Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-760/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Vukelić Aničić, predsjednice vijeća, Filke Pejković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Svjetlane Pražić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Sesartić, odvjetnik u Solinu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalnoj službi u Kninu, radi proglašenja osiguranja nedopuštenim, rješavajući žalbu tužiteljice, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-2579/2022 od 29. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-2579/2022 od 29. prosinca 2023. u točkama I. i II. izreke koja je greškom označena kao točka III.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se proglasi nedopuštenom osiguranje novčane tražbine određene rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu broj Ovrv- 373/2022 od 18. srpnja 2022., te da se naloži istom sudu Zemljišnoknjižnom odjelu Drniš, brisanje založnog prava upisanog na teret nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice za cijelo, kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. uk. ul. 1012 k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice za 1/2 idealnog dijela cjeline, te na posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu tužiteljice i to stanu površine 41,40 m2 na 1. katu zgrade u [adresa]., izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] PU 165 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja založna prava su upisana pod poslovnim brojem Z-12491/2022 Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižnog odjela Drniš.Isto tako odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka.
U točki II. izreke naloženo je tužiteljici da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 746,56 eura sa zakonskim zateznim kamatama počev od 29 prosinca 2023. pa do isplate.
2. Protiv citirane presude žalbu podnosi tužiteljica pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13; dalje ZPP), predlažući da se pobijana presuda preinači na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice i da se naloži tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa troškovima žalbenog postupka.
3. Tužiteljica tvrdi da je sud prvog stupnja na pogrešno utvrđeno činjenično stanje da tužena nije mogla zaključiti niti imati saznanja da je dug nastao u poslovanju obrta za vrijeme trajanja bračne i obiteljske zajednice tužiteljice sa GM i da vrijedi presumpcija da se predmetni dug dijeli na jednake dijelove, jer da je tužena mogla zatražiti i dobiti izvadak iz matične knjige vjenčanih iz koje je razvidno da je dug nastao za vrijeme bračne zajednice tužiteljice i GM i da se dug dijeli na jednake dijelove.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je nedopušteno osiguranje novčane tražbine određeno rješenjem suda prvog stupnja posl.br. Ovrv-373/2022 od 18. srpnja 2022. kojim je na temelju ovršne isprave rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave od 22. veljače 2022. kojim je utvrđena tražbina u iznosu od 9.125,80 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 23. veljače 2022. pa do isplate, zasnivanjem založnog prava uknjižbom na predmetnim nekretninama. Naime, u tom postupku osiguranja tužiteljica kao protivnica osiguranja je upućena na parnicu zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ), jer da tužena kao predlagatelj osiguranja nije ovlaštena tražiti osiguranje na temelju ovršne isprave na ½ dijela predmetnih nekretnina, jer da su te nekretnine bračna stečevina tužiteljice i bivšeg supruga, a da tražbina za koju je određeno osiguranje se odnosi na dug za koji odgovaraju bračni drugovi.
7. Provedenim dokaznim postupkom sud prvog stupnja je utvrdio da je tužiteljica sa bračnim drugom zajednički vodila obrt i da su stoga sudjelovali u nastanku svih obaveza zajednički i da su prihodi od obrta korišteni za zajednički život njihove obitelji i za podmirenje tekućih potreba bračne zajednice, pa da se iznosi za koje je određeno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava dijele između njih dvoje na jednake dijelove, jer da nisu drugačije ugovorili. Stoga sud prvog stupnja primjenjuje odredbu čl. 44. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11, 25/13 i 5/15 - u nastavku teksta ObZ), a prema kojoj odredbi za predmetni dug odgovaraju bračni drugovi solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom,pa da stoga prema pravilima obveznog prava o solidarnim obvezama na temelju odredbe čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 45/21,126/21, 114/22 i 156/22 – dalje ZOO) je predlagatelj osiguranja tj. tužena mogla zahtijevati osiguranje prema bilo kojem bračnom drugu ili njegovoj bračnoj stečevini ili vlastitoj imovini i da drugom bračnom drugu preostaje mogućnost tražiti naknadu od drugog bračnog druga iz njegovog dijela bračne stečevine, odnosno vlastite imovine.
8. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da iz same ovršne isprave ne proizlazi da je porezni dug nastao za vrijeme trajanja bračne zajednice uslijed poslovanja predmetnog obrta, jer da iz podataka obrtnog registra proizlazi da je tužiteljica evidentirana kao vlasnica obrta, te da tužena nije mogla zaključiti niti imati saznanja da je dug nastao u poslovanju zajedničkog obrta za vrijeme trajanja bračne zajednice i da je prihod obrta za vrijeme dobrog poslovanja, korišten za tekuće potrebe bračne zajednice i da se dug dijeli na jednake dijelove, budući da bračni drugovi nisu drukčije ugovorili.
9. Zaključak je suda prvog stupnja da je tužiteljica uknjižena u zemljišnoj knjizi kao vlasnica predmetnih nekretnina, te prihvaća navode tužene da je stanje zemljišne knjige istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnina, radi čega je tužena u postupku osiguranja postupala u dobroj vjeri a s povjerenjem u zemljišne knjige, a sve temeljem čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje ZV).
10. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev tužiteljice smatrajući da nisu ispunjene pretpostavke za proglašenje predmetnog osiguranja nedopuštenim, kako je to propisano odredbom čl. 50.s t. 1. toč. 7. OZ-a jer da je u ovom postupku dokazano da je tužena kao predlagatelj osiguranja bila ovlaštena protiv tužiteljice kao protivnice osiguranja zatražiti osiguranje tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su uknjižene kao vlasništvo tužiteljice, a sve na temelju ovršne isprave, rješenja Porezne uprave.
11. Odluku o troškovima parničnog postupka sud prvog stupnja temelji na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a, te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 - dalje Tarifa).
12. Ispitujući presudu suda prvog stupnja po službenoj dužnosti u okviru odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.
13. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je sud prvog stupnja na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, jer da je mogao zaključiti i imati saznanja da je dug nastao u poslovanju obrta za vrijeme trajanja bračne i obiteljske zajednice tužiteljice sa GM kao i da vrijedi presumpcija da se predmetni dug dijeli na jednake dijelove, jer je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo u okviru odredbe čl. 122. st. 2. ZV-a, pravilno utvrđujući da prema načelu zaštite povjerenja u zemljišne knjige, tužena je bila u dobroj vjeri, jer u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje i donošenja ovršne isprave, nije znala niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati u to da predmetna nekretnina ne pripada tužiteljici. Isto tako, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da iz ovršne isprave na temelju koje je određeno osiguranje nije bilo razvidno da je porezni dug nastao za vrijeme trajanja bračne zajednice zbog poslovanja predmetnog obrta, jer da to ne proizlazi iz sadržaja predmetne isprave, posebno iz razloga što prema podacima obrtnog registra proizlazi da je tužiteljica evidentirana kao vlasnica predmetnog obrta te da tužena nije mogla zaključiti da je dug nastao za vrijeme trajanja bračne zajednice i da je prihod obrta korišten za tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice.
14. I odluka o troškovima parničnog donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
15. Slijedom obrazloženog, žalbu tužiteljice kao neosnovanu je trebalo odbiti i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu u točkama I. i II. izreke potvrditi, pa je stoga primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki 1. izreke ove presude.
16. Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka, jer nije uspjela u ovom postupku, pa je stoga primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki 2. izreke ove presude.
U Rijeci, 29. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Kristina Vukelić Aničić
