sam kod kuće i sl.), o potrebi za mirom i stabilnosti. Također i posebna skrbnica, kao i HZSR smatraju da je životno i logično da dijete ide u onu školu koja je najbliža djetetovim faktičnom prebivališta, a to je [obrt] u [adresa].

    17. Prvostupanjski sud je za svoju odluku dao valjane i argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj sud, pa žalbeni navodi nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

    18. Konvencijom o pravima djeteta (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 12/93) ugovoreno je da se u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora prvenstveno voditi računa o interesima djeteta (članak 3. stavak 1.) i da će države stranke učinit sve što je u njihovoj moći u primjeni načela zajedničke roditeljske odgovornosti za odgoj i razvoj djeteta, te da roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta i dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga (članak 18. stavak 1.).

    19. U iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, te polazeći od osnovnog načela zaštite prava i dobrobiti djeteta, a imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud kada je utvrdio da je u interesu mlt. KĆ da bude polaznik one škole kojoj pripada po mjestu gdje stanuje.

    20. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

    U Gospiću, 29. siječnja 2025.

    Sutkinja:

    Milka Vraneš

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.