REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4174/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice mldb. ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i III. tužiteljice mldb. EH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sve tužiteljice iz [adresa], zastupane po ocu i zakonskom zastupniku FH, a svi po punomoćniku Šimi Saviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 90874864964, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelcl, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1848/2023-2 od 16. travnja 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2615/2018-109 od 9. veljače 2023., u sjednici održanoj 29. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja odbija se.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1848/2023-2 od 16. travnja 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2615/2018-109 od 9. veljače 2023., s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a koja glase:

"1. Može li sud odlučnu činjenicu za koju je potrebno neposredno opažanje na licu mjesta za utvrđenje koje je potrebno izvesti dokaz očevidom na licu mjesta smatrati utvrđenom temeljem navoda vještaka da je on, vještak, sam obavio očevid i utvrdio postojanje odlučne činjenice ili je pak predmetnu činjenicu sud dužan neposredno utvrditi, a sve imajući na umu odredbe čl. 227. st. 1. ZPP-a, kao i pravno stajalište izraženo u odluci Županijskog suda u Varaždinu Gž-1983/2017-2 od 18.07.2018.?

2. Da li je tuženik onemogućen u raspravljanju te da li je došlo do povrede prava na pravično suđenje i prava na kontradiktoran postupak kada sud odbije dokazni prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza očevidom na licu mjesta kojim dokazom tuženik predlaže utvrditi odlučne činjenice neposrednim opažanjem od strane suda pri čemu osporava zaključak vještaka o postojanju činjenice koju vještak navodi da je istu sam utvrdio tako što je bez naloga suda proveo predmetnu očevidnu radnju, a sve imajući na umu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. u svezi s čl. 4., čl. 8. i čl. 227. st. 1. ZPP, kao i čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava RH te čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, kao i pravna stajališta izražena u odlukama Ustavnog suda RH U-III-1720/2023 od 17.05.2023. i Županijskog suda u Varaždinu Gž-1983/2017-2 od 18.07.2018.?

3. Da li, u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kada sud odbije prijedlog za izvođenjem dokaza uz konstataciju da je odlučne činjenice utvrdio temeljem iskaza svjedoka i dokumentacije koja se nalazi na konkretnim stranicama sudskog spisa postoji obveza suda navesti što su svjedoci kojima je poklonio vjeru iskazali i što je temeljem njihovih iskaza utvrdio te konkretno navesti o kojoj dokumentaciji se radi i što se u toj dokumentaciji navodi a da dokazuje osnovanost utvrđenja suda odnosno neosnovnost žalbenih razloga žalitelja, sve imajući na umu pravna stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-x 1174/11-2 od 11.07.2012., Žs u Zagrebu Gž- 2591/2021-2 od 05.07.2022., Žs u Rijeci Gž-175/2022-3 od 11.05.2022., Žs u Varaždinu St. sl. u Koprivnici Gž-03/2019-8 od 31.07.2019.?".

2. Nadalje, tuženik još u prijedlogu ističe da su mu provedenim postupkom i donesenim presudama povrijeđena prava na pravično suđenje zajamčena čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sve iz razloga jer je u ovoj pravnoj stvari osporena presuda nedostatno obrazložena, te je došlo do povrede prava na pristup sudu – prava na dokaz – prava na kontradiktoran postupak – pravo na obrazloženu presudu – suđenje protivno ujednačenoj sudskoj praksi.

3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je predložio isti odbaciti, odnosno odbiti.

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, a imajući u vidu sadržaj postavljenih pitanja kao i cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, ovaj sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kakva je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, pitanje kojim se ističe bitna povreda odredaba parničnog postupka nije samo po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju doseg ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP.

5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u izreci.

6. Nadalje, ocjena je ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava, a kako to tvrdi u prijedlogu za dopuštenje revizije. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode tuženika, presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Prema tome, ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravo na pravično suđenje. Stoga, niti po ovoj osnovi (čl. 385.a st. 2. ZPP) nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.

7. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.

Zagreb, 29. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić