REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4454/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EL iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ljerka Šmit-Primorac, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Schmidt i Mundweil j.t.d., Osijek, protiv tuženika Večernji list d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, Zagreb, OIB: 92276133102, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-975/2024-3 od 27. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3325/20-98 od 31. ožujka 2023., u sjednici održanoj 29. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-975/2024-3 od 27. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3325/20-98 od 31. ožujka 2023., s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
"1. pitanje: Da li su neistiniti navodi novinara objavljeni u predmetnim novinskim člancima o osobi tužitelja, a koji ga prikazuju kao nepoštenog i beskrupuloznog manipulanta i lopova, činjenice koje javnosti daju informaciju o stanju sudskih postupaka koji su bili u tijeku između navedenih pravnih osoba, za koje informacije tuženik tvrdi da je postojalo opravdano zanimanje javnosti i da je to informiranje bilo predmet spornih članaka?
2. pitanje: Da li je za predmetno informiranje javnosti o stanju sudskih postupaka bilo nužno i opravdano o osobi tužitelja napisati niz očigledno neistinitih i netočnih podataka, koji podaci ga prikazuju kao nepoštenu i beskrupuloznu osobu?
3. pitanje: Da li je novinarka u konkretnom slučaju postupala u dobroj vjeri kada je u predmetnim informacijama o stanju sudskih postupaka o tužitelju iznosila očigledne neistine, a sve to posebno obzirom na nespornu činjenicu da se prema vlastitom iskazu o svemu detaljno informirala iz različitih izvora i od drugog učesnika sudskih postupaka Industrogradnje d.d., a i neposrednim uvidom u te spise i da je slijedom toga znala da o tužitelju objavljuje neistinu?
4. pitanje: Da li su predmetni novinski članci, koji su pisani u kratkom vremenskom periodu jedan za drugim, u kojima su pobrojani sudski postupci u kojima su stranke trgovačka društva u vlasništvu tužitelja, pri čemu su posebno apostrofirane činjenice o vrijednosti spora, osobe tuženika i osobe ovdje tužitelja, a u kojima su iznesene i neistinite tvrdnje, zloupotreba javnog prostora i vršenje pritiska na sudbenu vlast pokušajem utjecaja na neovisnost sudaca i na tijek sudskih postupaka?
5. pitanje: Da li je sud koji svoju odluku o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva temelji na postojanju javnog interesa za objavu određenih informacija, dužan navesti i obrazložiti razloge koji potvrđuju ili nepotvrđuju postojanje tog interesa, kao i činjenicu da je informacija dana u dobroj vjeri?
6. pitanje: Da li je sud kod donošenja odluke o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva i utvrđivanja postojanja javnog interesa za konkretnu objavu, morao i trebao posebno cijeniti činjenicu da je pri tome iznesen cijeli niz neistinitih informacija o osobi tužitelja kojima ga se vrijeđa i prikazuje kao lopova, nepoštenog i beskrupuloznog manipulanta, što je tuženik svojim radnjama učinio, svjesno i namjerno zloupotrebom moći medija i povrijedio tužiteljevo pravo osobnosti, tj. povrijedilo je njegov ugled, dobar glas, čast i dostojanstvo?
7. pitanje: Da li je za informaciju o stanju sudskih postupaka, za koje postupke tuženik tvrdi da je bilo potrebno informiranje zbog interesa javnosti, bilo potrebno u nizu objaviti 4 novinarska članka u roku od par dana, a u kojima se piše više o „liku i djelu” osobe tužitelja EL, čije ime i/ili prezime su glavni dio velikim „masnim” slovima napisanog naslova članka, i to na način da se o njemu iznose očito neistinite informacije i informacije koje nemaju nikakove veze s predmetnim sudskim postupcima?
8. pitanje: Da li nesporne činjenice, da je u sudskim postupcima o kojima se izvještavala javnost u predmetnim novinskim člancima, a u kojima su iznesene i sve neistinite i očito zlonamjerne informacije o osobi tužitelja, nakon objave tih članaka došlo do bitnih promjena u postupanju sudova, pa je tako u sudskom postupku poslovni broj Ovrpl-3669/08 u 3 navrata po prijedlogu ovršenika doneseno rješenje o odgodi ovrhe, a koja rješenja su kao nezakonita ukidana rješenjima Županijskog suda u Zagrebu, da je osnovni postupak u kojem je donesena pravomoćna i ovršna presuda pod brojem P-7156/13 temeljem koje su vođeni ovršni postupci u konačnici završio ukidanjem te presude i postupkom ponavljanja postupka, koji postupak je ostao u trajnom prekidu, a ovršni postupci su obustavljeni, dok je sudski postupak s Gradom Zagrebom pod tadašnjim poslovnim brojem P-9206/02, a sada P-3407/2020, a koji se spominje u novinskom članku od 13.06.2008. godine, još uvijek u tijeku, ukazuju na činjenicu da je do tih promjena i stanja došlo pod pritiskom izazvanim objavom predmetnih novinskih članaka?".
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj još navodi da su u predmetnom postupku povrijeđene odredbe čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. i st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) te da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, pa da su mu, a čime time povrijeđena ustavna prava iz odredaba čl. 14., čl. 29. i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske, kao i konvencijsko pravo na pošteno suđenje i poštovanje privatnog života iz čl. 6. toč. 1. i čl. 8. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, ocjena je ovoga suda da se pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim pravnim pitanjima koje ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, postavljena pitanja i traženi odgovori vezani su isključivo za konkretne okolnosti ovog predmeta, pa im nedostaje potreban elemenat univerzalnosti pitanja koji mora biti ispunjen da bi se dopustilo podnošenje revizije. To stoga što samo odgovor na pitanja koja imaju element univerzalnosti mogu biti od važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.
6. Nadalje, ocjena je ovog suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljuska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrdi u prijedlogu za dopuštenje revizije. Pritom je za naglasiti, da su nižestupanjske presude detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Dakle, doista ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje. Stoga, niti po ovoj osnovi nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
6. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.
Zagreb, 29. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
