REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stjepana Radića 81, Šibenik
Poslovni broj: K-89/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Aniti Plenča, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Oslovčan, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SC, zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18. i 126/19., dalje KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj KO-DO-1211/2020 od 3. rujna 2020., izmijenjene na raspravi 18. prosinca 2024., nakon provedene i zaključene rasprave 29. siječnja 2025., u nazočnosti savjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku JC, okrivljenika i branitelja okrivljenika Valentina Komljenovića, odvjetnika u Šibeniku, uz javnu objavu
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, dalje u tekstu ZKP/08)
okr. ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. S i majke RC, rođene J, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, rukovatelj viličara, nezaposlen, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, lošeg imovnog stanja,
k r i v j e
što je dana 8. veljače 2020. oko 16,00 sati, u ambulanti Zatvora u Šibeniku, u ulici Karla Vipauca 1, za vrijeme dok mu medicinska sestra, oštećena TC previjala ranu na stopalu, nezadovoljan što ga na njegovo traženje nije uputila na hitni bolnički prijem, u cilju da je ustraši, povišenim tonom kazao: "vidjet ćeš ti kad izađeš odavde, kad ti završi smjena, pucat će se vani, a Č mi i u zatvoru, puca se u Splitu pa će i u Šibeniku", koje riječi su kod oštećene TC izazvale strah i uznemirenost,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,
čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje KZ/11), a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11, pa se okr. ČC na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11
OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.
II. Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik se u cijelosti oslobađa od obveze naknade troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je ovom sudu optužnicu broj KO-DO-1211/2020 od 3. rujna 2020., protiv okrivljenika SC zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje, opisano po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11.
2. Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljenik ČC se izjasnio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
3. Na raspravi 18. prosinca 2024. zastupnik optužbe je uredio zakonski opis kaznenog djela.
4. Očitujući se na izmijenjenu optužnicu okrivljenik je i dalje ostao kod svog očitovanja, da se ne smatra krivim za kazneno djelo i po izmijenjenoj optužnici.
5. Okrivljenik se prilikom ispitivanja pred državnim odvjetništvom branio šutnjom dok je u obrani koju je dao na raspravi naveo da se sjeća svega što se dogodilo kritičnog dana. U prometnoj nesreći je zadobio ranu na potkoljenici, te je svakih 8-9 dana išao na previjanje rane. Od te rane mu je natekla noga i dobio je infekciju kože. Te prigode, u popodnevnim satima, u pratnji policijskog službenika CC išao je u zatvorsku ambulantu na previjanje noge. Tada je kao medicinska sestra u zatvoru radila TC, s kojom je inače bio u dobrim odnosima, šalio se s njom, među njima nije bilo nesuglasica, ni s njom, a ni sa ostalim medicinskim sestrama koje su tada bile zaposlene u zatvoru. U ambulanti se nalazio krevet i okrugla stolica, sestra TC je htjela da nogu stavi na tu stolicu kako bi mu previla ranu, ali on to nije mogao, bilo mu je neizvedivo, te je pitao može li poleći na krevet na bok. Sestra TC je na to rekla što zahtijeva, da digne nogu na stolicu, a na što joj je odgovorio da ako ga ne legne na krevet da će otići iz ambulante, u svoju sobu. Nikakvih prijetnji nije bilo, a niti je tada zahtijevao da ga vode na hitni bolnički prijem. Sa medicinskom sestrom TC je bio u dobrim odnosima i nije istina da joj je kritične prigode prijetio. Naveo je da je nezaposlen, bez primanja, da čeka rješenje o vojnoj mirovini.
6. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja oštećena TC te svjedok CC, pročitan je iskaz svjedoka CC sastavljen pred ODO Šibenik od 1. rujna 2020. (list 34-35 spisa) te zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika SC sastavljen pred ODO Šibenik od 28. kolovoza 2020. s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom (list 28-32 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.
7. Svjedok - oštećena TC je u svom iskazu na raspravi pred ovim sudom navela da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je dala pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku te u bitnome navela da je zatvorenik, ovdje okrivljeni ČC kritične prigode u pratnji pravosudnog policajca doveden u zatvorsku ambulantu radi previjanja rane na stopalu. Isti je radi previjanja te rane dolazio kod nje u ambulantu 2-3 puta tjedno. Ne sjeća se točno u kojem trenutku tijekom pružanja liječničke skrbi zatvoreniku, joj je isti prijetio, ali se sjeća da joj je izrekao riječi prijetnje u smislu platit ćeš ti kada izađem odavde. Navela je da više nije zaposlena u Zatvoru u Šibeniku. U utuženo vrijeme je bila zaposlena u zatvoru u Šibeniku u odjelu zdravstvene zaštite zatvorenika na radnom mjestu medicinske sestre i inače je kao medicinska sestra svakodnevno bila u komunikaciji sa okrivljenicima i suočavala se sa njihovim negodovanjem i pružanjem otpora prilikom medicinskih pregleda. I ranije je sa zatvorenikom ČC imala neugodnosti u komunikaciji, isti je znao pružati otpor prilikom pružanja medicinske skrbi, ali se sa svim tim mogla nositi. Kritične prigode kada joj je okrivljenik ČC izrekao navedene prijetnje nije se ugodno osjećala, a s obzirom na radno mjesto na kojem je tada radila. Pravosudni policajac koji je bio u pratnji okrivljenika upozorio ga je na neprimjereno ponašanje i nakon što mu je ona previla ranu izveo ga je vani iz ambulante. Nakon toga navedeni događaj je prijavila svojim nadređenima, jer je isti bio jako neugodan.
Nakon što je svjedokinji od strane zastupnice optužbe predočen dio iskaza pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku od 13.8.2020. koji glasi: "Rekao mi je da to neće učiniti, a kada mu je CC kazao da sjedne i da učini ono što sam ga tražila isti je sjeo i kazao mi vidjet ćeš ti kad izađeš odavde, kad ti završi smjena. Pucat će se vani, a bogami i u zatvoru. Puca se u Splitu pa će i u Šibeniku. To mi je kazao povišenim tonom, odnosno vikao je.", ista je navela da ostaje kod toga što je tada rekla, da je bilo tako, točno te riječi da joj je uputio okrivljenik.
Na poseban upit zastupnice optužbe da li se sjeća nekog događaja koji se dogodio u Splitu, a na koji je okrivljenik aludirao svojim riječima, svjedokinja je navela da se sjeća da je bila nekakva pucnjava, ali ništa više u vezi tog događaja ne zna.
Te prigode u pratnji zatvorenika SC bio je policijski službenik CC. Na poseban upit branitelja okrivljenika u čemu se ponašanje okrivljenika te prigode razlikovalo od ponašanja ostalih zatvorenika, navela je da joj do tada nitko od zatvorenika nije uputio prijetnju, ta ostala ponašanja su više bila nekakvo vrijeđanje i pružanje otpora. Na pitanje branitelja okrivljenika da li ju je sada strah okrivljenika, navela je da nije obzirom da zadnje tri godine nije u zatvorskom sustavu.
8. Svjedok CC je na raspravi iskazivao jednako kao pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku te je u bitnome naveo da je zaposlen u Zatvoru u Šibeniku kao pravosudni policajac te da je u veljači 2020., u popodnevnim satima, zatvorenika ČC, na njegovo traženje prepratio u zatvorsku ambulantu radi previjanja rane. U zatvorskoj ambulanti tog dana je radila medicinska sestra TC. Ista ga je pitala da mu pokaže ranu koju treba previti, a ČC je to odbijao navodeći da želi da ga se uputi na hitni bolnički prijem. Medicinska sestra je to odbila jer je smatrala da za to nema potrebe, a što je njega uzrujalo. On ga je pokušao umiriti, upozorio ga je da će ga vratiti u njegovu sobu ukoliko se ne smiri i ne dozvoli medicinskoj sestri da mu pregleda ranu, a na što je isti medicinskoj sestri TC kazao povišenim tonom nešto u smislu: "Puca se u Splitu, pucat će se u Šibeniku, pucat će se u zatvoru, vidjet ćeš ti kad ti završi posao, kad izađeš odavde". Ponovno ga je upozorio na njegovo ponašanje, a nakon što mu je medicinska sestra uspjela previti ranu, prepratio ga je do njegove sobe. Opisani događaj je trajao oko 20 minuta.
9. Ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu sa obranom okrivljenika, ovaj sud smatra da je nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik ČC upravo na način kako mu je to stavljeno na teret, počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, na štetu medicinske sestre TC.
10. U predmetnom postupku nije sporno da je oštećena TC, u smislu čl. 87. st. 3. KZ/11 u vrijeme izvršenja kaznenog djela bila službena osoba, budući da je ista kao medicinska sestra u Zatvoru, obavljala službene poslove u tijelu državne uprave i to u Ministarstvu pravosuđa te je predmetno kazneno djelo počinjeno u vezi s njezinim radom, dok je pružala liječničku skrb okrivljeniku, odnosno istome previjala ranu.
11. Također, nije sporno da je okrivljenik ČC, kao zatvorenik u Zatvoru u Šibeniku, kritične prigode u pratnji pravosudnog policajca, doveden u zatvorsku ambulantu radi previjanja rane u kojoj je tada kao medicinska sestra radila oštećena TC.
12. Sporno je da li je kritične prigode okrivljenik, dok se nalazio u zatvorskoj ambulanti oštećenoj prijetio "vidjet ćeš ti kad izađeš odavde, kad ti završi smjena, pucat će se vani, a Č mi i u zatvoru, puca se u Splitu pa će i u Šibeniku", a sve u cilju da kod oštećene izazove osjećaj straha i uznemirenosti.
13. Naime, sud nije prihvatio kao istinitu obranu okrivljenika u kojoj isti negira da bi kritične prigode prijetio oštećenoj, jer je okrivljenikova obrana u suprotnosti sa provedenim dokazima, iskazima oštećene TC i svjedoka CC. Stoga ovaj sud obranu okrivljenika smatra neuvjerljivom, neistinitom te očito usmjerenom otklanjanju kaznene odgovornosti.
14. Analizom iskaza oštećene TC koja je u ovom postupku iskazivala u dva navrata, u prethodnom postupku pred Općinskim državnim odvjetništvom u Šibeniku te na ročištu rasprave i to oba puta detaljno i okolnosno opisujući predmetni događaj time da nije mijenjala svoj raniji iskaz već je izrijekom navela da ostaje u cijelosti kod iskaza danog pred državnim odvjetništvom te suviše toga na raspravi u bitnome gotovo identično i dosljedno iskazivala navodeći da joj je okrivljenik dok je bio u zatvorskoj ambulanti radi previjanja rane rekao "vidjet ćeš ti kad izađeš odavde, kad ti završi smjena, pucat će se vani, a Č mi i u zatvoru, puca se u Splitu pa će i u Šibeniku", sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik oštećenoj uputio navedene riječi prijetnje opisane u izreci.
15. Stoga, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz oštećene TC kao vjerodostojan jer je ista iskazivala detaljno, okolnosno i uvjerljivo te u njezinom iskazu nema kontradiktornosti i nelogičnosti, a njezin iskaz je u bitnome u skladu sa iskazom svjedoka CC, čiji iskaz sud također prihvaća kao objektivan, istinit i vjerodostojan, tim više što navedeni svjedoci nemaju razloga neosnovano teretiti okrivljenika.
16. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik kritične prigode kazao oštećenoj TC "vidjet ćeš ti kad izađeš odavde, kad ti završi smjena, pucat će se vani, a Č mi i u zatvoru, puca se u Splitu pa će i u Šibeniku", a koje riječi, izvan bilo kakve dvojbe, po svom sadržaju ukazuju na ozbiljnu prijetnju usmrćenjem te su takve riječi objektivno podobne da kod oštećenika, odnosno svakog prosječnog čovjeka izazovu osjećaj ugroženosti, straha i uznemirenosti.
17. Da je prijetnja ozbiljna sud cijeni i u odnosu na okolnosti u kojima je prijetnja izrečena te da je izrečena od strane zatvorenika. Oštećena je u svom iskazu navela da je radeći u zatvorskom sustavu imala neugodnosti sa zatvorenicima, konkretno i sa okrivljenim prije utuženog događaja, u smislu da bi isti negodovali i pružali otpor prilikom pregleda, međutim riječi koje joj je utužene prigode kazao okrivljenik nisu bile uobičajeno negodovanje te je iste shvatila kao ozbiljnu prijetnju te osjetila strah i uznemirenost, zbog čega je isto i prijavila.
18. Objekt radnje kaznenog djela prijetnje je osobna sigurnost pojedinca, a radnja počinjenja je ozbiljna prijetnja. Cilj prijetnje je drugu osobu ustrašiti. Za ostvarenje kaznenog djela prijetnje nije odlučno da li osoba koja prijeti tu prijetnju doista i kani ostvariti. Odlučna je namjera počinitelja koja je po ocjeni suda bila usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanje, ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Kazneno djelo prijetnje je ostvareno kada je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja, a to je svaka ona prijetnja koja je po svom sadržaju i okolnostima pod kojima je izražena objektivno podobna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha, osobne ugroženosti i uznemirenosti, a što sud nalazi da je ovdje bio slučaj.
19. Stoga su prema stajalištu suda u ponašanju okrivljenika ostvareni objektivni elementi utuženog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan svog djela i htio je njegovo počinjenje, odnosno postupao je s izravnom namjerom da upućenim riječima kod oštećene izazove osjećaj straha i uznemirenosti.
20. Ubrojivost i svijest okrivljenika o protupravnosti nisu ničim dovedeni u pitanje niti osporeni tijekom postupka niti je okrivljenik kod suda pobudio sumnju u svoju ubrojivost tempore criminis, radi čega sud istog smatra ubrojivim.
21. Slijedom navedenog, iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik inkriminiranim riječima prijetećeg sadržaja ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, kako mu se to i stavlja na teret optužnicom, radi čega ga je valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.
22. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznene sankcije sud je vodio računa o svim okolnostima o kojima ovisi izricanje njezine vrste i mjere, primjenjujući opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.
22.1. Od olakotnih okolnosti sud je okrivljeniku cijenio protek vremena od počinjenja kaznenog djela, dok je otegotnim cijenio njegovu raniju kaznenu osuđivanost. Iz izvatka iz kaznene evidencije proizlazi da je okrivljenik osuđen i to presudom Općinskog suda u Splitu broj K-450/2016 od 19. lipnja 2019., pravomoćna 08.08.2019., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine. Međutim, za istaknuti je da je okrivljenik i nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela pravomoćno osuđen u 12 navrata, i to pretežito zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11 te jednom zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 i nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, od toga u dva navrata osuđen na uvjetnu osudu, a ostalo na bezuvjetne kazne zatvora, pri čemu su kaznena djela iz čak 8 pravomoćnih presuda počinjena prije nego što je počinio kazneno djelo za koje je u ovom postupku proglašen krivim.
22.2. Stoga je, cijeneći sve utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, kao i okolnosti koje se tiču osobe okrivljenika, težine počinjenog djela, stupnja krivnje te okolnosti pod kojima je predmetno kazneno djelo počinjeno, sud okrivljeniku za učin kaznenog djela za koje se tereti izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, jer će se po ocjeni ovog suda upravo tako izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja, dakle, izraziti društvena osuda zbog počinjenja kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela.
22.3. Također će okrivljeniku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, na koji način će biti postignuta svrha specijalne i generalne prevencije. Naime, dosadašnja osuđivanost na bezuvjetne kazne zatvora očito nije utjecala na okrivljenika da svoje ponašanje uskladi sa opće prihvaćenim društvenim normama i suzdrži se od daljnjeg činjenja kaznenih djela, u prilog čemu govori i činjenica da je predmetno kazneno djelo počinio za vrijeme dok se nalazio u penalnom sustavu, što ukazuje na potpuni izostanak samokontrole te nemogućnost da svoje ponašanje uskladi sa društveno prihvatljivim normama. Okrivljenik je od 2019. pa nadalje kontinuirano osuđivan što znači da je činjenje kaznenih djela usvojio kao obrazac ponašanja, pa kako ranije izrečena kazna na njega nije utjecala da svoje ponašanje uskladi sa pozitivnim pravnim propisima i da shvati neprihvatljivost svog načina postupanja, a na što ukazuje i činjenica da je nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela nastavio sa činjenjem kaznenih djela, ocjena je suda da mu je potrebno izreči upravo kaznu zatvora i to u trajanju od 10 (deset) mjeseci, koja kazna je po ocjeni suda primjerena i dostatna za ispunjenje svoje svrhe.
23. Iako je okrivljeni oglašen krivim za učin kaznenog djela, sud ga je temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. toč. 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti obzirom da je isti nezaposlena osoba, nema imovine, bez primanja, lošeg imovnog stanja, te nije u mogućnosti ostvarivati bilo kakve prihode obzirom da se kontinuirano nalazi na izdržavanju kazne zatvora, slijedom čega je ocjena suda da bi plaćanjem troškova ovog kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.
24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Šibenik, 29. siječnja 2025.
S U D A C
Anita Plenča
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.
DN-a:
1. ODO Šibenik, na broj KO-DO-1211/2020
2. okrivljenik ČC (Zatvor u Šibeniku)
3. branitelj okrivljenika Valentino Komljenović, odvjetnik u Šibeniku
4. oštećena TC
5. u spis
